Sličnosti između Foucaultovo njihalo i Klasična mehanika
Foucaultovo njihalo i Klasična mehanika imaju 18 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Astronomski objekt, Brzina, Fizika, Inercijski referentni okvir, Jednoliko gibanje po kružnici, Kilogram, Kutna brzina, Masa, Metar, Sila, Snaga, Tlak, Tromost, Ubrzanje, Vektor, Voda, Vrtnja, Zemlja.
Astronomski objekt
Pod pojmom astronomskih objekata ili nebeskih tijela podrazumijevamo sve objekte u svemiru: zvijezde, planete, asteroide, prirodne satelite.
Astronomski objekt i Foucaultovo njihalo · Astronomski objekt i Klasična mehanika ·
Brzina
fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.
Brzina i Foucaultovo njihalo · Brzina i Klasična mehanika ·
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Fizika i Foucaultovo njihalo · Fizika i Klasična mehanika ·
Inercijski referentni okvir
U fizici, objekt se jednoliko giba ako se na njega ne primjenjuje nikakva vanjska sila.
Foucaultovo njihalo i Inercijski referentni okvir · Inercijski referentni okvir i Klasična mehanika ·
Jednoliko gibanje po kružnici
četverotaktnog motora. Jednoliko gibanje po kružnici. Jednoliko gibanje po kružnici ili jednoliko kružno gibanje je takvo gibanje kod kojeg neko kruto tijelo, odnosno materijalna točka, giba jednoliko po kružnici.
Foucaultovo njihalo i Jednoliko gibanje po kružnici · Jednoliko gibanje po kružnici i Klasična mehanika ·
Kilogram
pramjere (etalona) u odnosu na koji je određen kilogram. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Kilogram (oznaka: kg) je mjerna jedinica za masu te jedna od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).
Foucaultovo njihalo i Kilogram · Kilogram i Klasična mehanika ·
Kutna brzina
Vektor kutne brzine '''''ω''''' i radijvektor '''''r''''' koji prati položaj čestice na obodu kružnice. Kutna brzina, brzina rotacije ili kružna frekvencija (oznaka ω) je brzina promjene kuta kojim se opisuje položaj tijela pri kružnom gibanju oko središta vrtnje.
Foucaultovo njihalo i Kutna brzina · Klasična mehanika i Kutna brzina ·
Masa
pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.
Foucaultovo njihalo i Masa · Klasična mehanika i Masa ·
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Foucaultovo njihalo i Metar · Klasična mehanika i Metar ·
Sila
Čvrsta ili nepomična kolotura za promjenu smjera sile. Trenje i sile na vodoravnoj podlozi. kosinu. Sila je vektorska fizikalna veličina (oznaka F) kojom se opisuje svaki utjecaj na promjenu oblika i strukture tijela, promjenu brzine tijela ili čestice to jest međudjelovanje fizikalnih sustava ili međudjelovanje sustava i polja.
Foucaultovo njihalo i Sila · Klasična mehanika i Sila ·
Snaga
rada. Rad izvršen u jedinici vremena zovemo snaga. Stara mjerna jedinica snage bila je konjska snaga (1 KS .
Foucaultovo njihalo i Snaga · Klasična mehanika i Snaga ·
Tlak
ploštine ''A''. Tlak je fizikalna veličina (znak p) koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile F, koja djeluje okomito na površinu ploštine A, dakle: Mjerna jedinica tlaka je Paskal (znak Pa) ili njutn po metru kvadratnom (N/m2).
Foucaultovo njihalo i Tlak · Klasična mehanika i Tlak ·
Tromost
pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. Klizačica kod okretanja smanjuje svoj moment tromosti ili moment inercije skupljajući ruke uz tijelo kako bi se brže okretala. Tromost ili inercija (lat. inertia: tromost) je nepokretnost, negibljivost, nedjelovanje; ustaljenost, nepromjenljivost; pasivnost, lijenost.
Foucaultovo njihalo i Tromost · Klasična mehanika i Tromost ·
Ubrzanje
trenja. akceleracije (''v'' i ''a''). centripetalno ubrzanje ''a''. Ubrzanje ili akceleracija (oznaka a) je vektorska fizikalna veličina koja opisuje promjenu brzine s vremenom, a određena je derivacijom brzine v po vremenu t: Ubrzanje opisuje promjenu iznosa brzine (povećavanje ili smanjivanje) ili smjera brzine ili oboje.
Foucaultovo njihalo i Ubrzanje · Klasična mehanika i Ubrzanje ·
Vektor
U elementarnoj matematici i fizici, a napose u tehničkim primjenama, vektor najčešće označava veličinu koja ima iznos, smjer i orijentaciju, te zadovoljava pravila vektorskog računa.
Foucaultovo njihalo i Vektor · Klasična mehanika i Vektor ·
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Foucaultovo njihalo i Voda · Klasična mehanika i Voda ·
Vrtnja
kugle oko svoje osi. Vrtnja ili rotacija (lat. rotatio: okretanje, obrtanje), u fizici, je okretanje krutoga tijela oko osi.
Foucaultovo njihalo i Vrtnja · Klasična mehanika i Vrtnja ·
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Foucaultovo njihalo i Klasična mehanika imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Foucaultovo njihalo i Klasična mehanika
Usporedba između Foucaultovo njihalo i Klasična mehanika
Foucaultovo njihalo ima 54 odnose, a Klasična mehanika ima 96. Kao što im je zajedničko 18, Jaccard indeks 12.00% = 18 / (54 + 96).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Foucaultovo njihalo i Klasična mehanika. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: