Brže od pregledniku!Sličnosti između Iran i Iranski nuklearni program
Iran i Iranski nuklearni program imaju 43 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Afganistan, Ajatolah, Ali Hamenei, Automobil, Židovi, Francuska, Irak, Iranska revolucija, Iransko-irački rat, Isfahan, Izrael, Južna Afrika, Kina, Kom, Libanon, Mašhad, Mahmud Ahmadinežad, Međunarodna agencija za atomsku energiju, Nafta, Njemačka, Nova godina, Novruz, Rusija, Sankcija, Sjedinjene Američke Države, Teheran, Turska, Ujedinjeni narodi, Ujedinjeno Kraljevstvo, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, ..., Zapadni svijet, 1950-ih, 1970., 1979., 1992., 2002., 2004., 2005., 2006., 2009., 2010., 2015., 4. prosinca. Proširite indeks (13 više) »
Afganistan
Afganistan (paš. افغانستان, Afġānestān) neobalna je višenarodna država u središnjoj i jugozapadnoj Aziji.
Afganistan i Iran · Afganistan i Iranski nuklearni program ·
Ajatolah
Ajatolah, (arap. آية الله, per. آیتالله "Božiji znak") je počasni naslov istaknutog islamskog vođe unutar šijatizma s religijskim i političkim značenjem.
Ajatolah i Iran · Ajatolah i Iranski nuklearni program ·
Ali Hamenei
Ali Hamenei (perz. علی خامنهای; azer. Əli Xameneyi; punim imenom: sajed Ali Huseini Hamenei) je iranski političar i ajatolah azerskog podrijetla, trenutačni vrhovni vođa Islamske Republike Iran.
Ali Hamenei i Iran · Ali Hamenei i Iranski nuklearni program ·
Automobil
Prvi automobil Automobil (samovoz) je motorno vozilo s karoserijom raznih oblika postavljenom na dvjema osovinama s četirima kotačima, a većinom se koristi za prijevoz putnika.
Automobil i Iran · Automobil i Iranski nuklearni program ·
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Iran i Židovi · Iranski nuklearni program i Židovi ·
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Francuska i Iran · Francuska i Iranski nuklearni program ·
Irak
Republika Irak je država u jugozapadnoj Aziji.
Irak i Iran · Irak i Iranski nuklearni program ·
Iranska revolucija
Iranska revolucija (perz. انقلاب اسلامی, poznata i kao Islamska revolucija u Iranu) odnosi se na nagle i nasilne političke promjene u Iranu između 1977. i 1979. godine koji su preobrazile zemlju iz prozapadne monarhije pod vodstvom M. Reze Pahlavija u Islamsku republiku čiji je vrhovni autoritet postao Imam Homeini, odnosno institucija Vrhovnog vođe Irana.
Iran i Iranska revolucija · Iranska revolucija i Iranski nuklearni program ·
Iransko-irački rat
* Iransko-irački rat bio je rat koji se vodio između Iraka i Irana tijekom većeg dijela osamdesetih godina dvadesetog stoljeća, od 1980.
Iran i Iransko-irački rat · Iranski nuklearni program i Iransko-irački rat ·
Isfahan
Isfahan (perzijski: اصفهان), također poznat i kao Ispahan ili Esfahan, grad u središnjem Iranu i administrativno sjedište Isfahanske pokrajine.
Iran i Isfahan · Iranski nuklearni program i Isfahan ·
Izrael
Izrael (heb. יִשְׂרָאֵל, Medinat Jisra'el; arap. إسرائيل, Dawlât Isrā'īl), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora.
Iran i Izrael · Iranski nuklearni program i Izrael ·
Južna Afrika
Južna Afrika (službeno Republika Južna Afrika) država je na krajnjem jugu afričkog kontinenta, na obalama Atlantskog i Indijskog oceana.
Iran i Južna Afrika · Iranski nuklearni program i Južna Afrika ·
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Iran i Kina · Iranski nuklearni program i Kina ·
Kom
* Kom (Iran), grad.
Iran i Kom · Iranski nuklearni program i Kom ·
Libanon
Libanon, službeno Republika Libanon je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom istoku. Nalazi se na obali istočnog Sredozemlja, a graniči na sjeveru i istoku sa Sirijom, te na jugu s Izraelom. Libanon nazivaju i Švicarskom Srednjega istoka.
Iran i Libanon · Iranski nuklearni program i Libanon ·
Mašhad
Mašhad je grad u Iranu, drugi po veličini u državi i jedan od svetih gradova šijita.
Iran i Mašhad · Iranski nuklearni program i Mašhad ·
Mahmud Ahmadinežad
Mahmud Ahmadinežad (perzijski: محمود احمدینژاد) (Aradan kraj Garmsara, 28. listopada 1956.), bio je šesti predsjednik Islamske Republike Iran.
Iran i Mahmud Ahmadinežad · Iranski nuklearni program i Mahmud Ahmadinežad ·
Međunarodna agencija za atomsku energiju
Međunarodna agencija za atomsku energiju (eng. International Atomic Energy Agency - IAEA) međunarodna je organizacija čija je svrha razvoj nuklearne energije u miroljubive svrhe i ograničenje nuklearnog naoružanja.
Iran i Međunarodna agencija za atomsku energiju · Iranski nuklearni program i Međunarodna agencija za atomsku energiju ·
Nafta
Naftna platforma Nafta (lat. petroleum; grč. petra 'stijena' i lat. oleum 'ulje') kameno je ili sirovo zemno ulje, smeđozelena do smeđocrna obojena tekuća ili polučvrsta tvar specifične težine 0,82 – 0,94 koju se većinom nalazi u sedimentnim slojevima Zemlje, a rijetko i u metamorfnim i magmatske stijenama.
Iran i Nafta · Iranski nuklearni program i Nafta ·
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Iran i Njemačka · Iranski nuklearni program i Njemačka ·
Nova godina
Proslava Nove godine u Sydneyu Nova godina prvi je dan u kalendaru i prvi dan u godini.
Iran i Nova godina · Iranski nuklearni program i Nova godina ·
Novruz
Novruz (perz. نوروز: noʊruz, „novi dan“) je iranski tradicijski blagdan Nove godine koji slave svi iranski narodi, ali i drugi narodi usko vezani uz iransku kulturu.
Iran i Novruz · Iranski nuklearni program i Novruz ·
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Iran i Rusija · Iranski nuklearni program i Rusija ·
Sankcija
Sankcija je onaj dio pravne norme kojim se utvrđuje pravna posljedica nekog ponašanja koje je kvalificirano kao delikt, odnosno pravna posljedica koju će državna tijela provesti prema adresatima koji ne postupe kako nalaže dispozicija pravne norme.
Iran i Sankcija · Iranski nuklearni program i Sankcija ·
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Iran i Sjedinjene Američke Države · Iranski nuklearni program i Sjedinjene Američke Države ·
Teheran
Teheran (perz. تهران; Tehrān,Tehran.ir: O Teheranu (2011.) IPA) je glavni i najveći grad Irana, sjedište Teheranske pokrajine i jedan od najvećih gradova svijeta.
Iran i Teheran · Iranski nuklearni program i Teheran ·
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Iran i Turska · Iranski nuklearni program i Turska ·
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Iran i Ujedinjeni narodi · Iranski nuklearni program i Ujedinjeni narodi ·
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Iran i Ujedinjeno Kraljevstvo · Iranski nuklearni program i Ujedinjeno Kraljevstvo ·
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda
'''Dvorana Vijeća sigurnosti''' Vijeće sigurnosti jedno je od šest glavnih tijela Ujedinjenih naroda kojemu, prema članku 24.
Iran i Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda · Iranski nuklearni program i Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda ·
Zapadni svijet
Područja Europe koja pripadaju zapadnoj civilizaciji, prema Samuelu Huntigtonu. Kravata, odjevni predmet hrvatskog podrijetla kao dio zapadne kulture. Deklaracija o pravima čovjeka i građanina. Zapadni svijet (ili često samo Zapad, rjeđe, Okcident od Occidens, latinske riječi za zapad) je termin koji se koristi za države koje su kroz povijest bile pod utjecajem zapadnjačke kulture i običaja.
Iran i Zapadni svijet · Iranski nuklearni program i Zapadni svijet ·
1950-ih
Bez opisa.
1950-ih i Iran · 1950-ih i Iranski nuklearni program ·
1970.
Bez opisa.
1970. i Iran · 1970. i Iranski nuklearni program ·
1979.
Bez opisa.
1979. i Iran · 1979. i Iranski nuklearni program ·
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
1992. i Iran · 1992. i Iranski nuklearni program ·
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
2002. i Iran · 2002. i Iranski nuklearni program ·
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
2004. i Iran · 2004. i Iranski nuklearni program ·
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
2005. i Iran · 2005. i Iranski nuklearni program ·
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
2006. i Iran · 2006. i Iranski nuklearni program ·
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
2009. i Iran · 2009. i Iranski nuklearni program ·
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
2010. i Iran · 2010. i Iranski nuklearni program ·
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
2015. i Iran · 2015. i Iranski nuklearni program ·
4. prosinca
4.
4. prosinca i Iran · 4. prosinca i Iranski nuklearni program ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Iran i Iranski nuklearni program imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Iran i Iranski nuklearni program
Usporedba između Iran i Iranski nuklearni program
Iran ima 543 odnose, a Iranski nuklearni program ima 124. Kao što im je zajedničko 43, Jaccard indeks 6.45% = 43 / (543 + 124).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Iran i Iranski nuklearni program. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
