Brže od pregledniku!Sličnosti između Bosna i Hercegovina i Federacija Bosne i Hercegovine
Bosna i Hercegovina i Federacija Bosne i Hercegovine imaju 71 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Alija Izetbegović, Široki Brijeg, Žepče, Županija Posavska, Županija Središnja Bosna, Županija Zapadnohercegovačka, Županije Federacije Bosne i Hercegovine, Bihać, Bošnjački jezik, Bošnjačko-hrvatski sukob, Bošnjaci, Bosansko-podrinjska županija Goražde, Bosna, Brčko distrikt BiH, Buško jezero, Daytonski sporazum, Drina, Federacija Bosne i Hercegovine, Federalizam u Bosni i Hercegovini, Goražde, Hercegbosanska županija, Hercegovačko-neretvanska županija, Hercegovina, Hrvati, Hrvati Bosne i Hercegovine, Hrvatska, Hrvatski jezik, Hrvatsko vijeće obrane, Jajce, Jugoistočna Europa, ..., Katoličanstvo, Kiseljak, Konfederacija, Konvertibilna marka, Kotromanići, Kupres, Livno, Maglaj, Mostar, Neum, Operacija Oluja, Orašje, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju, Posavina, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, Rat u Bosni i Hercegovini, Republika Bosna i Hercegovina, Republika Srpska, Sarajevo, Sarajevska županija, Srbi, Srebrenik, Sredozemna klima, Srpski jezik, Tešanj, Travnik, Tuzla, Tuzlanska županija, Una, Unsko-sanska županija, Usora, Ustavni sud Bosne i Hercegovine, Vareš, Washington, Zavidovići, Zeničko-dobojska županija, Zenica, .ba, 1991., 1992., 1994.. Proširite indeks (41 više) »
Alija Izetbegović
Alija Izetbegović (Bosanski Šamac, 8. kolovoza 1925. – Sarajevo, 19. listopada 2003.), bio je bosanskohercegovački političar i islamski aktivist bošnjačkog podrijetla, predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine od 1992.
Alija Izetbegović i Bosna i Hercegovina · Alija Izetbegović i Federacija Bosne i Hercegovine ·
Široki Brijeg
Široki Brijeg je grad u Bosni i Hercegovini i sjedište Županije Zapadnohercegovačke.
Široki Brijeg i Bosna i Hercegovina · Široki Brijeg i Federacija Bosne i Hercegovine ·
Žepče
Žepče je mjesto i središte općine u Zeničko-dobojskoj županiji.
Bosna i Hercegovina i Žepče · Federacija Bosne i Hercegovine i Žepče ·
Županija Posavska
Županijska zastava, korištena od 10. travnja 1996. do 12. travnja 2000. godine Županija Posavska (boš. Posavski kanton) je druga od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Bosna i Hercegovina i Županija Posavska · Federacija Bosne i Hercegovine i Županija Posavska ·
Županija Središnja Bosna
Županija Središnja Bosna (boš. Srednjobosanski kanton) šesta je od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Bosna i Hercegovina i Županija Središnja Bosna · Federacija Bosne i Hercegovine i Županija Središnja Bosna ·
Županija Zapadnohercegovačka
Županija Zapadnohercegovačka (boš.: Zapadnohercegovački kanton) osma je od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Bosna i Hercegovina i Županija Zapadnohercegovačka · Federacija Bosne i Hercegovine i Županija Zapadnohercegovačka ·
Županije Federacije Bosne i Hercegovine
županije Federacije Bosne i Hercegovine Županije Federacije Bosne i Hercegovine su federalne jedinice-države članice Federacije BiH osnovane Zakonom o federalnim jedinicama (županijama) 1996.
Bosna i Hercegovina i Županije Federacije Bosne i Hercegovine · Federacija Bosne i Hercegovine i Županije Federacije Bosne i Hercegovine ·
Bihać
Pečat i grb Bihaća iz 14. i 16. stoljeća Utvrđeni hrvatski grad Bihać oko 1590. godine, prije pada pod tursku vlast Bihać je grad u Bosni i Hercegovini, te administrativno središte Unsko-sanske županije.
Bihać i Bosna i Hercegovina · Bihać i Federacija Bosne i Hercegovine ·
Bošnjački jezik
Bošnjački jezik (ISO 639-3: bos), jezik zapadne podskupine južnoslavenskih jezika kojim se služi oko 2.216.000 ljudihttp://www.ethnologue.com/language/bos Ethnologue, 17.
Bošnjački jezik i Bosna i Hercegovina · Bošnjački jezik i Federacija Bosne i Hercegovine ·
Bošnjačko-hrvatski sukob
Bošnjačko-hrvatski sukob bio je oružani sukob za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini između snaga Republike Bosne i Hercegovine predvođenih Armijom Republike Bosne i Hercegovine i snaga Hrvatske Republike Herceg-Bosne predvođenih Hrvatskim vijećem obrane.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Bosna i Hercegovina · Bošnjačko-hrvatski sukob i Federacija Bosne i Hercegovine ·
Bošnjaci
Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Bošnjaci i Bosna i Hercegovina · Bošnjaci i Federacija Bosne i Hercegovine ·
Bosansko-podrinjska županija Goražde
Bosansko-podrinjska županija Goražde (boš. Bosansko-podrinjski kanton Goražde) peta je od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Bosansko-podrinjska županija Goražde i Bosna i Hercegovina · Bosansko-podrinjska županija Goražde i Federacija Bosne i Hercegovine ·
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Bosna i Bosna i Hercegovina · Bosna i Federacija Bosne i Hercegovine ·
Brčko distrikt BiH
Brčko distrikt Bosne i Hercegovine, zasebna administrativno-upravna jedinica u Bosni i Hercegovini koja ne pripada niti entitetu Federaciji Bosne i Hercegovine, niti entitetu Republici Srpskoj, nego državi Bosni i Hercegovini, odnosno u administrativno-pravnom smislu to je kondominij oba entiteta.
Bosna i Hercegovina i Brčko distrikt BiH · Brčko distrikt BiH i Federacija Bosne i Hercegovine ·
Buško jezero
Buško jezero (nekada Buško blato), akumulacijsko jezero koje se nastavlja na Livanjsko polje.
Bosna i Hercegovina i Buško jezero · Buško jezero i Federacija Bosne i Hercegovine ·
Daytonski sporazum
Opći okvirni sporazum Sudionici sporazuma Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini ili Daytonski sporazum naziv je mirovnoga dogovora iz baze zračnih snaga Wright-Patterson u Daytonu, Ohio, SAD, o uređenju Bosne i Hercegovine nakon rata 1992.
Bosna i Hercegovina i Daytonski sporazum · Daytonski sporazum i Federacija Bosne i Hercegovine ·
Drina
Drina je rijeka u istočnoj Bosni i Hercegovini koja svojim donjim tokom čini prirodnu granicu između BiH i Srbije, a činila je i granicu između istočnog i zapadnog dijela Rimskog Carstva.
Bosna i Hercegovina i Drina · Drina i Federacija Bosne i Hercegovine ·
Federacija Bosne i Hercegovine
Federacija Bosne i Hercegovine (srp. Федерација Босне и Херцеговине), skraćeno FBiH (srp. ФБиХ), jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine uz Republiku Srpsku.
Bosna i Hercegovina i Federacija Bosne i Hercegovine · Federacija Bosne i Hercegovine i Federacija Bosne i Hercegovine ·
Federalizam u Bosni i Hercegovini
Upravno uređenje Bosne i Hercegovine stvarano je tijekom rata u Bosni i Hercegovini i potvrđeno je ustavom koji je proizašao iz Daytonskog sporazuma u studenome 1995.
Bosna i Hercegovina i Federalizam u Bosni i Hercegovini · Federacija Bosne i Hercegovine i Federalizam u Bosni i Hercegovini ·
Goražde
Goražde je grad i jedna od tri općine Bosansko-podrinjske županije Goražde, u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Bosna i Hercegovina i Goražde · Federacija Bosne i Hercegovine i Goražde ·
Hercegbosanska županija
Hercegbosanska županija deseta je i prostorno najveća od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Bosna i Hercegovina i Hercegbosanska županija · Federacija Bosne i Hercegovine i Hercegbosanska županija ·
Hercegovačko-neretvanska županija
Hercegovačko-neretvanska županija (boš. Hercegovačko-neretvanski kanton) sedma je od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Bosna i Hercegovina i Hercegovačko-neretvanska županija · Federacija Bosne i Hercegovine i Hercegovačko-neretvanska županija ·
Hercegovina
86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.
Bosna i Hercegovina i Hercegovina · Federacija Bosne i Hercegovine i Hercegovina ·
Hrvati
Bez opisa.
Bosna i Hercegovina i Hrvati · Federacija Bosne i Hercegovine i Hrvati ·
Hrvati Bosne i Hercegovine
Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini i broje više od pola milijuna pripadnika (571 317), čineći 15,4% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine.
Bosna i Hercegovina i Hrvati Bosne i Hercegovine · Federacija Bosne i Hercegovine i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Bosna i Hercegovina i Hrvatska · Federacija Bosne i Hercegovine i Hrvatska ·
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Bosna i Hercegovina i Hrvatski jezik · Federacija Bosne i Hercegovine i Hrvatski jezik ·
Hrvatsko vijeće obrane
Hrvatsko vijeće obrane (skr. HVO), bilo je oružana snaga i najviše izvršno i upravno tijelo Hrvatske Republike Herceg-Bosne te glavna oružana snaga Hrvata u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini.
Bosna i Hercegovina i Hrvatsko vijeće obrane · Federacija Bosne i Hercegovine i Hrvatsko vijeće obrane ·
Jajce
Jajce je grad i središte istoimene općine u županiji Središnja Bosna, Bosna i Hercegovina.
Bosna i Hercegovina i Jajce · Federacija Bosne i Hercegovine i Jajce ·
Jugoistočna Europa
date.
Bosna i Hercegovina i Jugoistočna Europa · Federacija Bosne i Hercegovine i Jugoistočna Europa ·
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Bosna i Hercegovina i Katoličanstvo · Federacija Bosne i Hercegovine i Katoličanstvo ·
Kiseljak
Kiseljak je općina u Bosni i Hercegovini, u Županiji Središnjoj Bosni.
Bosna i Hercegovina i Kiseljak · Federacija Bosne i Hercegovine i Kiseljak ·
Konfederacija
Konfederacija ili državni savez je na međunarodnom ugovoru osnovana veza više država sa svrhom da se zajednički ostvare određeni ciljevi.
Bosna i Hercegovina i Konfederacija · Federacija Bosne i Hercegovine i Konfederacija ·
Konvertibilna marka
Konvertibilna marka (KM) je zakonito sredstvo plaćanja u Bosni i Hercegovini od 1998. godine kada je zamijenila bosanskohercegovački dinar.
Bosna i Hercegovina i Konvertibilna marka · Federacija Bosne i Hercegovine i Konvertibilna marka ·
Kotromanići
Rodoslovlje Kotromanića 14. stoljeća Kotromanići su dinastija koja je vladala srednjovjekovnom Bosnom, isprva kao banovi, a kasnije i kao kraljevi, približno od 1250. do 1463. Podrijetlo joj nije razjašnjeno (postoje različite spekulacije o tom, prikaz kojih se može naći u djelima Mavra Orbinija i Dominika Mandića), prema jednim teorijama je iz krajeva oko Kutine.
Bosna i Hercegovina i Kotromanići · Federacija Bosne i Hercegovine i Kotromanići ·
Kupres
Kupres (starije hrvatsko ime Kupris) je općina koja se nalazi Hercegbosanskoj županiji u BiH.
Bosna i Hercegovina i Kupres · Federacija Bosne i Hercegovine i Kupres ·
Livno
Livno (stariji nazivi: Hlivno,John Van Antwerp Fine, When Ethnicity Did Not Matter in the Balkans, University of Michigan Press, 2006.Marko Vego, Naselja bosanske srednjovjekovne države, Svetlost, 1957.Vjekoslav Klaić, Bribirski knezovi od plemena Šubič do god. 1347, Naklada "Matice hrvatske", 1897. HlijevnoNada Klaić, Ivo Goldstein; Srednjovjekovna Bosna: politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe, 1377. g; Grafički zavod Hrvatske, 1989.Zemaljski muzej u Bosni i Hercegovini, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, University of Michigan Press, 2006.) je grad u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Bosna i Hercegovina i Livno · Federacija Bosne i Hercegovine i Livno ·
Maglaj
Maglaj je grad i općina u Bosni i Hercegovini.
Bosna i Hercegovina i Maglaj · Federacija Bosne i Hercegovine i Maglaj ·
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Bosna i Hercegovina i Mostar · Federacija Bosne i Hercegovine i Mostar ·
Neum
Neum je općina na jugu Hercegovine.
Bosna i Hercegovina i Neum · Federacija Bosne i Hercegovine i Neum ·
Operacija Oluja
Operacija Oluja (4. kolovoza − 7. kolovoza 1995.) velika je vojno-redarstvena operacija u kojoj su Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja Republike Hrvatske pod nadzorom pobunjenih Srba na kojima je bila uspostavljena paradržava Republika Srpska Krajina i bez kakva međunarodnoga priznanja.
Bosna i Hercegovina i Operacija Oluja · Federacija Bosne i Hercegovine i Operacija Oluja ·
Orašje
Orašje je grad i središte istoimene općine na krajnjem sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, na rijeci Savi.
Bosna i Hercegovina i Orašje · Federacija Bosne i Hercegovine i Orašje ·
Organizacija za europsku sigurnost i suradnju
Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) (engleski: Organization for Security and Co-operation in Europe (OSCE) je najveća međunarodna organizacija fokusirana na sigurnost. Nadležnosti organizacije uključuju kontrolu oružja, promoviranje ljudskih prava kao i slobode tiska. Sjedište organizacije je u Beču, Austriji. Osnovana je 1973. godine i do 1994. godine djelovala je pod nazivom Konferencija za europsku sigurnost i suradnju (KESS) (engleski: Conference on Security and Co-operation in Europe (CSCE). OESS osnovana je na temelju Povelje Ujedinjenih naroda, kao regionalni aranžman u smislu djelovanja prema Poglavlju VIII. iste. Danas organizacija ima 57 država članica iz Europe, Azije i Sjeverne Amerike. OESS je promatrač opće skupštine Ujedinjenih naroda.
Bosna i Hercegovina i Organizacija za europsku sigurnost i suradnju · Federacija Bosne i Hercegovine i Organizacija za europsku sigurnost i suradnju ·
Posavina
Zagreb Vijećnica Plemenite općine turopoljske, danas Muzej Turopolja Slavonskog Broda. Park prirode Lonjsko polje Posavina je naziv za područje uz rijeku Savu koje se proteže kroz četiri države: Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, te Srbiju.
Bosna i Hercegovina i Posavina · Federacija Bosne i Hercegovine i Posavina ·
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine
Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine u Sarajevu Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je skupni poglavar države Bosne i Hercegovine i čine ga predstavnici tri konstitutivna naroda - Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Bosna i Hercegovina i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine · Federacija Bosne i Hercegovine i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine ·
Rat u Bosni i Hercegovini
Rat u Bosni i Hercegovini je opće prihvaćeni naziv za međunarodni oružani sukob na području Bosne i Hercegovine, koji se vodio između 18. rujna 1991. i 14. prosinca 1995. godine.
Bosna i Hercegovina i Rat u Bosni i Hercegovini · Federacija Bosne i Hercegovine i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Republika Bosna i Hercegovina
Republika Bosna i Hercegovina bio je službeni naziv Bosne i Hercegovine od vremena proglašenja neovisnosti 1992. do formalnog stupanja na snagu Daytonskog sporazuma, odnosno područja koja su za vrijeme rata u BiH bila pod kontrolom vlade u Sarajevu.
Bosna i Hercegovina i Republika Bosna i Hercegovina · Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Bosna i Hercegovina ·
Republika Srpska
Republika Srpska, jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine, uz Federaciju Bosne i Hercegovine.
Bosna i Hercegovina i Republika Srpska · Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska ·
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Bosna i Hercegovina i Sarajevo · Federacija Bosne i Hercegovine i Sarajevo ·
Sarajevska županija
Sarajevska županija je deveta od ukupno deset županija u Federaciji BiH.
Bosna i Hercegovina i Sarajevska županija · Federacija Bosne i Hercegovine i Sarajevska županija ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Bosna i Hercegovina i Srbi · Federacija Bosne i Hercegovine i Srbi ·
Srebrenik
Srebrenik je grad u Bosni i Hercegovini.
Bosna i Hercegovina i Srebrenik · Federacija Bosne i Hercegovine i Srebrenik ·
Sredozemna klima
Područja mediteranske klime Mediteranska klima je svaka klima koja nalikuje klimi zemalja mediteranskog bazena koji čini polovinu površine s tim tipom klime širom svijeta.
Bosna i Hercegovina i Sredozemna klima · Federacija Bosne i Hercegovine i Sredozemna klima ·
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Bosna i Hercegovina i Srpski jezik · Federacija Bosne i Hercegovine i Srpski jezik ·
Tešanj
Tešanj Tešanj je grad i općina u Bosni i Hercegovini.
Bosna i Hercegovina i Tešanj · Federacija Bosne i Hercegovine i Tešanj ·
Travnik
Travnik je općina u Bosni i Hercegovini.
Bosna i Hercegovina i Travnik · Federacija Bosne i Hercegovine i Travnik ·
Tuzla
Tuzla (stari hrvatski naziv: Soli) treći je najveći grad u Bosni i Hercegovini i središte istoimene općine na sjeveroistoku zemlje.
Bosna i Hercegovina i Tuzla · Federacija Bosne i Hercegovine i Tuzla ·
Tuzlanska županija
Tuzlanska županija (boš. Tuzlanski kanton) je treća od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Bosna i Hercegovina i Tuzlanska županija · Federacija Bosne i Hercegovine i Tuzlanska županija ·
Una
Una je rijeka u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine odnosno istočnom dijelu Like.
Bosna i Hercegovina i Una · Federacija Bosne i Hercegovine i Una ·
Unsko-sanska županija
Unsko-sanska županija (boš. Unsko-sanski kanton) prva je od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Bosna i Hercegovina i Unsko-sanska županija · Federacija Bosne i Hercegovine i Unsko-sanska županija ·
Usora
Usora je općina u Bosni i Hercegovini, a nalazi se između Doboja i Tešnja.
Bosna i Hercegovina i Usora · Federacija Bosne i Hercegovine i Usora ·
Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je tijelo sudske vlasti u BiH.
Bosna i Hercegovina i Ustavni sud Bosne i Hercegovine · Federacija Bosne i Hercegovine i Ustavni sud Bosne i Hercegovine ·
Vareš
Vareš je općina u Bosni i Hercegovini.
Bosna i Hercegovina i Vareš · Federacija Bosne i Hercegovine i Vareš ·
Washington
Washington, D.C. je glavni grad Sjedinjenih Američkih Država.
Bosna i Hercegovina i Washington · Federacija Bosne i Hercegovine i Washington ·
Zavidovići
Zavidovići su grad u Bosni i Hercegovini.
Bosna i Hercegovina i Zavidovići · Federacija Bosne i Hercegovine i Zavidovići ·
Zeničko-dobojska županija
Zeničko-dobojska županija je četvrta od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Bosna i Hercegovina i Zeničko-dobojska županija · Federacija Bosne i Hercegovine i Zeničko-dobojska županija ·
Zenica
Zenica je grad u Bosni i Hercegovini i središte jedne od dvanaest općina Zeničko-dobojske županije, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine.
Bosna i Hercegovina i Zenica · Federacija Bosne i Hercegovine i Zenica ·
.ba
.ba je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Bosnu i Hercegovinu.
.ba i Bosna i Hercegovina · .ba i Federacija Bosne i Hercegovine ·
1991.
Bez opisa.
1991. i Bosna i Hercegovina · 1991. i Federacija Bosne i Hercegovine ·
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
1992. i Bosna i Hercegovina · 1992. i Federacija Bosne i Hercegovine ·
1994.
Bez opisa.
1994. i Bosna i Hercegovina · 1994. i Federacija Bosne i Hercegovine ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Bosna i Hercegovina i Federacija Bosne i Hercegovine imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Bosna i Hercegovina i Federacija Bosne i Hercegovine
Usporedba između Bosna i Hercegovina i Federacija Bosne i Hercegovine
Bosna i Hercegovina ima 396 odnose, a Federacija Bosne i Hercegovine ima 191. Kao što im je zajedničko 71, Jaccard indeks 12.10% = 71 / (396 + 191).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Bosna i Hercegovina i Federacija Bosne i Hercegovine. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
