Sadržaj
145 odnosi: Akvileja, Alemani, Alpe, Angli, Arminije, August, Aurelijan, Austrija, Avari, Azija, Španjolska, Švedska, Švicarska, Češka, Češka šuma, Balkan, Baltičko more, Bastarni, Batavci, Belgija, Belizar, Bitka kod Argentoratuma, Bitka u Teutoburškoj šumi, Bizant, Bogatstvo, Brukteri, Burgundi, Car, Crno more, Dacija, Danska, Društvo, Dunav, Elzas, Engleska, Euroazijska stepa, Federati, Flavije Aecije, Franačko-langobardski ratovi, Franci, Francuska, Gaj Julije Cezar, Gaj Marije, Gali, Galija (rimska provincija), Galski ratovi, Gepidi, Germanija, Germanik, Gibraltar, ... Proširite indeks (95 više) »
- Indoeuropljani
Akvileja
Akvileja (lat. Aquileia, tal. Aquileia, sloven. Oglej) je naselje na rijeci Natisone, 10 kilometara od Jadranskog mora, osnovano 181. pr. Kr. kao rimska vojna kolonija s ciljem osiguranja sjeverne Italije od Kelta.
Pogledaj Germani i Akvileja
Alemani
Područje naseljeno Alemanima i mjesta rimsko - alemanskih sukoba, od 3. do 6. stoljeća Alemani su bila germanska plemena udružena u savez plemena.
Pogledaj Germani i Alemani
Alpe
Alpe (njem. Alpen; tal. Alpi; fra. Alpes; fur. Alps; okc. Aups/Alps; romanš: Alps; slo. Alpe) su planinski sustav između Srednje i Južne Europe dug 1200 km i širok oko 150 km.
Pogledaj Germani i Alpe
Angli
Angli su bili Germani nepoznatog podrijetla, ali im se ime povezuje s pokrajinom Angeln u današnjoj Njemačkoj pokrajini Schleswig-Holstein.
Pogledaj Germani i Angli
Arminije
U 19. stoljeću (1838. – 1875. godine) podignut je spomenik «Hermannsdenkmal» kao znak njemačkog patriotizma na spomen pobjedu nad Rimljanima u Teutoburškoj šumi. Spomenik je visok 53,5 metara. Arminije (lat. Arminius, oko 17/16. pr. Kr. – 21. godine, ubijen) heruski knez i vođa germanskog plemena Heruska.
Pogledaj Germani i Arminije
August
August, lat. IMP·CAESAR·DIVI·F·AVGVSTVS, (Rim, 23. rujna 63. pr. Kr. – Nola kod Napulja, 19. kolovoza 14.), punim imenom Gaj Julije Cezar Oktavijan (lat. Gaius Julius Caesar Octavianus), pranećak Julija Cezara (unuk Cezarove sestre Julije), bio je trijumvir u drugom trijumviratu, a kasnije i prvi rimski car.
Pogledaj Germani i August
Aurelijan
antoninijan Aurelijana. Aurelijan (lat. Lucius Domitius Aurelianus), rimski car (Mezija, 9. IX. 214 – Cenofurij, Tracija, 275).
Pogledaj Germani i Aurelijan
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru.
Pogledaj Germani i Austrija
Avari
Euroazijski Avari (poznati i pod imenom Obri), nomadski narod podrijetlom iz Središnje Azije.
Pogledaj Germani i Avari
Azija
Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Pogledaj Germani i Azija
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije.
Pogledaj Germani i Španjolska
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom.
Pogledaj Germani i Švedska
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru.
Pogledaj Germani i Švicarska
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine.
Pogledaj Germani i Češka
Češka šuma
Češka šuma Češka šuma (češ. Šumava, njem. Böhmerwald) je gorski prostor u pograničnoj zoni Češke, Njemačke i Austrije.
Pogledaj Germani i Češka šuma
Balkan
Balkan (iz turskog balkan.
Pogledaj Germani i Balkan
Baltičko more
Baltičko more nalazi se na sjeveru Europe i sa Sjevernim morem povezano je tjesnacima Sunda, Veliki Belt, Mali Belt, Skagerrak, Kattegat i Kielskim kanalom. Baltičko more jest rubno more Atlantskoga oceana koje zatvaraju Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska, Rusija, Švedska te sjeverna i srednjoeuropska nizina.
Pogledaj Germani i Baltičko more
Bastarni
Rimska provincija Dacija i narodi koji žive u njenoj blizini, oko 125. godine Bastarni (latinski Bastarnae) ili Basternae, (starogrčki Βαστάρναι ili Βαστέρναι) bili su stari narod miješanog keltsko-germanskog podrijetla koji je između 200.
Pogledaj Germani i Bastarni
Batavci
Danske s tumačem brodograditeljskih tehnika koje su koristili. Batavci (latinski:Batavi) su bili drevni germanski narod, prvotno ogranak Hata, koji je početkom 1.
Pogledaj Germani i Batavci
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika.
Pogledaj Germani i Belgija
Belizar
Flavije Belizar (grčki: Βελισαριος, latinično: Belisarios, latinski: Flavius Belisarius, oko 500. – 565.) bio je jedan od najvećih bizantskih generala i jedan od najistaknutijih generala u povijesti.
Pogledaj Germani i Belizar
Bitka kod Argentoratuma
Grafički prikaz bitke kod Argentoratuma Bitka kod Argentoratuma, bitka između rimske vojske i Alemana.
Pogledaj Germani i Bitka kod Argentoratuma
Bitka u Teutoburškoj šumi
Prikaz bitke Bitka u Teutoburškoj šumi (njem. Schlacht im Teutoburger Wald), oružani sukob na području istoimenog gorskog grebena u sjeverozapadnom dijelu Njemačke, između rijeka Ems i Wesera, južno od kanala Mitteland, koji se proteže od Osnabrücka do Paderborna na jugozapadu i dužine je oko 110 km, širine 7 - 15 km, pretežno pošumljenog.
Pogledaj Germani i Bitka u Teutoburškoj šumi
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Pogledaj Germani i Bizant
Bogatstvo
Novac Bogatstvo je pojam koji se odnosi se na dostupnost materijalnih ili nematerijalnih dobara, koji obogaćuju život.
Pogledaj Germani i Bogatstvo
Brukteri
Germanska plemena oko 50. g. Brukteri (lat. Bructeri) su bili značajno germansko pleme koje je od 1.
Pogledaj Germani i Brukteri
Burgundi
Drugo burgundsko kraljevstvo, između 443. i 476. godine Burgundi (lat. Burgundiones) su bili istočnogermansko pleme kojima je prvotna postojbina bila najvjerojatnije Skandinavija te su prešli na otok Bornholm, koji se na staronordijskom jeziku zvao Burgundarholmr (otok Burgunda), a od tamo su naselili Europu.
Pogledaj Germani i Burgundi
Car
Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.
Pogledaj Germani i Car
Crno more
Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.
Pogledaj Germani i Crno more
Dacija
Zemljovid Dacije s rasporedom naseljenih plemena iz 82. pr. Kr. Dacija (lat. Dacia) je europska povijesna pokrajina, prvotno područje pod upravom Dačana, a od 107. do 271. godine jedna od provincija Rimskoga Carstva.
Pogledaj Germani i Dacija
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008.
Pogledaj Germani i Danska
Društvo
Društvo se može definirati kao cjelokupnost odnosa ljudi prema prirodi i međusobnih odnosa ljudi.
Pogledaj Germani i Društvo
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Pogledaj Germani i Dunav
Elzas
Zastava pokrajine Elzas Položaj pokrajine Elzas u Francuskoj Elzas (francuski: Alsace; njemački: Elsass) povijesna je i kulturna regija koja se nalazi na sjeveroistoku Francuske na granici s Njemačkom i Švicarskom.
Pogledaj Germani i Elzas
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe.
Pogledaj Germani i Engleska
Euroazijska stepa
Pojas euroazijske stepe Euroazijska stepa je velika stepa Euroazije, koja se proteže se od Moldavije preko Ukrajine u Sibir, s jednom velikom eksklavom, koja se nalazi Mađarskoj i zove se pusta.
Pogledaj Germani i Euroazijska stepa
Federati
Federati (lat. foederatus) su bili narodi kojima je Rimsko Carstvo dopustilo naseliti se u zemljama pod vlašću Rimskog Carstva.
Pogledaj Germani i Federati
Flavije Aecije
Flavije Aecije, lat. Flavius Aetius (396. – 454.) je bio vojskovođa i de facto gospodar Zapadnorimskog Carstva između 433. godine i svoje nasilne smrti.
Pogledaj Germani i Flavije Aecije
Franačko-langobardski ratovi
Franačko-langobardski ratovi (754. – 773. godine) su vođeni između germanskih plemena Langobarda i Franaka.
Pogledaj Germani i Franačko-langobardski ratovi
Franci
Franci su bili germansko pleme koje je vladalo područjem današnje Francuske, ondašnje Galije i današnje Njemačke nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva.
Pogledaj Germani i Franci
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom.
Pogledaj Germani i Francuska
Gaj Julije Cezar
Gaj Julije Cezar, latinski Cāius Iulius Caesar (Rim, 13. srpnja 100. pr. Kr. – Rim, 15. ožujka 44. pr. Kr.), rimski vojskovođa, političar i pisac.
Pogledaj Germani i Gaj Julije Cezar
Gaj Marije
Gaj Marije (157. pr. Kr. - 13. siječnja 86. pr. Kr.), plebejac, bio je vođa stranke populara.
Pogledaj Germani i Gaj Marije
Gali
Galima su Rimljani nazivali keltske stanovnike područja današnje Francuske i sjeverne Italije.
Pogledaj Germani i Gali
Galija (rimska provincija)
Rimska rovincija Galija Galija, povijesno područje i rimska provincija koje se poklapa približno s područjem današnje Francuske (Transalpinska Galija).
Pogledaj Germani i Galija (rimska provincija)
Galski ratovi
Pod pojmom Galski rat podrazumijeva se vojni pohod koji je poduzeo rimski vojskovođa Gaj Julije Cezar (Gaius Iulius Caesar) protiv "slobodne Galije" u vremenu od 58.
Pogledaj Germani i Galski ratovi
Gepidi
Gepidi su bili germansko pleme, poznato po tome što su porazili Hune nakon smrti Atile.
Pogledaj Germani i Gepidi
Germanija
2. stoljeća Germanija je antički naziv za prostor koji se većim dijelom rasprostirao po teritoriju današnje Njemačke S vremenom naziv se je u nekim jezicima počeo rabiti za državu Njemačku, kao primjerice hebrejski (גרמניה), bugarski (Германия), talijanski, grčki (Γερμανία), rumunjski (Germania), ruski (Германия), albanski (Gjermania) i armenski (Գերմանիա).
Pogledaj Germani i Germanija
Germanik
poprsje Germanika iz muzeja Louvre Germanik (Germanicus Julijus Caesar Claudianus, 24. svibnja 15. pr. Kr. – 10. listopada 19. godine), rimski vojskovođa, poznat po svojim pohodima u Germaniji i kao nesuđeni nasljednik cara Tiberija.
Pogledaj Germani i Germanik
Gibraltar
Gibraltar je prekomorski teritorij Ujedinjenog Kraljevstva. Teritorij je vrlo male površine, a nalazi se na južnom rtu Pirinejskog poluotoka, između Atlanskog oceana i Sredozemnog mora i leži na istoimenom tjesnacu (Gibraltarski tjesnac) koji odvaja Europu i Afriku. Tijekom Prvoga i Drugoga svjetskoga rata imao je važnu stratešku ulogu, pa je i danas važna zrakoplovna baza i komunikacijska točka.
Pogledaj Germani i Gibraltar
Goti
Wielbarkske kulture ranog 3. stoljeća, narančasto je područje Černjakove kulture u ranom 4. stoljeću. Ljubičasto područje je Rimsko Carstvo. Goti (gotski: gutans, latinično: Gutans) su germansko pleme, koje potiče iz Skandinavije, točnije iz Götalanda.
Pogledaj Germani i Goti
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Pogledaj Germani i Grad
Hati
Hati su bili drevni narod koji je živio u "zemlji Hatti" u današnjoj središnjoj i jugoistočnoj Anatoliji (Mala Azija).
Pogledaj Germani i Hati
Herusci
Zemljovid germanskih plemena oko 50 godine (bez Skandinavije) Arminiju Herusci (njem. Cherusker) germansko pleme nastanjeno u dolini rijeke Wesera, u njenom srednjem toku.
Pogledaj Germani i Herusci
Huni
Upad Huna u Europu Huni su bili nomadski narod koji su živjeli u Istočnoj Europi, Kavkazu i Središnjoj Aziji između 4.
Pogledaj Germani i Huni
Indoeuropljani
Indoeuropljani - Ime narodima koji se služe jezicima indoeuropske jezične porodice, i čije se porijeklo traži u hipotetičkim Proto-Indoeuropljanima koji su se služili proto-indoeuropskim jezikom.
Pogledaj Germani i Indoeuropljani
Inn
* Inn (rijeka), desna pritoka Dunava, protječe kroz Švicarsku, Njemačku i Austriju.
Pogledaj Germani i Inn
Istočni Goti
Ostrogotsko kraljevstvo Istočni Goti zvani i Ostrogoti su bili barbarsko germansko pleme koje je s istoka došlo na prostore Zapadnog Rimskog Carstva i Istočnog rimskog carstva (Bizanta) i bitno su utjecali na političke prilike kasnog Rimskog Carstva.
Pogledaj Germani i Istočni Goti
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu.
Pogledaj Germani i Italija
Izviđanje
Izviđanje je važan dio borbenog djelovanja u kojem neka postrojba izviđa teren i stanje neprijatelja.
Pogledaj Germani i Izviđanje
Julijan (rimski car)
Julijan Apostat Julijan Apostat (lat. Flavius Claudius Iulianus) (Carigrad, 17. studenog 331. – Ktezifont, Perzija, 26. travnja 363.), rimski car (361. – 363.), filozof i pisac.
Pogledaj Germani i Julijan (rimski car)
Jylland
Jylland Jylland (danski Jylland, njemački Jütland) je poluotok na sjeveru Europe.
Pogledaj Germani i Jylland
Karlo Veliki
Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. – 28. siječnja 814.), franački kralj od 768. – 771., jedini vladar od 771. do 814., car od 800. godine.
Pogledaj Germani i Karlo Veliki
Karpati
Karpati su planinski lanac u srednjoj Europi.
Pogledaj Germani i Karpati
Köln
Köln (ripuarski dijalekt: Kölle, francuski: Cologne) je grad u Njemačkoj, u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija.
Pogledaj Germani i Köln
Kelti
Kelti su skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske, sve do Ukrajine, a, miješajući se s drugim narodima, stigli su potom i do Panonije.
Pogledaj Germani i Kelti
Knez
Kip kneza Branimira u Ninu Knez ili kneginja (starosl. кънѩѕь) naslov je koji se davao pripadnicima plemstva, a u raznim je povijesnim razdobljima i u raznim krajevima imao različito značenje.
Pogledaj Germani i Knez
Konjica
''Garde républicaine'', 8. svibnja 2005. Konjica ili konjaništvo, povijesni rod vojske čiji su pripadnici konjanici.
Pogledaj Germani i Konjica
Konstantin I. Veliki
Konstantin Veliki (lat. Flavius Valerius Aurelius Constantinus Augustus; Naissus, 28. veljače 272. ili 273. – Nikomedija, 22. svibnja 337.) rimski car 306. – 337.
Pogledaj Germani i Konstantin I. Veliki
Kronologija starog Rima
Povijest starorimske države od 753. pr. Kr. do 476. godine pripada razdoblju antike.
Pogledaj Germani i Kronologija starog Rima
Kultura
Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.
Pogledaj Germani i Kultura
Kvadi
Rasprostiranje germanskih plemena u 1. stoljeću. Kvadi se nalaze u lijevom donjem kutu mape (narančasto). Kvadi (latinski: Quadi, njemački: Quaden) je manje germansko pleme o kojemu se malo zna, i to samo iz zabilješki njihovih neprijatelja – Rimljana.
Pogledaj Germani i Kvadi
Laba
Laba (češki: Labe, njemački: Elbe, latinski: Albis) je rijeka koja teče kroz Češku i Njemačku.
Pogledaj Germani i Laba
Langobardi
Henrik IV. i Fridrik I. Barbarossa. Langobardi (također Longobardi ili Lombardi) su germanski narod, podrijetlom iz Skandinavije.
Pogledaj Germani i Langobardi
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Pogledaj Germani i Latinski jezik
Legija
Parada legije Legija ili Rimska legija (od lat. legere, "izabrati") bila je osnovna jedinica rimske kopnene vojske.
Pogledaj Germani i Legija
Lihtenštajn
Lihtenštajn, službeno Kneževina Lihtenštajn, malena je neobalna država u srednjoj Europi.
Pogledaj Germani i Lihtenštajn
Limes (utvrđena rimska granica)
Hadrijanovog zida u Britaniji Limes (latinski za „granica”) je granica i utvrđeni obrambeni sustav koji se prostirao graničnim područjima radi obrane Rimskog Carstva.
Pogledaj Germani i Limes (utvrđena rimska granica)
Loire
Loire (u hrvatskim tekstovima i kroatizirano Loara, francuski izgovor; okcitanski: Léger; bretonski: Liger) je svojom dužinom od 1020 km najduža rijeka u Francuskoj.
Pogledaj Germani i Loire
Lombardija
Lombardija (tal.: Lombardia, lom.: Lumbardia) je regija u Sjevernoj Italiji, između Alpa i doline rijeke Po.
Pogledaj Germani i Lombardija
Lov
Lovac na jelene u Finskoj Lov je naziv za metode i načine uzgoja, zaštite i lova divljači.
Pogledaj Germani i Lov
Luksemburg
Luksemburg, službeno Veliko Vojvodstvo Luksemburg (luks. Groussherzogtom Lëtzebuerg, njem. Grossherzogtum Luxemburg, fra. Grand-Duché de Luxembourg), država je u zapadnoj Europi. Graniči s Njemačkom na istoku, Francuskom na jugu i Belgijom na zapadu i sjeveru. Jedna je od 6 država osnivača Europske unije.
Pogledaj Germani i Luksemburg
Majna
Majna (njem. Main) desna pritoka Rajne dugačka 524 km.
Pogledaj Germani i Majna
Mezija
Provincije Moesia Inferior (desno) i Moesia Superior (lijevo) (obojene crveno) Mezija (srpski: Мезија, grčki: Μοισία, bugarski: Мизия, rumunjski: Moesia, makedonski: Мезија) povijesna je pokrajina i rimska provincija koja se nalazila na teritoriju današnje Srbije, Bugarske i Rumunjske duž južne obale rijeke Dunava.
Pogledaj Germani i Mezija
Moravska
Moravska (češki i slovački: Morava, mađ. Morvaország; polj. Morawy; njem. Mähren) povijesna je pokrajina, a ime je dobila po rijeci Moravi, koja izvire u sjeverozapadnom dijelu ove pokrajine.
Pogledaj Germani i Moravska
Moselle (rijeka)
Moselle (luksemburški: Musel, njemački: Mosel) rijeka je koja teče kroz Francusku, Luksemburg i Njemačku.
Pogledaj Germani i Moselle (rijeka)
Neckar
Neckar (alemanski: Negger) je njemačka rijeka.
Pogledaj Germani i Neckar
Nijemet
Nijemet (mađ. Németi) je nekad bilo samostalno selo u južnoj Mađarskoj.
Pogledaj Germani i Nijemet
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje.
Pogledaj Germani i Nizozemska
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom.
Pogledaj Germani i Njemačka
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Pogledaj Germani i Njemački jezik
Nomadi
Tuarezi Nomadima (grčki nomás, mjesto ispaše) se nazivaju ljudi i društva koji zbog kulturoloških, gospodarskih ili svjetonazorskih razloga nisu prihvatili sjedilački način života.
Pogledaj Germani i Nomadi
Norik
Noricum Norik je starorimska provincija, nalazila se većim dijelom na području današnje Austrije i Slovenije.
Pogledaj Germani i Norik
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Pogledaj Germani i Norveška
Odoakar
Kovanica s Odoakarovim likom, Ravenna (477.) Odoakar, na latinskom Flavius Odovacar, Odovacer ili Fl.
Pogledaj Germani i Odoakar
Odra
Odra (češ./polj. Odra, njem. Oder) je rijeka duga 854 km koja izvire u Češkoj Republici, protječe kroz zapadnu Poljsku i čini granicu između Njemačke i Poljske u dužini između 187 km.
Pogledaj Germani i Odra
Panonija
Položaj Panonije u Rimskom Carstvu Detaljna karta Panonije i Dalmacije Dvije Panonije u II. stoljeću Četiri Panonije u III. stoljeću Panonija (grčki Παννονία, Pannonίa, latinski Pannonia), antički je naziv za područje kojemu je na sjeveru i istoku, od Bečke šume do ušća Save u Dunav, bila granica desna obala Dunava; na jugu je granica bila nešto južnije od Save i Kupe, a na zapadu je Panonija graničila s Norikom.
Pogledaj Germani i Panonija
Pješaštvo
Hrvatske vojske. Pješaštvo se sastoji uglavnom od vojnika-pješaka.
Pogledaj Germani i Pješaštvo
Pleme
Pleme je srodna skupina ljudi koja dijeli zajedničku povijest, jezik i teritorij, u nekim slučajevima povezana u šire labave saveze, konfederacije, njima obično jezično srodnim.
Pogledaj Germani i Pleme
Poljoprivreda
Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.
Pogledaj Germani i Poljoprivreda
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem.
Pogledaj Germani i Poljska
Porajnje-Falačka
Porajnje-Falačka (njem. Rheinland-Pfalz) savezna je pokrajina u zapadnom dijelu Njemačke.
Pogledaj Germani i Porajnje-Falačka
Prapovijest
Prapovijest je najduže razdoblje u prošlosti čovječanstva.
Pogledaj Germani i Prapovijest
Provansa
Regija Provence-Alpes-Côte d'Azur Moustiers-Sainte-Marie u gornjoj provansi Calanque de Sugiton, Marseille Provansa (fr. Provence), pokrajina je u jugoistočnoj Francuskoj koja leži na Sredozemnom moru i graniči s Italijom.
Pogledaj Germani i Provansa
Rajna
Rajna (njem. Rhein, fr. Rhin) je europska rijeka, jedna od najprometnijih i najznačajnijih vodenih prometnica Europe.
Pogledaj Germani i Rajna
Rat
Klasična bitka Rat je organizirani sukob naoružanih ljudi, kao produženje politike država, nacija, klasa sredstvima oružanog nasilja u cilju ostvarivanja određene političke, gospodarske i druge dobiti.
Pogledaj Germani i Rat
Rhône
Rhône je 813 km duga rijeka koja protječe kroz Švicarsku i jugoistočnu Francusku i ulijeva se u Sredozemno more deltom Camargue zapadno od Marseillea.
Pogledaj Germani i Rhône
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Pogledaj Germani i Rim
Rimska provincija
Hadriana (117-38) s prikazom tadašnjih '''provincija''' Provincija (latinski: provincia), u vrijeme antičkog Rima, bila je osnovna i najveća upravna jedinica izvan Italije.
Pogledaj Germani i Rimska provincija
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Pogledaj Germani i Rimsko Carstvo
Rod (prvobitna zajednica)
Rod ili klan je prvo ljudsko društvo.
Pogledaj Germani i Rod (prvobitna zajednica)
Sasi
Domovina Sasa Sasi (lat. Saxones, njem. Sachsen, od starovisokonjem. sahsonotas: ljudi mača) su germanski plemenski savez čija je prapostojbina bila na području kasnije Danske u području Schleswig-Holstein.
Pogledaj Germani i Sasi
Savoja
Zastava Savoje Savoja (franc. Savoie, tal. Savoia, engl. Savoy), povijesna pokrajina u istočnoj Francuskoj.
Pogledaj Germani i Savoja
Schleswig-Holstein
Schleswig-Holstein (donjonjemački: Sleswig-Holsteen, sjevernofrizijski: Slaswik-Holstiinj, danski: Slesvig-Holsten) je najsjevernija savezna pokrajina SR Njemačke.
Pogledaj Germani i Schleswig-Holstein
Septimanija
Septimanija 537. godine Septimanija je bila zapadna regija rimske provincije Narbonske Galije koja je 462. godine prešla pod vizigotsku kontrolu, nakon što je bila predana njihovom kralju, Teodoriku II. Pod Vizigotima, ovo područje je bilo poznato kao „Galija“ ili „Narbonensis“.
Pogledaj Germani i Septimanija
Sicilija
Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.
Pogledaj Germani i Sicilija
Sjeverna Afrika
geografski, uključujući gore Sjeverna Afrika je najsjevernija regija afričkog kontinenta.
Pogledaj Germani i Sjeverna Afrika
Sjeverno more
Sjeverno more europsko je epikontinentalno more koje se nalazi između Velike Britanije, Norveške, Danske, Njemačke, Nizozemske, Belgije i Francuske.
Pogledaj Germani i Sjeverno more
Skandinavija
sjeverne Europe Skandinavija je kulturna i povijesna regija u sjevernoj Europi koja se sastoji od većeg dijela Skandinavskog poluotoka i Jutlandskog poluotoka, te otoka između njih.
Pogledaj Germani i Skandinavija
Skiri
Skiri ili Skirijci (latinski: Scirii) je naziv za stari narod koji je živio na području Istočne Europe između stoljeća pr. Kr. i 5. stoljeća.
Pogledaj Germani i Skiri
Skupština
Skupština je organizirani skup, sastanak većeg broja ljudi, sazvan radi raspravljanja ili rješavanja nekih pitanja.
Pogledaj Germani i Skupština
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Pogledaj Germani i Slaveni
Stepa
Stepa u Kirgistanu. Stepa predstavlja uglavnom nizinsku zemljinu površinu za koju je često karakterističan niz međusobno ovisnih biljno-životinjskih zajednica koje stepsku površinu često odlikuju vrlo kvalitetnom zemljom pogodnom za poljoprivrednu obradu, posebno u istočnoj Europi.
Pogledaj Germani i Stepa
Stočarstvo
Farma goveda Stočarstvo jedna je od primarnih djelatnosti kojom se ljudi bave već tisućama godina, a podrazumijeva uzgoj sitne i krupne stoke u svrhu proizvodnje hrane i raznih sirovina, kao što su koža i vuna za daljnju preradbu.
Pogledaj Germani i Stočarstvo
Sudeti
Područje Sudeta nastanjeno Sudetskim Nijemcima Sudeti (njemački: Sudetenland, češki i slovački: Sudety, poljski: Kraj Sudetów) je naziv za pogranično područje u bivšoj Čehoslovačkoj današnjoj Češkoj Republici, na njenoj granici ka današnjoj Austriji, Njemačkoj i Poljskoj.
Pogledaj Germani i Sudeti
Svevi
Svevi (Suebi, Suevi, Suavi, Svebi) su bili germanski narod porijeklom iz blizine Baltičkog mora, a njihovi današnji potomci su njemački Švabe.
Pogledaj Germani i Svevi
Tacit
Gaj Kornelije Tacit Publije (ili Gaj) Kornelije Tacit (Publius Kornelius Tacitus) (oko 56. – oko 117.) jedan je od najvažnijih povjesničara starog Rima.
Pogledaj Germani i Tacit
Taktika
Taktika je grana ratne vještine, skup i sinteza načina i postupaka kojima se na najlakši i najsvrsishodniji način mogu ostvariti postavljeni ciljevi.
Pogledaj Germani i Taktika
Teutonci
Rimsko Carstvo 125. godine kretanja Cimbra i Teutonaca Teutonce su grčki i rimski autori, posebice Strabon i Velej Paterkul, spominjali kao germansko pleme koje je obično dovođeno u usku vezu s Cimbrima, čiji je etnička pripadnost predmet spora između Gala i Germana.
Pogledaj Germani i Teutonci
Tiberije
Tiberije Tiberius Claudius Nero Caesar (16. studenog 42. pr. Kr. – 16. ožujka 37. godine) je bio istaknuti vojskovođa, a od 14. do 37.
Pogledaj Germani i Tiberije
Tisa
Rijeka Tisa (mađarski: Tisza) je najveća lijeva pritoka Dunava.
Pogledaj Germani i Tisa
Tracija (rimska provincija)
Rimska provincija Tracija Tracija (lat. Thracia, iz grč. Θράκη - Thráki; Trakija), starorimska provincija koja se većim dijelom nalazila na području današnje Bugarske.
Pogledaj Germani i Tracija (rimska provincija)
Turingi
Europa krajem 5. stoljeća; područje Turinga u današnjoj središnjoj Njemačkoj označeno tamnosmeđe Turingi ili Toringi (njem. Thüringer) su bili germansko pleme čiji prvi spomen datira od 280.
Pogledaj Germani i Turingi
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng.
Pogledaj Germani i Ujedinjeno Kraljevstvo
Valens
Ae Valens Flavius Valens (328. Cibalae (Vinkovci) Panonija; - 9. kolovoza 378. u bitci kod Hadrijanopola) bio je rimski car na Istoku od 364. do 378. godine.
Pogledaj Germani i Valens
Vandali
''Vandalska pljačka Rima'' - Heinrich Leutemann Vandali su Germani, koji pripadaju istočnoj grupi germanskih naroda.
Pogledaj Germani i Vandali
Visla
Visla (polj. Wisła, njem. Weichsel, lat. Vistula) najduža je rijeka u Poljskoj i 9.
Pogledaj Germani i Visla
Vlast
Vlast je snaga podčinjavanja ljudi određenim naredbama uspostavljena nekim oblikom legitimnosti.
Pogledaj Germani i Vlast
Vojna postrojba
Vojna postrojba ili vojna jedinica je organizacijska cjelina u granama, rodovima i službama oružanih snaga, namijenjena za obavljanje borbenih i neborbenih zadaća.
Pogledaj Germani i Vojna postrojba
Vojvoda
Vojvodska heraldička kruna Vojvoda ili vojvotkinja (lat. dux) pripadnici su plemstva, povijesno prvi ispod kralja ili kraljice, a obično upravljaju vojvodstvom.
Pogledaj Germani i Vojvoda
Weser
Weser (Vezera) je rijeka u sjeverozapadnoj Njemačkoj.
Pogledaj Germani i Weser
Zapadni Goti
Seobe Zapadni Goti ili Vizigoti su bili nomadska plemena koja su se s istoka doselili na područje Zapadnog Rimskog Carstva u velikoj seobi naroda koncem 4. stoljeća, a djelomično su naseljavali i područje Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta).
Pogledaj Germani i Zapadni Goti
Zapovjednik
Zapovjednik (en. Commanding officer - CO) je časnik oružanih snaga koji zapovijeda vojnom postrojbom i koji, u skladu s odgovarajućim zakonima, ima široke ovlasti donošenja odluka u vezi funkcioniranja i uporabe postrojbe kojom zapovijeda, ali i značajne odgovornosti (npr. uporaba snaga, financije, oprema, Ženevske konvencije), obveze (npr.
Pogledaj Germani i Zapovjednik
Zasjeda
Zasjeda je izraz za (vojnu) taktiku iznenadnog napada na osobu, životinje ili više njih koji se izvodi sa skrivenog i unaprijed zauzetog položaja.
Pogledaj Germani i Zasjeda
113. pr. Kr.
113.
Pogledaj Germani i 113. pr. Kr.
Vidi također
Indoeuropljani
- Albanci
- Armenci
- Baltički narodi
- Dardanija
- Frigijci
- Germani
- Grci
- Iliri
- Indoiranski narodi
- Italici
- Luzitanci (narod)
- Slaveni
- Toharci
- Tračani
- Veneti
Također poznat kao German, Germanski narodi.