Brže od pregledniku!
35 odnosi: Španjolska, İznik, Bog, Edikt, Ekumenski sabor, Francuska, Grgur II., Hadrijan I., Idolopoklonstvo, Ikona, Ikonoklazam, Ilirik, Irena Atenska, Ivan Damaščanski, Karlo Veliki, Katolička Crkva, Konstantin VI., Krivovjerje, Leon III. Izaurijski, Monah, Njemačka, Novogrčki jezik, Orijentalne pravoslavne Crkve, Osoba, Papa, Sabor Quinisextum, Starokatolička Crkva, Tarasije, Teodor Studit, Teodora (9. stoljeće), Uskrs, 727., 754., 787., 794..
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Drugi nicejski sabor i Španjolska · Vidi više »
İznik
Stare gradske zidine. İznik je stari grad na zapadu Turske - Male Azije (Anatolija), koji je poznat kao mjesto održavanja dva povijesna sabora Prvi nicejski sabor i Drugi nicejski sabor, rane kršćanske Crkve.
Novi!!: Drugi nicejski sabor i İznik · Vidi više »
Bog
ateizmu u svrhu aludiranja na Boga ili ismijavanja njegova postojanja. Bertel Thorvaldsen: Statua Isusa Krista Bog je natprirodno biće koje vjernici smatraju božanskim ili svetim.
Novi!!: Drugi nicejski sabor i Bog · Vidi više »
Edikt
Edikt (lat. edictum) je naziv za dokument kojim se službeno objavljuje zakon ili uredba sa zakonskom snagom.
Novi!!: Drugi nicejski sabor i Edikt · Vidi više »
Ekumenski sabor
Ekumenski sabor (grč. Οικουμενική Σύνοδος; lat. Concilium oecumenicum), nazivan još i Ekumenski koncil naziv je za sastanak biskupa cijele Crkve, koji su se sabrali kako bi razgovarali i odlučivali o crkvenom nauku i djelovanju.
Novi!!: Drugi nicejski sabor i Ekumenski sabor · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Drugi nicejski sabor i Francuska · Vidi više »
Grgur II.
Grgur II., papa od 19. svibnja 715. do 11. veljače 731. godine.
Novi!!: Drugi nicejski sabor i Grgur II. · Vidi više »
Hadrijan I.
Hadrijan I., papa od 1. veljače 772. do 25. prosinca 795. godine.
Novi!!: Drugi nicejski sabor i Hadrijan I. · Vidi više »
Idolopoklonstvo
Sv. Benedikt uklanja poganskoga idola. Idolopoklonstvo ili idolatrija predstavlja obožavanje idola.
Novi!!: Drugi nicejski sabor i Idolopoklonstvo · Vidi više »
Ikona
''Sveti Juraj'', novgorodska ikona iz 15. stoljeća, tempera na dasci, 58.4x41.8x3.5, Ruski državni muzej, Sankt-Peterburg. Ikona (grčki eikon.
Novi!!: Drugi nicejski sabor i Ikona · Vidi više »
Ikonoklazam
Ivana Gramara koji struže lik Krista sa sličnim kopljem i spužvom. Ivan je iskarikiran i na drugim stranicama s neurednom oštrom kosom koja strši na sve strane čineći ga divljim i barbarskim. Ikonoklazam ili ikonoborstvo je izvorno bio pokret u Bizantskom carstvu kojemu je bio cilj ukloniti svete slike iz bogoslužja, te zabraniti njihovo štovanje.
Novi!!: Drugi nicejski sabor i Ikonoklazam · Vidi više »
Ilirik
Ilirik Ilirik (latinski Illyricum), antički je naziv za područja na Jugoistočne Europe nastanjena Ilirima.
Novi!!: Drugi nicejski sabor i Ilirik · Vidi više »
Irena Atenska
Carica Irena (797. – 802.) Irena ili Irena Atenjanka (starogrč. Εἰρήνη, Eirḗnē, Εἰρήνη ἡ Ἀθηναία) (Atena, 752. – Lezbos, 9. kolovoza 803.), bizantska carica od 797. do 802. godine, posljednji izdanak Izaurijske dinastije.
Novi!!: Drugi nicejski sabor i Irena Atenska · Vidi više »
Ivan Damaščanski
Sveti Ivan Damaščanski (grč. Ἰωάννης Δαμασκήνος, lat. Iohannes Damascenus; Damask, oko 675./676. – Mar Saba, 4. prosinca 749.), znameniti sirijski redovnik, svetac, crkveni naučitelj, crkveni otac, pjesnik i teolog.
Novi!!: Drugi nicejski sabor i Ivan Damaščanski · Vidi više »
Karlo Veliki
Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. – 28. siječnja 814.), franački kralj od 768. – 771., jedini vladar od 771. do 814., car od 800. godine.
Novi!!: Drugi nicejski sabor i Karlo Veliki · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Drugi nicejski sabor i Katolička Crkva · Vidi više »
Konstantin VI.
Leonom IV. Konstantin VI.
Novi!!: Drugi nicejski sabor i Konstantin VI. · Vidi više »
Krivovjerje
Krivovjerje ili hereza (grč. αἵρεσις hairesis "izbor") je vjerovanje koje su crkveni autoriteti ocijenili iskrivljavanjem kršćanske vjere.
Novi!!: Drugi nicejski sabor i Krivovjerje · Vidi više »
Leon III. Izaurijski
Bizantsko Carstvo u vrijeme stupanja na prijestolje Leona III., o. 717. godine Leon III.
Novi!!: Drugi nicejski sabor i Leon III. Izaurijski · Vidi više »
Monah
Monah (lat. monachus.
Novi!!: Drugi nicejski sabor i Monah · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Drugi nicejski sabor i Njemačka · Vidi više »
Novogrčki jezik
Novogrčki (moderni grčki; ISO 639-3:; helenski, grčki: Ελληνική γλώσσα) službeni je jezik Grčke i grčkog dijela Cipra, a od 1981. jedan je od službenih jezika EU.
Novi!!: Drugi nicejski sabor i Novogrčki jezik · Vidi više »
Orijentalne pravoslavne Crkve
Orijentalne pravoslavne Crkve ili istočnjačke pravoslavne Crkve zajednički je naziv za one istočne kršćanske Crkve koje priznaju samo prva tri ekumenska sabora - Prvi nicejski sabor, Prvi carigradski sabor i Efeški sabor - te odbacuju dogmatske odluke Kalcedonskog sabora.
Novi!!: Drugi nicejski sabor i Orijentalne pravoslavne Crkve · Vidi više »
Osoba
Osoba u svakodnevnom smislu označava određenog čovjeka u sociološki određenoj ulozi (žena, otac ili pripadnik struke (npr. medicinska sestra) ili na temelju podrijetla (npr. Europljanin). Osoba se u filozofskom smislu koristi primjerice u kontekstu biti ljudskog postojanja.
Novi!!: Drugi nicejski sabor i Osoba · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Drugi nicejski sabor i Papa · Vidi više »
Sabor Quinisextum
Sabor »Quinisextum« (latinski: Concilium Quinisextum, grčki: Penthekte Synodos) poznat i pod nazivom Trulski sabor, bio je crkveni ekumenski sabor održan u Konstantinopolu godine 692. Sazvan je 11 godina nakon Trećeg carigradskog sabora u nastojanju, da donese disciplinska pravila za Crkvu koju prethodna dva sabora (Drugi i Treći carigradski) nisu bili donijeli.
Novi!!: Drugi nicejski sabor i Sabor Quinisextum · Vidi više »
Starokatolička Crkva
Starokatolička crkva je kršćanska vjerska zajednica nastala iz opozicije nekih njemačkih teologa na Prvom vatikanskom koncilu 1870. Oni su se usprotivili definiciji o papinskoj nepogrešivosti i primatu, te su tražili da se katolicizam »vrati na svoje stare oblike«.
Novi!!: Drugi nicejski sabor i Starokatolička Crkva · Vidi više »
Tarasije
Johann Conrad Dorner: ''Tarasije'' Sveti Tarasije (Tarazije; grčki Άγιος Ταράσιος) (o. 730. – 25. veljače 806.) bio je patrijarh Konstantinopola od 25.
Novi!!: Drugi nicejski sabor i Tarasije · Vidi više »
Teodor Studit
Sveti Teodor Studit (759. – 826.), kršćanski svetac, redovnik, asket i književnik.
Novi!!: Drugi nicejski sabor i Teodor Studit · Vidi više »
Teodora (9. stoljeće)
Prikaz svete Teodore, ikona Sveta Teodora (grčki: Θεοδώρα) bila je bizantska carica kao supruga bizantskoga cara Teofila (Θεόφιλος).
Novi!!: Drugi nicejski sabor i Teodora (9. stoljeće) · Vidi više »
Uskrs
Uskrs, službeno Nedjelja Uskrsnuća Gospodnjeg (Gospodinova), također i Uskrsna nedjelja, najveća je kršćanska svetkovina.
Novi!!: Drugi nicejski sabor i Uskrs · Vidi više »
727.
Bez opisa.
Novi!!: Drugi nicejski sabor i 727. · Vidi više »
754.
Bez opisa.
Novi!!: Drugi nicejski sabor i 754. · Vidi više »
787.
Bez opisa.
Novi!!: Drugi nicejski sabor i 787. · Vidi više »
794.
Bez opisa.
Novi!!: Drugi nicejski sabor i 794. · Vidi više »
