Ateizam i Sekularni humanizam

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Ateizam i Sekularni humanizam

Ateizam vs. Sekularni humanizam

Ateizam (hrv. bezboštvo ili bezvjerstvo) je, u širem smislu, odsutnost vjerovanja u postojanje božanstava, a u užem smislu je odbijanje vjerovanja u postojanje božanstava, odnosno specifično stajalište prema kojemu ona ne postoje. "Sretan čovjek", međunarodni simbol sekularnog humanizma Sekularni humanizam je svjetonazor koji ističe razum, etiku, pravdu, filozofski naturalizam, pri čemu kritizira religijske dogme, natprirodno, pseudoznanost i praznovjerje/predrasude kao temelje morala i donošenja odluka.

Agnosticizam

Thomas Henry Huxley Agnosticizam je stav da je istinitost određenih tvrdnji, posebice tvrdnji vezanih uz postojanje ili nepostojanje bilo kakvog božanstva, ali i drugih religijskih i metafizičkih tvrdnji, nepoznata i, prema trenutnim saznanjima, nespoznatljiva.

Agnosticizam i Ateizam · Agnosticizam i Sekularni humanizam · Vidi više »

Bog

ateizmu u svrhu aludiranja na Boga ili ismijavanja njegova postojanja. Bertel Thorvaldsen: Statua Isusa Krista Bog je natprirodno biće koje vjernici smatraju božanskim ili svetim.

Ateizam i Bog · Bog i Sekularni humanizam · Vidi više »

Dogma

Izraz dogma generalno se koristi da bi se označio temeljni princip jedne vjere, ili onih filozofski formuliranih uvjerenja koja su postavljena u osnovi datih učenja.

Ateizam i Dogma · Dogma i Sekularni humanizam · Vidi više »

Etika

Etika je filozofska disciplina koja proučava moral; ona je filozofija morala, koja istražuje smisao i ciljeve moralnih normi, osnovne kriterije za moralno vrednovanje, kao i uopće zasnovanost i izvor morala.

Ateizam i Etika · Etika i Sekularni humanizam · Vidi više »

Humanizam

Humanizam je razdoblje kasne srednjovjekovne povijesti obilježeno težnjom za upoznavanjem i nasljedovanjem klasičnih rimskih i grčkih književnosti i civilizacije.

Ateizam i Humanizam · Humanizam i Sekularni humanizam · Vidi više »

Naturalizam (filozofija)

Naturalizam (njem. Naturalismus, od franc. naturalisme, prema lat. naturalis: prirodan), filozofska koncepcija po kojoj je priroda osnova i bit svega, jedini pravi realitet i ništa izvan njega ne postoji; ideja ili vjerovanje da na svijetu djeluju jedino prirodni zakoni (fizički zakoni) i sile, nasuprot onim supranaturalnim ili spiritualnim; Pristaše naturalizma (naturalisti) tvrde da prirodni zakoni vladaju i upravljaju strukturom i ponašanjem prirodnog univerzuma i da je promjena univerzuma u svakom trenutku produkt ovih zakona.

Ateizam i Naturalizam (filozofija) · Naturalizam (filozofija) i Sekularni humanizam · Vidi više »

Nereligioznost

Ireligija (lat. irreligio, -onis, f. prema in-, ne + religio, religija), ireligioznost, nereligioznost, pojam je koji označava odsutnost religije, ravnodušnost prema religiji, nezainteresiranost ili neosjetljivost za religiju, odbacivanje religije ili neprijateljstvo prema religiji.

Ateizam i Nereligioznost · Nereligioznost i Sekularni humanizam · Vidi više »

Predsokratovska filozofija

Predsokratovska filozofija pojam je kojim se označava grčka filozofska misao koja se razvijala u antičkoj filozofiji prije Sokrata, kao i ona koja se razvijala za njegova života ali na temelju mišljenja i zaključaka koji su bili izvedeni prije Sokratovog stupanja na povijesnu scenu.

Ateizam i Predsokratovska filozofija · Predsokratovska filozofija i Sekularni humanizam · Vidi više »

Prosvjetiteljstvo

''Ako postoji nešto što znaš, izreci to. Ako postoji nešto što ne znaš, istraži to.''— Ilustracija na naslovnici francuske ''Encyclopédie'' iz 1772.; Istina u središtu slike okružena je svjetlom, a predstavljaju je dvije figure desno Filozofija i Razum. Prosvjetiteljstvo, iluminizam ili doba razuma razdoblje je i pokret od 1650-ih do 1780-ih tijekom kojega su intelektualne snage u Europi davale naglasak razumu (vidi racionalizam), analizi i individualizmu nasuprot tradicijskim linijama autoriteta.

Ateizam i Prosvjetiteljstvo · Prosvjetiteljstvo i Sekularni humanizam · Vidi više »

Racionalizam

Racionalizam je gnoseološki pravac (teorija spoznaje), filozofsko učenje, koje smatra da se objektivna stvarnost može spoznati samo mišljenjem, da se temelji na umu, razumu, intelektu.

Ateizam i Racionalizam · Racionalizam i Sekularni humanizam · Vidi više »

Razum

Razum je sposobnost razboritog (logičkog, kritičkog) rasuđivanja.

Ateizam i Razum · Razum i Sekularni humanizam · Vidi više »

Religija

Zemljovid na kojemu su različitim bojama obilježene države prema prevladavajućoj religijskoj pripadnosti svojega stanovništva. Simboli nekih religija1. red: kršćanstvo, judaizam, hinduizam2. red: islam, budizam, šintoizam3. red: sikhizam, baha'i, džainizam Religija (lat. religio, od religare - povezivati, okupljati) je, prema ''Hrvatskoj enciklopediji'' „sustav vjerovanja, etičkih vrijednosti i čina kojima čovjek izražava svoj odnos prema svetomu” enciklopedija.hr.

Ateizam i Religija · Religija i Sekularni humanizam · Vidi više »

Richard Dawkins

Clinton Richard Dawkins (Nairobi, 26. ožujka 1941.), etolog, evolucijski biolog i pisac.

Ateizam i Richard Dawkins · Richard Dawkins i Sekularni humanizam · Vidi više »

Sekularizam

George Jacob Holyoake, autor pojma sekularizam Sekularizam (od latinske riječi saeculum, koja ukazuje na sve ono što ne pripada religiji, a na hrv. ovosvjetnost) ideja je da vjera i država moraju biti odvojene jedna od druge i da vjera ne smije utjecati na politiku.

Ateizam i Sekularizam · Sekularizam i Sekularni humanizam · Vidi više »

Skepticizam

Skepticizam je trajao od 4. stoljeća pr. Kr. do 2. stoljeća pr. Kr. Osnivač skepticizma je bio Piron iz Elide koji nema pisanih djela.

Ateizam i Skepticizam · Sekularni humanizam i Skepticizam · Vidi više »

Slobodoumlje

Slobodoumlje u najširem smislu označava pogled na svijet koji nije sputan dogmom ili tradicijom.

Ateizam i Slobodoumlje · Sekularni humanizam i Slobodoumlje · Vidi više »

Svemir

Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga.

Ateizam i Svemir · Sekularni humanizam i Svemir · Vidi više »

Znanost

Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.

Ateizam i Znanost · Sekularni humanizam i Znanost · Vidi više »

Znanstvena metoda

Znanstvena metoda obuhvaća mnoge tehnike za proučavanje fenomena, pribavljanje novih saznanja, te ispravljanje i dopunjavanje postojećih spoznaja.

Ateizam i Znanstvena metoda · Sekularni humanizam i Znanstvena metoda · Vidi više »