Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Hrvatska i Splitsko-dalmatinska županija

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Hrvatska i Splitsko-dalmatinska županija

Hrvatska vs. Splitsko-dalmatinska županija

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora. Splitsko-dalmatinska županija je upravno-teritorijalna jedinica u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu.

Sličnosti između Hrvatska i Splitsko-dalmatinska županija

Hrvatska i Splitsko-dalmatinska županija imaju 26 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Bosna i Hercegovina, Dalmacija, Dinaridi, Dioklecijanova palača, Hrvati, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati, Hrvatska seljačka stranka, Hvar, Karlovac, Lika, Poljoprivreda, Salona, Socijaldemokratska partija Hrvatske, Solin, Split, Srbi, Stari Grad, Trogir, Zadar, Zagreb, 1993., 2003., 2005., 2013., 2021..

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Bosna i Hercegovina i Hrvatska · Bosna i Hercegovina i Splitsko-dalmatinska županija · Vidi više »

Dalmacija

grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Dalmacija i Hrvatska · Dalmacija i Splitsko-dalmatinska županija · Vidi više »

Dinaridi

Zemljovid Dinarida Topografija i reljef Dinarida Dinaridi ili Dinarsko gorje mlađe su ulančano gorje jugoistočne Europe.

Dinaridi i Hrvatska · Dinaridi i Splitsko-dalmatinska županija · Vidi više »

Dioklecijanova palača

Dioklecijanova palača je antička palača cara Dioklecijana u Splitu.

Dioklecijanova palača i Hrvatska · Dioklecijanova palača i Splitsko-dalmatinska županija · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Hrvati i Hrvatska · Hrvati i Splitsko-dalmatinska županija · Vidi više »

Hrvatska demokratska zajednica

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.

Hrvatska i Hrvatska demokratska zajednica · Hrvatska demokratska zajednica i Splitsko-dalmatinska županija · Vidi više »

Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati

Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati hrvatska je parlamentarna politička stranka.

Hrvatska i Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati · Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati i Splitsko-dalmatinska županija · Vidi više »

Hrvatska seljačka stranka

Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.

Hrvatska i Hrvatska seljačka stranka · Hrvatska seljačka stranka i Splitsko-dalmatinska županija · Vidi više »

Hvar

Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.

Hrvatska i Hvar · Hvar i Splitsko-dalmatinska županija · Vidi više »

Karlovac

Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.

Hrvatska i Karlovac · Karlovac i Splitsko-dalmatinska županija · Vidi više »

Lika

Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.

Hrvatska i Lika · Lika i Splitsko-dalmatinska županija · Vidi više »

Poljoprivreda

Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.

Hrvatska i Poljoprivreda · Poljoprivreda i Splitsko-dalmatinska županija · Vidi više »

Salona

Predio Starine u Solinu Rimske iskopine u Solinu Salona (grč. Σάλωνα), antička metropola rimske provincije Dalmacije smještena na središnjem dijelu istočnojadranske obale.

Hrvatska i Salona · Salona i Splitsko-dalmatinska županija · Vidi više »

Socijaldemokratska partija Hrvatske

|tijelo4 zastupljenost.

Hrvatska i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Socijaldemokratska partija Hrvatske i Splitsko-dalmatinska županija · Vidi više »

Solin

Solin je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Hrvatska i Solin · Solin i Splitsko-dalmatinska županija · Vidi više »

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.

Hrvatska i Split · Split i Splitsko-dalmatinska županija · Vidi više »

Srbi

Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.

Hrvatska i Srbi · Splitsko-dalmatinska županija i Srbi · Vidi više »

Stari Grad

Stari Grad (tal. Cittàvecchia) grad je na otoku Hvaru u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Hrvatska i Stari Grad · Splitsko-dalmatinska županija i Stari Grad · Vidi više »

Trogir

Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Hrvatska i Trogir · Splitsko-dalmatinska županija i Trogir · Vidi više »

Zadar

Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.

Hrvatska i Zadar · Splitsko-dalmatinska županija i Zadar · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Hrvatska i Zagreb · Splitsko-dalmatinska županija i Zagreb · Vidi više »

1993.

Bez opisa.

1993. i Hrvatska · 1993. i Splitsko-dalmatinska županija · Vidi više »

2003.

2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

2003. i Hrvatska · 2003. i Splitsko-dalmatinska županija · Vidi više »

2005.

2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.

2005. i Hrvatska · 2005. i Splitsko-dalmatinska županija · Vidi više »

2013.

Bez opisa.

2013. i Hrvatska · 2013. i Splitsko-dalmatinska županija · Vidi više »

2021.

2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.

2021. i Hrvatska · 2021. i Splitsko-dalmatinska županija · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Hrvatska i Splitsko-dalmatinska županija

Hrvatska ima 922 odnose, a Splitsko-dalmatinska županija ima 111. Kao što im je zajedničko 26, Jaccard indeks 2.52% = 26 / (922 + 111).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Hrvatska i Splitsko-dalmatinska županija. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »