Sadržaj
21 odnosi: Astronomija, Dan, Deklinacija (astronomija), Efemeride, Epoha (astronomija), Godina, Gregorijanski kalendar, Julijanska godina, Julijanski dan, Julijanski kalendar, Mjerna jedinica, Ophodno vrijeme, Pluton, Precesija, Rektascenzija, Sekunda, TT, Vrijeme (fizika), Zvjezdana godina, 1. siječnja, 2000..
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Pogledaj Julijanska godina (astronomija) i Astronomija
Dan
sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. jednadžbom vremena. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Pogledaj Julijanska godina (astronomija) i Dan
Deklinacija (astronomija)
Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Deklinacija (lat. declinatio, prema grč. ϰλίσıς: nagib, svijanje, otklon) je jedna od koordinata (uz rektascenziju) kojima se određuje položaj nebeskog tijela na nebeskoj sferi u ekvatorijalnom koordinatnom sustavu.
Pogledaj Julijanska godina (astronomija) i Deklinacija (astronomija)
Efemeride
Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Rudolfove tablice koje je izradio Johannes Kepler. Kepler je obećao Tycho Bracheu da će dovršiti njegove astronomske tabele (efemeride) i objaviti ih. Efemeride (grč. ἐφημερίς, dnevnik) su astronomske tablice koje donose podatke o položaju i gibanju nebeskih tijela za neko razdoblje, a gdjekad i o udaljenosti i sjaju tijela, retrogradnom gibanju planeta, te o pomrčinama.
Pogledaj Julijanska godina (astronomija) i Efemeride
Epoha (astronomija)
U astronomiji, epoha je referentna vremenska točka za koju se određuje položaj na nebeskoj sferi.
Pogledaj Julijanska godina (astronomija) i Epoha (astronomija)
Godina
Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Pogledaj Julijanska godina (astronomija) i Godina
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Pogledaj Julijanska godina (astronomija) i Gregorijanski kalendar
Julijanska godina
Julijanska godina može značiti.
Pogledaj Julijanska godina (astronomija) i Julijanska godina
Julijanski dan
Julijanski dan ili julijanski broj (kratica JDN) je cijeli broj dana koji su protekli od početnog dana (epohe) definirane kao podne, UTC, u ponedjeljak, 1. siječnja 4713.
Pogledaj Julijanska godina (astronomija) i Julijanski dan
Julijanski kalendar
Julijanski kalendar uveo je Gaj Julije Cezar 45. pr. Kr. i koristio se u cijeloj Europi do 16. stoljeća, kada se prešlo na gregorijanski kalendar.
Pogledaj Julijanska godina (astronomija) i Julijanski kalendar
Mjerna jedinica
platine. pramjere ili etalona u odnosu na koji je definiran kilogram. stupnjevima Celzija (lijevo) i kelvina (desno). Mjerna jedinica je odabrana, dogovorena i objavljena poznata vrijednost mjerne (fizikalne) veličine s kojom se pri mjerenju uspoređuju sve druge istovrsne veličine.
Pogledaj Julijanska godina (astronomija) i Mjerna jedinica
Ophodno vrijeme
sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Pogledaj Julijanska godina (astronomija) i Ophodno vrijeme
Pluton
Pluton (simboli: ili) je prvi po veličini patuljasti planet Sunčeva sustava, ispred Eride.
Pogledaj Julijanska godina (astronomija) i Pluton
Precesija
Precesija zvrka ili žiroskopa. Zemljina precesija. nutacije (crveno). proljetne točke danas (2014.) i prije, za razdoblje od 6 tisućljeća. Precesija (kasnolatinski praecessio, prema klasičnom latinskom praecedere: ići naprijed) je pravilna promjena smjera osi rotirajućega tijela koja nastaje kada na tijelo djeluje vanjski moment sile.
Pogledaj Julijanska godina (astronomija) i Precesija
Rektascenzija
Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Rektascenzija (njem. Rektaszension, od lat. rectus: prav; uspravan + ascensio: uspinjanje, kratica RA prema engl.
Pogledaj Julijanska godina (astronomija) i Rektascenzija
Sekunda
Pulsiranje u trajanju od jedne sekunde. Sat s njihalom (mehanički sat) s nemirnicom koja se zanjiše za jednu sekundu. Sekunda (prema lat. secunda: druga; oznaka: s) je mjerna jedinica za vrijeme, jedna od sedam osnovnih jedinica Međunarodnog sustava (SI).
Pogledaj Julijanska godina (astronomija) i Sekunda
TT
TT međunarodna registracijska oznaka za cestovna vozila, koju koristi Trinidad i Tobago.
Pogledaj Julijanska godina (astronomija) i TT
Vrijeme (fizika)
Sat mjeri vrijeme. Sat s klatnom (njihalom) ili ura njihalica. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Vrijeme, u fizici, je temeljna fizikalna veličina koja obilježava trajanje zbivanja ili razmak između dvaju događaja.
Pogledaj Julijanska godina (astronomija) i Vrijeme (fizika)
Zvjezdana godina
kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Pogledaj Julijanska godina (astronomija) i Zvjezdana godina
1. siječnja
1.
Pogledaj Julijanska godina (astronomija) i 1. siječnja
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Pogledaj Julijanska godina (astronomija) i 2000.