Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Constanța (grad) i Dunav

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Constanța (grad) i Dunav

Constanța (grad) vs. Dunav

Constanța (konˈstant͡sa) najveća je rumunjska luka na Crnom moru. Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.

Sličnosti između Constanța (grad) i Dunav

Constanța (grad) i Dunav imaju 8 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Bugarska, Crno more, Delta Dunava, Italija, Kanal Dunav-Crno more, Publije Ovidije Nazon, Rumunjska, Ukrajina.

Bugarska

Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.

Bugarska i Constanța (grad) · Bugarska i Dunav · Vidi više »

Crno more

Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.

Constanța (grad) i Crno more · Crno more i Dunav · Vidi više »

Delta Dunava

Delta Dunava (rumunjski: Delta Dunării; ukrajinski: Дельта Дунаю) je druga delta po veličini u Europi, poslije Delte Volge, ali je najsačuvanija.

Constanța (grad) i Delta Dunava · Delta Dunava i Dunav · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Constanța (grad) i Italija · Dunav i Italija · Vidi više »

Kanal Dunav-Crno more

Karta prikazuje Dunav plavom i Kanal crvenom bojom Kanal Kanal Dunav-Crno more, umjetni kanal u Rumunjskoj, u povijesnoj pokrajini Dobrudži, kojom rumunjska država izlazi na more.

Constanța (grad) i Kanal Dunav-Crno more · Dunav i Kanal Dunav-Crno more · Vidi više »

Publije Ovidije Nazon

Publije Ovidije Nazon (latinski: Publius Ovidius Naso), kraće Ovidije ili Ovid (Sulmona, stotinjak kilometara od Rima, 20. ožujka 43. pr. Kr. - Constanţa, 17. po. Kr.) bio je rimski pjesnik.

Constanța (grad) i Publije Ovidije Nazon · Dunav i Publije Ovidije Nazon · Vidi više »

Rumunjska

Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.

Constanța (grad) i Rumunjska · Dunav i Rumunjska · Vidi više »

Ukrajina

Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.

Constanța (grad) i Ukrajina · Dunav i Ukrajina · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Constanța (grad) i Dunav

Constanța (grad) ima 59 odnose, a Dunav ima 295. Kao što im je zajedničko 8, Jaccard indeks 2.26% = 8 / (59 + 295).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Constanța (grad) i Dunav. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »