Otvori u Google MapamaSadržaj
249 odnosi: Adolf Hitler, Alban Berg, Alemanski jezik, Alexander Van der Bellen, Alpe, Američki dolar, Aneksija, Anschluss, Anton Bruckner, Anton Webern, Arapi, Arheologija, Arnold Schönberg, Austrijanci, Austrijska književnost, Austrijska narodna stranka, Austrijske savezne željeznice, Austrijske savezne zemlje, Austrijski šiling, Austrijski državni ugovor, Austrijski kotari, Austrijsko Carstvo, Austro-Ugarska, Austro-ugarska nagodba, Autocesta, Štajerska (austrijska savezna zemlja), Švicarska, Željeznička pruga, Željezno, Željezo, Češka, Česi, Babenbergovci, Bavarska, Bavarske Alpe, Bavarski jezik, Beč, Bečki metro, Berlinski kongres, Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije, Božić, Boden, Bodensko jezero, Bosna i Hercegovina, Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj, Bratislava, Braunau na Innu, Bregenz, Bruto domaći proizvod, Bruto nacionalni dohodak, ... Proširite indeks (199 više) »
- Države članice Europske unije
Adolf Hitler
Adolf Hitler (Braunau am Inn, 20. travnja 1889. – Berlin, 30. travnja 1945.) bio je njemački političar, vođa Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (njemački: Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), poznate pod nazivom Nacistička stranka.
Pogledaj Austrija i Adolf Hitler
Alban Berg
Alban Berg (Beč, 9. veljače 1885. – Beč, 24. prosinca 1935.), austrijski skladatelj.
Pogledaj Austrija i Alban Berg
Alemanski jezik
Alemanski jezik (ISO 639-3: gsw; švicarski njemački; schwyzerdütsch), jedan od 4 alemanska jezika, šire gornjonjemačke podskupine njemačkih jezika, raširenih na području Švicarske, Njemačke, Francuske, Austrije i Lihtenštajna.
Pogledaj Austrija i Alemanski jezik
Alexander Van der Bellen
Alexander Van der Bellen, Beč, 18. siječnja 1944. je austrijski političar te aktualni Predsjednik Republike Austrije od 2017.
Pogledaj Austrija i Alexander Van der Bellen
Alpe
Alpe (njem. Alpen; tal. Alpi; fra. Alpes; fur. Alps; okc. Aups/Alps; romanš: Alps; slo. Alpe) su planinski sustav između Srednje i Južne Europe dug 1200 km i širok oko 150 km.
Pogledaj Austrija i Alpe
Američki dolar
Dolar je sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene u SAD-u. Odmah poslije rata za nezavisnost 1785. godine, prvi ministar financija nove vlade, Alexander Hamilton, je kao sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene predložio dolar.
Pogledaj Austrija i Američki dolar
Aneksija
Aneksija (lat. annexio: spajanje, pripajanje), silom izvršeno prisvojenje nekog područja, s namjerom trajnog pripojenja.
Pogledaj Austrija i Aneksija
Anschluss
Uklanjanje granice u ožujku 1938. Govor Hitlera u Beču 15. ožujka 1938. Anschluss je naziv za pripojenje Austrije Njemačkoj koje je izvršeno u ožujku 1938., a trajalo je do 1945. godine.
Pogledaj Austrija i Anschluss
Anton Bruckner
Anton Bruckner (Ansfelden, 4. rujna 1824. – Beč, 11. listopada 1896.), austrijski orguljaš i skladatelj.
Pogledaj Austrija i Anton Bruckner
Anton Webern
Anton Friedrich Wilhelm von Webern (von u imenu odbacio 1918.; Beč, 3. prosinca 1883. – Mittersill, 15. rujna 1945.) je bio austrijski skladatelj.
Pogledaj Austrija i Anton Webern
Arapi
Arapi Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.
Pogledaj Austrija i Arapi
Arheologija
Arheologija je znanost koja sustavno proučava i istražuje stare materijalne ostatke s ciljem rekonstrukcije cjelokupnog života čovječanstva.
Pogledaj Austrija i Arheologija
Arnold Schönberg
Arnold Schönberg (Beč, 13. rujna 1874. – Los Angeles, Kalifornija, 13. srpnja 1951.) austrijski je, a kasnije i američki skladatelj, vođa tzv.
Pogledaj Austrija i Arnold Schönberg
Austrijanci
Austrijanci su germanski narod bavarskog ili markomanskog porijekla, nastanjen na području današnje Austrije i susjednim područjima Njemačke, Italije, Švicarske, Slovenije te u prekomorskim zemljama.
Pogledaj Austrija i Austrijanci
Austrijska književnost
Austrijska književnost je književnost nastala u Austriji, koja je uglavnom, iako ne isključivo, pisana na njemačkom jeziku.
Pogledaj Austrija i Austrijska književnost
Austrijska narodna stranka
Österreichische Volkspartei kratica ÖVP (hrvatski: Austrijska narodna stranka) je najveća austrijska stranka.
Pogledaj Austrija i Austrijska narodna stranka
Austrijske savezne željeznice
Austrijske savezne željeznice (njem. Österreichische Bundesbahnen ili ÖBB; nekad Bundesbahn Österreich ili BBÖ) su nacionalni željeznički sustav Austrije, te administrator željeznica u Lihtenštajnu.
Pogledaj Austrija i Austrijske savezne željeznice
Austrijske savezne zemlje
Austrija je savezna republika koju čini 9 saveznih zemalja (njem. Bundesländer).
Pogledaj Austrija i Austrijske savezne zemlje
Austrijski šiling
Austrijski šiling (njem. Österreichischer Schilling, ISO-kôd: ATS), bivša novčana jedinica Austrije, prvotno u optjecaju u razdoblju od 1925. do 1938., te ponovo od 1945. do 2002. Označavao se simbolom S ili öS, a dijelio se na 100 groša.
Pogledaj Austrija i Austrijski šiling
Austrijski državni ugovor
Austriji, 1945-1955 Savezničke okupacione zone u Beču, 1945-1955 Austrijski državni ugovor (njemački: Österreichischer Staatsvertrag); puni naziv ovog Ugovora glasi Ugovor o ponovnoj uspostavi samostojne i demokratske Austrije, potpisan u Beču 15.
Pogledaj Austrija i Austrijski državni ugovor
Austrijski kotari
Austrijski kotari (njem. Politische Bezirke Österreichs) druga su razina administrativne podjele države, nakon saveznih država.
Pogledaj Austrija i Austrijski kotari
Austrijsko Carstvo
Austrijsko Carstvo (njem. Kaiserthum Österreich) naziv je nasljednoga carstva nastalog na dijelu područja Svetog Rimskog Carstva i Habsburške Monarhije, a trajalo je od 1804. do 1867. godine.
Pogledaj Austrija i Austrijsko Carstvo
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Pogledaj Austrija i Austro-Ugarska
Austro-ugarska nagodba
Zastava Austro-Ugarske Monarhije (1869. – 1918.) Austro-ugarska nagodba (njemački: Ausgleich, mađarski: kiegyezés) odnosi se na dogovor iz 1867. godine, kojim je utemeljena Dvojna ili Austro-Ugarska Monarhija.
Pogledaj Austrija i Austro-ugarska nagodba
Autocesta
A5. autocesti A1 (od Zagreba do juga Hrvatske) Autocesta je najviša klasa javnih cesta koji je namijenjen sigurnom prometovanju vozila velikom brzinom.
Pogledaj Austrija i Autocesta
Štajerska (austrijska savezna zemlja)
Štajerska (njemački: Steiermark) je savezna zemlja (Bundesland) Republike Austrije.
Pogledaj Austrija i Štajerska (austrijska savezna zemlja)
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru.
Pogledaj Austrija i Švicarska
Željeznička pruga
Tračnice Usporedba raznih širina kolosijeka u svijetu Željezničku prugu čini jedan ili više kolosijeka, koji spajaju službena mjesta, po kojima se kreću željeznička vozila.
Pogledaj Austrija i Željeznička pruga
Željezno
Željezno (njemački: Eisenstadt, mađarski: Kismarton, slovenski: Železno) je glavni grad Gradišća.
Pogledaj Austrija i Željezno
Željezo
meteorskog podrijetla), izmjera: 49 x 29 x 15 milimetara. Dijagram stanja (fazni dijagram) željezo – ugljik (čelik) prikazuje razne alotropije željeza i čelika. zavarljivosti. Simbol Fe dolazi od ferrum, latinskog naziva za željezo.
Pogledaj Austrija i Željezo
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine.
Pogledaj Austrija i Češka
Česi
Česi su zapadnoslavenski narod nastanjen u Češkoj (9.524.000).
Pogledaj Austrija i Česi
Babenbergovci
Grb dinastije Babenberg i Austrije Babenbergovci (njem. Babenberger), istočnofranačka (njemačka) velikaška obitelj i vladarska dinastija, poznata još u doba Karolinga, podrijetlom iz Bamberga u Gornjoj Frankoniji, današnja Bavarska.
Pogledaj Austrija i Babenbergovci
Bavarska
Bavarska (njem. Bayern) punim imenom Slobodna Država Bavarska (njem. Freistaat Bayern) je površinom najveća savezna zemlja ('Bundesland') Njemačke, smještena na njezinom jugoistoku.
Pogledaj Austrija i Bavarska
Bavarske Alpe
Bavarske Alpe (njemački Bayerische Alpen) - planinski su lanac sjevernih vapnenačkih alpa.
Pogledaj Austrija i Bavarske Alpe
Bavarski jezik
Bavarski jezik (ISO 639-3: bar; bayerisch, bairisch, ost-oberdeutsch, bavarian austrian), jezik Bavaraca i Austrijanaca, potomaka starih bajuvarskih plemena, koji danas žive na području Austrije 6 983 298 (2000 WCD), Njemačkoj 246 050 (2000 WCD), Češkoj 9 245 (2000 WCD), Mađarskoj (170 000) i Italiji 258 885 (2000 WCD).
Pogledaj Austrija i Bavarski jezik
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Pogledaj Austrija i Beč
Bečki metro
Bečki metro (na njemačkom jeziku "Wiener U-Bahn") sustav je podzemnog javnog prijevoza u glavnom gradu Austrije Beču.
Pogledaj Austrija i Bečki metro
Berlinski kongres
Berlinski kongres je bio skup predstavnika tadašnjih velikih sila Njemačke, Austro-Ugarske, Francuske, Velike Britanije, Italije, Rusije i Osmanskog carstva, koji je pod predsjedanjem Otta von Bismarcka održan od 13. lipnja do 13. srpnja 1878. godine u Berlinu.
Pogledaj Austrija i Berlinski kongres
Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije
Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije (lat. Immaculata Conceptio Beatae Virginis Mariae), katolička je dogma koja tumači da je jedinstvenom Božjom povlasticom Blažena Djevica Marija očuvana od svake mrlje istočnoga grijeha od trenutka svojega začeća.
Pogledaj Austrija i Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije
Božić
Božić, liturgijski Rođenje Gospodinovo (lat. Natalis Domini, Dies Natalis Christi - Dan Rođenja Kristova) tj.
Pogledaj Austrija i Božić
Boden
* Boden (Norrbotten, Švedska), grad u Švedskoj.
Pogledaj Austrija i Boden
Bodensko jezero
Rijeka Rajna i Bodensko jezero Putnički brod Grof Zeppelin Bodensko jezero (njem. Bodensee, fr. Lac de Constance), sedamdesetak km dugo i do 15 km široko jezero ledenjačkog podrijetla u južnom predalpskom području.
Pogledaj Austrija i Bodensko jezero
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Pogledaj Austrija i Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj
Austro-Ugarska Monarhija započela je svoju vlast nad Bosnom i Hercegovinom zaposjedanjem zemlje 1878.
Pogledaj Austrija i Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj
Bratislava
Bratislava je glavni i, s otprilike 460.000 stanovnika, najveći grad Slovačke te sjedište Bratislavske pokrajine.
Pogledaj Austrija i Bratislava
Braunau na Innu
'''Braunau na Innu''' Braunau na Innu (nje. Braunau am Inn) je austrijski gradić udaljen 60 kilometara sjeverno od Salzburga.
Pogledaj Austrija i Braunau na Innu
Bregenz
Bregenz je grad na krajnjem zapadu Austrije od 31.850 stanovnika.
Pogledaj Austrija i Bregenz
Bruto domaći proizvod
BDP po paritetu kupovne moći. MMF-u. Bruto domaći proizvod (BDP, engleski gross domestic product, GDP) je makroekonomski indikator koji pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tijekom dane godine, izraženo u novčanim jedinicama.
Pogledaj Austrija i Bruto domaći proizvod
Bruto nacionalni dohodak
Bruto nacionalni dohodak je jedan od centralnih pojmova Narodnog gospodarstva.
Pogledaj Austrija i Bruto nacionalni dohodak
Budizam
Budizam je jedna od pet velikih svjetskih religija.
Pogledaj Austrija i Budizam
Cislajtanija
Cislajtanija (arh. Cislitvanija, njem. Cisleithanien) bio je neslužbeni naziv za austrijske zemlje u Austro-Ugarskoj (do 1915. Die im Reichsrat vertretenen Königreiche und Länder – Zemlje i kraljevine zastupane u Carevinskom vijeću, 1915. – 1918. Österreichische Länder – Austrijske zemlje).
Pogledaj Austrija i Cislajtanija
Donja Austrija
Donja Austrija (njem. Niederösterreich), stari naziv: Krunsko vojvodstvo Austrija niže od rijeke Enns (njem. Erzherzogtum Österreich unter der Enns), austrijska je savezna zemlja.
Pogledaj Austrija i Donja Austrija
Dornbirn
Dornbirn je grad na zapadu Austrije od 48.779 stanovnika.
Pogledaj Austrija i Dornbirn
Drava
Drava (engleski: Drave, njemački: Drau, slovenski: Drava, mađarski: Dráva) je rijeka u središnjoj Europi.
Pogledaj Austrija i Drava
Država
Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.
Pogledaj Austrija i Država
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Pogledaj Austrija i Drugi svjetski rat
Duhovi (blagdan)
Fidelis Schabet, ''Čudo Pedesetnice'', 1867. Prikaz Giotto di Bondonea (oko 1305. g. Duhovi su kršćanska svetkovina silaska Duha Svetoga na apostole u Jeruzalemu, 50 dana nakon Kristova uskrsnuća (Uskrsa), od kuda i izraz Blagdan Pedesetnice (grč. pentecost, pedeseti (dan po Uskrsu)).
Pogledaj Austrija i Duhovi (blagdan)
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Pogledaj Austrija i Dunav
Erwin Schrödinger
Erwin Rudolf Josef Alexander Schrödinger (Beč, 12. kolovoza 1887. – Beč, 4. siječnja 1961.), austrijski fizičar.
Pogledaj Austrija i Erwin Schrödinger
Euro
Euro (simbol: €; kod: EUR) službena je valuta 20 od 27 država članica Europske unije.
Pogledaj Austrija i Euro
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Pogledaj Austrija i Europa
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Pogledaj Austrija i Europska unija
Fen
Prikaz kako nastaje fen. Nastajanje oblaka uzrokovanih jakim fenom. Fen (njem. Föhn, od lat. favonius: topli zapadni vjetar) je topli, suhi i većinom mahovit (naglo mijenja smjer i brzinu) vjetar koji se spušta najčešće niz sjeverne obronke Alpa.
Pogledaj Austrija i Fen
Franačka
Franačka (lat. Francia), također zvana Kraljevstvo Franaka i Franačko Kraljevstvo (lat. Regnum Francorum) ili Franačko Carstvo (lat. Imperium Francorum) bilo je najveće barbarsko kraljevstvo u zapadnoj Europi i tadašnja velesila uz Bizantsko Carstvo.
Pogledaj Austrija i Franačka
Franci
Franci su bili germansko pleme koje je vladalo područjem današnje Francuske, ondašnje Galije i današnje Njemačke nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva.
Pogledaj Austrija i Franci
Franjo Ferdinand
Nadvojvoda Franjo Ferdinand Austrijsko-Estenski (Graz, 18. prosinca 1863. – Sarajevo, 28. lipnja 1914.) bio je austrijski nadvojvoda iz vladarske kuće Habsburg-Lothringen i prijestolonasljednik Austro-Ugarske Monarhije od 1896. godine.
Pogledaj Austrija i Franjo Ferdinand
Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva
Franjo II. – rođen kao Franz Joseph Karl, pohrvaćeno: Franjo Josip Karlo (Firenca, 12. veljače 1768. – Beč, 2. ožujka 1835.) – bio je posljednji car Svetog Rimskog Carstva do 1806. godine kada je ukinuto nakon Napoleonove invazije.
Pogledaj Austrija i Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva
Franz Schubert
Franz Peter Schubert (Lichtenthal kraj Beča, 31. siječnja 1797. – Beč, 19. studenog 1828.), austrijski skladatelj.
Pogledaj Austrija i Franz Schubert
Gavrilo Princip
Gavrilo Princip (Obljaj, 25. srpnja 1894. – Theresienstadt, 28. travnja 1918.), bio je atentator na Franju Ferdinanda i pripadnik organizacije Mlade Bosne.
Pogledaj Austrija i Gavrilo Princip
Germknedle
Germknedle su specijalitet češke i bečke kuhinje, a i u bavarskoj su kuhinji dosta raširene i omiljene.
Pogledaj Austrija i Germknedle
Glavni grad
Glavni grad (koji se ponekad naziva i prijestolnica ili metropola) određuje se na sljedeće načine.
Pogledaj Austrija i Glavni grad
Gornja Austrija
Gornja Austrija (njemački: Oberösterreich, stari naziv: Erzherzogtum Österreich ob der Enns) je savezna zemlja Republike Austrije.
Pogledaj Austrija i Gornja Austrija
Gradišćanski Hrvati
Položaj Gradišća na karti Austrije Dvojezični natpis u Gradišću Gradišćanski Hrvati (njem. Burgenlandkroaten, mađ. Burgenlandi horvátok, slk. Burgendlandskí Chorváti) skupni je naziv za Hrvate nastanjene na području Burgenlanda (Gradišća) u istočnoj Austriji i susjednim predjelima Mađarske i Slovačke.
Pogledaj Austrija i Gradišćanski Hrvati
Gradišće
Gradišće (njemački: Burgenland, bavarski: Burgnlånd, mađarski: Őrvidék, slovenski: Gradiščanska, prekomurski: Gradišče) je najistočna i najmlađa savezna zemlja (njem. Bundesland) Republike Austrije.
Pogledaj Austrija i Gradišće
Graz
Graz (hrvatski: Gradac, Štajerski Gradac,Joško Kovačić:, Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1. studenoga 2014.., str. 238. slovenski: Gradec), statutarni i drugi grad po stanovništvu i veličini u Austriji.
Pogledaj Austrija i Graz
Grossglockner
Grossglockner s visinom od 3798 m. i. J. visine je najviši vrh Austrije i najviši vrha Alpa istočno od prijevoja Brenner.
Pogledaj Austrija i Grossglockner
Gustav Klimt
Gustav Klimt (Beč, 14. srpnja 1862. – Beč, 6. veljače 1918.) je bio najvažniji slikar austrijske secesije s izrazito istančanim simbolističkim stilom.
Pogledaj Austrija i Gustav Klimt
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Pogledaj Austrija i Habsburg
Hektar
Ilustacija 1 hektara Hektar (ha) je mjerna jedinica za površinu.
Pogledaj Austrija i Hektar
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.
Pogledaj Austrija i Hrvatska
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Pogledaj Austrija i Hrvatski jezik
Huni
Upad Huna u Europu Huni su bili nomadski narod koji su živjeli u Istočnoj Europi, Kavkazu i Središnjoj Aziji između 4.
Pogledaj Austrija i Huni
Inflacija
Stope inflacije u svijetu 2019. Inflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vremenskom razdoblju koje obuhvaća cijelo gospodarstvo.
Pogledaj Austrija i Inflacija
Inn
* Inn (rijeka), desna pritoka Dunava, protječe kroz Švicarsku, Njemačku i Austriju.
Pogledaj Austrija i Inn
Innsbruck
Innsbruck je grad u Austriji, glavni grad pokrajine Tirol.
Pogledaj Austrija i Innsbruck
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Pogledaj Austrija i Islam
Istočna Europa
Istočna Europa Istočna Europa europska je regija koju čine države.
Pogledaj Austrija i Istočna Europa
Istočni Goti
Ostrogotsko kraljevstvo Istočni Goti zvani i Ostrogoti su bili barbarsko germansko pleme koje je s istoka došlo na prostore Zapadnog Rimskog Carstva i Istočnog rimskog carstva (Bizanta) i bitno su utjecali na političke prilike kasnog Rimskog Carstva.
Pogledaj Austrija i Istočni Goti
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu.
Pogledaj Austrija i Italija
Ječam
Ječam (lat. Hordeum), biljni rod jednogodišnjih i dvogodišnjih raslinja i trajnica iz porodice trava.
Pogledaj Austrija i Ječam
Jehovini svjedoci
Jehovini svjedoci propovijedaju od kuće do kuće u Lisabon, Portugal Jehovini svjedoci propovijedaju Jehovino Kraljevstvo od kuće do kuće koristeći "''Stražarsku kulu''" Jehovini svjedoci hebrejskim pismom. Jehovini svjedoci propovijedaju na ulici u Lavovu, Ukrajina.
Pogledaj Austrija i Jehovini svjedoci
Johann Strauss mlađi
Johann Strauß (Beč, 25. listopada 1825. – 3. lipnja 1899.), austrijski skladatelj.
Pogledaj Austrija i Johann Strauss mlađi
Johann Strauss stariji
Johann Strauss stariji ili Johann Baptist (Beč, 14. ožujka 1804. – Beč, 25. rujna 1849.), austrijski je skladatelj i dirigent.
Pogledaj Austrija i Johann Strauss stariji
Joseph Haydn
Joseph Haydn (Rohrau, 31. ožujka 1732. – Beč, 31. svibnja 1809.), austrijski skladatelj i dirigent.
Pogledaj Austrija i Joseph Haydn
Judaizam
Judaizam je religija koja propovijeda vjeru u jednog, bestjelesnog i samo duhovnog Boga, stvoritelja svega.
Pogledaj Austrija i Judaizam
Karl Bruckner
Karl Bruckner (Beč, 9. siječnja 1906. – Beč, 25. listopada 1982.) je bio austrijski književnik.
Pogledaj Austrija i Karl Bruckner
Karl Renner
Karl Renner (Dolní Dunajovice, 14. prosinca 1870. – Beč, 31. prosinca 1950.) je bio austrijski političar, jedan od glavnih predstavnika austromarksizma.
Pogledaj Austrija i Karl Renner
Karpati
Karpati su planinski lanac u srednjoj Europi.
Pogledaj Austrija i Karpati
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Pogledaj Austrija i Katolička Crkva
Kelti
Kelti su skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske, sve do Ukrajine, a, miješajući se s drugim narodima, stigli su potom i do Panonije.
Pogledaj Austrija i Kelti
Klagenfurt
Klagenfurt (hrv. Celovac, slov. Celovec) je statutarni grad u Austriji, i glavni grad savezne države Koruške.
Pogledaj Austrija i Klagenfurt
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
Pogledaj Austrija i Komunizam
Koordinirano svjetsko vrijeme
PretvaranjeKoordiniranog univerzalnog vremenau standardno (zimsko) lokalno vrijeme PST / Tihooceansko vrijemeUTC -8 Stjenjačko vrijemeUTC -7 Central Standard TimeUTC -6 EST / Eastern Standard TimeUTC -5 GMT / Greenwichko središnje vrijeme (Greenwich Mean Time)UTC CET / Srednjoeuropsko vrijemeUTC +1 Istočnoeuropsko vrijemeUTC +2 Moskovsko vrijemeUTC +3 Iransko standardno vrijemeUTC +3:30 Indijsko vrijemeUTC +5:30 Australsko zapadno vrijeme UTC +8 Japansko-korejsko vrijemeUTC +9 Australsko istočno vrijemeUTC +10 Svjetsko vrijeme, univerzalno vrijeme, (kratice UT ili GMT)Željko Andreić: Gimnazija Požega.
Pogledaj Austrija i Koordinirano svjetsko vrijeme
Koruška (austrijska savezna zemlja)
Koruška (njem. Kärnten, slo. Koroška) je najjužnija savezna zemlja Republike Austrije.
Pogledaj Austrija i Koruška (austrijska savezna zemlja)
Kraljevina Srbija
Kraljevina Srbija obuhvaća povijesno razdoblje od 1882.
Pogledaj Austrija i Kraljevina Srbija
Krumpir
Krumpir (lat. Solanum tuberosum) je biljka porodice Solanaceae porijeklom s južnoameričkih Anda, gdje su je Quechua Indijanci nazivali papa.
Pogledaj Austrija i Krumpir
Kukuruz
Kukuruz (lat. Zea mays), jednogodišnja biljka iz porodice Poaceae, a porijeklom je iz Srednje Amerike (južni Meksiko i Gvatemala).
Pogledaj Austrija i Kukuruz
Kurt Gödel
Kurt Friedrich Gödel (Brno, 28. travnja 1906. – Princeton, 14. siječnja 1978.) je bio austrijsko-američki matematičar i logičar, koji je 1931. godine dokazao kompletnost prvog reda infinitezimalnog računa funkcija.
Pogledaj Austrija i Kurt Gödel
Land der Berge, Land am Strome
Land der Berge, Land am Strome ("Gorovita zemljo, zemljo na rijeci") je državna himna Austrije od 22. listopada 1946. godine.
Pogledaj Austrija i Land der Berge, Land am Strome
Langobardi
Henrik IV. i Fridrik I. Barbarossa. Langobardi (također Longobardi ili Lombardi) su germanski narod, podrijetlom iz Skandinavije.
Pogledaj Austrija i Langobardi
Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva
Leopold I. (Beč, 9. lipnja 1640. – Beč, 5. svibnja 1705.), bio je rimsko-njemački car (1657. ili 1658. – 1705.), ugarsko-hrvatski kralj (od 1655. u Ugarskoj i od 1657. u Hrvatskoj do 1705.), češki kralj (1658. – 1705.) iz dinastije Habsburg.
Pogledaj Austrija i Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva
Lihtenštajn
Lihtenštajn, službeno Kneževina Lihtenštajn, malena je neobalna država u srednjoj Europi.
Pogledaj Austrija i Lihtenštajn
Linz
Linz je statutarni grad u Austriji.
Pogledaj Austrija i Linz
Lotarinška dinastija
Lotarinška dinastija (fr. Maison de Lorraine; njem. Haus Lothringen), europska vladarska dinastija; potječe od francuske velikaške obitelji koja je vladala Gornjom Lorenom (Lotaringija) u razdoblju 1473.
Pogledaj Austrija i Lotarinška dinastija
Ludwig Boltzmann
Ludwig Boltzmann (Beč, 20. veljače 1844. – Duino kod Trsta, 5. rujna 1906.), austrijski fizičar.
Pogledaj Austrija i Ludwig Boltzmann
Ludwig Wittgenstein
Ludwig Josef Johann Wittgenstein (Beč, 26. travnja 1889. – Cambridge, 29. travnja 1951.), austrijski filozof koji je pridonio nekoliko epohalnih ideja filozofiji, uglavnom u temeljima logike, filozofiji matematike, filozofiji jezika i filozofiji uma. Njegov utjecaj je širok, jedan je od najznačajnijih filozofa 20.
Pogledaj Austrija i Ludwig Wittgenstein
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Pogledaj Austrija i Mađari
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1.
Pogledaj Austrija i Mađarska
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Pogledaj Austrija i Mađarski jezik
Markgrof
Markgrof odnosno markgrofica bio je srednjovjekovni nasljedni plemić s vojnim dužnostima u graničnoj pokrajini kraljevine.
Pogledaj Austrija i Markgrof
Materinski jezik
Materinski, materinji ili majčinski jezik (lat. mater - majka) označava jezik koji čovjek nauči u ranom djetinjstvu bez formalne nastave.
Pogledaj Austrija i Materinski jezik
Međunarodni monetarni fond
Međunarodni monetarni fond (MMF) je osnovan u srpnju 1944. godine s ciljem promoviranja međunarodne monetarne suradnje, sigurne razmjene i pouzdanih dogovora o razmjeni te kako bi poticao ekonomski rast i povećanje zaposlenosti, i osigurao privremenu financijsku pomoć zemljama kojima je potrebno olakšati izravnanje platnih bilanca.
Pogledaj Austrija i Međunarodni monetarni fond
Međunarodni praznik rada
Međunarodni praznik rada obilježava se kao spomen na velike radničke prosvjede održane u Chicagu dana 1. svibnja 1886. godine, kada je u sukobima s policijom poginulo više radnika, a osmero je radnika osuđeno na smrt.
Pogledaj Austrija i Međunarodni praznik rada
Millstattsko jezero
Millstattsko jezero, je jezero u Koruškoj, u Okrugu Spittal an der Drau.
Pogledaj Austrija i Millstattsko jezero
Morava (Češka)
Morava (njem. March) je rijeka u Češkoj i najvažnija rijeka regije Moravske koja je po njoj dobila ime.
Pogledaj Austrija i Morava (Češka)
Mormon (pojam)
Mormon je naziv koji se koristi za sljedbenika, privrženika ili pristašu Mormonizma.
Pogledaj Austrija i Mormon (pojam)
Mura
Rijeka Mura (njemački Mur, prekomurski Müra, Möra, mađ.: Mura) najsjevernija je hrvatska rijeka, ujedno i sjeverna prirodna granica Međimurja prema Sloveniji i Mađarskoj.
Pogledaj Austrija i Mura
Nežidersko jezero
Nežidersko jezero odnosno Niuzaljsko jezero (njemački: Neusiedler See.
Pogledaj Austrija i Nežidersko jezero
Neobalne države
Kontinentalne zemlje Neobalne države, države koje nemaju obalu na moru ili oceanu.
Pogledaj Austrija i Neobalne države
Neutralnost
250px Neutralnost je oblik stajališta koji znači ne zauzimanje bilo čije strane u nekom sukobu, sporu i slično.
Pogledaj Austrija i Neutralnost
Nezaposlenost
Nezaposlenost u svijetu 2021. Nezaposlenost, u ekonomskim terminima, se pojavljuje ako postoje kvalificirani radnici koji su voljni raditi po nadnicama koje prevladavaju, ali ne mogu naći uposlenje.
Pogledaj Austrija i Nezaposlenost
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Pogledaj Austrija i Nijemci
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom.
Pogledaj Austrija i Njemačka
Njemačka Austrija
Republika Njemačka Austrija (njemački: Republik Deutschösterreich ili Deutsch-Österreich) stvorena je nakon Prvoga svjetskog rata na području gdje je većinski živjelo stanovništvo koje je govorilo njemački na području Austro-Ugarske bez Kraljevine Ugarske koja je postala Mađarska Demokratska Republika 1918.
Pogledaj Austrija i Njemačka Austrija
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Pogledaj Austrija i Njemački jezik
Njemačko Carstvo
Njemačko Carstvo (njem. Deutsches Reich) bio je naziv za njemačku državu u vremenu od 47 godina, počevši od proglasa Vilima I. od Pruske, njemačkog cara (18. siječnja 1871.) te završivši abdikacijom Vilima II. (9. studenoga 1918.). Službeno ime države u to doba, Deutsches Reich (Njemački Reich), koristilo se sve do 1943.
Pogledaj Austrija i Njemačko Carstvo
Norik
Noricum Norik je starorimska provincija, nalazila se većim dijelom na području današnje Austrije i Slovenije.
Pogledaj Austrija i Norik
Nova godina
Proslava Nove godine u Sydneyu Nova godina prvi je dan u kalendaru i prvi dan u godini.
Pogledaj Austrija i Nova godina
Novoapostolska crkva
Friedrich Wilhelm Schwartz, osnivač i apostol Novoapostolske crkve Novoapostolska crkva (njem. Neuapostolische Kirche) je vjerska zajednica nastala odvajanjem od Katoličke apostolske crkve (tzv. irvingisti).
Pogledaj Austrija i Novoapostolska crkva
ORF
Österreichischer Rundfunk (ORF) (Austrijski krugoval) je austrijska državna televizija.
Pogledaj Austrija i ORF
Orijentalne pravoslavne Crkve
Orijentalne pravoslavne Crkve ili istočnjačke pravoslavne Crkve zajednički je naziv za one istočne kršćanske Crkve koje priznaju samo prva tri ekumenska sabora - Prvi nicejski sabor, Prvi carigradski sabor i Efeški sabor - te odbacuju dogmatske odluke Kalcedonskog sabora.
Pogledaj Austrija i Orijentalne pravoslavne Crkve
Oton I. Veliki
Spomenik u Magdeburgu Oton I. (njemački Otto I.) (* 23. studenog 912. u Wallhausenu; † 7. svibnja 973. u Memlebenu), saski vojvoda i rimsko-njemački kralj (936. – 962.), rimsko-njemački car (962. – 973.). Česti naziv Oton Veliki potječe od srednjovjekovnog povjesničara Otta von Freisinga te nije suvremen.
Pogledaj Austrija i Oton I. Veliki
Oton III., car Svetog Rimskog Carstva
evangelistar Otona III. nastao oko godine 1000., car sjedi na prijestolju okružen knezovima i biskupima Oton III. (njemački Otto III.) (* sredina srpnja 980. u Kesselu, Nizozemska; † 23. ili 24. siječnja 1002. u Paternu, Italija).
Pogledaj Austrija i Oton III., car Svetog Rimskog Carstva
Panonija
Položaj Panonije u Rimskom Carstvu Detaljna karta Panonije i Dalmacije Dvije Panonije u II. stoljeću Četiri Panonije u III. stoljeću Panonija (grčki Παννονία, Pannonίa, latinski Pannonia), antički je naziv za područje kojemu je na sjeveru i istoku, od Bečke šume do ušća Save u Dunav, bila granica desna obala Dunava; na jugu je granica bila nešto južnije od Save i Kupe, a na zapadu je Panonija graničila s Norikom.
Pogledaj Austrija i Panonija
Panonska nizina
Panonska nizina Panonska nizina je ravnica u središnjoj Europi.
Pogledaj Austrija i Panonska nizina
Paritet kupovne moći
BDP po glavi stanovnika, usklađen s paritetom kupovne moći u svijetu, 2014. Paritet kupovne moći (engleski: purchasing power parity, skraćeno PPP) odnos je općih indeksa cijena među državama koji služe za korekciju službenih tečajeva.
Pogledaj Austrija i Paritet kupovne moći
Parlamentarna demokracija
Parlamentarna demokracija je sustav vlasti parlamentarizma u kojemu sabor ili parlament, čije su članove prethodno slobodno izabrali građani države (birači), donosi odluke o glavnim političkim pitanjima.
Pogledaj Austrija i Parlamentarna demokracija
Passau
Passau grad je u njemačkoj saveznoj pokrajini Bavarskoj.
Pogledaj Austrija i Passau
Pšenica
Triticum aestivum Triticum monococcum Pšenica (pir, šenulka, lat. Triticum) je biljni rod od kojih se neke vrste uzgajaju širom svijeta.
Pogledaj Austrija i Pšenica
Poglavar države
"Svjetski suvereni". Fotomontaža napravljena u Europi 1889. s glavnim šefovima država u svijetu. Šef države, također i poglavar države (ili državni poglavar), najviši je predstavnik države u zemlji i prema inozemstvu.
Pogledaj Austrija i Poglavar države
Politika
Politika (iz starogrčkog Πολιτικά, romanizirano politiká, 'poslovi vezani uz polis') kolektivna je djelatnost usmjerena na donošenje odluke o rješenju problema i izvršenju te odluke koja je obvezna za sve članove zajednice.
Pogledaj Austrija i Politika
Poljaci
Poljaci (pol. Polacy) su narod iz grupe Zapadnih Slavena, nastanjen na jugu od planinskih područja Sudeta i Karpata preko Sjeverne Europske Nizine na sjever do Baltičkog mora.
Pogledaj Austrija i Poljaci
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem.
Pogledaj Austrija i Poljska
Promet
Promet je gospodarska djelatnost tercijarnog sektora koja se bavi prijevozom robe i ljudi te prijenosom informacija s jednog mjesta na drugo.
Pogledaj Austrija i Promet
Protestantizam
Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.
Pogledaj Austrija i Protestantizam
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Pogledaj Austrija i Prvi svjetski rat
Raba
* Raba (Slivno), naselje u općini Slivno, Dubrovačko-neretvanska županija, Republika Hrvatska.
Pogledaj Austrija i Raba
Railjet
railjet vlak ''Spirit of Salzburg'' Promotivna Railjet lokomotiva u predviđenom lakiranju Predviđeno konačno lakiranje Railjet lokomotiva Railjet je vlak velikih brzina koji koriste Austrijske Željeznice.
Pogledaj Austrija i Railjet
Recija
Položaj Raetije u Rimskom Carstvu Recija (lat. Raetia ili Rhaetia) je bila provincija Rimskog Carstva, koja je na zapadu graničila sa zemljom Helveta, na istoku s Norikom, na sjeveru s Vindelicijom, a na jugu s Cisalpinskom Galijom.
Pogledaj Austrija i Recija
Referendum
Referendum je oblik izravnoga odlučivanja, izjašnjavanja građana o nekim pitanjima od osobite važnosti za užu ili širu zajednicu; podvrgavanje prijedloga novog ustava, ustavnih promjena, nekog zakona ili političke odluke od bitnog značenja (na državnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini) glasovanju građana koji odlučuju o tome sa "za" ili "protiv" ili s "da" ili "ne".
Pogledaj Austrija i Referendum
Reich
Reich (IPA) je njemačka riječ značenja teritorij, država, carstvo, imperij.
Pogledaj Austrija i Reich
Rimska provincija
Hadriana (117-38) s prikazom tadašnjih '''provincija''' Provincija (latinski: provincia), u vrijeme antičkog Rima, bila je osnovna i najveća upravna jedinica izvan Italije.
Pogledaj Austrija i Rimska provincija
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Pogledaj Austrija i Rimsko Carstvo
Robert Musil
mini Robert Musil (Klagenfurt, 6. studenog 1880. – Ženeva, 15. travnja 1942.), austrijski pripovjedač, esejist i dramatičar.
Pogledaj Austrija i Robert Musil
Romski jezik
Romski jezik, indoeuropski jezik i makrojezik Roma u Europi.
Pogledaj Austrija i Romski jezik
Rudolf I., njemački kralj
Rudolf I. Habsburški (dvorac Limburg, Breisgau, 1. svibnja 1218. – Speyer, 15. srpnja 1291.), grof Habsburga (o. 1240. – 1291.), rimsko-njemački kralj (1273. – 1291.), austrijski i štajerski vojvoda (1278. – 1282.) i koruški vojvoda (1278. – 1286.).
Pogledaj Austrija i Rudolf I., njemački kralj
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Pogledaj Austrija i Rumunjska
Saće
Saće je skup šesterokutnih stanica koje su pravilno poredane jedna do druge. Saća s jajašcima i ličinkama. Odjeljak satine koji sadrži prijelaz iz radiličke saća u trutovske (veće) saće - ovdje pčele prave nepravilne i peterokutne saće (označene crvenim točkama). Satna osnova na kojoj su pčele počele graditi saće.
Pogledaj Austrija i Saće
Saint-germainski ugovor
Bosna i Hercegovina 1914. godine Saint-germainski ugovor ugovor između Republike Austrije i zemalja pobjednica u Prvom svjetskom ratu (Velika Britanija, Francuska, Italija, SAD, Japan i dr.), potpisan 10.
Pogledaj Austrija i Saint-germainski ugovor
Salzburg
Pročelje katedrale Salzburg (bavarski: ili Solnograd, statutarni grad u Austriji i središte istoimene savezne države. Četvrti je po veličini grad u Austriji, a nalazi se na granici s Njemačkom. U starim hrvatskim izvorima naziva ga se Solnograd, a tim ga imenom i danas nazivaju Hrvati iz Gradišća u svojim medijima.
Pogledaj Austrija i Salzburg
Sankt Pölten
Sankt Pölten ili St.
Pogledaj Austrija i Sankt Pölten
Süd Autobahn
Süd Autobahn ili A2 (prevedeno: Južna autocesta) austrijska je autocesta koja vodi od Beča preko Donje Austrije, Gradišća, Štajerske do Koruške i talijanske granice.
Pogledaj Austrija i Süd Autobahn
Sigmund Freud
Sigmund Freud (Příbor (tada Freiberg), Češka, 6. svibnja 1856. - London, 23. rujna 1939.), austrijski neurolog židovskog podrijetla i utemeljitelj psihoanalize.
Pogledaj Austrija i Sigmund Freud
Sjeverozapad
Sjeverozapad je jedna od sporednih strana svijeta.
Pogledaj Austrija i Sjeverozapad
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika.
Pogledaj Austrija i Slovačka
Slovenci
Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.
Pogledaj Austrija i Slovenci
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more.
Pogledaj Austrija i Slovenija
Slovenski jezik
Slovenski jezik (ISO 639-3: slv) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi: 1 730 000 u Sloveniji (popis 1991.), gdje je službeni jezik, te u Austriji (oko 18 000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100 000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3190; popis iz 2001.) i Hrvatskoj (11 800 – 13 100).
Pogledaj Austrija i Slovenski jezik
Socijaldemokratska stranka Austrije
mini Socijaldemokratska stranka Austrije (njemački:Sozialdemokratische Partei Österreichs ili SPÖ) jedna je od najstarijih politički stranki u Austriji.
Pogledaj Austrija i Socijaldemokratska stranka Austrije
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943.
Pogledaj Austrija i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Sofija Chotek
Sophie Maria Josephine Albina Chotek Gräfin von Chotkova und Wognin na razglednici iz 1914. godine. Sophie Maria Josephine Albina Chotek grofica von Chotkova und Wognin (Stuttgart, 1. ožujka 1868. - Sarajevo, 28. lipnja 1914.), potomak je poznate češke aristokratske obitelji, a kasnije supruga u morgantskom braku s austrijskim nadvojvodom Franjom Ferdinandom s kojim je imala troje djece.
Pogledaj Austrija i Sofija Chotek
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km.
Pogledaj Austrija i Srbija
Srednja Europa
Pregled europskih regija po kriterijima kulturne sličnosti i po državnim granicama Srednja Europa Narodi srednje Europe Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe.
Pogledaj Austrija i Srednja Europa
Srpska pravoslavna Crkva
Srpska pravoslavna Crkva (srp. Српска православна црква/Srpska pravoslavna crkva; SPC), jedna od upravno autokefalnih (samostalnih) pravoslavnih crkava koja zajedno s ostalim pravoslavnim crkvama čini jedinstvenu Istočnu kršćansku crkvu.
Pogledaj Austrija i Srpska pravoslavna Crkva
Starije kameno doba
Starije kameno doba ili paleolitik je razdoblje u kojem se pojavljuje čovjek i nastaju najstarije kulture, otprije 2 500 000 pr.
Pogledaj Austrija i Starije kameno doba
Starokatolička Crkva
Starokatolička crkva je kršćanska vjerska zajednica nastala iz opozicije nekih njemačkih teologa na Prvom vatikanskom koncilu 1870. Oni su se usprotivili definiciji o papinskoj nepogrešivosti i primatu, te su tražili da se katolicizam »vrati na svoje stare oblike«.
Pogledaj Austrija i Starokatolička Crkva
Statutarni grad (Austrija)
Statutarni grad (njemački: Statutarstadt) je tip austrijskog kotara, on se odnosi na gradove koji imaju vlastiti statut (Stadt mit eigenem Statut), a njih je u 2017. godini bilo petnaest.
Pogledaj Austrija i Statutarni grad (Austrija)
Stjepan Prvomučenik
Sveti Stjepan Prvomučenik, jedan od sedam đakona izabranih u početcima crkve, prema Djelima apostolskim (Dj 6, 5).
Pogledaj Austrija i Stjepan Prvomučenik
Sveta tri kralja
Sveta tri kralja kölnskoj katedrali koji po tradiciji sadrži kosti tri kralja Sveta tri kralja ili sveti magi su u kršćanskoj tradiciji kraljevi ili mudraci, koji su se, prema evanđelju, došli pokloniti Isusu nakon rođenja.
Pogledaj Austrija i Sveta tri kralja
Sveto Rimsko Carstvo
Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ.
Pogledaj Austrija i Sveto Rimsko Carstvo
Svi sveti
čakovečkom groblju. Svi sveti (također Sisveti, Sisvete ili Svisveti, Sesvete; lat. Sollemnitas Omnium Sanctorum), svetkovina je u Katoličkoj Crkvi kojom se slave svi svetci, kako oni kanonizirani, tako i oni koji to još nisu.
Pogledaj Austrija i Svi sveti
Tiberije
Tiberije Tiberius Claudius Nero Caesar (16. studenog 42. pr. Kr. – 16. ožujka 37. godine) je bio istaknuti vojskovođa, a od 14. do 37.
Pogledaj Austrija i Tiberije
Tijelovo
Diploma iz Liegea 1252. o slavljenju Svetkovine Tijelovo, punim nazivom Svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove (lat. Dies Sanctissimi Corporis et Sanguinis Domini Iesu Christi, skraćeno Corpus Christi, Tijelo Kristovo), katolička je euharistijska svetkovina, koja se slavi u četvrtak nakon svetkovine Presvetoga Trojstva.
Pogledaj Austrija i Tijelovo
Tirol (austrijska savezna zemlja)
Tirol je austrijska savezna zemlja (njem. Bundesland).
Pogledaj Austrija i Tirol (austrijska savezna zemlja)
Treći Reich
Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.
Pogledaj Austrija i Treći Reich
Trianonski ugovor
Potpisivanje Trianonskog ugovora Trianonski ugovor potpisan je 4. lipnja 1920. godine u palači Trianon u Versaillesu u Francuskoj, između Saveznika i Mađarske.
Pogledaj Austrija i Trianonski ugovor
Tunel
Tunel u San Franciscu Tunel je podzemna građevina ispod površine terena koja osigurava prostor za različite namjene i s jednim ili oba kraja izlazi na površinu.
Pogledaj Austrija i Tunel
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Pogledaj Austrija i Turci
Turizam
Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).
Pogledaj Austrija i Turizam
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje.
Pogledaj Austrija i Ujedinjeni narodi
Uskrs
Uskrs, službeno Nedjelja Uskrsnuća Gospodnjeg (Gospodinova), također i Uskrsna nedjelja, najveća je kršćanska svetkovina.
Pogledaj Austrija i Uskrs
Uskrsni ponedjeljak
Uskrsni ponedjeljak kršćanska je svetkovina.
Pogledaj Austrija i Uskrsni ponedjeljak
Uzašašće
Andrea Mantegna: Uzašašće Uzašašće ili Spasovo je kršćanska svetkovina.
Pogledaj Austrija i Uzašašće
Velika Gospa
Tizian, ''Uznesenje Marijino'' Velika Gospa dan je svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo.
Pogledaj Austrija i Velika Gospa
Venera iz Willendorfa
Venera iz Willendorfa je kipić Venere izrađen od mekanog vapnenca u razdoblju Aurignacien (4. paleolitsko razdoblje, po mjestu Aurignac u Francuskoj), a procjenjuje da je izrađena prije oko 25 000 godina.
Pogledaj Austrija i Venera iz Willendorfa
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda
'''Dvorana Vijeća sigurnosti''' Vijeće sigurnosti jedno je od šest glavnih tijela Ujedinjenih naroda kojemu, prema članku 24.
Pogledaj Austrija i Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda
Villach
Villach Villach- pogled s juga Villach (slovenski: Beljak) je grad u austrijskoj saveznoj pokrajini Koruškoj i važno prometno čvorište.
Pogledaj Austrija i Villach
Vinogradarstvo
Riesling Cabernet Sauvignon Vinogradarstvo je poljoprivredna grana koja se bavi uzgojem europske (domaće, plemenite) vinove loze (Vitis vinifera) i proizvodnjom grožđa.
Pogledaj Austrija i Vinogradarstvo
Visoke Ture
Visoke Ture (njem. „Hohe Tauern”) je gorje u središnjim i istočnim Alpama koji je ujedno i prirodna granica između Austrije i Italije.
Pogledaj Austrija i Visoke Ture
Vlak velikih brzina
Vlak velikih brzina je podskup željezničkih vozila, koji se kreću po tračnicama izrađen specifično za prijevoz putnika velikim brzinama.
Pogledaj Austrija i Vlak velikih brzina
Voćarstvo
Rasadnik Rasadnik jabuka Voćarstvo je grana poljoprivrede, koja se bavi proizvodnjom, uzgojem, zaštitom i prodajom voća.
Pogledaj Austrija i Voćarstvo
Vojno-povijesni muzej u Beču
Vojno-povijesni muzej u Beču Jedan od izložbenih prostora muzeja Vojno-povijesni muzej (Heeresgeschichtliches Museum) u Beču građen je po planovima Théophila Hansena, i prikazuje eksponate iz povijesti austrijskih oružanih snaga od 16.
Pogledaj Austrija i Vojno-povijesni muzej u Beču
Vorarlberg
Vorarlberg je jedna od devet saveznih država Republike Austrije.
Pogledaj Austrija i Vorarlberg
Vrbsko jezero
Vrbsko jezero je alpsko jezero koje se nalazi u austrijskoj pokrajini Koruškoj.
Pogledaj Austrija i Vrbsko jezero
Wachau
Wachau je dolina u Austriji kroz koju teče rijeka Dunav, između gradova Melk i Krems, i jedna je od najvećih turističkih odredišta u Donjoj Austriji.
Pogledaj Austrija i Wachau
Wels
Wels je statutarni grad u austrijskoj saveznoj državi Gornjoj Austriji.
Pogledaj Austrija i Wels
Wildspitze
Wildspitze je planina u Austriji, u saveznoj državi Tirolu.
Pogledaj Austrija i Wildspitze
Wolfgang Amadeus Mozart
Wolfgang Amadeus Mozart (Salzburg, 27. siječnja 1756. – Beč, 5. prosinca 1791.), austrijski skladatelj.
Pogledaj Austrija i Wolfgang Amadeus Mozart
Wolfgang Schüssel
WS Wolfgang Schüssel (Beč, 7. lipnja 1945.), austrijski političar.
Pogledaj Austrija i Wolfgang Schüssel
Zellersko jezero
Zellersko jezero (njem.:Zeller See) malo je alpsko jezero na zapadu Austrije u Saveznoj državi Salzburg, na čijim obalama leži Zell am See.
Pogledaj Austrija i Zellersko jezero
Zemlje Krune sv. Stjepana
Zemlje Krune sv.
Pogledaj Austrija i Zemlje Krune sv. Stjepana
Zimski športovi
Zimski športovi Biatlon Zimski športovi - športovi koji se najčešće igraju zimi, vezani su za obično snijeg i led.
Pogledaj Austrija i Zimski športovi
.at
.at je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Austriju.
Pogledaj Austrija i .at
.eu
.eu je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Europsku uniju.
Pogledaj Austrija i .eu
1. siječnja
1.
Pogledaj Austrija i 1. siječnja
1. studenoga
1.
Pogledaj Austrija i 1. studenoga
1. svibnja
1.
Pogledaj Austrija i 1. svibnja
15. kolovoza
15.
Pogledaj Austrija i 15. kolovoza
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Pogledaj Austrija i 1914.
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Pogledaj Austrija i 1934.
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Pogledaj Austrija i 2000.
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Pogledaj Austrija i 2001.
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Pogledaj Austrija i 2002.
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Pogledaj Austrija i 2003.
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Pogledaj Austrija i 2006.
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Pogledaj Austrija i 2007.
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Pogledaj Austrija i 2012.
24. studenoga
24.
Pogledaj Austrija i 24. studenoga
25. prosinca
25.
Pogledaj Austrija i 25. prosinca
26. listopada
26.
Pogledaj Austrija i 26. listopada
26. prosinca
26.
Pogledaj Austrija i 26. prosinca
27. srpnja
27.
Pogledaj Austrija i 27. srpnja
27. travnja
27.
Pogledaj Austrija i 27. travnja
28. lipnja
28.
Pogledaj Austrija i 28. lipnja
28. veljače
28.
Pogledaj Austrija i 28. veljače
6. siječnja
6.
Pogledaj Austrija i 6. siječnja
8. prosinca
8.
Pogledaj Austrija i 8. prosinca
9. rujna
9.
Pogledaj Austrija i 9. rujna
Vidi također
Države članice Europske unije
- Španjolska
- Švedska
- Austrija
- Belgija
- Bugarska
- Cipar
- Danska
- Estonija
- Finska
- Francuska
- Grčka
- Hrvatska
- Irska
- Italija
- Kraljevina Nizozemska
- Latvija
- Litva
- Luksemburg
- Malta
- Mađarska
- Nizozemska
- Njemačka
- Poljska
- Portugal
- Rumunjska
- Slovačka
- Slovenija
- Češka
Također poznat kao Republika Austrija, Österreich.
, Budizam, Cislajtanija, Donja Austrija, Dornbirn, Drava, Država, Drugi svjetski rat, Duhovi (blagdan), Dunav, Erwin Schrödinger, Euro, Europa, Europska unija, Fen, Franačka, Franci, Franjo Ferdinand, Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva, Franz Schubert, Gavrilo Princip, Germknedle, Glavni grad, Gornja Austrija, Gradišćanski Hrvati, Gradišće, Graz, Grossglockner, Gustav Klimt, Habsburg, Hektar, Hrvatska, Hrvatski jezik, Huni, Inflacija, Inn, Innsbruck, Islam, Istočna Europa, Istočni Goti, Italija, Ječam, Jehovini svjedoci, Johann Strauss mlađi, Johann Strauss stariji, Joseph Haydn, Judaizam, Karl Bruckner, Karl Renner, Karpati, Katolička Crkva, Kelti, Klagenfurt, Komunizam, Koordinirano svjetsko vrijeme, Koruška (austrijska savezna zemlja), Kraljevina Srbija, Krumpir, Kukuruz, Kurt Gödel, Land der Berge, Land am Strome, Langobardi, Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva, Lihtenštajn, Linz, Lotarinška dinastija, Ludwig Boltzmann, Ludwig Wittgenstein, Mađari, Mađarska, Mađarski jezik, Markgrof, Materinski jezik, Međunarodni monetarni fond, Međunarodni praznik rada, Millstattsko jezero, Morava (Češka), Mormon (pojam), Mura, Nežidersko jezero, Neobalne države, Neutralnost, Nezaposlenost, Nijemci, Njemačka, Njemačka Austrija, Njemački jezik, Njemačko Carstvo, Norik, Nova godina, Novoapostolska crkva, ORF, Orijentalne pravoslavne Crkve, Oton I. Veliki, Oton III., car Svetog Rimskog Carstva, Panonija, Panonska nizina, Paritet kupovne moći, Parlamentarna demokracija, Passau, Pšenica, Poglavar države, Politika, Poljaci, Poljska, Promet, Protestantizam, Prvi svjetski rat, Raba, Railjet, Recija, Referendum, Reich, Rimska provincija, Rimsko Carstvo, Robert Musil, Romski jezik, Rudolf I., njemački kralj, Rumunjska, Saće, Saint-germainski ugovor, Salzburg, Sankt Pölten, Süd Autobahn, Sigmund Freud, Sjeverozapad, Slovačka, Slovenci, Slovenija, Slovenski jezik, Socijaldemokratska stranka Austrije, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Sofija Chotek, Srbija, Srednja Europa, Srpska pravoslavna Crkva, Starije kameno doba, Starokatolička Crkva, Statutarni grad (Austrija), Stjepan Prvomučenik, Sveta tri kralja, Sveto Rimsko Carstvo, Svi sveti, Tiberije, Tijelovo, Tirol (austrijska savezna zemlja), Treći Reich, Trianonski ugovor, Tunel, Turci, Turizam, Ujedinjeni narodi, Uskrs, Uskrsni ponedjeljak, Uzašašće, Velika Gospa, Venera iz Willendorfa, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, Villach, Vinogradarstvo, Visoke Ture, Vlak velikih brzina, Voćarstvo, Vojno-povijesni muzej u Beču, Vorarlberg, Vrbsko jezero, Wachau, Wels, Wildspitze, Wolfgang Amadeus Mozart, Wolfgang Schüssel, Zellersko jezero, Zemlje Krune sv. Stjepana, Zimski športovi, .at, .eu, 1. siječnja, 1. studenoga, 1. svibnja, 15. kolovoza, 1914., 1934., 2000., 2001., 2002., 2003., 2006., 2007., 2012., 24. studenoga, 25. prosinca, 26. listopada, 26. prosinca, 27. srpnja, 27. travnja, 28. lipnja, 28. veljače, 6. siječnja, 8. prosinca, 9. rujna.