Sadržaj
220 odnosi: Adonis, Afrodita, Ahilej, Akadem, Alegorija, Anatolija, Apolon, Ares, Arheologija, Aristofan, Artemida, Asklepije, Astronomija, Atena (mitologija), Atlant, Atletika, Bliski istok, Bog, Brak, Carl Gustav Jung, Cel, Cerera (mitologija), Demetra, Dijana (mitologija), Dioniz, Eja, Eneida, Eneja, Eol, Epika, Erato, Ereb, Erinije, Eros, Eshil, Eter (mitologija), Etimologija, Etruščani, Euripid, Europa, Euterpa, Evolucija, Faun, Feba (mitologija), Filozofija, Fizika, Furije, Geja, Genitiv, Giganti, ... Proširite indeks (170 više) »
Adonis
Adonis Adonis ili Adon (grč., Adônis) u grčkoj mitologiji bog je žita, smrti i ponovnog rođenja.
Pogledaj Grčka mitologija i Adonis
Afrodita
Afrodita (Aphrodítê) u grčkoj mitologiji boginja je ljubavi, ljepote, požude i spolnosti.
Pogledaj Grčka mitologija i Afrodita
Ahilej
Likomed: Ahilej, Louvre, 240., Ahilej (grč., Akhilleús) junak je iz grčke mitologije, sin mirmidonskog kralja Peleja i nimfe Tetide.
Pogledaj Grčka mitologija i Ahilej
Akadem
Akadem (starogrčki Ἀκάδημος, Akademos) ili Hekadem (Ἑκάδημος, Hekadem) (latinski Academus ili Hecademus) bio je atički junak iz grčke mitologije.
Pogledaj Grčka mitologija i Akadem
Alegorija
Vermeerova ''Alegorija slikanja'' Alegorija (grč. drugo govoriti) je način prenesenog izražavanja u kojemu se metaforičko ili preneseno značenje ostvaruje u cijeloj slici ili cijeloj radnji; katkada i u cijeloj pjesmi.
Pogledaj Grčka mitologija i Alegorija
Anatolija
Anatolija Anatolija (grč. ανατολή ili u prijeslovu: anatolē ili anatolí, vidi Popis tradicionalnih grčkih toponima, tur. Anadolu) je pokrajina u zapadnoj Aziji, odnosno na istočnom Sredozemlju.
Pogledaj Grčka mitologija i Anatolija
Apolon
Apolon (grč., Apóllōn) u grčkoj mitologiji bog je muške ljepote, medicine, proroštva, streličarstva, glazbe, sunca i kolonizacije.
Pogledaj Grčka mitologija i Apolon
Ares
Ares, Villa Hadriana, Tivoli Ares (grč., Arês ili, Areôs) u grčkoj mitologiji bog je rata, najstariji sin Zeusa i Here.
Pogledaj Grčka mitologija i Ares
Arheologija
Arheologija je znanost koja sustavno proučava i istražuje stare materijalne ostatke s ciljem rekonstrukcije cjelokupnog života čovječanstva.
Pogledaj Grčka mitologija i Arheologija
Aristofan
Ἀριστοφάνης''' Aristofan (448. pr. Kr. - 385. pr. Kr.) bio je starogrčki pisac komedija.
Pogledaj Grčka mitologija i Aristofan
Artemida
Artemida (grč., G.) boginja je Mjeseca, zvijeri i lova, zaštitnica djevojaka, božica svadbe i poroda; Apolonova sestra blizanka, Zeusova i Letina kći.
Pogledaj Grčka mitologija i Artemida
Asklepije
4. st. pr. Kr. Asklepije (grč. Ἀσκληπιός, Asklēpiós; lat. Aesculapius) u grčkoj mitologiji bog je liječništva, sin Apolona i nimfe Koronide.
Pogledaj Grčka mitologija i Asklepije
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Pogledaj Grčka mitologija i Astronomija
Atena (mitologija)
5. st. pr. Kr. Atena (grč., Athēnâ ili, Athénē; dorski:, Asána) boginja je civilizacije, mudrosti, snage, pravednog rata, tkanja, metalurgije i obrta.
Pogledaj Grčka mitologija i Atena (mitologija)
Atlant
Atlas nosi na plećima nebeski svod Atlas ili Atlant (grč., Atlas) u grčkoj mitologiji jedan je od Titana, koji su se borili protiv Zeusa, pa za kaznu mora nositi nebeski svod.
Pogledaj Grčka mitologija i Atlant
Atletika
Atletika Atletika je jedna od temeljnih i najraširenijih sportskih grana koja obuhvaća trkačke, bacačke i skakačke discipline.
Pogledaj Grčka mitologija i Atletika
Bliski istok
osmanlijskim granicama Bliski istok (hrv. sinonimi: „Prednji istok” ili „Srednji istok”) je zapadnjački geopolitički naziv za područja sjeveroistočne Afrike i jugozapadne Azije čije su granice slabo definirane.
Pogledaj Grčka mitologija i Bliski istok
Bog
ateizmu u svrhu aludiranja na Boga ili ismijavanja njegova postojanja. Bertel Thorvaldsen: Statua Isusa Krista Bog je natprirodno biće koje vjernici smatraju božanskim ili svetim.
Pogledaj Grčka mitologija i Bog
Brak
vjenčanju potpisuju dokument o stupanju u brak Brak je zakonski i društveno uređena zajednica, najčešće jednog muškarca i jedne žene, koja je regulirana zakonima, pravilima, običajima, vjerovanjima i stavovima koji propisuju prava i obaveze partnera i njihov zajednički status prema djeci (ako ih bračni partneri imaju).
Pogledaj Grčka mitologija i Brak
Carl Gustav Jung
Carl Gustav Jung (Kesswill, 26. srpnja 1875. – Zürich, 6. lipnja 1961.), švicarski psiholog i psihijatar.
Pogledaj Grčka mitologija i Carl Gustav Jung
Cel
*cel (folija).
Pogledaj Grčka mitologija i Cel
Cerera (mitologija)
Cerera (Ceres) je rimska božica poljodjelstva, žitarica i žetve.
Pogledaj Grčka mitologija i Cerera (mitologija)
Demetra
Cosmè Tura: Demetra, 15. stoljeće Demetra (grč., Dêmếtêr) u grčkoj mitologiji boginja je zemlje, ratarstva, plodnosti, a u prvom redu žita; Rejina je i Kronova kći, Zeusova sestra i Perzefonina majka.
Pogledaj Grčka mitologija i Demetra
Dijana (mitologija)
Dijana je staroitalska boginja svjetla, Mjeseca i života, koju su Rimljani već u najstarija vremena izjednačili s grčkom boginjom Artemidom.
Pogledaj Grčka mitologija i Dijana (mitologija)
Dioniz
Bakho, 1597. Dioniz (grč., Diốnysos) u grčkoj mitologiji bog je plodnosti, veselja, vegetacije, vina, žena, bog-bik.
Pogledaj Grčka mitologija i Dioniz
Eja
William-Adolphe Bouguereau: Eja, 1881. Eja ili Eos (grč, Êốs) u grčkoj mitologiji boginja je praskozorja i jutarnjeg rumenila neba, kći Titana Hiperiona i njegove žene Tije, božica praskozorja i jutarnjeg rumenila neba.
Pogledaj Grčka mitologija i Eja
Eneida
Eneida je monumentalno djelo rimskog pjesnika Publija Vergilija Marona, koji je već za života stekao slavu kakvu malo koji pjesnik postiže i poslije smrti.
Pogledaj Grčka mitologija i Eneida
Eneja
Troje, 1598. Eneja (grč., Aineías) u grčkoj mitologiji sin je princa Anhiza i boginje Afrodite, trojanski je junak koji je imao zapaženu ulogu u Trojanskom ratu.
Pogledaj Grčka mitologija i Eneja
Eol
Eol Eol (grč., Aiolos) u grčkoj mitologiji bog je i gospodar vjetrova.
Pogledaj Grčka mitologija i Eol
Epika
Epika je književni rod u koji pripadaju sva pripovjedna djela u stihu i prozi.
Pogledaj Grčka mitologija i Epika
Erato
Simon Vouet: Erato, 17. stoljeće Erato (grč., Eratô) jedna je od devet Muza, Zeusova i Mnemozinina kći.
Pogledaj Grčka mitologija i Erato
Ereb
Ereb (grč., Erebos) u grčkoj mitologiji primordijalni je bog, personifikacija tame i sjene koja je ispunjavala sve kutove svijeta.
Pogledaj Grčka mitologija i Ereb
Erinije
Orestovo grizodušje, Oresta progone Erinije, 1862. Erinije ili Eumenide (grč., Erinúe;, Eumenídes) u grčkoj mitologiji boginje su osvete i prokletstva, koje stanuju u podzemlju.
Pogledaj Grčka mitologija i Erinije
Eros
Caravaggio: Eros (Amor), 1600. Eros (grč., Erôs) u grčkoj mitologiji bog je ljubavi, strasti i seksualne požude i sama ljubav.
Pogledaj Grčka mitologija i Eros
Eshil
'''Αἰσχύλος''' Eshil (Αἰσχύλος; Eleuzina, 525. pr. Kr./524. pr. Kr. - Gela, 456. pr. Kr.) bio je veliki starogrčki dramatičar.
Pogledaj Grčka mitologija i Eshil
Eter (mitologija)
Eter (grč., Aithếr) ili Akmon (grč., Akmôn) u grčkoj mitologiji (kod Hezioda) primordijalni je bog nebeskoga svjetla, sin boga vječne tame Ereba i božice noći Nikte, a brat i pratilac božice svijetloga dana Hemere.
Pogledaj Grčka mitologija i Eter (mitologija)
Etimologija
Etimologija ili iskonoslovlje (gr. ἔτυμον, étymon „pravo značenje”, od ἔτυμος, etymos „pravi” i λόγος, lógos „riječ”) jest grana jezikoslovlja koja proučava porijeklo riječi.
Pogledaj Grčka mitologija i Etimologija
Etruščani
Etrurija, zemlja davnih Etruščana. Iako su živjeli daleko od Grka s juga Italije, ipak to nije spriječilo razvoj vrlo žive trgovine među njima. Proizvodili su brončane vrčeve i posude kopirajući Grke. Ne zna se točno odakle su došli, po jeziku su se razlikovali od većine svojih susjeda.
Pogledaj Grčka mitologija i Etruščani
Euripid
'''Ευριπίδης''' Euripid (Ευριπίδης; otok Salamina, 485./484. pr. Kr. – Aretusa, Makedonija, 406. pr. Kr.) bio je starogrčki dramatičar.
Pogledaj Grčka mitologija i Euripid
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Pogledaj Grčka mitologija i Europa
Euterpa
Camille Roqueplan: Euterpa, 19. stoljeće Euterpa (grč., Eutérpê) jedna je od devet Muza, Zeusova i Mnemozinina kći.
Pogledaj Grčka mitologija i Euterpa
Evolucija
Evolucija (lat. evolutio: razvoj, razvitak) je naziv za proces zbog kojeg dolazi do promjena nasljednih osobina bioloških populacija tijekom velikog broja uzastopnih generacija.
Pogledaj Grčka mitologija i Evolucija
Faun
Faun (lat. Faunus) – u starorimskoj mitologiji jedno od najnižih božanstava koje živi u šumama i planinama, bog stada i pastira; dlakav je s kozjim nogama, repom i rogovima.
Pogledaj Grčka mitologija i Faun
Feba (mitologija)
Feba i Asterija, Berlin Feba (grč., Phoíbê) u grčkoj mitologiji Uranova je i Gejina kći, Titanida.
Pogledaj Grčka mitologija i Feba (mitologija)
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Pogledaj Grčka mitologija i Filozofija
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Pogledaj Grčka mitologija i Fizika
Furije
Furije Furije su u rimskoj mitologiji parnjaci Erinija iz grčke mitologije, boginje osvete.
Pogledaj Grčka mitologija i Furije
Geja
sirijska freska, Damask Geja ili Gaja (grč.,.
Pogledaj Grčka mitologija i Geja
Genitiv
Genitiv (lat. genitus - rođen, rodni) lingvistički termin koji označuje jedan od padeža u jezicima s imenskom (ili zamjeničkom) deklinacijom.
Pogledaj Grčka mitologija i Genitiv
Giganti
Gigant, fontana u Versaillesu Giganti (grč., Gigantos) u grčkoj mitologiji rasa je divova koja se borila protiv olimpskih bogova.
Pogledaj Grčka mitologija i Giganti
Glazba
Izvedba Mahlerove 8. simfonije, Kölnska filharmonija Glazba je umjetnost čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu i prostoru, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina.
Pogledaj Grčka mitologija i Glazba
Grčka retorika
Retorika (starogrč., govornik, orator) ili govorništvo općenito je umijeće ili tehnika govorne komunikacije s praktičnom svrhom uvjeravanja sugovornika.
Pogledaj Grčka mitologija i Grčka retorika
Grčki primordijalni bogovi
Grčki primordijalni bogovi su prvotna božanstva koja predstavljaju prirodne sile nastale prije vremena.
Pogledaj Grčka mitologija i Grčki primordijalni bogovi
Grmljavina
grmljavinske oluje. Grmljavina ili grom je atmosferska zvučna pojava, oštar tresak koji prati bljesak munje (električnoga luka koji se oblikuje pri naglom električnom pražnjenju između oblaka i tla ili između pojedinih oblaka).
Pogledaj Grčka mitologija i Grmljavina
Had (bog)
grčkog originala, mramor, 5. stoljeće pr. Kr. Had (grč., Haidēs;, Aïdēs) u grčkoj mitologiji bog je mrtvih i podzemnog svijeta, Hada.
Pogledaj Grčka mitologija i Had (bog)
Had (podzemni svijet)
Had, bog podzemnoga svijeta, s Kerberom Had (grč., Haidēs;, Aïdēs) u grčkoj mitologiji naziv je za podzemni svijet, a isto ime nosi i njegov vladar.
Pogledaj Grčka mitologija i Had (podzemni svijet)
Harpija
Matthius Merian: Harpija, 1660. Harpije (grč., Hárpuiai) u grčkoj mitologiji ptice su s licima žena; boginje oluje.
Pogledaj Grčka mitologija i Harpija
Heba
Demeter Laccataris: Heba, 1850. Hebe (grč., Hêbê) u grčkoj mitologiji boginja je mladosti; vrčonoša bogovima na Olimpu.
Pogledaj Grčka mitologija i Heba
Hefest
Peter Paul Rubens: Vulkan (Hefest) kuje Jupiterove (Zeusove) strijele, 17. stoljeće Hefest (grč., Hêphaistos) u grčkoj mitologiji bog je kovač, zaštitnik obrtnika, kipara, metalurga i vatre.
Pogledaj Grčka mitologija i Hefest
Hekatonhiri
Briarej, jedan od Hekatonhira Hekatonhiri ili Storuki (grč., Hekatógkheires) u grčkoj mitologiji golemi su storuki divovi, Uranovi i Gejini (stvoriteljica zemlje) sinovi.
Pogledaj Grčka mitologija i Hekatonhiri
Hektor
Peter Paul Rubens: Ahilej ubija Hektora, 17. stoljeće Hektor (grč., Héktôr) u grčkoj mitologiji sin je trojanskog kralja Prijama i Hekabe; jedan od najvećih boraca u Trojanskom ratu.
Pogledaj Grčka mitologija i Hektor
Helije
Helije, Rim, 3. stoljeće Helije (grč., Hếlios) u grčkoj mitologiji bio je izvorni bog Sunca; Tejin i Hiperionov sin, Selenin i Ejin brat te muž nimfe Rode.
Pogledaj Grčka mitologija i Helije
Hemera
William-Adolphe Bouguereau: Dan, 1881. Hemera (grč., Hêméra.
Pogledaj Grčka mitologija i Hemera
Hera
Hera (grč., Hêra;, Hêrê) u grčkoj mitologiji vrhovna je starogrčka boginja, Zeusova žena i sestra; boginja braka.
Pogledaj Grčka mitologija i Hera
Heraklo
2. stoljeća pr. Kr. Heraklo (grč., Hêraklễs) u grčkoj mitologiji bio je polubog, sin vrhovnog boga Zeusa i smrtnice Alkmene.
Pogledaj Grčka mitologija i Heraklo
Herkul (mitologija)
Herkul je lik iz rimske mitologije, pandan Heraklu u grčkoj mitologiji.
Pogledaj Grčka mitologija i Herkul (mitologija)
Hermes
Hendrick Goltzius: Merkur (Hermes) Hermes ili Hermo (grč., Hermễs) u grčkoj mitologiji glasnik je bogova, zaštitnik putnika i lopova, pastira, pjesnika, atletičara i trgovaca; Zeusov i Majin sin.
Pogledaj Grčka mitologija i Hermes
Heroj
Junak (ili heroj) je pojam kojim se često naziva izuzetno hrabar čovjek koji spašava druge ljude i brani ih od zlih ljudi, čija je definicija često korištena u fiktivnom svijetu, no nekad se koristila i u povijesti.
Pogledaj Grčka mitologija i Heroj
Hestija
Hestija, Meyersov leksikon Hestija (grč., Hestía) u grčkoj mitologiji božica je ognjišta i doma; Kronova i Rejina kći.
Pogledaj Grčka mitologija i Hestija
Heziod
''''''Ἡσίοδος'''''' Heziod (Ἡσίοδος; oko 7. stoljeće pr. Kr.) prvi je starogrčki pjesnik koji o sebi daje biografske podatke.
Pogledaj Grčka mitologija i Heziod
Himan
Himan je vrsta pjesme, obično religioznog sadržaja, osobito pisan u svrhu odavanja slave, hvale ili izricanja poklonstva, a najčešće upućen nekom bogu ili značajnom liku neke vjere.
Pogledaj Grčka mitologija i Himan
Himera
Firenci. Himera (grč., Khímaira; hrv. zmijolav) u grčkoj mitologiji pustinjska je neman u Liciji, spada u legendarne zvijeri.
Pogledaj Grčka mitologija i Himera
Hiperion
Hiperion može značiti.
Pogledaj Grčka mitologija i Hiperion
Hiperion (mitologija)
Hiperion (grč., Hyperíôn) u grčkoj mitologiji bog je Sunca u Homerovoj Ilijadi i Odiseji - Helos Hyperion.
Pogledaj Grčka mitologija i Hiperion (mitologija)
Hiron
lire, 65. – 79. Hiron (grč., Kheírôn) u grčkoj mitologiji sin je Krona i Okeanide Filire; Kentaur i odgajatelj mnogih grčkih junaka.
Pogledaj Grčka mitologija i Hiron
Homer
Ὅμηρος (Homer) Homer (grč. / Hómēros) bio je legendarni grčki pjesnik, za kojega se ne zna točno kada je živio, pretpostavlja se u 7.
Pogledaj Grčka mitologija i Homer
Homerske himne
Homerske himne je zajednički naziv za 33 starogrčke himne koje su vjerojatno napisane u 7. i 6. stoljeću pr.
Pogledaj Grčka mitologija i Homerske himne
Ilijada
5. st., Milano Ilijada (Ιλιάς) jedan je od dva Homerova epa.
Pogledaj Grčka mitologija i Ilijada
Ime
Ime je oznaka (riječ) koja označava, osobu, stvar, mjesto ili proizvod, a koristi se za razlikovanje jednog od drugog.
Pogledaj Grčka mitologija i Ime
Indoeuropski prajezik
Franz Bopp, osnivač moderne indoeuropeistike Indoeuropski prajezik hipotetski je zajednički predak indoeuropskih jezika.
Pogledaj Grčka mitologija i Indoeuropski prajezik
Indoiranski narodi
Arheološka kultura Andronovo smatra se pradomovinom indoiranskih (arijskih) naroda Indoiranski narodi (ili Arijci) pripadaju podskupini Indoeuropljana, a karakterizira ih upotreba indoiranskih jezika.
Pogledaj Grčka mitologija i Indoiranski narodi
Japet (mitologija)
Japet (grč., Iapetós) u grčkoj mitologiji Uranov je i Gejin sin, Titan.
Pogledaj Grčka mitologija i Japet (mitologija)
Jazon
Bertel Thorvaldsen: Jazon (sa zlatnim runom), 1802. Jazon (grč., Iáson) u grčkoj mitologiji junak je poznat po pronalasku zlatnog runa, Ezonov i Amfiminin sin.
Pogledaj Grčka mitologija i Jazon
Junona
Carracci: ''Jupiter i Junona'', prikazani u zagrljaju Junona je glavna božica rimske mitologije.
Pogledaj Grčka mitologija i Junona
Jupiter (mitologija)
Jean Auguste Dominique Ingres: Jupiter i Tetida. Tetida moli Jupitera - koji sjedi na prijestolju - da uzveliča njezina sina. Jupiter je vrhovni bog italskih naroda, kasnije izjednačen s grčkim bogom Zeusom.
Pogledaj Grčka mitologija i Jupiter (mitologija)
Kaliopa
Simon Vouet: Kaliopa, detalj, 17. stoljeće Kaliopa (grč., Kalliópê) jedna je od devet Muza, Zeusova i Mnemozinina kći.
Pogledaj Grčka mitologija i Kaliopa
Kaos (mitologija)
Kaos (grč., Khaos) u grčkoj mitologiji primordijalno je božanstvo, beskrajan prostor iz kojega su nastali svjetlost i dan, tama i noć, a zatim i Zemlja, podzemni svijet i ljubav.
Pogledaj Grčka mitologija i Kaos (mitologija)
Kej
Kej ili Koj (grč., Koĩos) u grčkoj mitologiji Titan je, Uranov i Gejin sin, poznat po svojoj inteligenciji.
Pogledaj Grčka mitologija i Kej
Kentaur
2. st. pr. Kr. Kentauri (grč., Kéntauroi) bića su iz grčke mitologije.
Pogledaj Grčka mitologija i Kentaur
Kerber
William Blake: Kerber Kerber (grč., Kérberos) u grčkoj mitologiji troglavi je pas - mitološko biće.
Pogledaj Grčka mitologija i Kerber
Kibela
Frigijska božica Kibela i njeni atributi. Kibela (Cibela) je stara frigijska "majka zemlja" koja je vladala cijelom prirodom.
Pogledaj Grčka mitologija i Kibela
Kiklop
Odilon Redon: Kiklop, 1914. Kiklop (grč., Kýklôps) u grčkoj mitologiji ime je plemena divova koji imaju samo jedno oko.
Pogledaj Grčka mitologija i Kiklop
Kiparstvo
Venera iz Willendorfa Abu Simbel Kouros Nika sa Samotrake Kiparstvo, također skulptura (lat. sculpere.
Pogledaj Grčka mitologija i Kiparstvo
Klio
Johannes Vermeer: Klio, detalj slike ''Alegorija slikanja'', 17. stoljeće Klio (grč. Κλειώ, Kleiô.
Pogledaj Grčka mitologija i Klio
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Pogledaj Grčka mitologija i Književnost
Komedija
Komedija (od lat. comoedia ← od grč. kōmōidía) je vrsta drame, odlikuje se veselim sadržajem, crta smiješne strane ljudskog života i ljudi, ismijava njihove nedostatke i mane.
Pogledaj Grčka mitologija i Komedija
Kot
Naselja u Sloveniji.
Pogledaj Grčka mitologija i Kot
Krij
Krij (grč., Kríos) u grčkoj mitologiji Titan je, Uranov i Gejin sin, bog vještine, vodstva i zviježđa.
Pogledaj Grčka mitologija i Krij
Kron
Saturn (Kron) proždire svoga sina, 17. stoljeće Kron (grč., Krónos) u grčkoj mitologiji titan je zemljoradnje; jedan od Titana, Uranov i Gejin sin, Rejin muž.
Pogledaj Grčka mitologija i Kron
Kupid
Kupid naoružan lukom. Rimska kopija grčkog kipa, 2. stoljeće. Kapitolinski muzej.) Kupid (lat.:Cupido, "žudnja“) bio je u rimskoj mitologiji bog požude, erotske ljubavi, privlačnosti i naklonosti.
Pogledaj Grčka mitologija i Kupid
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Pogledaj Grčka mitologija i Latinski jezik
Lernejska Hidra
Gustave Moreau: Heraklo i lernejska Hidra, 1876. Lernejska Hidra (Lernaía Hýdra) u grčkoj mitologiji stvorenje je sa zmijskim tijelom i mnogo zmijskih glava te otrovnim dahom; Tifonov i Ehidnin potomak, odgojila ju je Hera.
Pogledaj Grčka mitologija i Lernejska Hidra
Leta
Leta (slijeva) pored Apolona koji ubija strijelama Titiju koji ju je htio silovati, 5. stoljeće pr. Kr. Leta (grč., Lêtố) u grčkoj mitologiji kći je Titana Keja i njegove žene Febe, majka Zeusove djece - Apolona i Artemide.
Pogledaj Grčka mitologija i Leta
Lirika
Lirika ili lirsko pjesništvo je književni rod kojem pripadaju književna djela u kojima su iskazani osjećaji, misli i doživljaji.
Pogledaj Grčka mitologija i Lirika
Ljubav
Francesco Hayez, Poljubac. Ljubav može opisivati snažan osjećaj kao zadovoljavanje osnovnih emocionalnih potreba, pruža najintenzivniji osjećaj bliskosti.
Pogledaj Grčka mitologija i Ljubav
Mala Azija
Mala Azija je veliki poluotok u Aziji (Turska), koji pripada Prednjoj Aziji.
Pogledaj Grčka mitologija i Mala Azija
Mantikora
Mantikora Rochesterski bestijarij, prikaz Mantikore, 13. stoljeće Mantikora je u grčkoj mitologiji mitološko biće, vrsta Himere s ljudskom glavom (često s rogovima, sivim očima, trima redovima željeznih zubi i glasnom rikom poput trube), lavljim, katkad crveno obojenim tijelom i zmajevim ili škorpionovim repom kojim može pucati otrovne dlake da bi onesposobila plijen.
Pogledaj Grčka mitologija i Mantikora
Mars (mitologija)
Mars (lat. Mars) je lik iz rimske mitologije, bog rata, sin Jupitera (prema nekim inačicama mita je sin čarobnog cvijeta) i Junone.
Pogledaj Grčka mitologija i Mars (mitologija)
Max Müller
'''Max Müller''' Friedrich Max Müller (Dessau, 6. prosinca 1823. – Oxford, 28. listopada 1900.), njemački filolog i orientalist.
Pogledaj Grčka mitologija i Max Müller
Med
Med je sladak i gust sok kojeg pčele medarice tvore od nektara koji skupljaju na cvjetovima ili slatkim izlučevinama (medene rose) nekih kukaca.
Pogledaj Grčka mitologija i Med
Medicina
Medicina (lat. ars medica - umijeće liječenja; grč. iatriké téhne - tehnika liječenja) je grana ljudske djelatnosti kojoj je cilj liječenje i rehabilitacija bolesnih i čuvanje i unaprijeđenje zdravlja zdravih ljudi.
Pogledaj Grčka mitologija i Medicina
Melpomena
Pompeja, 50. pr. Kr. Melpomena (grč., Melpomene) jedna je od devet Muza, Zeusova i Mnemozinina kći.
Pogledaj Grčka mitologija i Melpomena
Menetije
Menetije (grč., Menoítios) u grčkoj mitologiji Titan je, Japetov i Klimenin sin, bog naglog gnjeva.
Pogledaj Grčka mitologija i Menetije
Merkur (mitologija)
Hendrick Goltzius: Merkur prikazan kao mladić s krilatom kacigom U rimskoj mitologiji, Merkur je bog trgovine i putovanja, glasnik bogova.
Pogledaj Grčka mitologija i Merkur (mitologija)
Metalurgija
kristalna zrna. antičke Tebe (Grčka), 750. – 700. pr. Kr. Rumunjskoj. Tutankhamonova zlatna posmrtna maska Čelični lijev nakon 12 sati toplinske obrade na temperaturi od 1 200 °C (Goodwin Steel Castings Ltd. - Ujedinjeno kraljevstvo). samurajskog mača ''katane''. Svijetle valovite linije (''nioi'') odvajaju martenzitne krajeve od perlitne osnove.
Pogledaj Grčka mitologija i Metalurgija
Metamorfoze
Antonia Pollaiuoloa, priča o preobrazbi u Metamorfozama - Apolon želi Dafnu, a ona mu pobjegne pretvorivši se u lovor. Metamorfoze su sastavljene od 250 mitoloških priča pisanih heksametrom, raspoređenih u 15 knjiga.
Pogledaj Grčka mitologija i Metamorfoze
Metida (mitologija)
Metida ili Metis (grč., Mễtis) u grčkoj mitologiji Okeanova je i Tetijina kći, Titanida; prva Zeusova žena, Atenina majka.
Pogledaj Grčka mitologija i Metida (mitologija)
Minerva (mitologija)
Minerva je božica u Antičkom Rimu, podudarna je s grčkom božicom Atenom.
Pogledaj Grčka mitologija i Minerva (mitologija)
Minotaur
Minotaur, kopija starije skulpture, 1664. Minotaur (grč., Minótauros) je u grčkoj mitologiji mitsko biće koje je polubik i polučovjek.
Pogledaj Grčka mitologija i Minotaur
Mjesec
Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.
Pogledaj Grčka mitologija i Mjesec
Mlađe kameno doba
Mlađe kameno doba ili neolitik (od grčkih riječi neos.
Pogledaj Grčka mitologija i Mlađe kameno doba
Mnemozina
Dante Gabriel Rossetti: Mnemozina, 19. stoljeće Mnemozina (grč., Mnêmosúnê) u grčkoj mitologiji božica je pamćenja i majka Muza; personifikacija pamćenja u grčkoj mitologiji.
Pogledaj Grčka mitologija i Mnemozina
Moć
Moć (grč. dynamis; lat. potentia, potestas) se danas definirana na mnogo raznih načina, te se suvremena shvaćanja moći najbolje može prikazati preko nekoliko središnjih debata, prije svega.
Pogledaj Grčka mitologija i Moć
Mojre
John Strudwick: Zlatna nit, ulje na platnu, 1885., prikaz Mojri Moire ili Mojre (grč. Moírai) božice su sudbine, usuda, tri sestre Suđenice, tri kćeri Zeusa i Temide ili Nikte, a neki izvori tvrde - Ananke.
Pogledaj Grčka mitologija i Mojre
More
Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.
Pogledaj Grčka mitologija i More
Morfej
Pierre-Narcisse Guérin: Morfej i Irida, 1811. Morfej (grč., Morpheús) u grčkoj mitologiji bog je snova, sin boga Hipna, boga spavanja i njegove majke Nikte, božice noći, vođa bogova snova.
Pogledaj Grčka mitologija i Morfej
Munja
Sijevanje munje. grmljavinske oluje. Munja je naglo pražnjenje atmosferskog električnoga naboja koncentriranog u olujnim, grmljavinskim oblacima (kumulonimbusima), povezano s pojavom snažnog bljeska i snažnoga zvučnog udara (grom).
Pogledaj Grčka mitologija i Munja
Muza
Muze (grč., Mousai) u grčkoj mitologiji boginje su zaštitnice pjesništva, umjetnosti i znanosti.
Pogledaj Grčka mitologija i Muza
Nebo
Nebo Nebo je sloj nevidljivih plinova koji okružuju i štite Zemlju pa ih nazivamo atmosferom.Blanka Pašagić (prijevod izvornog teksta Emmanuele Paroissien), Priroda, Kad je vrijeme sunčano nebo je plave boje, a kad je oblačno, nebo je sivo. Nebo je plavo zbog toga što, kad je Sunce visoko na nebu, Sunčeve zrake lome se u čestice koje sadrže prašinu i lebde.
Pogledaj Grčka mitologija i Nebo
Nemejski lav
Nemejski lav, Louvre, 5. stoljeće pr. Kr. Nemejski lav (léon tēs Neméas) u grčkoj mitologiji bilo je stvorenje koje je živjelo u Nemeji.
Pogledaj Grčka mitologija i Nemejski lav
Neptun (mitologija)
Angelo Bronzino: Neptun, drži trozup u ruci U rimskoj mitologiji, Neptun (latinski Neptunus) je starorimski bog mora i potresa.
Pogledaj Grčka mitologija i Neptun (mitologija)
Nikta
Nikta (Nýx) u grčkoj mitologiji boginja je noći i primordijalno božanstvo.
Pogledaj Grčka mitologija i Nikta
Nimfa
William-Adolphe Bouguereau: Nimfe, 1878. Nimfe (grč., númphê: djevojka) u grčkoj mitologiji snage su prirode utjelovljene u polubožanske mlade žene.
Pogledaj Grčka mitologija i Nimfa
Nominativ
Nominativ (lat. nominare.
Pogledaj Grčka mitologija i Nominativ
Ocean
Ocean (lat. oceanus; grč. ὠκεανός, prema grčkom bogu mora i voda Okeanu), u užem smislu jedinstvena, kontinuirana vodena masa golemih dimenzija, u širem smislu ukupna vodena masa mora na Zemlji koja pokriva skoro tri četvrtine (71%) Zemljine površine.
Pogledaj Grčka mitologija i Ocean
Odisej
Odisej, grčka skulptura, 2. stoljeće pr. Kr. Odisej (grč., Odusseús) glavni je lik u Homerovoj Odiseji koja opisuje Odisejeve pustolovine.
Pogledaj Grčka mitologija i Odisej
Odiseja
Odiseja (Oδύσσεια) jedan je od dva grčka epa koji se pripisuju pjesniku Homeru.
Pogledaj Grčka mitologija i Odiseja
Okean
Okean, Fontana di Trevi, Rim Okean ili Ocean (grč., Okeanós) u grčkoj mitologiji bog je mora i voda; Uranov i Gejin sin, Titan.
Pogledaj Grčka mitologija i Okean
Olimp
Olimp – vrh Mitikas Olimp (grč., Olympos) planina je u Grčkoj na kojoj su, prema grčkoj mitologiji, živjeli bogovi.
Pogledaj Grčka mitologija i Olimp
Olimpski bogovi
John Flaxman: Zeus na prijestolju, a pokraj njega Atena i Hermes Olimpski bogovi (ili Olimpljani) su 12 glavnih starogrčkih božanstava.
Pogledaj Grčka mitologija i Olimpski bogovi
Oplodnja
Trenutak prije oplodnje Oplodnja je stapanje muških i ženskih spolnih stanica (spermija i jajnih stanica).
Pogledaj Grčka mitologija i Oplodnja
Orfej
Orfej, mramorna skulptura, Rimini, 3. stoljeće Orfej (grč., Orpheús) u grčkoj mitologiji glavni je zastupnik umjetnosti i pjesme te lire velika utjecaja na mitološku povijest Grčke.
Pogledaj Grčka mitologija i Orfej
Pan (mitologija)
Pan Pan (grč., Pan) u grčkoj mitologiji bog je pastira, stada, njiva, šuma, polja odnosno "paše i stoke", njihov zaštitnik i zaštitnik lovaca, stoga ga se naziva i zaštitnikom prirode.
Pogledaj Grčka mitologija i Pan (mitologija)
Pantomima
Pantomimičar Damir Dantes Pantomimičar Pablo Zibes Pantomima je naziv za predstave u kojima glumac misli i osjećaje lika koji tumači prenosi samo pokretima tijela i mimikom, a bez uporabe riječi.
Pogledaj Grčka mitologija i Pantomima
Pegaz
Pegaz, Poznań Pegaz (grč.:, Pégasos) u grčkoj mitologiji bio je krilati konj, Posejdonov (u njegovoj ulozi boga konjâ) i Meduzin sin.
Pogledaj Grčka mitologija i Pegaz
Personifikacija
Personifikacija ili poosobljenje je figura u kojoj se neživim predmetima pridaju osobine živih bića.
Pogledaj Grčka mitologija i Personifikacija
Perzefona
Dante Gabriel Rossetti: Prozerpina (Perzefona), 1874. Perzefona (grč., Persephónē) u grčkoj mitologiji prelijepa je kraljica Hada, što je postala protiv svoje volje, nakon što ju je oteo Had.
Pogledaj Grčka mitologija i Perzefona
Perzej (mitologija)
Perzej, Pompeji, 1. stoljeće pr. Kr. Perzej (grč., Perseús) u grčkoj mitologiji junak je koji je ubio Meduzu i osnovao Mikenu, a s njome i dinastiju Perzeida.
Pogledaj Grčka mitologija i Perzej (mitologija)
Piton (mitologija)
Piton (grč. Python, lat. Pytho) je u grčkoj mitologiji odvratni zmaj sa zmijskim tijelom pokrivenim ljuskama koji je živio u mračnoj guduri pokraj Delfa.
Pogledaj Grčka mitologija i Piton (mitologija)
Ples
Balet Ples je ritmično pokretanje tijela prema ritmu glazbe (rjeđe bez glazbe), pojedinačno, u parovima ili u skupinama.
Pogledaj Grčka mitologija i Ples
Pluton (mitologija)
Rad nepoznatog umjetnika oko 1700.: Pluton otima Prozerpinu. Pluton je u rimskoj mitologiji bog podzemlja.
Pogledaj Grčka mitologija i Pluton (mitologija)
Poezija
Poezija (prema grčkom "ποίησις", poiesis, ‘’stvaranje’’) ili pjesništvo je umjetnost koja se zasniva na izražajnim mogućnostima jezika.
Pogledaj Grčka mitologija i Poezija
Polihimnija
Francesco del Cossa: Polihimnija, 1455. – 1460. Polihimnija (grč., Polymnia) jedna je od devet Muza, Zeusova i Mnemozinina kći.
Pogledaj Grčka mitologija i Polihimnija
Poljoprivreda
Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.
Pogledaj Grčka mitologija i Poljoprivreda
Pont (mitologija)
Pont (grč., Póntos) u grčkoj mitologiji primordijalno je božanstvo, bog mora, Gejin sin.
Pogledaj Grčka mitologija i Pont (mitologija)
Poplava
Slavonskog Broda 2010. godine Poplava (povodanj) je pojava neuobičajeno velike količine vode na određenom mjestu zbog djelovanja prirodnih sila (velika količina oborina) ili drugih uzroka kao što su propuštanje brana, ratna razaranja i sl.
Pogledaj Grčka mitologija i Poplava
Posejdon
Posejdon (grč., Poseidỗn) u grčkoj mitologiji bog je mora i zemljotresa; Kronov i Rejin sin, Zeusov brat.
Pogledaj Grčka mitologija i Posejdon
Potres
epicentrima potresa od 1963. – 1998. godine San Franciscu 1906. potresa u Indijskom oceanu 2004. Seizmogram snima 3 vrste potresnih valova: crvena linija pokazuje P-valove koji su najbrži; zelena linija pokazuje S-valove koji su sporiji 1,7 puta; dugi valovi ili L-valovi su najsporiji a djelovanje im je slabo.
Pogledaj Grčka mitologija i Potres
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat.
Pogledaj Grčka mitologija i Povijest
Prozerpina
Rossetti: Prozerpina, prikazana sa šipkom Prozerpina (Proserpine, Prosperine ili Prosperina) je rimska božica.
Pogledaj Grčka mitologija i Prozerpina
Psihologija
Grčko slovo "psi", uobičajena oznaka koja predstavlja psihologiju općenito Psihologija je društvena znanost koja se bavi moždanim procesima i njihovim izražavanjem u ponašanju.
Pogledaj Grčka mitologija i Psihologija
Publije Ovidije Nazon
Publije Ovidije Nazon (latinski: Publius Ovidius Naso), kraće Ovidije ili Ovid (Sulmona, stotinjak kilometara od Rima, 20. ožujka 43. pr. Kr. - Constanţa, 17. po. Kr.) bio je rimski pjesnik.
Pogledaj Grčka mitologija i Publije Ovidije Nazon
Publije Vergilije Maron
Publije Vergilije Maron (Publius Vergilius Maro, 15. listopada 70. pr. Kr. — 20. rujna 19. pr. Kr. Kalabrija) prvosvećenik je rimske poezije i Augustove restauracije.
Pogledaj Grčka mitologija i Publije Vergilije Maron
Rat
Klasična bitka Rat je organizirani sukob naoružanih ljudi, kao produženje politike država, nacija, klasa sredstvima oružanog nasilja u cilju ostvarivanja određene političke, gospodarske i druge dobiti.
Pogledaj Grčka mitologija i Rat
Ratarstvo
Nekadašnja metoda oranja. Međimurju. Ratarstvo je poljoprivredna grana biljne proizvodnje i znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem kulturnih biljaka i njihova uzgoja.
Pogledaj Grčka mitologija i Ratarstvo
Reja (mitologija)
Reja Reja ili Rea (grč., Rea) u grčkoj mitologiji Uranova je i Gejina kći, Titanida.
Pogledaj Grčka mitologija i Reja (mitologija)
Religija
Zemljovid na kojemu su različitim bojama obilježene države prema prevladavajućoj religijskoj pripadnosti svojega stanovništva. Simboli nekih religija1. red: kršćanstvo, judaizam, hinduizam2. red: islam, budizam, šintoizam3. red: sikhizam, baha'i, džainizam Religija (lat.
Pogledaj Grčka mitologija i Religija
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Pogledaj Grčka mitologija i Rim
Rimska mitologija
Jean Auguste Dominique Ingres: Jupiter i Tetida. Tetida moli Jupitera, koji sjedi na prijestolju, da uzveliča njezina sina. Angelo Bronzino: Neptun. Rimska mitologija uglavnom je preuzela mitove i legende od starih Grka i Etruščana, uz promjenu imena bogova.
Pogledaj Grčka mitologija i Rimska mitologija
Sanjanje
Sanjanje je složeni psihobiološki proces praćen vrlo određenom fiziološkom slikom.
Pogledaj Grčka mitologija i Sanjanje
Sanskrt
Sanskrtski rukopis na palminim listovima, Bihar ili Nepal, 11. stoljeće Riječ sanskrt napisana pismom Devanagari Sanskrt (ISO 639-3: san; sanskrt: संस्कृत, saṃskṛtá; od sám 'zajedno' i kṛtá 'napravljeno', doslovno: 'sastavljeno', saṃskṛtā vā́c: 'sastavljeni jezik') je jezik najstarije indijske književnosti, Veda, i ima značajnu ulogu prije svega u hinduizmu.
Pogledaj Grčka mitologija i Sanskrt
Satiri
Satir, amfora, 4. stoljeće pr. Kr. Satiri (grč., sátyros -, Sátyroi) u grčkoj mitologiji poluljudi su i poluživotinje koji opsjedaju šume i prate Pana ili Dioniza.
Pogledaj Grčka mitologija i Satiri
Saturn (mitologija)
Rubens: Saturn proždire svoga sina, ova je slika inspirirala Goyu. U rimskoj mitologiji, Saturn je otac vrhovnog boga i bog novaca i zemljoradnje.
Pogledaj Grčka mitologija i Saturn (mitologija)
Seks
Seks ili spol označava skup anatomskih fizioloških i psiholoških obilježja po kojima se unutar istih vrsta razlikuju ženke od mužjaka, ili organska funkcija u reproduktivnom sustavu vrste, te spolni odnos, koitus. U svakodnevnom govoru, uobičajen je naziv za spolni odnos, dok se u biološkom smislu obično koristi riječ spol, a kao organska funkcija spolnost.
Pogledaj Grčka mitologija i Seks
Selena
Sebastiano Ricci: Selena i Endimion, 1713. Selena (grč., Selếnê) u grčkoj mitologiji božica je Mjeseca, ujedno i njegova personifikacija; kći Titana Hiperiona i Teje, Helijeva i Ejina sestra.
Pogledaj Grčka mitologija i Selena
Sigmund Freud
Sigmund Freud (Příbor (tada Freiberg), Češka, 6. svibnja 1856. - London, 23. rujna 1939.), austrijski neurolog židovskog podrijetla i utemeljitelj psihoanalize.
Pogledaj Grčka mitologija i Sigmund Freud
Sinis
Sinis (grč. Sinis, lat. Sinis) je u grčkoj mitologiji okrutni razbojnik iz Istma nedaleko od Korinta.
Pogledaj Grčka mitologija i Sinis
Smrt
Smrt je kraj života i trajni i nepovratni prestanak svih bioloških funkcija koje održavaju organizam.
Pogledaj Grčka mitologija i Smrt
Snaga
rada. Rad izvršen u jedinici vremena zovemo snaga. Stara mjerna jedinica snage bila je konjska snaga (1 KS .
Pogledaj Grčka mitologija i Snaga
Sofoklo
'''Σοφοκλης''' Sofoklo (Σοφοκλης; Kolon, predgrađe Atene 495. pr. Kr. - Atena, 406. pr. Kr.) bio je starogrčki dramatičar.
Pogledaj Grčka mitologija i Sofoklo
Srce
Presjek građe srca Srce je šuplji mišić, veličine stisnute šake, koji pumpa krv kroz krvne žile.
Pogledaj Grčka mitologija i Srce
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Pogledaj Grčka mitologija i Stara Grčka
Starogrčka književnost
Starogrčka književnost obuhvaća književno stvaralaštvo na grčkom jeziku koje započinje Homerovim epovima oko 8. stoljeća pr. Kr., a završava se okvirno 529. godine poslije Krista, kada je bizantski car Justinijan zatvorio Platonovu Akademiju u Ateni, posljednju filozofsku školu u antici.
Pogledaj Grčka mitologija i Starogrčka književnost
Stočarstvo
Farma goveda Stočarstvo jedna je od primarnih djelatnosti kojom se ljudi bave već tisućama godina, a podrazumijeva uzgoj sitne i krupne stoke u svrhu proizvodnje hrane i raznih sirovina, kao što su koža i vuna za daljnju preradbu.
Pogledaj Grčka mitologija i Stočarstvo
Streličarstvo
Standardna meta u streličarstvu Streličarstvo je sport preciznosti u kojemu je cilj pogoditi metu strijelom.
Pogledaj Grčka mitologija i Streličarstvo
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Pogledaj Grčka mitologija i Sunce
Svemir
Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga.
Pogledaj Grčka mitologija i Svemir
Talija
Jean-Marc Nattier: Talija, ulje na platnu, 1739. Talija (grč., Tháleia) jedna je od devet Muza, Zeusova i Mnemozinina kći.
Pogledaj Grčka mitologija i Talija
Tanatos
Tanat (grč., Thánatos) ili Tanatos u grčkoj mitologiji bog je smrti, a ujedno i njezina personifikacija.
Pogledaj Grčka mitologija i Tanatos
Tartar (bog)
Tartar (grč., Tártaros) u grčkoj mitologiji primordijalni je bog podzemlja koji vlada istoimenim Tartarom, mjestom nižem od Hada - paklom.
Pogledaj Grčka mitologija i Tartar (bog)
Tartar (pakao)
Tartar (grč., Tártaros) u grčkoj mitologiji ime je podzemnog svijeta - pakla - još niže smještenog od Hada.
Pogledaj Grčka mitologija i Tartar (pakao)
Teja
Teja (grč., Theía;, Théa;, Aíthra) u grčkoj mitologiji je Titanida.
Pogledaj Grčka mitologija i Teja
Temida
Atika, 3. stoljeće pr. Kr. Temida ili Temis (grč., Thémis), u grčkoj mitologiji Titanida, je i božica pravednosti, Gejina i Uranova kći, majka Suđenica i Hora.
Pogledaj Grčka mitologija i Temida
Teogonija
Teogonija Heziodov je spjev u 1022 heksametra.
Pogledaj Grčka mitologija i Teogonija
Terpsihora
Jean-Marc Nattier: Terpsihora, ulje na platnu, 1739. Terpsihora (grč., Terpsichóra) jedna je od devet Muza, Zeusova i Mnemozinina kći.
Pogledaj Grčka mitologija i Terpsihora
Terra
Eon i Terra Mater s četvero djece, godišnjim dobima Terra Mater ili Tellus Mater bila je u rimskoj mitologiji Majka Zemlja.
Pogledaj Grčka mitologija i Terra
Tetida (mitologija)
grčkog originala, 2. stoljeće pr. Kr. Tetida (grč., Thétis) u grčkoj mitologiji morska je nimfa, jedna od Nereida, Nerejova i Doridina kći; Pelejeva žena i Ahilejeva majka.
Pogledaj Grčka mitologija i Tetida (mitologija)
Tetija (mitologija)
Tetija, mozaik Tetija (grč., Têthýs) u grčkoj mitologiji Uranova je i Gejina kći, Titanida; boginja mora koja je bila Okeanova sestra i žena te je s njim imala tri tisuće kćeri zvanih Okeanide.
Pogledaj Grčka mitologija i Tetija (mitologija)
Tezej
Tezej i žena, 5. stoljeće pr. Kr. Tezej (grč., Thêseús) u grčkoj mitologiji legendarni je atenski kralj; Etrin i Posejdonov/Egejov sin.
Pogledaj Grčka mitologija i Tezej
Tirensko more
Tirensko more Tirensko more nalazi se zapadno od Italije, između talijanskog kopna, Sardinije i Sicilije.
Pogledaj Grčka mitologija i Tirensko more
Titani
Cornelis van Haarlem: Pad Titana, 1588. Titani (grč., mn.) u grčkoj mitologiji mitološka su bića koja su vladala tijekom legendarnog zlatnog doba, prema Heziodu; Uranovi i Gejini sinovi.
Pogledaj Grčka mitologija i Titani
Tragedija
Tragedija (grč. od grčkih riječi tragos (jarac) i "oide" (pjesma)) je vrsta drame u kojoj glavni lik ili ideje za koje se on bori, nestaju ili propadaju - ishod je tragičan.
Pogledaj Grčka mitologija i Tragedija
Trgovina
Maloprodajna poslovnica s dječjom odjećom Pod trgovinom se podrazumijeva tržišna ponuda robe u zamjenu za platežno sredstvo odnosno novac, ili za drugu robu (robna razmjena).
Pogledaj Grčka mitologija i Trgovina
Trojanski rat
Ahilej zavija ranjenog Patrokla, slika na grčkoj plitici, oko 500. pr. Kr. Staatliche Museen, Antikenabteilung, Berlin. Trojanski rat legendarni je desetogodišnji rat između udruženih Grka protiv stanovnika grada Troje.
Pogledaj Grčka mitologija i Trojanski rat
Tyr
Tyr (staronordijski Týr) je staronordijski bog rata.
Pogledaj Grčka mitologija i Tyr
Uliks
Uliks (eng. Ulysses) je roman Jamesa Joycea.
Pogledaj Grčka mitologija i Uliks
Umjetnost
Gustav Klimt, ''Portret Adele Bloch-Bauer I'' Umjetnost (lat. ars), osobita je ljudska djelatnost čije se značenje izgrađuje i očituje u složenomu komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkoga djela i publike.
Pogledaj Grčka mitologija i Umjetnost
Uran (mitologija)
Giorgio Vasari: Kastriranje Urana, palača Vecchio, freska, 1560. Uran (grč., Ouranós) u grčkoj mitologiji primordijalni je bog neba, Gejin muž i sin.
Pogledaj Grčka mitologija i Uran (mitologija)
Uranija
2. st. Uranija (grč., Ouranía) jedna je od devet Muza, Zeusova i Mnemozinina kći.
Pogledaj Grčka mitologija i Uranija
Vatra
Vatra Stanovnici Vanuatua pokušavaju zapaliti vatru Vatra Animacija vatre Vatra (iz ilirskog ili iz tračkog, prvotnog značenja „ognjište”, kao ili; oganj), prirodna je pojava koja prati određene kemijske procese, osebujno-burnu oksidaciju organskih tvari, pri kojoj nastaje toplina i svjetlost (izgaranje).
Pogledaj Grčka mitologija i Vatra
Venera (mitologija)
Sandro Botticelli: Rođenje Venere, mit prisutan i u grčkoj mitologiji Venera je rimska božica ljubavi, ljepote i braka.
Pogledaj Grčka mitologija i Venera (mitologija)
Vino
Crno vino Vino je alkoholno piće koje se proizvodi fermentacijom grožđa, ploda biljke vinove loze (lat. Vitis Vinifera), ali se može dobiti i od drugog voća, a ponekad i od žitarica.
Pogledaj Grčka mitologija i Vino
Vjetar
Bura u Ninu. MW. Islandska ciklona 4. rujna 2003. Anemometar s lopaticama iz 1846., koji je izradio John Thomas Romney Robinson. Primjer ruže vjetrova. Vjetrovi na određenim zemljopisnim područjima tijekom dijela godine pušu stalnim smjerom i jačinom. Zemlji. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti.
Pogledaj Grčka mitologija i Vjetar
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Pogledaj Grčka mitologija i Voda
Vulkan (mitologija)
Peter Paul Rubens: Vulkan kuje Jupiterove strijele. Vulkan je prikazan kao kovač koji kuje munje svom ocu. Andrea Mantegna: Parnas. Detalj prikazuje Vulkana s crvenim plaštem. Vulkan je u rimskoj mitologiji sin Jupitera i Junone, te Venerin muž.
Pogledaj Grčka mitologija i Vulkan (mitologija)
Zefir
Zefir (grč. Zefyros, lat. Zephyrus) je u grčkoj mitologiji bog zapadnog vjetra, sin titana Astreja i boginje zore Eos.
Pogledaj Grčka mitologija i Zefir
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Pogledaj Grčka mitologija i Zemlja
Zeus
Zeus (grč. N., Zéus; G, Diós) u grčkoj mitologiji vrhovni je starogrčki bog, vladar Olimpa, bog neba i grmljavine.
Pogledaj Grčka mitologija i Zeus
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Pogledaj Grčka mitologija i Znanost
Zrak
gravitacijskim silama. atmosfere. ugljikovog ciklusa. Zrak je smjesa plinova što je kao omotač vezana uz Zemlju pretežno gravitacijskim silama, sudjeluje u njezinoj vrtnji, tvori Zemljinu atmosferu i nužna je za život na Zemlji.
Pogledaj Grčka mitologija i Zrak
Također poznat kao Grčki mitovi.
, Glazba, Grčka retorika, Grčki primordijalni bogovi, Grmljavina, Had (bog), Had (podzemni svijet), Harpija, Heba, Hefest, Hekatonhiri, Hektor, Helije, Hemera, Hera, Heraklo, Herkul (mitologija), Hermes, Heroj, Hestija, Heziod, Himan, Himera, Hiperion, Hiperion (mitologija), Hiron, Homer, Homerske himne, Ilijada, Ime, Indoeuropski prajezik, Indoiranski narodi, Japet (mitologija), Jazon, Junona, Jupiter (mitologija), Kaliopa, Kaos (mitologija), Kej, Kentaur, Kerber, Kibela, Kiklop, Kiparstvo, Klio, Književnost, Komedija, Kot, Krij, Kron, Kupid, Latinski jezik, Lernejska Hidra, Leta, Lirika, Ljubav, Mala Azija, Mantikora, Mars (mitologija), Max Müller, Med, Medicina, Melpomena, Menetije, Merkur (mitologija), Metalurgija, Metamorfoze, Metida (mitologija), Minerva (mitologija), Minotaur, Mjesec, Mlađe kameno doba, Mnemozina, Moć, Mojre, More, Morfej, Munja, Muza, Nebo, Nemejski lav, Neptun (mitologija), Nikta, Nimfa, Nominativ, Ocean, Odisej, Odiseja, Okean, Olimp, Olimpski bogovi, Oplodnja, Orfej, Pan (mitologija), Pantomima, Pegaz, Personifikacija, Perzefona, Perzej (mitologija), Piton (mitologija), Ples, Pluton (mitologija), Poezija, Polihimnija, Poljoprivreda, Pont (mitologija), Poplava, Posejdon, Potres, Povijest, Prozerpina, Psihologija, Publije Ovidije Nazon, Publije Vergilije Maron, Rat, Ratarstvo, Reja (mitologija), Religija, Rim, Rimska mitologija, Sanjanje, Sanskrt, Satiri, Saturn (mitologija), Seks, Selena, Sigmund Freud, Sinis, Smrt, Snaga, Sofoklo, Srce, Stara Grčka, Starogrčka književnost, Stočarstvo, Streličarstvo, Sunce, Svemir, Talija, Tanatos, Tartar (bog), Tartar (pakao), Teja, Temida, Teogonija, Terpsihora, Terra, Tetida (mitologija), Tetija (mitologija), Tezej, Tirensko more, Titani, Tragedija, Trgovina, Trojanski rat, Tyr, Uliks, Umjetnost, Uran (mitologija), Uranija, Vatra, Venera (mitologija), Vino, Vjetar, Voda, Vulkan (mitologija), Zefir, Zemlja, Zeus, Znanost, Zrak.