Sličnosti između Babilonija i Ur
Babilonija i Ur imaju 23 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Ašur, Akadski jezik, Amorićani, Arapski poluotok, Babilon, Babilonija, Elam, Eufrat, Hamurabijeva stela, Haran, Hram, Irak, Kalendar, Klinopis, Mari (Sirija), Mezopotamija, Nabonid, Nabukodonosor II., Nipur, Perzijski zaljev, Sumerani, Sumerski jezik, Zigurat.
Ašur
Ašur (asir.: ’Aššur; arapski: أشور, tj. Kal'at Šerkat; hebrejski: אַשּׁוּר; aramejski: ܐܫܘܪ) je bio prvotna prijestolnica Asirije, koja je po njemu dobila i ime.
Ašur i Babilonija · Ašur i Ur ·
Akadski jezik
Akadski (ISO 639-3: akk; lišānum akkadītum) je bio istočnosemitski jezik koji se govorio u drevnoj Mezopotamiji.
Akadski jezik i Babilonija · Akadski jezik i Ur ·
Amorićani
Amorićani (sum. Mar-tu, akad. Tidnum ili Amurrūm, egip. Amar, heb. אמורי; ʼĔmōrī) su drevni narod zapadnosemitske skupine koji je u drugoj polovici 3. tisućljeća pr. Kr. naseljavao područja sjevernog Levanta i Mezopotamije (današnja Sirija i Irak).
Amorićani i Babilonija · Amorićani i Ur ·
Arapski poluotok
alt.
Arapski poluotok i Babilonija · Arapski poluotok i Ur ·
Babilon
Babilon je antički grad u Mezopotamiji, blizu suvremenog grada Al Hillah u Iraku.
Babilon i Babilonija · Babilon i Ur ·
Babilonija
Babilonija, 1792. pr. Kr. – 1750. pr. Kr. Babilonija (asirski: Karduniaš, staroegipatski: Sangar) bila je država i kulturno područje u Mezopotamiji u razdoblju između 1900. pr. Kr. ili 1800. pr. Kr. pa do propasti 539. pr. Kr. Nalazila se na donjem toku rijeka Eufrat i Tigris, otprilike između današnjeg iračkog grada Bagdada i Perzijskog zaljeva.
Babilonija i Babilonija · Babilonija i Ur ·
Elam
Chaharmahal Bakhtiari zaljeva u brončano doba Elam (perzijski: تمدن ایلام, arapski: حضارة عيلام) je jedna od najstarijih poznatih civilizacija.
Babilonija i Elam · Elam i Ur ·
Eufrat
Eufrat u Deir ez-Zouru u Siriji. Eufrat (grč. Εὐφράτης; arap. الفرات Al-Furat; heb. פְּרָת Perat; kurdski: Firat; turski: Fırat; staroperzijski: Ufrat, akadski: Pu-rat-tu) je zapadnija od dvije velike rijeke koje protječu Mezopotamijom (druga je Tigris).
Babilonija i Eufrat · Eufrat i Ur ·
Hamurabijeva stela
Vrh s reljefom '''Hamurabijeve stele'''. Hamurabijeva stela je crna bazaltna stela visoka 213 cm koja je pronađena u Suzi u današnjem Iranu, a danas se čuva u muzeju Louvre u Parizu.
Babilonija i Hamurabijeva stela · Hamurabijeva stela i Ur ·
Haran
Haran je drevni grad smješten na području današnje Turske.
Babilonija i Haran · Haran i Ur ·
Hram
Grčki hramU svojem osnovnom značenju, hram je građevina posvećena nekom božanstvu, namijenjena obavljanju religijskih obreda.
Babilonija i Hram · Hram i Ur ·
Irak
Republika Irak je država u jugozapadnoj Aziji.
Babilonija i Irak · Irak i Ur ·
Kalendar
Aztečki kalendar ili Sunčev kamen Kalendar (kasnolat. calendarium: knjiga rokova, knjiga dospijevanja, od lat. Kalendae: prvi dan u mjesecu, na koji su se morale plaćati dažbine) je skup pravila kojima se određuje odnos između raznih vremenskih intervala: dana, tjedana, mjeseca i godine; popis dana, tjedana i mjeseci u pojedinoj godini, odnosno tablica rasporeda dana u godini.
Babilonija i Kalendar · Kalendar i Ur ·
Klinopis
Ploča s klinovim pismom Klinopis ili klinovo pismo, poznato kao i klinasto pismo, jedno je od najranijih pisama.
Babilonija i Klinopis · Klinopis i Ur ·
Mari (Sirija)
Zigurat u Mariju. Kraljevstva na Eufratu i Tigrisu 1770. pr. Kr. Mari (klinopis 𒈠𒌷𒆠, ma-riki) je drevni semitski grad-država u današnjoj Siriji,na mjestu današnjeg Tell Haririja (Tall al – Haririja) s desne obale Eufrata, u sredini njegova toka; 240 km uzvodno od Babilona, 11 kilometara sjeverozapadno od Abu Kamala i oko 120 kilometara jugoistočno od Deir ez-Zora.
Babilonija i Mari (Sirija) · Mari (Sirija) i Ur ·
Mezopotamija
Područje Mezopotamije Mezopotamija (grč. Μεσοποταμία, prijevod od staroperzijskog Miyanrudan "Zemlja između dvije rijeke" ili aramejskog naziva Beth-Nahrin "Kuća dviju rijeka"; međuriječje) je područje jugozapadne Azije koje obuhvaća otprilike 350.000 četvornih kilometara.
Babilonija i Mezopotamija · Mezopotamija i Ur ·
Nabonid
Veneri Sîn, British Museum Nabonid (akad. Nabû-nāʾid) bio je posljednji kralj Novobabilonskog Carstva koji je vladao od 556. do 539. pr. Kr. O Nabonidovom podrijetlu se ne zna mnogo.
Babilonija i Nabonid · Nabonid i Ur ·
Nabukodonosor II.
Pečat u oku Mardukovog kipa u Babilonu, koji se često tumači kao prikaz Nabukodonosora II. 20. stoljeća Nabukodonosor II. (akad. Nabû-kudurri-uṣur, 630. – 561. pr. Kr.) je bio najveći vladar Novobabilonskog Carstva.
Babilonija i Nabukodonosor II. · Nabukodonosor II. i Ur ·
Nipur
Babilonija u doba Hamurabija Nipur ili Nippur je bio drevni sumerski grad jugoistočno od Babilona.
Babilonija i Nipur · Nipur i Ur ·
Perzijski zaljev
Perzijski zaljev ili Arapski zaljev (perz. خلیج فارس; Halīdž-e Fārs) morska je površina u Jugozapadnoj Aziji smještena između Iranske visoravni, Mezopotamije i Arapskog poluotoka.
Babilonija i Perzijski zaljev · Perzijski zaljev i Ur ·
Sumerani
Ploča iz Ura Sumerani spadaju u prvu visokorazvijenu civilizaciju nastalu u četvrtom tisućljeću prije Krista na području južne Mezopotamije.
Babilonija i Sumerani · Sumerani i Ur ·
Sumerski jezik
Sumerski (eme-ĝir, eme-gi; ISO 639-3: sux) je jezik drevne Mezopotamije.
Babilonija i Sumerski jezik · Sumerski jezik i Ur ·
Zigurat
Dur Untaš, 13. stoljeće pr. Kr. Zigurat je tip drevnih hramova koje je moguće naći u Mezopotamiji i Iranu.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Babilonija i Ur imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Babilonija i Ur
Usporedba između Babilonija i Ur
Babilonija ima 103 odnose, a Ur ima 73. Kao što im je zajedničko 23, Jaccard indeks 13.07% = 23 / (103 + 73).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Babilonija i Ur. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: