62 odnosi: Albert Einstein, Atom, Boltzmannova konstanta, Brownovo gibanje, Brzina, Cvjetni pelud, Daniel Bernoulli, Difuzija, Elastičnost, Energija, Fluid, Gibanje, Idealni plin, James Clerk Maxwell, Jednadžba stanja idealnog plina, Kelvin, Kemijska tvar, Kemijska veza, Kilogram, Kinetička energija, Klasična mehanika, Koncentracija, Kugla, Kvantna mehanika, Louis de Broglie, Ludwig Boltzmann, Masa, Metar, Mihail Vasiljevič Lomonosov, Mikroskop, Mol, Mol (mjerna jedinica), Molekula, Obujam, Plin, Plinska konstanta, Posebna teorija relativnosti, Potencijalna energija, Realni plin, Rudolf Clausius, Sekunda, Sila, Sraz, Statistička fizika, Statistika, Strujanje, Sudar, Sustav, Temperatura, Teorija, ..., Termodinamika, Tlak, Toplina, Toplinska vodljivost, Toplinski kapacitet, Translacija, Trenje, Valna duljina, Vektor, Viskoznost, Vrijeme (fizika), Zakon očuvanja energije. Proširite indeks (12 više) »
Albert Einstein
Fotoelektrični učinak također pokazuje dualizam: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izlijeću na desnu stranu. elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Albert Einstein (Ulm, 14. ožujka 1879. – Princeton, New Jersey, 18. travnja 1955.) bio je teorijski fizičar, prema jednom izboru najveći fizičar uopće.
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Albert Einstein · Vidi više »
Atom
Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Atom · Vidi više »
Boltzmannova konstanta
Boltzmannova konstanta je fizikalna konstanta koja se označava kao k ili kB, a povezuje temperaturu i energiju.
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Boltzmannova konstanta · Vidi više »
Brownovo gibanje
sekunde. Svaka točka prikazuje položaj promatrane čestice 0,0001 sekunde nakon prethodne točke. Ovo je oponašanje ili simuliranje Brownovog gibanja za veliku česticu (česticu prašine) kola se sudara s velikim brojem malih čestica (molekule plina) koje se kreću s različitim brzinama i u slučajnim smjerovima. Ovo je oponašanje ili simuliranje Brownovog gibanja za 5 čestica (žuto) koje se sudaraju s 800 čestica. Žute čestice ostavljaju 5 plavih tragova slučajnog kretanja i jedna od njih ima crveni vektor brzine. Tri prikaza Brownovog gibanja: u 32, 256 i 2048 koraka. Brownovo gibanje je nasumično gibanje čestica koje su mnogo veće nego atomi i obične molekule, ali premalene da bi bile vidljive golim okom u nekom fluidu, kao primjerice gibanje čestica dima u zraku ili peludnih čestica u vodi.
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Brownovo gibanje · Vidi više »
Brzina
fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Brzina · Vidi više »
Cvjetni pelud
Peludi po mikroskopom. Zrnca peluda na cvijetu Pelud ili cvjetni pelud je čista praškasta tvar koju proizvode muške gamete na biljkama.
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Cvjetni pelud · Vidi više »
Daniel Bernoulli
Daniel Bernoulli (Groningen, 8. veljače 1700. – Basel, 17. ožujka 1782.), švicarski matematičar, fizičar, botaničar, oceanograf i anatom.
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Daniel Bernoulli · Vidi više »
Difuzija
vodi. toplinskim gibanjem čestica izjednačuju. bojila u vodi. membranom. Difuzija kroz propusne ili polupropusne membrane (stijenke) naziva se osmoza. Difuzija (lat. diffusio: širenje, rasprostiranje, raspršenje) je prijenos kemijskih tvari u plinovima, kapljevinama i čvrstim tvarima.
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Difuzija · Vidi više »
Elastičnost
Tlačna zavojna torzijska opruga. vlačne čvrstoće trgovačkih čelika. ploštine A, pa je ukupna sila ''F'' u presjeku ''σ ∙ A''. Elastičnost (franc. élasticité: rastezljivost, gipkost elastičnost, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Elastičnost · Vidi više »
Energija
toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. Energija (grč. ἐνέργεıα: rad, učinak) je djelotvorna sila, životna djelatnost, odlučnost, odrješitost.
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Energija · Vidi više »
Fluid
površinske napetosti tekućina. Hidrostatički tlak povećava se s dubinom. Zbog razlike tlaka na gornjoj i donjoj plohi, na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. Fluid (lat. fluidum: tekućina) je tekućina ili plin, tekuća ili plinovita kemijska tvar kojoj molekule lako mijenjaju svoj relativan položaj (voda, zrak i drugo).
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Fluid · Vidi više »
Gibanje
centripetalno ubrzanje ''a''. Radijvektor točke P. Gibanje je osnovni pojam u klasičnoj mehanici, određen (definiran) kao promjena položaja tijela u odnosu na neki sustav (referentni sustav) tijekom vremena.
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Gibanje · Vidi više »
Idealni plin
Temperatura idealnog plina je mjera prosječne kinetičke energije molekula Idealni plin je takav plin čije čestice (atomi ili molekule) imaju ukupno zanemarljivo malen vlastiti obujam.
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Idealni plin · Vidi više »
James Clerk Maxwell
James Clerk Maxwell (Edinburgh, 13. lipnja 1831. – Cambridge, 5. studenog 1879.), škotski fizičar.
Novi!!: Kinetička teorija plinova i James Clerk Maxwell · Vidi više »
Jednadžba stanja idealnog plina
Krivulje prikazuju odnos između tlaka (okomita os) i obujma (vodoravna os) za idealni plin kod različitih temperatura Jednadžba stanja idealnog plina je jednadžba stanja teoretski idealnog plina.
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Jednadžba stanja idealnog plina · Vidi više »
Kelvin
Kelvin (simbol K) je SI jedinica za temperaturu, a definira se kao 1/273,16 dio termodinamičke temperature trojne točke vode.
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Kelvin · Vidi više »
Kemijska tvar
Kemijska tvar - natrijev klorid Kemijska tvar je oblik postojanja materije koja se sastoji od atoma.
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Kemijska tvar · Vidi više »
Kemijska veza
Kemijska veza je privlačna sila kojom se atomi ili atomske skupine udružuju u energijski stabilnije molekule ili kristale.
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Kemijska veza · Vidi više »
Kilogram
pramjere (etalona) u odnosu na koji je određen kilogram. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Kilogram (oznaka: kg) je mjerna jedinica za masu te jedna od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Kilogram · Vidi više »
Kinetička energija
gibanju. Kada tijelo pada, njegova se potencijalna energija smanjuje i pretvara u kinetičku energiju. četverotaktnog motora. Kinetička energija (prema grč. ϰıνητıϰός: koji se giba, koji pokreće; oznaka Ek) je energija tijela u gibanju.
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Kinetička energija · Vidi više »
Klasična mehanika
centripetalno ubrzanje ''a''. pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Klasična mehanika ili Newtonova mehanika je dio klasične fizike koji obuhvaća mehaniku čestica utemeljenu na Newtonovim zakonima mehanike i Galileijevu načelu relativnosti: gravitaciju, mehaniku krutoga tijela, mehaniku fluida, mehaniku titranja i mehaniku širenja valova u elastičnom sredstvu.
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Klasična mehanika · Vidi više »
Koncentracija
U kemiji, „koncentracija“ je definirana kao udio otopljene tvari podijeljen s volumenom otopine.
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Koncentracija · Vidi više »
Kugla
Kugla je skup svih točaka prostora čija je udaljenost od neke čvrste točke (središta) S manja ili jednaka polumjeru r. Omeđena je sferom polumjera r, tj.
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Kugla · Vidi više »
Kvantna mehanika
valne duljine. Fotoelektrični učinak: fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. nm. kamera će pokazati zračenje. temperature 8 mK. ultraljubičaste zrake. I. Newton 1672. kako bi objasnio ravnocrtno gibanje svjetlosti, te pojave loma svjetlosti (refrakcija) i odbijanja svjetlosti (refleksija). valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate. dualizam). atomske jezgre. Kvantna mehanika je grana kvantne fizike koja se bavi gibanjima i stacionarnim stanjima elementarnih čestica u fizičkim sustavima najčešće atomskih veličina.
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Kvantna mehanika · Vidi više »
Louis de Broglie
Louis de Broglie ili punim imenom Louis-Victor-Pierre-Raymond, 7.
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Louis de Broglie · Vidi više »
Ludwig Boltzmann
Ludwig Boltzmann (Beč, 20. veljače 1844. – Duino kod Trsta, 5. rujna 1906.), austrijski fizičar.
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Ludwig Boltzmann · Vidi više »
Masa
pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Masa · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Metar · Vidi više »
Mihail Vasiljevič Lomonosov
'''Mihail Vasiljevič Lomonosov''' Mihail Vasiljevič Lomonosov (rus. Михаи́л Васи́льевич Ломоно́сов, Denisovka, 19. studenog 1711. – Petrograd, 15. travnja 1765.), ruski znanstvenik i pjesnik S 19 godina odlazi u Moskvu i stupa u Slavensko-grčko-latinsku akademiju, zatim odlazi u Njemačku, u Marburg i Freiburg.
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Mihail Vasiljevič Lomonosov · Vidi više »
Mikroskop
Dijelovi mikroskopa jesu: (1) okular, (2) objektiv, (4) veliki vijak, (5) mali vijak, (6) stolić s otvorom, (7) povećalo i (8) cijev ili tubus. Optički mikroskop. Mikroskop (od grč. μικρός: malen, sitan + σκοπέω: promatram, gledam; arh. sitnozor) je instrument koji daje uvećane slike bliskih predmeta, koji se ne bi mogli promatrati golim okom.
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Mikroskop · Vidi više »
Mol
* Mol (mjerna jedinica), SI mjerna jedinica za količinu tvari,.
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Mol · Vidi više »
Mol (mjerna jedinica)
Mol je osnovna mjerna jedinica za množinu tvari (oznaka n).
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Mol (mjerna jedinica) · Vidi više »
Molekula
Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Molekula · Vidi više »
Obujam
Menzura kojom se mjeri volumen tekućina. Volumen, obujam ili zapremina (lat. volumen: zavoj, svitak), oznaka V, veličina definirana kao broj jedinica prostora što ga obuhvaća neko tijelo.
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Obujam · Vidi više »
Plin
kinetičke energije molekula. Dim omogućuje kretanje okolnih čestica plina. čelične cijevi. Plin je agregatno stanje u kojemu tvar nema stalni oblik ni obujam.
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Plin · Vidi više »
Plinska konstanta
Plinska konstanta ili univerzalna plinska konstanta je fizikalna konstanta koja je vezana za jednadžbu stanja idealnog plina.
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Plinska konstanta · Vidi više »
Posebna teorija relativnosti
Posebna teorija relativnosti je fizikalna teorija koju je Albert Einstein objavio 1905. Ona je zamijenila njutnovsku koncepciju prostora i vremena i inkorporirala elektromagnetizam reprezentiran Maxwellovim jednadžbama.
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Posebna teorija relativnosti · Vidi više »
Potencijalna energija
Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. opruge ''x''. luka. Potencijalna energija (oznaka Ep) je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru ili zbog dobivenih elastičnih deformacija (na primjer rastegnuta ili stisnuta opruga, savijeni štap i slično).
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Potencijalna energija · Vidi više »
Realni plin
Realni plin, za razliku od idealnog plina, ima svojstva koja se ne mogu objasniti s jednadžbom stanja idealnog plina.
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Realni plin · Vidi više »
Rudolf Clausius
Rudolf Clausius ili punim imenom Rudolf Julius Emanuel Clausius (Koszalin u Poljskoj, nekad Köslin u Kraljevini Pruskoj, 2. siječnja 1822. – Bonn, 24. kolovoza 1888.), njemački teorijski fizičar.
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Rudolf Clausius · Vidi više »
Sekunda
Pulsiranje u trajanju od jedne sekunde. Sat s njihalom (mehanički sat) s nemirnicom koja se zanjiše za jednu sekundu. Sekunda (prema lat. secunda: druga; oznaka: s) je mjerna jedinica za vrijeme, jedna od sedam osnovnih jedinica Međunarodnog sustava (SI).
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Sekunda · Vidi više »
Sila
Čvrsta ili nepomična kolotura za promjenu smjera sile. Trenje i sile na vodoravnoj podlozi. kosinu. Sila je vektorska fizikalna veličina (oznaka F) kojom se opisuje svaki utjecaj na promjenu oblika i strukture tijela, promjenu brzine tijela ili čestice to jest međudjelovanje fizikalnih sustava ili međudjelovanje sustava i polja.
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Sila · Vidi više »
Sraz
Elastični sraz ili sudar u dvije dimenzije. kinetičke energije molekula. Kinetička teorija plinova se zasniva na pretpostavci da su srazovi ili sudari čestica i stijenki spremnika savršeno elastični. Sraz ili sudar, u fizici, je uzajamno djelovanje dviju čestica ili tijela pri kojem dolazi do izmjene dijela impulsa sile i energije, na primjer sraz molekula zraka ili sraz biljarskih kugli.
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Sraz · Vidi više »
Statistička fizika
kinetičke energije molekula. Statistička fizika je grana teorijske fizike koja objašnjava makroskopska svojstva tvari kao posljedicu zakona gibanja atoma i molekula.
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Statistička fizika · Vidi više »
Statistika
Statistika je grana primijenjene matematike koja se bavi analizom podataka.
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Statistika · Vidi više »
Strujanje
Reynoldsovim brojem. Torricellijev zakon istjecanja. laminarnog u turbulentno strujanje fluida. magnetskoga polja (crvene silnice). krilu zrakoplova. Strujanje je gibanje tekućine ili plina (fluida).
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Strujanje · Vidi više »
Sudar
* prometna nezgoda.
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Sudar · Vidi više »
Sustav
Sustav je uređena cjelina.
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Sustav · Vidi više »
Temperatura
kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Temperatura · Vidi više »
Teorija
Teorija (grč. ϑεωρíα, razmatranje, spoznavanje) u filozofiji, predstavlja apstraktno, uopćeno znanje o nekom problemu koje je rezultat traganja za istinom.
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Teorija · Vidi više »
Termodinamika
topline) pretvara u mehanički rad ''W''. Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. Premda je perpetuum mobile proglašen kao nerješivim, pokušaji da se ostvari nisu prestali. Jedan od pokušaja da se ostvari perpetuum mobile. K. parnog kotla koji koristi ugljen kao gorivo. Dieselov kružni proces. Proces prati brojeve od 1 do 4 u smjeru kazaljke na satu. Boyle-Mariotteov zakon. kemijsku tvar. Termodinamika ili znanost o toplini je grana fizike koja proučava izmjenu topline i mehaničkoga rada između sustava i okoline, te druge zakonitosti pretvorbe i prijenosa energije, posebno u plinovima.
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Termodinamika · Vidi više »
Tlak
ploštine ''A''. Tlak je fizikalna veličina (znak p) koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile F, koja djeluje okomito na površinu ploštine A, dakle: Mjerna jedinica tlaka je Paskal (znak Pa) ili njutn po metru kvadratnom (N/m2).
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Tlak · Vidi više »
Toplina
toplinskim zračenjem (Sunčeva svjetlost). Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. temperaturom. provođenja ili kondukcije topline. toplinskim zrakama. Jouleov uređaj iz 1845. latentnu toplinu. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Prema unutrašnjosti Zemlja je sve toplija, a u dubinama većim od 18 metara ispod površine vanjske toplinske promjene temperature nemaju utjecaja. Znači, ovdje toplina ne dolazi izvana nego iz unutrašnjosti Zemlje. kemijsku tvar. Toplina, toplinska energija ili količina topline (oznaka Q) je fizikalna veličina kojom se opisuje energija koja prelazi s toplijega tijela na hladnije.
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Toplina · Vidi više »
Toplinska vodljivost
Linearni tok topline kod provođenja ili kondukcije topline. Toplinska vodljivost ili toplinska provodnost (oznaka: λ) je fizikalna veličina koja opisuje kako toplina prolazi kroz tvari.
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Toplinska vodljivost · Vidi više »
Toplinski kapacitet
kinetičke energije molekula. toplinskim zračenjem (Sunčeva svjetlost). Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. adijabatsko povećanje obujma (volumena) rezultira hlađenjem. temperaturom. °C. toplinskim zrakama. Jouleov uređaj iz 1845. Toplinski kapacitet (oznaka C) je fizikalna veličina jednaka količniku količine topline Q dovedene nekome tijelu i promjene temperature ΔT koju je dovedena toplina prouzročila: Mjerna jedinica je džul po kelvinu (J/K).
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Toplinski kapacitet · Vidi više »
Translacija
paralelna. trenja. Tokarenje obratka gdje se gibanje tokarskog noža često promatra kao jednoliko pravocrtno gibanje. Translacija (lat. translatio: prijenos) ili translacija krutoga tijela, u mehanici, je gibanje krutoga tijela bez rotacije pri kojemu se sve točke tijela gibaju po jednakim putanjama.
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Translacija · Vidi više »
Trenje
Trenje je sila kojom se površina na kojoj tijelo miruje ili po kojoj se giba opire gibanju ili otpor sredstva kroz koje se tijelo giba.
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Trenje · Vidi više »
Valna duljina
Valna duljina periodičnoga vala je najmanja udaljenost između dvije čestice koje titraju u fazi.
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Valna duljina · Vidi više »
Vektor
U elementarnoj matematici i fizici, a napose u tehničkim primjenama, vektor najčešće označava veličinu koja ima iznos, smjer i orijentaciju, te zadovoljava pravila vektorskog računa.
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Vektor · Vidi više »
Viskoznost
Demonstracija viskoznosti. Tekućina s lijeve strane ima manju viskoznost od tekućine s desne strane. strujanja fluida (na primjer vode) u cijevi su različite: uz stijenku voda miruje, a najveća brzina je u sredini cijevi. gibanja njegovih slojeva. sile. moru onda znamo da su najsnažniji na površini a s porastom dubine skoro pa nestaju. accessdate.
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Viskoznost · Vidi više »
Vrijeme (fizika)
Sat mjeri vrijeme. Sat s klatnom (njihalom) ili ura njihalica. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Vrijeme, u fizici, je temeljna fizikalna veličina koja obilježava trajanje zbivanja ili razmak između dvaju događaja.
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Vrijeme (fizika) · Vidi više »
Zakon očuvanja energije
klatna. kemijsku energiju u mehanički rad. Zakon očuvanja energije je fizikalni zakon prema kojemu je u zatvorenom sustavu zbroj svih oblika energije (mehaničke, toplinske, električne, magneske i tako dalje) konstantan.
Novi!!: Kinetička teorija plinova i Zakon očuvanja energije · Vidi više »