Brže od pregledniku!Sličnosti između Hrvati u Vojvodini i Lazar Merković
Hrvati u Vojvodini i Lazar Merković imaju 17 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Žig (časopis), Balint Vujkov, Bunjevci, Dani Balinta Vujkova, Glas ravnice, Hrvatska riječ (Subotica), Klasje naših ravni, Lazar Merković, Matica hrvatska, Milovan Miković, Radio Subotica, Rukovet, Srbija, Subotičke novine, Subotica, Vojvodina, 1971..
Žig (časopis)
Žig je bio neovisni dvotjednik na hrvatskom jeziku iz Subotice.
Hrvati u Vojvodini i Žig (časopis) · Lazar Merković i Žig (časopis) ·
Balint Vujkov
Balint Vujkov (Subotica, 26. svibnja 1912. – Subotica, 23. travnja 1987.), bio je hrvatski književnik, sakupljač i obrađivač hrvatskih narodnih djela iz Vojvodine i susjednih država, pripovjedač i romanopisac.
Balint Vujkov i Hrvati u Vojvodini · Balint Vujkov i Lazar Merković ·
Bunjevci
Bunjevci jedna su od najbrojnijih grana hrvatskog naroda čija je kolijevka zapadna Hercegovina i kontinentalna Dalmacija, odakle su se u kasnijim vremenima naselili na području Velebita, Primorja, dijelovima Like i Gorskog kotara (Lič) i kasnije po Vojvodini, odnosno po Podunavlju i Potisju.
Bunjevci i Hrvati u Vojvodini · Bunjevci i Lazar Merković ·
Dani Balinta Vujkova
250px Dani Balinta Vujkova: dani hrvatske knjige i riječi je književno-kulturna manifestacija bačkih Hrvata u Subotici.
Dani Balinta Vujkova i Hrvati u Vojvodini · Dani Balinta Vujkova i Lazar Merković ·
Glas ravnice
Glas ravnice je glasilo Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine.
Glas ravnice i Hrvati u Vojvodini · Glas ravnice i Lazar Merković ·
Hrvatska riječ (Subotica)
Hrvatska riječ su subotičke tjedne novine na hrvatskome jeziku.
Hrvati u Vojvodini i Hrvatska riječ (Subotica) · Hrvatska riječ (Subotica) i Lazar Merković ·
Klasje naših ravni
Klasje naših ravni, časopis za književnost, umjetnost i znanost bačkih Hrvata.
Hrvati u Vojvodini i Klasje naših ravni · Klasje naših ravni i Lazar Merković ·
Lazar Merković
Lazar Merković (Subotica, 14. lipnja 1926. – 30. listopada 2016.)(srp.) Magločistač: IN MEMORIAM: LAZAR MERKOVIĆ (1926. – 2016.), 30.
Hrvati u Vojvodini i Lazar Merković · Lazar Merković i Lazar Merković ·
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Hrvati u Vojvodini i Matica hrvatska · Lazar Merković i Matica hrvatska ·
Milovan Miković
Milovan Miković (Subotica, 17. srpnja 1947. - 2021.), bio je hrvatski književnik iz Vojvodine.
Hrvati u Vojvodini i Milovan Miković · Lazar Merković i Milovan Miković ·
Radio Subotica
Radio Subotica je radijska postaja iz grada Subotice u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.
Hrvati u Vojvodini i Radio Subotica · Lazar Merković i Radio Subotica ·
Rukovet
Rukovet časopis za književnost, umjetnost i društvena pitanja, čiji je pokretač i prvi urednik Lazar Merković, izlazi od svibnja 1955., kao glasilo Subotičkog književnog kruga.
Hrvati u Vojvodini i Rukovet · Lazar Merković i Rukovet ·
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Hrvati u Vojvodini i Srbija · Lazar Merković i Srbija ·
Subotičke novine
Subotičke novine su tiskani medij iz grada Subotice.
Hrvati u Vojvodini i Subotičke novine · Lazar Merković i Subotičke novine ·
Subotica
Subotica je najsjeverniji grad u Srbiji, drugi po broju stanovnika u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini.
Hrvati u Vojvodini i Subotica · Lazar Merković i Subotica ·
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Hrvati u Vojvodini i Vojvodina · Lazar Merković i Vojvodina ·
1971.
Bez opisa.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Hrvati u Vojvodini i Lazar Merković imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Hrvati u Vojvodini i Lazar Merković
Usporedba između Hrvati u Vojvodini i Lazar Merković
Hrvati u Vojvodini ima 323 odnose, a Lazar Merković ima 47. Kao što im je zajedničko 17, Jaccard indeks 4.59% = 17 / (323 + 47).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Hrvati u Vojvodini i Lazar Merković. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
