Brže od pregledniku!Sličnosti između Hladni rat i Muammar al-Gaddafi
Hladni rat i Muammar al-Gaddafi imaju 66 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Anvar el-Sadat, Šestodnevni rat, Berlin, Bliski istok, Bliskoistočni sukob, Egipat, Egipatsko-izraelski mirovni sporazum (1979.), Filipini, Francuska, Gamal Abdel Naser, Hosni Mubarak, Iran, Iransko-irački rat, Italija, Izrael, Južna Afrika, Kapitalizam, Kineska kulturna revolucija, Komunizam, Nacionalizam, Nafta, Nizozemska, Pokret nesvrstanih, Revolucija, Ronald Reagan, Saddam Hussein, Sirija, Sjedinjene Američke Države, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Sovjetski Savez, ..., Sueska kriza, Tripoli, Ujedinjeni narodi, Ujedinjeno Kraljevstvo, Zapad, 1. rujna, 1956., 1960-ih, 1961., 1963., 1964., 1967., 1968., 1969., 1970-ih, 1970., 1972., 1973., 1974., 1975., 1976., 1977., 1978., 1979., 1980-ih, 1980., 1982., 1984., 1986., 1987., 1988., 1990., 20. listopada, 2002., 26. srpnja, 6. rujna. Proširite indeks (36 više) »
Anvar el-Sadat
Muhammad Anwar Al Sadat (Abul-kum, 25. prosinca 1918. – Kairo, 6. listopada 1981.), egipatski vojnik i predsjednik.
Anvar el-Sadat i Hladni rat · Anvar el-Sadat i Muammar al-Gaddafi ·
Šestodnevni rat
Šestodnevni rat (hebrejski: מלחמת ששת הימים, arapski: حرب الأيامالستة), naziv za oružani sukob između države Izrael s jedne strane i Egipta, Jordana, Sirije i Iraka s druge strane.
Šestodnevni rat i Hladni rat · Šestodnevni rat i Muammar al-Gaddafi ·
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Berlin i Hladni rat · Berlin i Muammar al-Gaddafi ·
Bliski istok
osmanlijskim granicama Bliski istok (hrv. sinonimi: „Prednji istok” ili „Srednji istok”) je zapadnjački geopolitički naziv za područja sjeveroistočne Afrike i jugozapadne Azije čije su granice slabo definirane.
Bliski istok i Hladni rat · Bliski istok i Muammar al-Gaddafi ·
Bliskoistočni sukob
Bliskoistočni sukob, neprestani politički i vojni sukob na području Bliskog (Srednjeg) Istoka od stvaranja države Izrael (1948.). Iako je prošlo preko 70 godina od osnutka hebrejske države, sukob traje još i danas zbog težnje Arapa da stvore palestinsku državu na području Gaze i Zapadne obale.
Bliskoistočni sukob i Hladni rat · Bliskoistočni sukob i Muammar al-Gaddafi ·
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Egipat i Hladni rat · Egipat i Muammar al-Gaddafi ·
Egipatsko-izraelski mirovni sporazum (1979.)
Egipatsko-izraelski mirovni sporazum (1979.) postpisan je 1979.
Egipatsko-izraelski mirovni sporazum (1979.) i Hladni rat · Egipatsko-izraelski mirovni sporazum (1979.) i Muammar al-Gaddafi ·
Filipini
Republika Filipini (filipinski Repúbliká ng̃ Pilipinas, engleski Republic of the Philippines) je otočna država u Jugoistočnoj Aziji.Ustavno uređenje: predsjednička republika.
Filipini i Hladni rat · Filipini i Muammar al-Gaddafi ·
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Francuska i Hladni rat · Francuska i Muammar al-Gaddafi ·
Gamal Abdel Naser
Gamal Abdel Naser (arapski جمال عبد الناصر, Jamāl ‘Abd an-Nāṣir, Egipatski arapski جمال عبد الناصر, Gamāl ‘Abd el-Nāṣir, često trensliterirano kao i Jamal Abd al-Naser, Jamal Abd an-Nasser) (Aleksandrija, 15. siječnja 1918. – Kairo, 28. rujna 1970.), drugi predsjednik Egipta od 23. lipnja 1956. do smrti 1970. godine.
Gamal Abdel Naser i Hladni rat · Gamal Abdel Naser i Muammar al-Gaddafi ·
Hosni Mubarak
Muhammad Hosni Said Mubarak (arapski محمد حسنى سيد مبارك, Kafr-El Meselha, 4. svibnja 1928. – 25. veljače 2020.), znan kao Hosni Mubarak (حسنى مبارك), bio je egipatski političar i vojskovođa koji je od 14. lipnja 1981. do 11. veljače 2011. obnašao dužnost predsjednika Egipta.
Hladni rat i Hosni Mubarak · Hosni Mubarak i Muammar al-Gaddafi ·
Iran
Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.
Hladni rat i Iran · Iran i Muammar al-Gaddafi ·
Iransko-irački rat
* Iransko-irački rat bio je rat koji se vodio između Iraka i Irana tijekom većeg dijela osamdesetih godina dvadesetog stoljeća, od 1980.
Hladni rat i Iransko-irački rat · Iransko-irački rat i Muammar al-Gaddafi ·
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Hladni rat i Italija · Italija i Muammar al-Gaddafi ·
Izrael
Izrael (heb. יִשְׂרָאֵל, Medinat Jisra'el; arap. إسرائيل, Dawlât Isrā'īl), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora.
Hladni rat i Izrael · Izrael i Muammar al-Gaddafi ·
Južna Afrika
Južna Afrika (službeno Republika Južna Afrika) država je na krajnjem jugu afričkog kontinenta, na obalama Atlantskog i Indijskog oceana.
Hladni rat i Južna Afrika · Južna Afrika i Muammar al-Gaddafi ·
Kapitalizam
Kapitalizam je ekonomski i društveni sustav u kojem su kapital, zemlja i sredstva za proizvodnju privatno vlasništvo; rad, dobra i izvori resursi trguju se na tržištima; i zarada, nakon oporezivanja, podijeljena je vlasnicima ili uložena u tehnologiju i industriju.
Hladni rat i Kapitalizam · Kapitalizam i Muammar al-Gaddafi ·
Kineska kulturna revolucija
Mučenje starca u Tibetu za vrijeme Kulturne revolucije Velika proleterska kulturna revolucija ili Kulturna revolucija (kinesko pismo: 无产阶级文化大革命/ 無產階級文化大革命; pinyin: Wúchǎn Jiējí Wénhuà Dà Gémìng) je bio masovni nasilni pokret koji je uzrokovao društveni, politički i gospodarski kaos u Narodnoj Republici Kini.
Hladni rat i Kineska kulturna revolucija · Kineska kulturna revolucija i Muammar al-Gaddafi ·
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
Hladni rat i Komunizam · Komunizam i Muammar al-Gaddafi ·
Nacionalizam
Nacionalizam je ideologija ili svjetonazor u kojoj je nacionalni identitet odsudan za oblikovanje i opstojnost jedne suverene države.
Hladni rat i Nacionalizam · Muammar al-Gaddafi i Nacionalizam ·
Nafta
Naftna platforma Nafta (lat. petroleum; grč. petra 'stijena' i lat. oleum 'ulje') kameno je ili sirovo zemno ulje, smeđozelena do smeđocrna obojena tekuća ili polučvrsta tvar specifične težine 0,82 – 0,94 koju se većinom nalazi u sedimentnim slojevima Zemlje, a rijetko i u metamorfnim i magmatske stijenama.
Hladni rat i Nafta · Muammar al-Gaddafi i Nafta ·
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Hladni rat i Nizozemska · Muammar al-Gaddafi i Nizozemska ·
Pokret nesvrstanih
#0066FF – države promatračice Pokret nesvrstanih je međunarodna organizacija koja danas broji 120 zemalja članica koje su smatrale sebe službeno neujedinjene s jednim ili protiv jednog od većih blokova.
Hladni rat i Pokret nesvrstanih · Muammar al-Gaddafi i Pokret nesvrstanih ·
Revolucija
Eugène Delacroix - Sloboda vodi narod Revolucija (lat. revolutio, “preokret“) je temeljita promjena moći ili organizacijskih struktura koja se događa u vrlo kratkom razdoblju.
Hladni rat i Revolucija · Muammar al-Gaddafi i Revolucija ·
Ronald Reagan
Ronald Wilson Reagan (Tampico, Illinois, 6. veljače 1911. – Bel Air, Kalifornija, 5. lipnja 2004.), američki političar, 40. predsjednik SAD (1981. – 1989.) i 33. guverner Kalifornije (1967. – 1975.) Prije ulaska u politiku Reagan je radio kao sportski komentator, filmski glumac i predsjednik američkog Ceha filmskih glumaca (Screen Actors Guild). Početkom šezdesetih godina prešao je iz Demokratske u Republikansku stranku i 1966. godine pobijedio na izborima za guvernera Kalifornije s konzervativnim gospodarskim i socijalnim programom. Reagan je na predsjedničkim izborima 1980. godine uvjerljivo pobijedio demokratskog predsjednika Jimmyja Cartera koji se borio za svoj drugi mandat, a njegova je pobjeda pomogla i drugim kandidatima Republikanske stranke, jer je uspjela povećati broj zastupnika u Senatu za 12, čime je nakon 28 godina povratila senatsku većinu (Demokrati su ostali u većini u Zastupničkom domu). U vrijeme stupanja na dužnost Reagan je imao 69 godina postavši time tada najstarijim izabranim američkim predsjednikom. Bio je prvi Republikanac kojemu je još od 1888. godine pošlo za rukom pobijediti demokratskog predsjednika u borbi za drugi mandat. Godine 1984. još je jednom uvjerljivo pobijedio na predsjedničkim izborima porazivši Carterovog potpredsjednika Waltera Mondalea i osvojivši većinu glasova u 49 od 50 američkih saveznih država i gotovo 60% svih glasova birača. Razdoblje njegova dva mandata u Bijeloj kući bilo je prekretnica za američke Republikance i cijeli konzervativni pokret. Među najznačajnije Reaganove poteze spadali su potpuni zaokret u gospodarskoj politici (Reaganomics, smanjenje dotada izuzetno visokih poreza, osobito za bogatije) te zaoštravanje hladnoratovskog sukoba sa Sovjetskim Savezom i drugim komunističkim režimima širom svijeta (u drugom je mandatu Reagan napustio politiku konfrontacije i uspostavio dotada nezabilježenu razinu dijaloga sa sovjetskim vođom Mihailom Gorbačovom). Šest godina nakon napuštanja Bijele kuće, u studenom 1994. godine, objavio je da boluje od Alzheimerove bolesti. Umro je 2004. godine u dobi od 93 godine.
Hladni rat i Ronald Reagan · Muammar al-Gaddafi i Ronald Reagan ·
Saddam Hussein
Sadam Husein (Tikrit, 28. travnja 1937. – Bagdad, 30. prosinca 2006.), irački predsjednik od 1979. do 2003. godine.
Hladni rat i Saddam Hussein · Muammar al-Gaddafi i Saddam Hussein ·
Sirija
Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.
Hladni rat i Sirija · Muammar al-Gaddafi i Sirija ·
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Hladni rat i Sjedinjene Američke Države · Muammar al-Gaddafi i Sjedinjene Američke Države ·
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Hladni rat i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Muammar al-Gaddafi i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Hladni rat i Sovjetski Savez · Muammar al-Gaddafi i Sovjetski Savez ·
Sueska kriza
Sueska kriza ili Drugi arapsko-izraelski rat, poznata i kao Trojna agresija (u arapskom svijetu) i Operacija Kadeš / Sinajski rat (u Izraelu), bila je invazija na Egipat koju je 1956.
Hladni rat i Sueska kriza · Muammar al-Gaddafi i Sueska kriza ·
Tripoli
Tripoli (broj stanovnika 1,5 milijuna), arapski طرابلس, je glavni grad Libije.
Hladni rat i Tripoli · Muammar al-Gaddafi i Tripoli ·
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Hladni rat i Ujedinjeni narodi · Muammar al-Gaddafi i Ujedinjeni narodi ·
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Hladni rat i Ujedinjeno Kraljevstvo · Muammar al-Gaddafi i Ujedinjeno Kraljevstvo ·
Zapad
Zapad je strana svijeta nasuprot istoku.
Hladni rat i Zapad · Muammar al-Gaddafi i Zapad ·
1. rujna
1.
1. rujna i Hladni rat · 1. rujna i Muammar al-Gaddafi ·
1956.
Bez opisa.
1956. i Hladni rat · 1956. i Muammar al-Gaddafi ·
1960-ih
Bez opisa.
1960-ih i Hladni rat · 1960-ih i Muammar al-Gaddafi ·
1961.
Bez opisa.
1961. i Hladni rat · 1961. i Muammar al-Gaddafi ·
1963.
Bez opisa.
1963. i Hladni rat · 1963. i Muammar al-Gaddafi ·
1964.
Bez opisa.
1964. i Hladni rat · 1964. i Muammar al-Gaddafi ·
1967.
Bez opisa.
1967. i Hladni rat · 1967. i Muammar al-Gaddafi ·
1968.
Bez opisa.
1968. i Hladni rat · 1968. i Muammar al-Gaddafi ·
1969.
Bez opisa.
1969. i Hladni rat · 1969. i Muammar al-Gaddafi ·
1970-ih
Važni događaji iz 1970-ih u fotografskoj montaži.
1970-ih i Hladni rat · 1970-ih i Muammar al-Gaddafi ·
1970.
Bez opisa.
1970. i Hladni rat · 1970. i Muammar al-Gaddafi ·
1972.
Bez opisa.
1972. i Hladni rat · 1972. i Muammar al-Gaddafi ·
1973.
Bez opisa.
1973. i Hladni rat · 1973. i Muammar al-Gaddafi ·
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
1974. i Hladni rat · 1974. i Muammar al-Gaddafi ·
1975.
Bez opisa.
1975. i Hladni rat · 1975. i Muammar al-Gaddafi ·
1976.
Bez opisa.
1976. i Hladni rat · 1976. i Muammar al-Gaddafi ·
1977.
Bez opisa.
1977. i Hladni rat · 1977. i Muammar al-Gaddafi ·
1978.
Bez opisa.
1978. i Hladni rat · 1978. i Muammar al-Gaddafi ·
1979.
Bez opisa.
1979. i Hladni rat · 1979. i Muammar al-Gaddafi ·
1980-ih
250px.
1980-ih i Hladni rat · 1980-ih i Muammar al-Gaddafi ·
1980.
Bez opisa.
1980. i Hladni rat · 1980. i Muammar al-Gaddafi ·
1982.
Bez opisa.
1982. i Hladni rat · 1982. i Muammar al-Gaddafi ·
1984.
Bez opisa.
1984. i Hladni rat · 1984. i Muammar al-Gaddafi ·
1986.
Bez opisa.
1986. i Hladni rat · 1986. i Muammar al-Gaddafi ·
1987.
Bez opisa.
1987. i Hladni rat · 1987. i Muammar al-Gaddafi ·
1988.
Bez opisa.
1988. i Hladni rat · 1988. i Muammar al-Gaddafi ·
1990.
Bez opisa.
1990. i Hladni rat · 1990. i Muammar al-Gaddafi ·
20. listopada
20.
20. listopada i Hladni rat · 20. listopada i Muammar al-Gaddafi ·
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
2002. i Hladni rat · 2002. i Muammar al-Gaddafi ·
26. srpnja
26.
26. srpnja i Hladni rat · 26. srpnja i Muammar al-Gaddafi ·
6. rujna
6.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Hladni rat i Muammar al-Gaddafi imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Hladni rat i Muammar al-Gaddafi
Usporedba između Hladni rat i Muammar al-Gaddafi
Hladni rat ima 440 odnose, a Muammar al-Gaddafi ima 208. Kao što im je zajedničko 66, Jaccard indeks 10.19% = 66 / (440 + 208).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Hladni rat i Muammar al-Gaddafi. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
