Brže od pregledniku!
31 odnosi: Antologija, Łucja Danielewska, Češki jezik, Bjelovar, Društvo hrvatskih književnika, Filozofski fakultet u Zagrebu, Francuski jezik, Goranov vijenac, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti, Književna kritika, Komparativna književnost, Kvirinovi poetski susreti, Leipzig, Münster, Nagrada "Tin Ujević", Nagrada HAZU, Nagrada Vladimir Nazor, Njemački jezik, Novalja, P.E.N., Pag, Pjesnički susreti u Drenovcima, Poljski jezik, Prag, Split, Zvonimir Mrkonjić, 1944., 2006., 9. ožujka.
Antologija
Antologija dolazi od grčkih riječi anthos (cvijet) i legein (izabrati).
Novi!!: Andriana Škunca i Antologija · Vidi više »
Łucja Danielewska
Łucja Danielewska (Poznanj, 6. studenoga 1932. – Poznanj, 23. kolovoza 2004.), bila je poljska književnica i prevoditeljica.
Novi!!: Andriana Škunca i Łucja Danielewska · Vidi više »
Češki jezik
Češki jezik (ISO 639-3: ces; čeština ili český jazyk) je nacionalni jezik Češke, gdje ga govori oko 9 250 000 ljudi (popis iz 2001. godine).
Novi!!: Andriana Škunca i Češki jezik · Vidi više »
Bjelovar
Bjelovar je grad u Hrvatskoj te je ujedno središte Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije.
Novi!!: Andriana Škunca i Bjelovar · Vidi više »
Društvo hrvatskih književnika
Društvo hrvatskih književnika osnovano je u Zagrebu 22. travnja 1900. godine.
Novi!!: Andriana Škunca i Društvo hrvatskih književnika · Vidi više »
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Novi!!: Andriana Škunca i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Andriana Škunca i Francuski jezik · Vidi više »
Goranov vijenac
Goranov vijenac je nagrada za poeziju, koja se dodjeljuje autoru za njegov cjelokupni pjesnički opus i dostignuća u hrvatskoj književnosti.
Novi!!: Andriana Škunca i Goranov vijenac · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Andriana Škunca i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Andriana Škunca i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti
Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (ULUPUH) hrvatska je nevladina i neprofitna strukovna organizacija.
Novi!!: Andriana Škunca i Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti · Vidi više »
Književna kritika
Književna kritika je dio znanosti o književnosti, koja osim kritike, obuhvaća i književnu teoriju i književnu povijest.
Novi!!: Andriana Škunca i Književna kritika · Vidi više »
Komparativna književnost
Poredbena ili komparativna književnost je vrsta znanosti o književnosti.
Novi!!: Andriana Škunca i Komparativna književnost · Vidi više »
Kvirinovi poetski susreti
Kvirinovi poetski susreti najznačajnija je pjesnička manifestacija u Hrvatskoj koja se održava u Sisku.
Novi!!: Andriana Škunca i Kvirinovi poetski susreti · Vidi više »
Leipzig
Leipzig je grad u Njemačkoj.
Novi!!: Andriana Škunca i Leipzig · Vidi više »
Münster
Münster je grad i riječna luka u njemačkoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija.
Novi!!: Andriana Škunca i Münster · Vidi više »
Nagrada "Tin Ujević"
Nagrada "Tin Ujević je nagrada koja se dodjeljuje za doprinose u hrvatskom pjesništvu.
Novi!!: Andriana Škunca i Nagrada "Tin Ujević" · Vidi više »
Nagrada HAZU
Nagrada HAZU Nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj, također poznata i kao Nagrada HAZU, godišnja je nagrada koju Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti dodjeljuje za izniman doprinos u znanosti i umjetnosti u područjima društvenih znanosti, prirodnih znanosti i matematike, medicinskih znanosti, filoloških znanosti, književnosti, likovnih umjetnosti, glazbenih umjetnosti i tehničkih znanosti.
Novi!!: Andriana Škunca i Nagrada HAZU · Vidi više »
Nagrada Vladimir Nazor
Nagrada Vladimir Nazor Nagrada Vladimir Nazor hrvatska je državna nagrada koja se dodjeljuje svake godine za najbolja umjetnička ostvarenja u književnosti, glazbi, filmu, likovnim i primijenjenim umjetnostima, kazališnoj umjetnosti te arhitekturi i urbanizmu.
Novi!!: Andriana Škunca i Nagrada Vladimir Nazor · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Andriana Škunca i Njemački jezik · Vidi više »
Novalja
Novalja je grad u Hrvatskoj, na otoku Pagu.
Novi!!: Andriana Škunca i Novalja · Vidi više »
P.E.N.
P.E.N. je kratica za međunarodno udruženje književnika: pjesnika, esejista i pisaca.
Novi!!: Andriana Škunca i P.E.N. · Vidi više »
Pag
Otok Pag površinom je peti najveći otok u Jadranskom moru, ali je duljinom obale od 302,47 km najrazvedeniji otok Jadrana (koeficijent razvedenosti 4,5).
Novi!!: Andriana Škunca i Pag · Vidi više »
Pjesnički susreti u Drenovcima
Pjesnički susreti u Drenovcima je hrvatska pjesnička manifestacija na kojoj nastupaju renomirani pjesnici, članovi Društva hrvatskih književnika iz Hrvatske i susjednih zemalja, ali za sudionike ima i mlade neafirmirane autore iz Slavonije.
Novi!!: Andriana Škunca i Pjesnički susreti u Drenovcima · Vidi više »
Poljski jezik
Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.
Novi!!: Andriana Škunca i Poljski jezik · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Andriana Škunca i Prag · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Andriana Škunca i Split · Vidi više »
Zvonimir Mrkonjić
Zvonimir Mrkonjić (Split, 6. lipnja 1938.), hrvatski je akademik.
Novi!!: Andriana Škunca i Zvonimir Mrkonjić · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Andriana Škunca i 1944. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Andriana Škunca i 2006. · Vidi više »
9. ožujka
9.
Novi!!: Andriana Škunca i 9. ožujka · Vidi više »
