Brže od pregledniku!
23 odnosi: Ante Tomić, Dalmacija, Davorin Rudolf, Domaći magarac, Hrvati, Hrvatska, Hrvatsko novinarsko društvo, Jurica Pavičić, Klasična gimnazija u Splitu (1817.), Marko Marulić, Miljenko Smoje, Nagrada Otokar Keršovani, Novinar, Novinska fotografija, Pravni fakultet u Splitu, Red Danice hrvatske, Slobodna Dalmacija, Split, 1946., 1971., 2004., 2011., 28. srpnja.
Ante Tomić
* Ante Tomić (košarkaš), hrvatski košarkaški reprezentativac.
Novi!!: Fjodor Klarić i Ante Tomić · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Fjodor Klarić i Dalmacija · Vidi više »
Davorin Rudolf
Davorin Rudolf (Omiš, 13. veljače 1934.) je hrvatski znanstvenik i političar, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Svjetske akademije umjetnosti i znanosti (World Academy of Art and Science), sveučilišni profesor međunarodnoga javnog prava u miru i doktor pravnih znanosti.
Novi!!: Fjodor Klarić i Davorin Rudolf · Vidi više »
Domaći magarac
Domaći magarci (lat. Equus (Asinus) asinus), domaće su životinje rasprostranjene cijelim svijetom.
Novi!!: Fjodor Klarić i Domaći magarac · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Fjodor Klarić i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Fjodor Klarić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatsko novinarsko društvo
Novinarski dom gdje se nalazi HND. Hrvatsko novinarsko društvo (ili kraće HND) je neovisna udruga profesionalnih novinara sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Fjodor Klarić i Hrvatsko novinarsko društvo · Vidi više »
Jurica Pavičić
Jurica Pavičić (Split, 2. studenog 1965.) hrvatski je pisac, kolumnist i filmski kritičar.
Novi!!: Fjodor Klarić i Jurica Pavičić · Vidi više »
Klasična gimnazija u Splitu (1817.)
Klasična gimnazija u Splitu bila je općeobrazovna srednja škola, osnovana 1817. godine,Josip Posedel, Iz povijesti Klasične gimnazije, Spomenica 150-godišnjice Klasične gimnazije u Splitu, Split, 1967., str.
Novi!!: Fjodor Klarić i Klasična gimnazija u Splitu (1817.) · Vidi više »
Marko Marulić
Marko Marulić (lat. Marcus Marulus Spalatensis) (Split, 18. kolovoza 1450. – Split, 5. siječnja 1524.), bio je Hrvatski književnik i kršćanski humanist, otac hrvatske književnosti.
Novi!!: Fjodor Klarić i Marko Marulić · Vidi više »
Miljenko Smoje
Miljenko Smoje (Split, 14. veljače 1923. – Split, 25. listopada 1995.), hrvatski novinar, književnik, i televizijski scenarist.
Novi!!: Fjodor Klarić i Miljenko Smoje · Vidi više »
Nagrada Otokar Keršovani
Nagrada »Otokar Keršovani« je nagrada za životno djelo u novinarstvu.
Novi!!: Fjodor Klarić i Nagrada Otokar Keršovani · Vidi više »
Novinar
Ruski predsjednik Vladimir Putin s novinarima Novinar ili novinarka je naziv za osobu koja se bavi novinarstvom, prikupljanjem informacija o tekućim događajima, aktualnim temama, osobama i iste objavljuje u tiskanim, televizijskim, radijskim i elektroničkim medijima.
Novi!!: Fjodor Klarić i Novinar · Vidi više »
Novinska fotografija
Dorothea Lange: Majka migrantica (1935.) Novinska fotografija – poseban oblik novinarstva (sakupljanje, uređivanje i prezentiranje vijesti za objavljivanje ili emitiranje) koji koristi slike da ispriča vijest.
Novi!!: Fjodor Klarić i Novinska fotografija · Vidi više »
Pravni fakultet u Splitu
Pravni fakultet u Splitu (lat. Facultas iuridica Spalatensis) je visoko učilište koje se nalazi u sastavu Sveučilišta u Splitu.
Novi!!: Fjodor Klarić i Pravni fakultet u Splitu · Vidi više »
Red Danice hrvatske
'''Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića''' '''Red Danice hrvatske s likom Blaža Lorkovića''' '''Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića''' '''Red Danice hrvatske s likom Nikole Tesle''' '''Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara''' '''Red Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske''' '''Red Danice hrvatske s likom Antuna Radića''' Red Danice hrvatske je odlikovanje Republike Hrvatske koje zauzima četrnaesto mjesto u važnosnom slijedu hrvatskih odlikovanja.
Novi!!: Fjodor Klarić i Red Danice hrvatske · Vidi više »
Slobodna Dalmacija
Slobodna Dalmacija je hrvatski dnevnik i najtiražnije novine u Dalmaciji.
Novi!!: Fjodor Klarić i Slobodna Dalmacija · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Fjodor Klarić i Split · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: Fjodor Klarić i 1946. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Fjodor Klarić i 1971. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Fjodor Klarić i 2004. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Fjodor Klarić i 2011. · Vidi više »
28. srpnja
28.
Novi!!: Fjodor Klarić i 28. srpnja · Vidi više »
