Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Jupiterovi prirodni sateliti i Sunčev sustav

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Jupiterovi prirodni sateliti i Sunčev sustav

Jupiterovi prirodni sateliti vs. Sunčev sustav

galilejanska mjeseca viđeni kroz optički teleskop s promjerom zrcala 25 cm (10”). HST, izvor: NASA/JPL) Io. Europa. Ganimed. Kalista. Jupiterovi nepravilni sateliti (vanjski) i njihove putanje. Amalteje u boji, snimljeno sa svemirske letjelice Voyager 1 (1979.). Jupiterovi prirodni sateliti su prirodni sateliti ili mjeseci koji kruže oko Jupitera i do sada ih je otkriveno ukupno 79. Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.

Sličnosti između Jupiterovi prirodni sateliti i Sunčev sustav

Jupiterovi prirodni sateliti i Sunčev sustav imaju 51 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Asteroidi, Astronomski objekt, Atmosfera, Dan, Ekscentricitet, Ekvator, Elipsa, Energija, Erozija, Europa (mjesec), Galilejanski mjeseci, Galileo Galilei, Ganimed (mjesec), Geologija, Gustoća, Ija (mjesec), Infracrveno zračenje, Jupiter, Kalista (mjesec), Kilogram, Krater, Latinski jezik, Lava, Led, Magnetosfera, Masa, Metar, Metar u sekundi, Meteorit, Mjesec, ..., Planet, Planetarna putanja, Plimna sila, Prirodni satelit, Promjer, Reljef, Retrogradno gibanje, Silikati, Stijena, Stupanj (kut), Sumporov(IV) oksid, Sunčev sustav, Terestrički planet, Toplinsko zračenje, Udarni krater, Vat, Vladis Vujnović, Voda, Voyager 1, Voyager 2, Vulkan. Proširite indeks (21 više) »

Asteroidi

Asteroid 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, a to je bio prvi mjesec koji je bio otkriven kod asteroida. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa. Najveći planetoid s gornje slike 4 Vesta (lijevo), s patuljastim planetom 1 Ceres (u sredini) i Zemljinim Mjesecom (desno) prikazanim u mjerilu. Hubbleove snimke 1 Ceresa. 951 Gaspra je prvi planetoid koji je bio uslikan iz blizine. Veličina prvih 10 otkrivenih planetoid u usporedbi s Mjesecom: 1 Ceres, 2 Pallas, 3 Juno, 4 Vesta, 5 Astraea, 6 Hebe, 7 Iris, 8 Flora, 9 Metis i 10 Hygiea. Površina planetoida 4 Vesta izbrazdana kraterima. 253 Mathilde je C - planetoid ili ugljikov planetoid, duljine je ono 50 kilometara, koji na sebi ima krater velik skoro polovicu duljine. Fotografija je snimljena 1997. sa svemirske letjelice ''NEAR Shoemaker''. date.

Asteroidi i Jupiterovi prirodni sateliti · Asteroidi i Sunčev sustav · Vidi više »

Astronomski objekt

Pod pojmom astronomskih objekata ili nebeskih tijela podrazumijevamo sve objekte u svemiru: zvijezde, planete, asteroide, prirodne satelite.

Astronomski objekt i Jupiterovi prirodni sateliti · Astronomski objekt i Sunčev sustav · Vidi više »

Atmosfera

Zemljine atmosfere. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. vjetrova na Zemlji. Polarni stratosferski oblaci. visinom. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Novom Meksiku Atmosfera (grč. ἀτμός: dah, para + sfera) je plinoviti omotač oko Zemlje ili nekog drugog nebeskog tijela.

Atmosfera i Jupiterovi prirodni sateliti · Atmosfera i Sunčev sustav · Vidi više »

Dan

sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. jednadžbom vremena. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Dan i Jupiterovi prirodni sateliti · Dan i Sunčev sustav · Vidi više »

Ekscentricitet

Ekscentricitet elipse Krajnje pojednostavljeno ekscentricitet bi bilo odstupanje od središta.

Ekscentricitet i Jupiterovi prirodni sateliti · Ekscentricitet i Sunčev sustav · Vidi više »

Ekvator

Karta svijeta s označenim ekvatorom U zemljopisu, ekvator je zamišljena crta gdje se sijeku površina nebeskog tijela (npr. Zemlje) i ravnina okomita na os rotacije tog tijela i na kojoj se nalazi težište tog tijela.

Ekvator i Jupiterovi prirodni sateliti · Ekvator i Sunčev sustav · Vidi više »

Elipsa

Elipsa:'''a'''.

Elipsa i Jupiterovi prirodni sateliti · Elipsa i Sunčev sustav · Vidi više »

Energija

toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. Energija (grč. ἐνέργεıα: rad, učinak) je djelotvorna sila, životna djelatnost, odlučnost, odrješitost.

Energija i Jupiterovi prirodni sateliti · Energija i Sunčev sustav · Vidi više »

Erozija

Monument Valley, SAD Erozija je prirodni proces pomicanja krutih tvari (zemlje, blata, kamena, itd.) kroz utjecaj vjetra, vode, ili pomicanja koja su uvjetovana silom gravitacije.

Erozija i Jupiterovi prirodni sateliti · Erozija i Sunčev sustav · Vidi više »

Europa (mjesec)

Europa je satelit Jupitera. Kruži oko Jupitera na udaljenosti od 670 900 km. Europin polumjer iznosi 1569 km, a masa 4.80 × 1022kg.

Europa (mjesec) i Jupiterovi prirodni sateliti · Europa (mjesec) i Sunčev sustav · Vidi više »

Galilejanski mjeseci

Jupiter s velikom crvenom pjegom i galilejanski mjeseci Galilejanski mjesecima nazivamo četiri Jupiterova mjeseca koje je otkrio Galileo Galilej 7.

Galilejanski mjeseci i Jupiterovi prirodni sateliti · Galilejanski mjeseci i Sunčev sustav · Vidi više »

Galileo Galilei

tijela. Rimskom inkvizicijom. Galileo Galilei, punim imenom Galileo di Vincenzo Bonaiuti de' Galilei (Pisa, 15. veljače 1564. – Arcetri, 8. siječnja 1642.), bio je talijanski matematičar, fizičar, astronom, polihistor i filozof.

Galileo Galilei i Jupiterovi prirodni sateliti · Galileo Galilei i Sunčev sustav · Vidi više »

Ganimed (mjesec)

Ganimed (grč. Γανυμήδης) je sedmi satelit Jupitera i najveći prirodni satelit u Sunčevu sustavu. Kruži oko Jupitera na udaljenosti od 1 070 400 km. Polumjer Ganimeda je 2631 km, a masa 1.48 × 1023kg.

Ganimed (mjesec) i Jupiterovi prirodni sateliti · Ganimed (mjesec) i Sunčev sustav · Vidi više »

Geologija

Geologija (od grčkih riječi γη (Gea.

Geologija i Jupiterovi prirodni sateliti · Geologija i Sunčev sustav · Vidi više »

Gustoća

Menzura u kojoj se nalaze obojene tekućine različite gustoće. Gustoća (oznaka: ρ – grčki: ro) je fizikalna veličina određena kao količnik mase m i obujma (volumena) V nekog tijela ili kemijske tvari: Ista jednakost vrijedi za prosječnu gustoću bilo kojeg materijala u volumenu V koji sadrži masu m, to jest opisuje kolika je masa neke tvari prosječno sadržana u jedinici volumena: što je ta masa veća, kaže se da je tijelo gušće.

Gustoća i Jupiterovi prirodni sateliti · Gustoća i Sunčev sustav · Vidi više »

Ija (mjesec)

Ija (ili Iona, engl i lat. Io) je satelit Jupitera.

Ija (mjesec) i Jupiterovi prirodni sateliti · Ija (mjesec) i Sunčev sustav · Vidi više »

Infracrveno zračenje

Sunčevog zračenja emitira se u infracrvenom području. Slika psa u srednjem ("termalnom") infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). Slikarski stalak viđena u infracrvenom spektru. Infracrveno zračenje (lat. infra: ispod; kratica IR od eng. infrared) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina približno između 0,8 μm i nekoliko stotina mikrometara.

Infracrveno zračenje i Jupiterovi prirodni sateliti · Infracrveno zračenje i Sunčev sustav · Vidi više »

Jupiter

Zemlje. Okomit presjek temperature atmosfere ovisno o visini. zemljopisnoj širini (jovigrafske širine). Europa (isto na dnu). Jupiter je planet iz klase plinovitih divova s najvećim promjerom i najvećom masom u Sunčevu sustavu, peti po udaljenosti od Sunca (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna kilometara); jednom obiđe Sunce za 11,862 godina.

Jupiter i Jupiterovi prirodni sateliti · Jupiter i Sunčev sustav · Vidi više »

Kalista (mjesec)

Kalista je satelit Jupitera. Kruži oko Jupitera na udaljenosti od 1 883 000 km. Polumjer joj iznosi oko 2400 km, a masa 1.08 × 1023 kg. Kalista je, iza Ganimeda i Titana, treći prirodni satelit po veličini u Sunčevu sustavu.

Jupiterovi prirodni sateliti i Kalista (mjesec) · Kalista (mjesec) i Sunčev sustav · Vidi više »

Kilogram

pramjere (etalona) u odnosu na koji je određen kilogram. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Kilogram (oznaka: kg) je mjerna jedinica za masu te jedna od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).

Jupiterovi prirodni sateliti i Kilogram · Kilogram i Sunčev sustav · Vidi više »

Krater

Krater je kružna struktura na površini planeta, satelita ili malih tijela.

Jupiterovi prirodni sateliti i Krater · Krater i Sunčev sustav · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Jupiterovi prirodni sateliti i Latinski jezik · Latinski jezik i Sunčev sustav · Vidi više »

Lava

Erupcija lave Lava je rastaljena stijenska masa izbačena iz vulkana tijekom erupcije.

Jupiterovi prirodni sateliti i Lava · Lava i Sunčev sustav · Vidi više »

Led

Ledeni brijegovi Led je voda u čvrstom agregatnom stanju.

Jupiterovi prirodni sateliti i Led · Led i Sunčev sustav · Vidi više »

Magnetosfera

Umjetnička vizija magnetosfere. Magnetosfera je područje oko planeta i njihovih prirodnih satelita u kojem je magnetsko polje vretenasto oblikovano međudjelovanjem sa Sunčevim vjetrom.

Jupiterovi prirodni sateliti i Magnetosfera · Magnetosfera i Sunčev sustav · Vidi više »

Masa

pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto  masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.

Jupiterovi prirodni sateliti i Masa · Masa i Sunčev sustav · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Jupiterovi prirodni sateliti i Metar · Metar i Sunčev sustav · Vidi više »

Metar u sekundi

Metar u sekundi (oznaka m/s, m s-1) je SI izvedena jedinica za brzinu.

Jupiterovi prirodni sateliti i Metar u sekundi · Metar u sekundi i Sunčev sustav · Vidi više »

Meteorit

željezni meteorit koji je 26. svibnja 1751. pao kod mjesta Hrašćina (Hrvatsko zagorje). jetkaju (nagrizaju), pokazuju poznate Widmanstättenove figure. Namibiji. Zemlje. Hondriti ''L6'' iz Phnom Penha (1868. - Prirodoslovni muzej u Toulouseu). Antarktici in 1984. Golden D. C.: "A simple inorganic process for formation of carbonates, magnetite, and sulfides in Martian meteorite ALH84001", "American Mineralogist 86", str. 370–375, 2001. željezni meteorit. Meteorit Murnpeowie je željezni meteorit. hondrit (kameni meteorit), koji je pao u mjestu Marília, São Paulo, Brazil, 5. listopada 1971. polirani Meteorit Esquel, spada u skupinu kameno‑željeznih meteorita. Žuto-zeleni kristali olivina su okruženi željezo-nikal osnovom (matriks). spektrometra masa. Koplje napravljeno od narvalove kljove s oštricom od meteorskog željeza. Arizoni, SAD. udarnog kratera meteorita. Meteorit je komad stijene ili željeza, meteoroida, kometa ili planetoida, koji je iz svemira pao na površinu Zemlje ili nekog drugog nebeskog tijela.

Jupiterovi prirodni sateliti i Meteorit · Meteorit i Sunčev sustav · Vidi više »

Mjesec

Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.

Jupiterovi prirodni sateliti i Mjesec · Mjesec i Sunčev sustav · Vidi više »

Planet

Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.

Jupiterovi prirodni sateliti i Planet · Planet i Sunčev sustav · Vidi više »

Planetarna putanja

Baricentar, težište ili centar masa je točka oko koje se gibaju tijela dvojnog ili višestrukog sustava. Na slici je sličan sustav kao Sunce - Zemlja. eliptičnoj stazi oko Sunca. Haron. hiperbolu vrijedi ''ε'' > 1. Plutonova orbita i ekliptika. ekliptike. Ravnine putanja Neptuna i Plutona sijeku pod kutom od kojih 15°. godišnjih doba kako se vidi sa sjevera. Krajnje desno: zimski suncostaj ili solsticij. Planetarna putanja ili orbita, u astronomiji i astronautici, je putanja u obliku konike po kojoj se giba nebesko tijelo manje mase u gravitacijskom polju nebeskog tijela veće mase.

Jupiterovi prirodni sateliti i Planetarna putanja · Planetarna putanja i Sunčev sustav · Vidi više »

Plimna sila

Zemlje i Mjeseca odnosno Zemlje i Sunca oko zajedničkog centra masa (baricentar). titraju (osciliraju) što nazivamo morske mijene. satelit). Plimna sila ili plimotvorna sila je sila koju uzrokuju Sunce i Mjesec gravitacijskim privlačenjem vodenih masa, te centrifugalnom silom koja se javlja zbog okretanja Zemlje i Mjeseca odnosno Zemlje i Sunca oko zajedničkog centra masa (baricentar).

Jupiterovi prirodni sateliti i Plimna sila · Plimna sila i Sunčev sustav · Vidi više »

Prirodni satelit

Mjeseci Sunčevog sustava u usporedbi s našim planetom, Zemljom Prirodni satelit je nebesko tijelo koje kruži oko većeg nebeskog tijela, obično planeta.

Jupiterovi prirodni sateliti i Prirodni satelit · Prirodni satelit i Sunčev sustav · Vidi više »

Promjer

Promjer (dijametar) je pojam u geometriji koji označava duljinu dužine koja prolazi kroz središte kružnice i čiji krajevi se nalaze na kružnici.

Jupiterovi prirodni sateliti i Promjer · Promjer i Sunčev sustav · Vidi više »

Reljef

Reljef čine sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini.

Jupiterovi prirodni sateliti i Reljef · Reljef i Sunčev sustav · Vidi više »

Retrogradno gibanje

Retrogradno gibanje (lat. retro - unatrag, gradus - korak) je gibanje tijela u smjeru suprotnom od gibanja matičnog tijela oko kojeg promatrano tijelo orbitira.

Jupiterovi prirodni sateliti i Retrogradno gibanje · Retrogradno gibanje i Sunčev sustav · Vidi više »

Silikati

Silikati su najveći razred minerala.

Jupiterovi prirodni sateliti i Silikati · Silikati i Sunčev sustav · Vidi više »

Stijena

Stijene i minerali Stijena je sastavni dio litosfere (Zemljine kamene kore i gornjeg plašta) određenog načina geološkog pojavljivanja sklopa i sastava.

Jupiterovi prirodni sateliti i Stijena · Stijena i Sunčev sustav · Vidi više »

Stupanj (kut)

Stupanj (znak: &deg) je mjerna jedinica za mjernu veličinu ravninskog kuta i jednak je vrijednosti 1/360 punog kuta.

Jupiterovi prirodni sateliti i Stupanj (kut) · Stupanj (kut) i Sunčev sustav · Vidi više »

Sumporov(IV) oksid

Sumporov(IV) oksid (sumporov dioksid, SO2) pri sobnoj temperaturi je bezbojan, otrovan i nadražujući plin neugodna, oštra i bockava mirisa, koji podražuje na kašalj, a nastaje izgaranjem sumpora, sumporovodika, te prženjem sulfidnih ruda.

Jupiterovi prirodni sateliti i Sumporov(IV) oksid · Sumporov(IV) oksid i Sunčev sustav · Vidi više »

Sunčev sustav

Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.

Jupiterovi prirodni sateliti i Sunčev sustav · Sunčev sustav i Sunčev sustav · Vidi više »

Terestrički planet

Terestrički planeti Sunčevog sustava: Merkur, Venera, Zemlja i Mars Terestrički ili stjenoviti planet jest planet s čvrstom površinom, za razliku od plinovitih divova.

Jupiterovi prirodni sateliti i Terestrički planet · Sunčev sustav i Terestrički planet · Vidi više »

Toplinsko zračenje

Toplinsko zračenje je elektromagnetsko zračenje svih tijela koja se nalaze na temperaturi iznad termodinamičke temperature (0K), odnosno odzračena energija ovisi samo o temperaturi promatranog tijela i stanju njegove površine.

Jupiterovi prirodni sateliti i Toplinsko zračenje · Sunčev sustav i Toplinsko zračenje · Vidi više »

Udarni krater

'''Barringerov krater''' Simulacija udara u laboratoriju Udarni krater je kružna udubina na površini planeta, Mjeseca, asteroida ili nekog drugog nebeskog tijela.

Jupiterovi prirodni sateliti i Udarni krater · Sunčev sustav i Udarni krater · Vidi više »

Vat

Vat (simbol: W) je izvedena jedinica SI sustava za snagu.

Jupiterovi prirodni sateliti i Vat · Sunčev sustav i Vat · Vidi više »

Vladis Vujnović

Vladis Vujnović, (Grubišno Polje, 13. srpnja 1933.), hrvatski astronom i popularizator astronomije.

Jupiterovi prirodni sateliti i Vladis Vujnović · Sunčev sustav i Vladis Vujnović · Vidi više »

Voda

'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.

Jupiterovi prirodni sateliti i Voda · Sunčev sustav i Voda · Vidi više »

Voyager 1

Konstrukcija letjelice Voyager Voyager 1 je svemirska sonda programa Voyager lansirana u cilju proučavanja vanjskih plinovitih planeta i dalje.

Jupiterovi prirodni sateliti i Voyager 1 · Sunčev sustav i Voyager 1 · Vidi više »

Voyager 2

Voyager 2 svemirska sonda je lansirana 1977.

Jupiterovi prirodni sateliti i Voyager 2 · Sunčev sustav i Voyager 2 · Vidi više »

Vulkan

Vulkan Augustine, Aljaska, SAD Vulkan je geološki oblik (najčešće planina, no također ima i podmorskih vulkana) gdje lava izlazi na površinu Zemljine kore.

Jupiterovi prirodni sateliti i Vulkan · Sunčev sustav i Vulkan · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Jupiterovi prirodni sateliti i Sunčev sustav

Jupiterovi prirodni sateliti ima 144 odnose, a Sunčev sustav ima 304. Kao što im je zajedničko 51, Jaccard indeks 11.38% = 51 / (144 + 304).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Jupiterovi prirodni sateliti i Sunčev sustav. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »