Brže od pregledniku!Sličnosti između Brod i Brodogradnja
Brod i Brodogradnja imaju 27 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Crnogorična šuma, Egipat, Francuska, Gajeta, Galija, Grci, Hrvatska, Hvar, Jadransko more, Jarbol, Jedrenjak, Jedro, Kina, Komiža, Kompas, Leut, Liburni, Mlađe kameno doba, Mljet, Noa, Nova Gvineja, Podmornica, Stablo, Ujedinjeno Kraljevstvo, Uzgon, Veslanje, Veslo.
Crnogorična šuma
Jutarnje svijetlo u crnogoričnoj šumi Crnogoricom odnosno crnogoričnim šumama nazivamo šume s prevladavajućim vrstama drva koje ne odbacuje lišće, nego ga zadržava cijele godine.
Brod i Crnogorična šuma · Brodogradnja i Crnogorična šuma ·
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Brod i Egipat · Brodogradnja i Egipat ·
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Brod i Francuska · Brodogradnja i Francuska ·
Gajeta
Falkuša Gajeta je morski ribarski čamac zaobljena trupa, šiljata pramca i krme, s jedrom.
Brod i Gajeta · Brodogradnja i Gajeta ·
Galija
* Galija (brod), (grčki γαλέα - galea), antički brod kojeg su u potpunosti pokretali veslači, a koristio se za ratovanje i trgovinu.
Brod i Galija · Brodogradnja i Galija ·
Grci
Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete. Grci (Heleni; Hellenes; grč. Έλληνες), jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.Grci su se nazivali Heleni.
Brod i Grci · Brodogradnja i Grci ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Brod i Hrvatska · Brodogradnja i Hrvatska ·
Hvar
Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.
Brod i Hvar · Brodogradnja i Hvar ·
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Brod i Jadransko more · Brodogradnja i Jadransko more ·
Jarbol
* jarbol (pomorstvo), stup na brodu za podizanje jedara, zastava i signala.
Brod i Jarbol · Brodogradnja i Jarbol ·
Jedrenjak
Jedrenjak ''Mare Frisium'' Jedrenjak ''Mihovil'' u zadarskoj luci Jazine Jedrenjak je brod koji pomoću jedara koristi energiju vjetra kao pogon.
Brod i Jedrenjak · Brodogradnja i Jedrenjak ·
Jedro
Latinsko jedro Jedro je platno razapeto na brodskom jarbolu koje izloženo vjetru stvara potisak i služi kao pogon, odnosno koristeći energiju vjetra pokreće brod (čamac, brodicu, drugi plovni objekt).
Brod i Jedro · Brodogradnja i Jedro ·
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Brod i Kina · Brodogradnja i Kina ·
Komiža
Komiža (tal. Comisa) je grad na otoku Visu u Hrvatskoj.
Brod i Komiža · Brodogradnja i Komiža ·
Kompas
Magnetski kompas. dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Kompas ili busola (njem. Kompass kompas ili busola, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016. Pri gradnji kompasa isključena je upotreba bilo kakvog željeza ili čelika, osim magnetne igle i drugih magneta za određene svrhe. Brodski kompas izrađen je obično od mjedi, pojedini su komadi katkada bakreni, a veliki nekomplicirani dijelovi od tvrdog drveta. Glavni dio svakoga kompasa je magnetska ruža, postavljena na stupiću u posudi koja se zove kotao. Ruža ima na obodu razdiobu na stupnjeve od 0° do 360°, tako da 0° znači sjever, 90° istok, 180° jug, a 270° zapad. Žirokompas ili girokompas zahvaljujući zvrku koji rotira velikom brzinom trajno zadržava smjer osi vrtnje. Radiokompas služi za određivanje smjera prema nekom izvoru radio valova. To je prijamnik s usmjerenom antenom koja prima signale od nekog odašiljača, a oni su najjači kada je antena usmjerena izravno prema odašiljaču. Solarni kompas i astrokompas služi za određivanje smjera na Zemlji na temelju položaja Sunca i zvijezda.
Brod i Kompas · Brodogradnja i Kompas ·
Leut
Leut je jedna od najstarijih veslarica na jedra hrvatske obale, česta kod Neretvana i Omišana, a tijekom vremena raširila se po čitavom Jadranu.
Brod i Leut · Brodogradnja i Leut ·
Liburni
Pliniju Starijem Arheološkom muzeju u Zadru Daciju. Liburni (grčki: Λıβουρνοί, Liburnoí, latinski: Liburni) bili su narod koji je nastavao teritorij od Krke (Titius) u Dalmaciji do Raše (Arsia) u Istri te susjedne otoke.
Brod i Liburni · Brodogradnja i Liburni ·
Mlađe kameno doba
Mlađe kameno doba ili neolitik (od grčkih riječi neos.
Brod i Mlađe kameno doba · Brodogradnja i Mlađe kameno doba ·
Mljet
Mljet (lat. Melita, tal. Meleda) je osmi otok po veličini u Hrvatskoj, jedan od najvećih južnodalmatinskih otoka te ujedno najjužniji i najistočniji od većih hrvatskih otoka.
Brod i Mljet · Brodogradnja i Mljet ·
Noa
Noa (hebrejski נוֹחַ – noah.
Brod i Noa · Brodogradnja i Noa ·
Nova Gvineja
Položaj otoka na zemlji. Indoneziji, a istočni dio nezavisna je država Papua Nova Gvineja. Nova Gvineja ima površinu od 786 000 km² što ga čini drugim po veličini otokom na Zemlji.
Brod i Nova Gvineja · Brodogradnja i Nova Gvineja ·
Podmornica
Američka atomska podmornica "Virginia SSN-774" Podmornica je brod sa sposobnošću upravljivog zaranjanja i izranjanja, te kretanja na površini vode i pod njom.
Brod i Podmornica · Brodogradnja i Podmornica ·
Stablo
Golemi mamutovac je stablo s prosječnom visinom između 60 i 80 metara. Kokosova palma na Martiniku. Stablo ili drvo u botanici je svaka višegodišnja biljka, koja se sastoji iz korijena, vidljivog drvenog debla i krošnje koju čine grane i lišće (iglice).
Brod i Stablo · Brodogradnja i Stablo ·
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Brod i Ujedinjeno Kraljevstvo · Brodogradnja i Ujedinjeno Kraljevstvo ·
Uzgon
dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. živi. gustoće. dinamičkog uzgona na krilo zrakoplova. krilo i rep djeluju sile uzgona. Statički uzgon (oznaka Fu) je sila kojom fluid (tekućina ili plin) djeluje na uronjeno fizikalno tijelo suprotno smjeru gravitacije: ovisi o obujmu (volumenu) tijela V, gustoći fluida u koji je tijelo uronjeno ρ i gravitacijskom ubrzanju g. Na tijelo uronjeno u fluid djeluje hidrostatski tlak jednak u svim smjerovima: gdje je: ρ - gustoća tekućine, g - ubrzanje sile teže, h - visina stupca tekućine (fluida).
Brod i Uzgon · Brodogradnja i Uzgon ·
Veslanje
minijatura Dvojac bez kormilara. Veslač bliže krmi, na slici bliže, naziva se štroker i on daje tempo i količinu snage u zaveslaj. Veslanje je pojedinačni i grupni sport na vodi, u kojem osoba ili osobe koje se nalaze u čamcu pokreću čamac u kojem sjede snagom svojih mišića preko poluga koja se zovu veslima.
Brod i Veslanje · Brodogradnja i Veslanje ·
Veslo
Veslo s označenim dijelovima Izgled modernog vesla s tzv. 'big blade' lopatom, u hrvatskom žargonu 'sjekira'. Vide se vesla koje veslači drži za ručke, način na koji je veslo prstenom (crni prsten na bijelom dijelu tijela vesla) naslonjeno na ušicu na metalnom izbočniku (metalni dio sastavljen od šipki pričvršćenih na valobran čamca), dok je lopata uronjena u vodu za vrijeme faze provlaka. Na slici se ne vidi lopata jer je izvan kadra. Veslo je poluga kojom se prenosi sila veslača (tj. osobe koja vesla) na vodu i time pokreće čamac.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Brod i Brodogradnja imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Brod i Brodogradnja
Usporedba između Brod i Brodogradnja
Brod ima 75 odnose, a Brodogradnja ima 63. Kao što im je zajedničko 27, Jaccard indeks 19.57% = 27 / (75 + 63).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Brod i Brodogradnja. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
