Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Ilija Lončarević

Indeks Ilija Lončarević

Ilija Lončarević (Čajkovci kod Slavonskoga Broda, 8. listopada 1944.), hrvatski je nogometni trener.

63 odnosi: Čajkovci, GNK Dinamo Zagreb, HNK Gorica Velika Gorica, HNK Orijent 1919, Hrvatska, Hrvatska nogometna liga, Hrvatski nogometni kup, Hrvatski nogometni kup 1992., KF Tirana, Koprivnica, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, NK Čakovec, NK Hrvatski dragovoljac Zagreb, NK Inter Zaprešić, NK Kustošija Zagreb, NK Lokomotiva Zagreb, NK Marsonia Slavonski Brod, NK Osijek, NK Slaven Belupo Koprivnica, NK Zagreb, Nogomet, Nogometni leksikon, Rijeka, Slavonski Brod, Zagreb, Zaprešić, 1. HNL 1998./99., 1944., 1963., 1964., 1967., 1969., 1971., 1979., 1987., 1988., 1990., 1992., 1993., 1994., 1995., 1996., 1997., 1998., 1999., 2000., 2001., 2002., 2003., 2005., ..., 2006., 2008., 2009., 2010., 2011., 2013., 2014., 2015., 2016., 2021., 2022., 24sata, 8. listopada. Proširite indeks (13 više) »

Čajkovci

Čajkovci su naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u sastavu općine Vrpolje u Brodsko-posavskoj županiji.

Novi!!: Ilija Lončarević i Čajkovci · Vidi više »

GNK Dinamo Zagreb

Građanski nogometni klub Dinamo Zagreb je hrvatski nogometni klub iz Zagreba.

Novi!!: Ilija Lončarević i GNK Dinamo Zagreb · Vidi više »

HNK Gorica Velika Gorica

HNK Gorica je hrvatski nogometni klub iz Velike Gorice.

Novi!!: Ilija Lončarević i HNK Gorica Velika Gorica · Vidi više »

HNK Orijent 1919

HNK Orijent 1919 hrvatski je nogometni klub sa Sušaka, mjesta koje je upravno dijelom Grada Rijeke.

Novi!!: Ilija Lončarević i HNK Orijent 1919 · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Ilija Lončarević i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska nogometna liga

Prijelazni pokal za pobjednika Prve HNL. Autor pokala je akademski kipar Marijan Zaradić Hrvatska nogometna liga (HNL), službenog naziva SuperSport Hrvatska nogometna liga, hrvatska je nogometna liga najvišeg ranga.

Novi!!: Ilija Lončarević i Hrvatska nogometna liga · Vidi više »

Hrvatski nogometni kup

Ivanu Rabuzinu Hrvatski nogometni kup, iz sponzorskih razloga SuperSport Hrvatski nogometni kup, nogometno je natjecanje u Hrvatskoj koje se održava svake godine.

Novi!!: Ilija Lončarević i Hrvatski nogometni kup · Vidi više »

Hrvatski nogometni kup 1992.

Prvo natjecanje za Hrvatski nogometni kup odigrano je u proljeće 1992. godine.

Novi!!: Ilija Lončarević i Hrvatski nogometni kup 1992. · Vidi više »

KF Tirana

KF Tirana je albanski nogometni klub iz glavnog grada Tirane.

Novi!!: Ilija Lončarević i KF Tirana · Vidi više »

Koprivnica

Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) je grad u Hrvatskoj koji se nalazi 70 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.

Novi!!: Ilija Lončarević i Koprivnica · Vidi više »

Leksikografski zavod Miroslav Krleža

Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 1950. do 1962. Leksikografski zavod FNRJ, a od 1962. do 1991. Jugoslavenski leksikografski zavod) u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.

Novi!!: Ilija Lončarević i Leksikografski zavod Miroslav Krleža · Vidi više »

NK Čakovec

NK Čakovec 1920 je bivši hrvatski nogometni klub iz grada Čakovca.

Novi!!: Ilija Lončarević i NK Čakovec · Vidi više »

NK Hrvatski dragovoljac Zagreb

NK Hrvatski dragovoljac nogometni je klub iz Zagreba.

Novi!!: Ilija Lončarević i NK Hrvatski dragovoljac Zagreb · Vidi više »

NK Inter Zaprešić

NK Inter Zaprešić bio je hrvatski nogometni klub iz grada Zaprešića, koji je djelovao od 1929.

Novi!!: Ilija Lončarević i NK Inter Zaprešić · Vidi više »

NK Kustošija Zagreb

NK Kustošija, hrvatski je nogometni klub iz Zagreba.

Novi!!: Ilija Lončarević i NK Kustošija Zagreb · Vidi više »

NK Lokomotiva Zagreb

NK Lokomotiva Zagreb je hrvatski nogometni klub iz Zagreba.

Novi!!: Ilija Lončarević i NK Lokomotiva Zagreb · Vidi više »

NK Marsonia Slavonski Brod

NK Marsonia 1909 je hrvatski nogometni klub iz Slavonskog Broda.

Novi!!: Ilija Lončarević i NK Marsonia Slavonski Brod · Vidi više »

NK Osijek

NK Osijek je hrvatski nogometni klub iz Osijeka.

Novi!!: Ilija Lončarević i NK Osijek · Vidi više »

NK Slaven Belupo Koprivnica

NK Slaven Belupo je hrvatski nogometni klub iz Koprivnice.

Novi!!: Ilija Lončarević i NK Slaven Belupo Koprivnica · Vidi više »

NK Zagreb

NK Zagreb nogometni je klub iz grada Zagreba.

Novi!!: Ilija Lončarević i NK Zagreb · Vidi više »

Nogomet

Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.

Novi!!: Ilija Lončarević i Nogomet · Vidi više »

Nogometni leksikon

Nogometni leksikon u izdanju Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža iz 2004.

Novi!!: Ilija Lončarević i Nogometni leksikon · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Ilija Lončarević i Rijeka · Vidi više »

Slavonski Brod

Slavonski Brod jest grad u istočnoj Hrvatskoj te industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije.

Novi!!: Ilija Lončarević i Slavonski Brod · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Ilija Lončarević i Zagreb · Vidi više »

Zaprešić

Zaprešić je grad u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, a nalazi se u sklopu Zagrebačke županije.

Novi!!: Ilija Lončarević i Zaprešić · Vidi više »

1. HNL 1998./99.

Bez opisa.

Novi!!: Ilija Lončarević i 1. HNL 1998./99. · Vidi više »

1944.

Bez opisa.

Novi!!: Ilija Lončarević i 1944. · Vidi više »

1963.

Bez opisa.

Novi!!: Ilija Lončarević i 1963. · Vidi više »

1964.

Bez opisa.

Novi!!: Ilija Lončarević i 1964. · Vidi više »

1967.

Bez opisa.

Novi!!: Ilija Lončarević i 1967. · Vidi više »

1969.

Bez opisa.

Novi!!: Ilija Lončarević i 1969. · Vidi više »

1971.

Bez opisa.

Novi!!: Ilija Lončarević i 1971. · Vidi više »

1979.

Bez opisa.

Novi!!: Ilija Lončarević i 1979. · Vidi više »

1987.

Bez opisa.

Novi!!: Ilija Lončarević i 1987. · Vidi više »

1988.

Bez opisa.

Novi!!: Ilija Lončarević i 1988. · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

Novi!!: Ilija Lončarević i 1990. · Vidi više »

1992.

1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.

Novi!!: Ilija Lončarević i 1992. · Vidi više »

1993.

Bez opisa.

Novi!!: Ilija Lončarević i 1993. · Vidi više »

1994.

Bez opisa.

Novi!!: Ilija Lončarević i 1994. · Vidi više »

1995.

Bez opisa.

Novi!!: Ilija Lončarević i 1995. · Vidi više »

1996.

Bez opisa.

Novi!!: Ilija Lončarević i 1996. · Vidi više »

1997.

1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Ilija Lončarević i 1997. · Vidi više »

1998.

1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Ilija Lončarević i 1998. · Vidi više »

1999.

1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Ilija Lončarević i 1999. · Vidi više »

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

Novi!!: Ilija Lončarević i 2000. · Vidi više »

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Ilija Lončarević i 2001. · Vidi više »

2002.

2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.

Novi!!: Ilija Lončarević i 2002. · Vidi više »

2003.

2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

Novi!!: Ilija Lončarević i 2003. · Vidi više »

2005.

2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Ilija Lončarević i 2005. · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: Ilija Lončarević i 2006. · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

Novi!!: Ilija Lončarević i 2008. · Vidi više »

2009.

2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Ilija Lončarević i 2009. · Vidi više »

2010.

2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.

Novi!!: Ilija Lončarević i 2010. · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

Novi!!: Ilija Lončarević i 2011. · Vidi više »

2013.

Bez opisa.

Novi!!: Ilija Lončarević i 2013. · Vidi više »

2014.

2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Ilija Lončarević i 2014. · Vidi više »

2015.

desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.

Novi!!: Ilija Lončarević i 2015. · Vidi više »

2016.

Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.

Novi!!: Ilija Lončarević i 2016. · Vidi više »

2021.

2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.

Novi!!: Ilija Lončarević i 2021. · Vidi više »

2022.

200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.

Novi!!: Ilija Lončarević i 2022. · Vidi više »

24sata

24sata je medijska kuća u Hrvatskoj.

Novi!!: Ilija Lončarević i 24sata · Vidi više »

8. listopada

8.

Novi!!: Ilija Lončarević i 8. listopada · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »