Sadržaj
74 odnosi: Antiteza, Aporija, Apsolutni idealizam, Apstrakcija, Aristotel, Arthur Schopenhauer, Atribut, Baruch de Spinoza, Benedetto Croce, Berlin, Bit, Bitak, Dedukcija, Dijalektika, Duša, Duh, Egzistencija, Enciklopedija, Epistemologija, Estetika, Filozofija, Filozofija povijesti, Friedrich Engels, Friedrich Hölderlin, Friedrich Nietzsche, Friedrich Wilhelm Joseph von Schelling, György Lukács, Hans Küng, Hans-Georg Gadamer, Heraklit, Ideal, Ideja, Immanuel Kant, Jakob Böhme, Jürgen Habermas, Jürgen Moltmann, Jean-Jacques Rousseau, Jean-Paul Sartre, Johann Gottlieb Fichte, Johann Wolfgang von Goethe, Karl Barth, Karl Marx, Logika, Ludwig Feuerbach, Martin Heidegger, Metafizika, Monizam, Negacija, Njemačka, Ontologija, ... Proširite indeks (24 više) »
Antiteza
Antiteza (grč. anti-.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Antiteza
Aporija
Aporija (gr. ἀπορία, apori'a "neodlučnost", "poteškoća", prema a'poros ("teško", "komplicirano", "neprobojno")) označava teorijsku poteškoću ili proturječnost.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Aporija
Apsolutni idealizam
Apsolutni idealizam je jedna forma idealizma.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Apsolutni idealizam
Apstrakcija
Apstrakcija je proces izdvajanja općeg i bitno zajedničkog iz više posebnog i mnogo pojedinačnog ili izdvajanje posebnog koje sadrži bitno zajedničko iz pojedinačnog i koje se, oformljeno kao posebnost, razlikuje po nekim odredbama od općeg.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Apstrakcija
Aristotel
Aristotel (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. - Halkida, 322. pr. Kr.), starogrčki filozof i prirodoslovac.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Aristotel
Arthur Schopenhauer
'''Arthur Schopenhauer''' Arthur Schopenhauer (Gdanjsk, 22. veljače 1788. – Frankfurt n/M, 21. rujna 1860.), njemački filozof, autor djela Svijet kao volja i predodžba, smatra se utemeljiteljem metafizičkog pesimizma.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Arthur Schopenhauer
Atribut
Atribut je nesamostalni rečenični dio koji se dodaje kojoj imenskoj riječi (imenici, imeničnoj zamjenici ili poimeničenom pridjevu) i pobliže je opisuje.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Atribut
Baruch de Spinoza
Baruch de Spinoza (Amsterdam, 24. studenog 1632. – Den Haag, 21. veljače 1677.), židovski je filozof rođen u Nizozemskoj.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Baruch de Spinoza
Benedetto Croce
Benedetto Croce Benedetto Croce (Pescasserola, 25. veljače 1866. – Napulj, 22. veljače 1952.), talijanski filozof, političar, povjesničar umjetnosti i literarni kritičar Bio je ministar prosvjete i predsjednik Liberalne partije Italije.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Benedetto Croce
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Berlin
Bit
Bit je mjerna jedinica za količinu informacije.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Bit
Bitak
Bitak, kao filozofski pojam (grč. το ον - to on, particip glagola 'biti'), označuje sve ono što jest, što je izvan ništa.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Bitak
Dedukcija
Dedukcija je logička metoda.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Dedukcija
Dijalektika
Dijalektika (starogrčki διαλεκτική τέχνη, dialektiké téchne, umijeće razgovaranja i raspravljanja, latinski ars dialectica, umjetnost vođenja razgovora) je filozofski pojam koji ima više značenja.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Dijalektika
Duša
Duša je, prema mnogim religijskim i filozofskim tradicijama, nematerijalna komponenta čovjekova života, tj.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Duša
Duh
Duh (od staroslavenskog duhǫ od korijena dǫh- koji označava funkciju disanja) kao pojam ima više značenja.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Duh
Egzistencija
Egzistencija u filozofiji znači postojanje, opstojnost.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Egzistencija
Enciklopedija
Pavla Skalića tiskane u Baselu 1559. godine, u kojoj je prvi put kao imenica u naslovu djela upotrijebljena riječ ''enciklopedija'' u današnjem značenju Pavla Skalića (1534. – 1575.) Enciklopedija, pisano je djelo u kojem se, abecednim ili drugim metodičkim slijedom, sustavno obrađuju činjenice i spoznaje o sveukupnom ljudskom znanju.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Enciklopedija
Epistemologija
Prema Platonu znanje je presjek (znanje.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Epistemologija
Estetika
Partenon, primjer starogrčke arhitekture, kao jednog od polja estestkog proučavanja. Estetika (od grčkog αίσθηση-αισθάνομαι aisthese-aisthanomai, opažati osjećati) je znanost o umjetnosti i umjetničkom stvaralaštvu, i jedna od filozofskih disciplina.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Estetika
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Filozofija
Filozofija povijesti
Pojam filozofija povijesti iskovao je Voltaire, koji je 1765. objavio raspravu naslovljenu Philosophie de l'histoire.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Filozofija povijesti
Friedrich Engels
Friedrich Engels (Barmen, 28. studenog 1820. – London, 5. kolovoza 1895.) njemački filozof, politolog, povjesničar i revolucionar, ideolog komunističkog i socijalističkog pokreta.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Friedrich Engels
Friedrich Hölderlin
'''Friedrich Hölderlin''' Friedrich Hölderlin (Laufen, 20. ožujka 1770. – Tübingen, 7. lipnja 1843.), njemački književnik.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Friedrich Hölderlin
Friedrich Nietzsche
Friedrich Wilhelm Nietzsche (Röcken, Prusija, 15. listopada 1844. – Weimar, 25. kolovoza 1900.) njemački je filozof, pjesnik, skladatelj i klasični filolog koji je postao najprovokativniji i jedan od najutjecajnijih mislilaca 19. stoljeća.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Friedrich Nietzsche
Friedrich Wilhelm Joseph von Schelling
Friedrich Wilhelm Joseph von Schelling (27. siječnja 1775. – 20. kolovoza 1854.) njemački filozof Standardne povijesti filozofije tvore ga kao središnju točku u razvoju njemačkog idealizma smještajući ga između Fichtea, njegovog učitelja prije 1800. godine i Hegela.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Friedrich Wilhelm Joseph von Schelling
György Lukács
György Lukács Georg (György) Lukács (Budimpešta, 13. travnja 1885. – Budimpešta, 4. lipnja 1971.), mađarski filozof, a uz Ernesta Blocha jedan je od najznačajnijih i najutjecajnijih marksističkih mislilaca današnjice i kritičar građanske filozofije.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i György Lukács
Hans Küng
Hans Küng (2009.) Helmutom Schmidtom Hans Küng (Sursee, Luzern, 19. ožujka 1928. - Tübingen, 6. travnja 2021.), rimokatolički svećenik i teolog, profesor ekumenske teologije u Tübingenu.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Hans Küng
Hans-Georg Gadamer
'''Hans-Georg Gadamer''' u razgovoru s Vasilijem Lepantom (oko 2000-te. Hans-Georg Gadamer (Marburg, 11. veljače 1900. – Heidelberg, 13. ožujka 2002.) je bio njemački filozof, povjesničar i filolog.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Hans-Georg Gadamer
Heraklit
'''Heraklit'''Rafael, ''Atenska škola'' (1509. – 1510.), detalj Heraklit Efežanin (grč.; 535. pr. Kr. – 475. pr. Kr.) je grčki filozof predsokratovac.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Heraklit
Ideal
Ideal (iz starogrčkog idéa.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Ideal
Ideja
Ideja (od antičko-grčkog ἱδέα) je termin koji se koristi u svakodnevnom govoru ali i značajan pojam promišljanja unutar filozofije.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Ideja
Immanuel Kant
Immanuel Kant (Königsberg, 22. travnja 1724. – Königsberg, 12. veljače 1804.), njemački filozof.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Immanuel Kant
Jakob Böhme
Jakob Böhme (eng. Jacob Boehme) (Altseidenberg kod Görlitza, Njemačka, 1575. – Görlitz, 17. studenog 1624.), njemački filozof-mistik.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Jakob Böhme
Jürgen Habermas
Jürgen Habermas Jürgen Habermas (Düsseldorf, 18. lipnja 1929.) je njemački sociolog i filozof.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Jürgen Habermas
Jürgen Moltmann
Jürgen Moltmann (Hamburg, 8. travnja 1926.), njemački teolog, poznat je kao začetnik dva teološka pravca koja i danas imaju veliki utjecaj na teologiju: teologija nade i teologija križa.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Jürgen Moltmann
Jean-Jacques Rousseau
Jean Jacques Rousseau Jean Jacques Rousseau (Ženeva, 28. lipnja 1712. – Ermenonville, 2. srpnja 1778.), francuski književnik, pedagog i politički filozof.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Jean-Jacques Rousseau
Jean-Paul Sartre
Jean-Paul Charles Aymard Sartre (Pariz, 21. lipnja 1905. – Pariz, 15. travnja 1980.), francuski filozof, romanopisac, esejist, dramaturg, scenarist i kritičar.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Jean-Paul Sartre
Johann Gottlieb Fichte
Johann Gottlieb Fichte (Rammenau, 19. svibnja 1762. – Berlin, 27. siječnja 1814.), njemački filozof.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Johann Gottlieb Fichte
Johann Wolfgang von Goethe
(Frankfurt na Majni, 28. kolovoza 1749. – Weimar 22. ožujka 1832.) bio je njemački književnik, znanstvenik, mislilac i državnik, čija su djela utjecala na europsku kulturu i književnost.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Johann Wolfgang von Goethe
Karl Barth
Karl Barth (10. svibnja 1886. – 10. prosinca 1968.) bio je švicarski reformirani teolog koji je najpoznatiji po svom znamenitom komentaru Poslanice Rimljanima (njem. Der Römerbrief, 1921.), sudjelovanju u pokretu Ispovjedna crkva i autorstvu Barmerske deklaracije (njem. Barmer Theologische Erklärung), a posebno po svom nikad dovršenom teološkom osvrtu Crkvena dogmatika (njem.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Karl Barth
Karl Marx
Karl Heinrich Marx (Trier, 5. svibnja 1818. – London, 14. ožujka 1883.), njemački je sociolog, filozof, politolog, ekonomist, povjesničar, novinar i revolucionar, ideolog komunističkog i socijalističkog pokreta, lider Međunarodnog saveza radnika ili Prve Internacionale.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Karl Marx
Logika
Aristotel Logika je grana filozofije.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Logika
Ludwig Feuerbach
Ludwig Feuerbach Ludwig Andreas Feuerbach (Landshut, 28. srpnja 1804. – Rechenberg, 13. rujna 1872.), njemački filozof i antropolog.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Ludwig Feuerbach
Martin Heidegger
Martin Heidegger (1960) Martin Heidegger (Meßkirch, 26. rujna 1889. – Freiburg im Breisgau, 26. svibnja 1976.), njemački filozof egzistencijalizma.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Martin Heidegger
Metafizika
Metafizika je grana filozofije koja istražuje principe stvarnosti koji transcendiraju one koje su u bilo kojoj određenoj znanosti.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Metafizika
Monizam
Monizam je metafizički ili filozofski stav koji sve pojave svodi na jedan jedinstveni duhovni ili materijalni princip po kojem je svijet ono apsolutno razumljivo samo po sebi i objašnjava se samim sobom, za razliku od dualizma i pluralizma koji prihvaćaju dva ili više temeljnih principa.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Monizam
Negacija
U logici i matematici, negacija je operacija nad logičkim vrijednostima, na primjer logičkom vrijednošću iskaza, koja preslikava istinu u laž i laž u istinu.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Negacija
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Njemačka
Ontologija
Ontologija (grč. όν, particip glagola biti, tj. biće, bivajuće + λόγος, riječ, učenje) Ontologija (opća metafizika) je temeljna disciplina metafizike, koja proučava biće kao takvo, tj.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Ontologija
Parmenid
Parmenid Parmenid (5. stoljeće pr. Kr.) je bio filoz iz antičke grčke filozof rođen u Eleji, grčkom gradu na jugu Italije.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Parmenid
Platon
Platon (Grčki: Πλάτων, Plátōn) (Atena, 428. pr. Kr. ili 427. pr. Kr. - Atena, 347. pr. Kr. ili 348. pr. Kr.) izuzetno utjecajan grčki filozof, idealist, Sokratov učenik, Aristotelov učitelj i osnivač Akademije.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Platon
Pojam
Pojam, u logici, je misao o biti (osnovi) onoga o čemu mislimo, odnosno, o bitnim karakteristikama onoga o čemu mislimo, opće je obilježje.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Pojam
Pojava
Pojava ili fenomen (grč., mn.) je događaj koji se može promatrati, odnosno doslovno, nešto što je moguće vidjeti.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Pojava
Političke znanosti
Političke znanosti (često se spominju kao politologija ili politička znanost) su znanstveno polje društvenih znanosti, koje se bave sa znanstvenim studijem politike.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Političke znanosti
Racionalizam
Racionalizam je gnoseološki pravac (teorija spoznaje), filozofsko učenje, koje smatra da se objektivna stvarnost može spoznati samo mišljenjem, da se temelji na umu, razumu, intelektu.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Racionalizam
Religija
Zemljovid na kojemu su različitim bojama obilježene države prema prevladavajućoj religijskoj pripadnosti svojega stanovništva. Simboli nekih religija1. red: kršćanstvo, judaizam, hinduizam2. red: islam, budizam, šintoizam3. red: sikhizam, baha'i, džainizam Religija (lat.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Religija
René Descartes
René Descartes, latinizirano Renatus Cartesius (Descartes (Indre-et-Loire), 31. ožujka 1596. – Stockholm, 11. veljače 1650.), francuski filozof, fizičar, matematičar i utemeljitelj analitičke geometrije.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i René Descartes
Søren Kierkegaard
'''Søren Aabye Kierkegaard''' Søren Aabye Kierkegaard (Kopenhagen, 5. svibnja 1813. – Kopenhagen, 11. studenog 1855.), danski filozof, teolog i književnik.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Søren Kierkegaard
Sinteza
Sinteza je jedna od osnovnih metoda spoznaje.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Sinteza
Slavoj Žižek
Slavoj Žižek (Ljubljana, 21. ožujka 1949.) je slovenski filozof, poznat je njegov doprinos na polju političke teorije, teorije filma i teorijske psihoanalize.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Slavoj Žižek
Spoznaja
Spoznaja je najviša misaona djelatnost svijeta, poimanje zbilje koje se zasniva na čovjekovu iskustvu i mišljenju.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Spoznaja
Stoicizam
Stoicizam je antička filozofska škola koja djeluje od 4.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Stoicizam
Stuttgart
Stuttgart (Zemaljski glavni grad Stuttgart,: Landeshauptstadt Stuttgart, alemanski: Landeshaubdschdadd Schduagert), glavni i po broju stanovnika najveći grad njemačke savezne pokrajine Baden-Württemberg.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Stuttgart
Subjekt
Subjekt je (neobvezni) dio rečenice iz kojeg se saznaje o kome se ili čemu radi, tko je vršitelj radnje.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Subjekt
Supstancija
Supstancija je biće koje ne pretpostavlja ni jedno drugo biće koje bi imalo svoj prvotni bitak i kojemu bi bilo daljnje određenje.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Supstancija
Transcendentnost
„Što oko još nije vidjelo niti uho čulo“ ''(Oculus non vidit, nec auris audivit)'' Transcendentnost, transcendencija (lat. transcendentia, od glagola transcendens – koji se uspinje), nadosjetilnost ili onostranost, u religiji i filozofiji označava sve što postoji iznad neposredna osjetilna iskustva, prekoračenja granice svijesti, tj.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Transcendentnost
Trijada
Trijada (grč. τριάς, genitiv τριάδος: trojstvo) može značiti.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Trijada
Um
Um je aspekt intelekta i svijesti doživljen kao kombinacija misli, percepcije, pamćenja, emocija, volje i mašte, uključujući i sve nesvjesne kognitivne procese.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Um
Umjetnost
Gustav Klimt, ''Portret Adele Bloch-Bauer I'' Umjetnost (lat. ars), osobita je ljudska djelatnost čije se značenje izgrađuje i očituje u složenomu komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkoga djela i publike.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Umjetnost
Vladimir Iljič Lenjin
Vladimir Iljič Uljanov (Simbirsk, današnji Uljanovsk, 22. travnja 1870. – Gorki Lenjinskij kod Moskve, 21. siječnja 1924.), poznatiji kao Vladimir Iljič Lenjin, bio je sovjetski revolucionar, državnik, pravnik, filozof i publicist; predvodnik Oktobarske revolucije 1917.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Vladimir Iljič Lenjin
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Znanost
14. studenoga
14.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i 14. studenoga
27. kolovoza
27.
Pogledaj Georg Wilhelm Friedrich Hegel i 27. kolovoza
Također poznat kao G. W. F. Hegel, G.W.F. Hegel, Hegel.