Brže od pregledniku!Sličnosti između Croatia Open Umag i Marin Čilić
Croatia Open Umag i Marin Čilić imaju 20 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Aleksandar Dolgopolov, David Ferrer, Fabio Fognini, Fernando Verdasco, Goran Ivanišević, Hrvatska, Igor Andrejev, Ivan Ljubičić, Jürgen Melzer, Juan Carlos Ferrero, Lovro Zovko, Nikola Mektić, Nikolaj Davydenko, Novak Đoković, Rafael Nadal, Simone Bolelli, Stanislas Wawrinka, Tenis, Umag, 2004..
Aleksandar Dolgopolov
Aleksandar Aleksandrovič Dolgopolov (ukr. Олександр Олександрович Долгополов) (Kijev, Ukrajina, 7. studenog 1988.) je ukrajinski tenisač.
Aleksandar Dolgopolov i Croatia Open Umag · Aleksandar Dolgopolov i Marin Čilić ·
David Ferrer
David "Ferru" Ferrer Ern (Jávea/Xàbia, 2. travnja 1982.) bivši je španjolski profesionalni tenisač.
Croatia Open Umag i David Ferrer · David Ferrer i Marin Čilić ·
Fabio Fognini
Fabio "Fogna" Fognini (Sanremo, 24. svibnja 1987.) talijanski je profesionalni tenisač.
Croatia Open Umag i Fabio Fognini · Fabio Fognini i Marin Čilić ·
Fernando Verdasco
Fernando Verdasco (Madrid, Španjolska, 15. listopada 1983.), španjolski tenisač.
Croatia Open Umag i Fernando Verdasco · Fernando Verdasco i Marin Čilić ·
Goran Ivanišević
Goran Ivanišević (Split, 13. rujna 1971.) je umirovljeni hrvatski tenisač, do 2021. bio je jedini Hrvat koji je osvojio Wimbledon (2001.). Također je i jedini tenisač u povijesti koji je pobijedio na Wimbledonu s pozivnicom, kao i tenisač s najnižim plasmanom u vrijeme pobjede - 125.
Croatia Open Umag i Goran Ivanišević · Goran Ivanišević i Marin Čilić ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Croatia Open Umag i Hrvatska · Hrvatska i Marin Čilić ·
Igor Andrejev
Igor Valerievič Andrejev (rus. И́горь Вале́рьевич Андре́ев) (Moskva, Rusija, 14. srpnja 1983.) je umirovljeni ruski tenisač.
Croatia Open Umag i Igor Andrejev · Igor Andrejev i Marin Čilić ·
Ivan Ljubičić
Ivan Ljubičić (Banja Luka, 19. ožujka 1979.) umirovljeni je hrvatski tenisač.
Croatia Open Umag i Ivan Ljubičić · Ivan Ljubičić i Marin Čilić ·
Jürgen Melzer
Jürgen Melzer (Beč, 22. svibnja 1981.) austrijski je profesionalni tenisač.
Croatia Open Umag i Jürgen Melzer · Jürgen Melzer i Marin Čilić ·
Juan Carlos Ferrero
Juan Carlos Ferrero (Onteniente, 12. veljače 1980.), španjolski tenisač.
Croatia Open Umag i Juan Carlos Ferrero · Juan Carlos Ferrero i Marin Čilić ·
Lovro Zovko
Lovro Zovko (rođen 18. ožujka, 1981. u Zagrebu) - hrvatski tenisač.
Croatia Open Umag i Lovro Zovko · Lovro Zovko i Marin Čilić ·
Nikola Mektić
Nikola Mektić (Zagreb, 24. prosinca 1988.), hrvatski tenisač i trenutni broj 2 u igri parova u svijetu.
Croatia Open Umag i Nikola Mektić · Marin Čilić i Nikola Mektić ·
Nikolaj Davydenko
Nikolaj Vladimirovič Davidenko (rus. Николай Владимирович Давыденко, ukr. Микола Володимирович Давиденко); (Siverodoneck, Ukrajina, 2. srpnja 1981.); ruski je umirovljeni tenisač ukrajinskog podrijetla.
Croatia Open Umag i Nikolaj Davydenko · Marin Čilić i Nikolaj Davydenko ·
Novak Đoković
Novak Đoković (srp. ćir. Новак Ђоковић; Beograd, 22. svibnja 1987.), srbijanski je profesionalni tenisač.
Croatia Open Umag i Novak Đoković · Marin Čilić i Novak Đoković ·
Rafael Nadal
Nadal na meču Rafael "Rafa" Nadal Parera (Manacor, Mallorca, Španjolska, 3. lipnja 1986.) profesionalni je španjolski tenisač i trenutačno svjetski broj 2.
Croatia Open Umag i Rafael Nadal · Marin Čilić i Rafael Nadal ·
Simone Bolelli
Simone Bolelli (Bologna, 8. listopada 1985.) talijanski je profesionalni tenisač.
Croatia Open Umag i Simone Bolelli · Marin Čilić i Simone Bolelli ·
Stanislas Wawrinka
Stanislas Wawrinka (Lausanne, 28. ožujka 1985.) švicarski je profesionalni tenisač.
Croatia Open Umag i Stanislas Wawrinka · Marin Čilić i Stanislas Wawrinka ·
Tenis
Tenisač kod servisa Tenis je sportska igra u kojoj se pomoću reketa i loptice dva ili četiri igrača nadmeću na označenom terenu.
Croatia Open Umag i Tenis · Marin Čilić i Tenis ·
Umag
Umag (tal. Umago) grad je na zapadu Hrvatske, u Istarskoj županiji.
Croatia Open Umag i Umag · Marin Čilić i Umag ·
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Croatia Open Umag i Marin Čilić imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Croatia Open Umag i Marin Čilić
Usporedba između Croatia Open Umag i Marin Čilić
Croatia Open Umag ima 56 odnose, a Marin Čilić ima 182. Kao što im je zajedničko 20, Jaccard indeks 8.40% = 20 / (56 + 182).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Croatia Open Umag i Marin Čilić. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
