Brže od pregledniku!Sličnosti između Izotop i Radionuklid
Izotop i Radionuklid imaju 56 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Aluminij, Atom, Atomska jezgra, Atomski broj, Barij, Berilij, Bizmut, Cerij, Cezij, Cink, Dušik, Europij, Gadolinij, Hafnij, Indij, Jod, Kadmij, Kalij, Kemijski element, Kemijski simboli, Kilogram, Kisik, Klor, Kobalt, Kripton, Lantan, Mangan, Masa, Molibden, Natrij, ..., Neodimij, Neutron, Nuklearna fisija, Nuklearni reaktor, Nukleon, Nuklid, Olovo (element), Platina, Plutonij, Polonij, Proton, Radioaktivnost, Radon, Relativna atomska masa, Renij, Rubidij, Samarij, Silicij, Stroncij, Talij, Tehnecij, Telurij, Torij, Tricij, Ugljik-14, Uranij. Proširite indeks (26 više) »
Aluminij
Aluminat je naziv za aluminij u anionskom kompleksu.
Aluminij i Izotop · Aluminij i Radionuklid ·
Atom
Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.
Atom i Izotop · Atom i Radionuklid ·
Atomska jezgra
Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1.) atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što predstavlja u ovom slučaju defekt mase. 2.) jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što je opet defekt mase. 3.) dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. vremena; vrijeme poluraspada ''T½.
Atomska jezgra i Izotop · Atomska jezgra i Radionuklid ·
Atomski broj
''Z'' - atomski broj. Periodni sustav elemenata. Atomski broj, protonski broj, redni broj elementa (oznaka Z) je broj protona u atomskoj jezgri.
Atomski broj i Izotop · Atomski broj i Radionuklid ·
Barij
Barij (od grčke riječi baris, što znači težak) je srebrnasti, mekani zemnoalkalijski metal kemijski sličan kalciju, ali od njega reaktivniji.
Barij i Izotop · Barij i Radionuklid ·
Berilij
Berilij je dvovalentan, u prirodi se može naći samo u spoju s drugim elementima, u mineralima.
Berilij i Izotop · Berilij i Radionuklid ·
Bizmut
Bizmut (novol. bisemutum 2O3).
Bizmut i Izotop · Bizmut i Radionuklid ·
Cerij
Cerij ili cerDraško Koričančić, ur., Ivan B. Zoch i Josip Mencin, gl.
Cerij i Izotop · Cerij i Radionuklid ·
Cezij
Cezij Raspadanje cezija-137 To je meki, srebrno zlatni alkalijski metal, s talištem na 28 °C, što ga čini jednim od pet metala elemenata koji su tekući na sobnim temperaturama.
Cezij i Izotop · Cezij i Radionuklid ·
Cink
Cink je kemijski element 12.
Cink i Izotop · Cink i Radionuklid ·
Dušik
Dušik (N2) je kemijski inertan plin bez boje, mirisa i okusa.
Dušik i Izotop · Dušik i Radionuklid ·
Europij
Ime je dobio po kontinentu Europi, a simbol mu je isti kao kratica Europske unije.
Europij i Izotop · Europij i Radionuklid ·
Gadolinij
Gadolinij je 1880. godine otkrio Jean de Marignac (Francuska).
Gadolinij i Izotop · Gadolinij i Radionuklid ·
Hafnij
To je metal visokog srebrnog sjaja otporan na koroziju.
Hafnij i Izotop · Hafnij i Radionuklid ·
Indij
Ime je dobio po boji indigo.
Indij i Izotop · Indij i Radionuklid ·
Jod
Kristali joda Kao plin jod je ljubičaste boje Angiografski snimak Štitna žlijezda Računalna tomografija Jod je kemijski element koji se prvenstveno koristi u prehrani.
Izotop i Jod · Jod i Radionuklid ·
Kadmij
Kadmij je srebrnobijel, mekan metal, može se rezati nožem, izvlačiti u žice i kovati u listiće.
Izotop i Kadmij · Kadmij i Radionuklid ·
Kalij
Kalij (lužik je stari hrvatski naziv za kalij) je kemijski element iz skupine alkalijskih elemenata, sedmi po zastupljenosti u Zemljinoj kori.
Izotop i Kalij · Kalij i Radionuklid ·
Kemijski element
Kemijski element je skup svih istovrsnih atoma u prirodi (svemiru), koji u jezgri imaju isti broj protona, Kemijski elementi mogu imati više izotopa, dakle kemijski element je skup atoma jednog ili više izotopa.
Izotop i Kemijski element · Kemijski element i Radionuklid ·
Kemijski simboli
Kemijski simboli su dogovoreni međunarodni znakovi za kemijske elemente.
Izotop i Kemijski simboli · Kemijski simboli i Radionuklid ·
Kilogram
pramjere (etalona) u odnosu na koji je određen kilogram. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Kilogram (oznaka: kg) je mjerna jedinica za masu te jedna od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).
Izotop i Kilogram · Kilogram i Radionuklid ·
Kisik
Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.
Izotop i Kisik · Kisik i Radionuklid ·
Klor
Hrvatski naziv za klor je solik, a skovao ga je Bogoslav Šulek.
Izotop i Klor · Klor i Radionuklid ·
Kobalt
Kobalt je čeličnosive boje, vrlo tvrd, žilav, feromagnetičan i otrovan metal.
Izotop i Kobalt · Kobalt i Radionuklid ·
Kripton
Kripton se, kao i ostali plemeniti plinovi (izuzevši radon), može dobiti ukapljivanjem i frakcijskom destilacijom zraka ili selektivnom adsorpcijom na aktivnom ugljenu.
Izotop i Kripton · Kripton i Radionuklid ·
Lantan
Lantan je 1839. godine otkrio Šveđanin Carl Gustaf Mosander.
Izotop i Lantan · Lantan i Radionuklid ·
Mangan
Mangan je kemijski element 7.
Izotop i Mangan · Mangan i Radionuklid ·
Masa
pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.
Izotop i Masa · Masa i Radionuklid ·
Molibden
Molibden je srebrnobijeli metal, visokoga tališta, velike čvrstoće, tvrd, dobro toplinske i električne vodljivosti.
Izotop i Molibden · Molibden i Radionuklid ·
Natrij
Sodik je stari hrvatski naziv za natrij.
Izotop i Natrij · Natrij i Radionuklid ·
Neodimij
Neodimij je 1885. godine otkrio Carl F. Auer von Welsbach (Austrija).
Izotop i Neodimij · Neodimij i Radionuklid ·
Neutron
nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1. Atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 2. Jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). Neutron (engl., od neutr + on; oznaka n ili n0) je električki neutralna subatomska čestica (bez električnog naboja), sastavnica svih atomskih jezgri osim vodikove. Teorijski ga je predvidio E. Rutherford 1920. a otkrio pokusom J. Chadwick 1932. Masa neutrona (1,674 927 · 10–27 kg.
Izotop i Neutron · Neutron i Radionuklid ·
Nuklearna fisija
Jedna od mogućih reakcija nuklearne fisije: atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisijski produkti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). atomske jezgre. Nuklearna fisija (lat. fissio, razdvajanje, dijeljenje) je ona vrsta nuklearne reakcije, koja nastaje kad se jezgra atoma nekog kemijskog elementa cijepa na dva fisijska produkta ili fisiona fragmenta sličnih masa, uz emisiju jednog ili više neutrona, te velike količine energije.
Izotop i Nuklearna fisija · Nuklearna fisija i Radionuklid ·
Nuklearni reaktor
Jezgra malog istraživačkog reaktora. Nuklearna lančana reakcija: jezgra uranija-235 apsorbira neutron, koji se razdvoji u brze, lakše elemente (fisijske produkte) i slobodne neutrone. Iako se i reaktori i nuklearna oružja oslanjaju na lančane reakcije, stopa reakcije u reaktorima znatno je sporija nego kod bombe. Kao što konvencionalne elektrane proizvode električnu energiju koristeći termalnu energiju oslobođenu izgaranjem fosilnih goriva, tako nuklearni reaktori pretvaraju termalnu energiju oslobođenu iz nuklearne fisije. nuklearnog goriva, 4. kontrolni štapovi, 5. tlačnik, 6. parogenerator, 7. zaštitna reaktorska posuda, 8. parna turbina, 9. električni generator, 10. transformator i spoj na elektroenergetski sustav, 11. kondenzatorska rashladna voda, 12. parovod, 13. izmjenjivač topline, 14. kondenzator rashladnog tornja, 16. cirkulacijska pumpa, 17. pumpa napojne vode. Kontrolne šipke na vrhu tlačnog reaktora PWR. nuklearnog goriva, s oblogama od cirkonijevih legura. Nuklearni reaktor poznat pod nazivom ''Chicago pile l'', koji je ostvario prvu samoodrživu nuklearnu lančanu reakciju 2. prosinca 1942. pare. elektroenergetskom sustavu. Gradnja nuklearne elektrane Lungmen u Tajvanu, kao prestavnika nuklearnih reaktora III. generacije, ili napredni reaktori s kipućom vodom (engl. ''Advanced Boiling Water Reactor'' - ABWR). Nuklearni reaktor je naprava u kojoj se odvija postojana kontrolirana nuklearna lančana reakcija (za razliku od nuklearne bombe u kojoj je reakcija eksplozivna i nekontrolirana).
Izotop i Nuklearni reaktor · Nuklearni reaktor i Radionuklid ·
Nukleon
Atomska jezgra sastavljena je od nukleona: protona (crveno) i neutrona (plavo) U kemiji i fizici, nukleoni su čestice koje tvore atomsku jezgru.
Izotop i Nukleon · Nukleon i Radionuklid ·
Nuklid
Stilizirani prikaz atoma litija. Nuklid je atom kemijskog elementa za koji je točno poznat ne samo redni ili atomski broj Z, već i ukupan broj nukleona (protona i neutrona) u atomskoj jezgri.
Izotop i Nuklid · Nuklid i Radionuklid ·
Olovo (element)
Olovo je srebrnoplav do modrikastosiv sjajan metal, na svježem prerezu vrlo sjajan, stajanjem na zraku potamni zbog stvaranja zaštitonoga sloja oksida i karbonata.
Izotop i Olovo (element) · Olovo (element) i Radionuklid ·
Platina
Plemenita kovina.
Izotop i Platina · Platina i Radionuklid ·
Plutonij
Plutonij je srebrno-bijeli metal, koji potamni u dodiru sa zrakom, stvarajući tanki sloj oksida.
Izotop i Plutonij · Plutonij i Radionuklid ·
Polonij
Polonij je radioaktivni polumetal, kojeg su otkrili 1898. godine Marie i Pierre Curie kao sastojak uranijeve rude smolinca - (uraninita; pehblenda), gdje nastaje radioaktivnim raspadom uranija, iz Joahimova u Češkoj.
Izotop i Polonij · Polonij i Radionuklid ·
Proton
atomskoj jezgri. S lijeva na desno: procijum 1H je bez neutrona, deuterij 2H s jednim neutronom i tricij 3H s dva neutrona. Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. atomskih jezgri. Tunel LHC-a (Veliki hadronski sudarivač). atomske jezgre. Proton (engl., prema grč. πρῶτον: prvo; oznaka p) je stabilna subatomska čestica koja je sastavni dio svih atomskih jezgri.
Izotop i Proton · Proton i Radionuklid ·
Radioaktivnost
Znak za opasnost od radioaktivnosti. beta-čestice). Elektronski uhvat. Malteškog križa koji je bio smješten između uranijeve soli i fotografske ploče se jasno vidi. olovna ploča. Geigerov brojač ili Geiger-Müllerovo brojilo. Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. električnog polja (žuto). atomskih jezgri. ionizirajućeg zračenja. atomskim brojem Z (prikazani su α, β±, p+ i n0 emisija, EC označava elektronski uhvat). Radioaktivnost ili radioaktivno zračenje je spontano emitiranje alfa-čestica i beta-čestica iz kemijske tvari, često praćeno i emisijom gama elektromagnetskih valova, pri čemu kemijski elementi prelaze iz jednih u druge te se oslobađa energija u obliku kinetičke energije emitiranih čestica ili energije elektromagnetskih valova.
Izotop i Radioaktivnost · Radioaktivnost i Radionuklid ·
Radon
Radon je 1900. godine otkrio Friedrich Ernst Dorn (Njemačka).
Izotop i Radon · Radionuklid i Radon ·
Relativna atomska masa
1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Relativna atomska masa (oznaka Ar) je svojstvena veličina svakog kemijskog elementa (stariji naziv: atomska težina).
Izotop i Relativna atomska masa · Radionuklid i Relativna atomska masa ·
Renij
Renij je jedan od najrjeđih elemenata u prirodi.
Izotop i Renij · Radionuklid i Renij ·
Rubidij
Mekan je i srebrnobijel metalni element alkalijske skupine.
Izotop i Rubidij · Radionuklid i Rubidij ·
Samarij
Samarij je 1879. godine otkrio Paul Emile Lecoq de Boisbaudran (Francuska).
Izotop i Samarij · Radionuklid i Samarij ·
Silicij
Silicij (lat. silex.
Izotop i Silicij · Radionuklid i Silicij ·
Stroncij
Stroncij je mekani, srebrnastobijeli metal, koji na zraku poprima žućkastu boju.
Izotop i Stroncij · Radionuklid i Stroncij ·
Talij
Talij je 1861. godine otkrio William Crookes (Engleska).
Izotop i Talij · Radionuklid i Talij ·
Tehnecij
Tehnecij je srebrnosiv, radioaktivan metal.
Izotop i Tehnecij · Radionuklid i Tehnecij ·
Telurij
Telurij je tvar srebrnastosive boje, metalnog sjaja.
Izotop i Telurij · Radionuklid i Telurij ·
Torij
Torij je radioaktivan kemijski element iz skupine aktinoida, a u prirodi se torij nalazi kao smjesa 12 radioaktivnih izotopa, od kojih je najstabilniji torij-232, s vremenom poluraspada od 1,4 x 1010 godina, dva su srednje dugog vremena poluraspada (torij-229 - 7900 godina i torij-230 - 75400 godina), a svi ostali su kratkoživući izotopi (uključujući i trinaest umjetno dobivenih izotopa).
Izotop i Torij · Radionuklid i Torij ·
Tricij
Tricij (simbol T ili 3H) je radioaktivni izotop vodika.
Izotop i Tricij · Radionuklid i Tricij ·
Ugljik-14
Akceleratorski maseni spektrometar u ''Lawrence Livermore National Laboratory'' Ugljik-14 (14C) radioaktivni je izotop ugljika s jezgrom koja sadrži 6 protona i 8 neutrona.
Izotop i Ugljik-14 · Radionuklid i Ugljik-14 ·
Uranij
Uranij (jednakovrijedan naziv uranStjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis: usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, 4. izd., Školska knjiga, Zagreb, mjeseca siječnja 2012., CIP 790248,, str. 153. navodi: "uran i uranij (U)", te str. 152. navodi: "U (znak za uran)") jest srebrno-bijeli metalni kemijski element i pripada skupini aktinida u periodnome sustava elemenata.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Izotop i Radionuklid imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Izotop i Radionuklid
Usporedba između Izotop i Radionuklid
Izotop ima 203 odnose, a Radionuklid ima 97. Kao što im je zajedničko 56, Jaccard indeks 18.67% = 56 / (203 + 97).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Izotop i Radionuklid. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
