Brže od pregledniku!Sličnosti između Koncentracijski logor Jasenovac i Nezavisna Država Hrvatska
Koncentracijski logor Jasenovac i Nezavisna Država Hrvatska imaju 122 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Adolf Hitler, Alojzije Mišić, Alojzije Stepinac, Ante Pavelić, Antun Barac, Židovi, Časopis za suvremenu povijest, Četnici u NDH, Banja Luka, Bihać, Bitka na Kozari, Bosna i Hercegovina, Bruno Bušić, Dan ustanka naroda Hrvatske, De facto, Domovinski rat, Državljanstvo NDH, Drugi svjetski rat, Edmund Glaise von Horstenau, Eugen Dido Kvaternik, Fašizam, Genocid, Gestapo, Gospić, Grga Novak, Gudovac, Heinrich Himmler, Hercegovina, Holokaust, Holokaust u NDH, ..., Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatska seljačka stranka za vrijeme Drugog svjetskog rata, Hrvatske obrambene snage, Hrvatski državni sabor, Ivo Goldstein, Josip Badalić, Jozo Tomašević, Jutarnji list, Komunistička partija Hrvatske, Koncentracijski logor, Kozara, Kraljevina Italija, Kraljevina Jugoslavija, Kronologija ustaških zločina 1941., Lika, Ljubo Miloš, Logor Slana na Pagu, Marionetska država, Marko Došen, Mihovil Pavlek Miškina, Mile Budak, Mirko Deanović, Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka, Nacionalsocijalizam, Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije, Narodnooslobodilački pokret, Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj, Nezavisna Država Hrvatska, Osijek, Pag, Partizani, Poglavnik, Pokolj u Gudovcu, Porajmos, Prisilni rad, Propaganda, Protektorat, Rasizam, Romi, Sabirni logor Danica, Sabirni logor Jadovno, Sabirni logor Stara Gradiška, Sarajevo, Savez komunista Jugoslavije, Schutzstaffel, Siegfried Kasche, Sile Osovine, Sinagoga, Slavko Kvaternik, Slavonski Brod, Smrtna kazna, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Hrvatska, Sovjetski Savez, Srb, Srbi, Srbi u NDH: Broj žrtava, Srijem, Srpska pravoslavna Crkva, Stara Gradiška, Sveučilište u Zagrebu, Terorizam, The New York Times, Travanjski rat, Treći Reich, Ustaše, Ustaška nadzorna služba, Ustaški sabirni logori, Velebit, Vjekoslav Luburić, Vlada Nezavisne Države Hrvatske, Vladimir Žerjavić, Vladimir Geiger, Vladko Maček, Vlado Singer, Volksdeutsche, Wehrmacht, Za dom spremni, Zagreb, Zdravko Dizdar, 10. travnja, 15. travnja, 18. svibnja, 1941., 1942., 1945., 1968., 27. srpnja, 3. svibnja, 7. studenoga. Proširite indeks (92 više) »
Adolf Hitler
Adolf Hitler (Braunau am Inn, 20. travnja 1889. – Berlin, 30. travnja 1945.) bio je njemački političar, vođa Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (njemački: Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), poznate pod nazivom Nacistička stranka.
Adolf Hitler i Koncentracijski logor Jasenovac · Adolf Hitler i Nezavisna Država Hrvatska ·
Alojzije Mišić
Alojzije Mišić O.F.M. (Bosanska Gradiška, 10. studenog 1859. – Mostar, 26. ožujka 1942.) bio je prelat Katoličke Crkve koji je služio kao biskup mostarsko-duvanjski i trajni apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski od 1912. do 1942. Bio je provincijal Franjevačke provincije Bosna Srebrena između 1909. i 1912. godine.
Alojzije Mišić i Koncentracijski logor Jasenovac · Alojzije Mišić i Nezavisna Država Hrvatska ·
Alojzije Stepinac
Alojzije Stepinac (Brezarić pokraj Krašića, 8. svibnja 1898. – Krašić, 10. veljače 1960.) bio je zagrebački nadbiskup i kardinal.
Alojzije Stepinac i Koncentracijski logor Jasenovac · Alojzije Stepinac i Nezavisna Država Hrvatska ·
Ante Pavelić
Ante Pavelić (Bradina kod Konjica, 14. srpnja 1889. – Madrid, 28. prosinca 1959.) bio je hrvatski fašistički političar i odvjetnik, revolucionar, osnivač i vođa Ustaškoga pokreta te poglavnik i diktator Nezavisne Države Hrvatske (NDH), koja je u Drugom svjetskom ratu bila protektorat fašističke Italije i nacističke Njemačke.
Ante Pavelić i Koncentracijski logor Jasenovac · Ante Pavelić i Nezavisna Država Hrvatska ·
Antun Barac
Crikvenici Antun Barac (Kamenjak Grižane kod Crikvenice, 20. kolovoza 1894. - Zagreb, 1. studenoga 1955.), bio je hrvatski književni povjesničar, književni kritičar i prevoditelj.
Antun Barac i Koncentracijski logor Jasenovac · Antun Barac i Nezavisna Država Hrvatska ·
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Koncentracijski logor Jasenovac i Židovi · Nezavisna Država Hrvatska i Židovi ·
Časopis za suvremenu povijest
Časopis za suvremenu povijest hrvatski je znanstveni časopis koji objavljuje rezultate istraživanja na području novije povijesti.
Koncentracijski logor Jasenovac i Časopis za suvremenu povijest · Nezavisna Država Hrvatska i Časopis za suvremenu povijest ·
Četnici u NDH
Tijekom Drugog svjetskog rata, četničke postrojbe su ubrzo nakon kapitulacije i raspada Kraljevine Jugoslavije 1941. osnovane i počele djelovati također i na području Nezavisne Države Hrvatske.
Koncentracijski logor Jasenovac i Četnici u NDH · Nezavisna Država Hrvatska i Četnici u NDH ·
Banja Luka
Banja Luka (na ćirilici: Бања Лука, do 15. st. Vrbaski/Vrbaški Grad) je drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini.
Banja Luka i Koncentracijski logor Jasenovac · Banja Luka i Nezavisna Država Hrvatska ·
Bihać
Pečat i grb Bihaća iz 14. i 16. stoljeća Utvrđeni hrvatski grad Bihać oko 1590. godine, prije pada pod tursku vlast Bihać je grad u Bosni i Hercegovini, te administrativno središte Unsko-sanske županije.
Bihać i Koncentracijski logor Jasenovac · Bihać i Nezavisna Država Hrvatska ·
Bitka na Kozari
Bitka na Kozari, od 15. lipnja do 18. srpnja 1942. bila je zajednički napad njemačkih i postrojbi NDH s ciljem uništenja partizanskih jedinica u sjeverozapadnoj Bosni.
Bitka na Kozari i Koncentracijski logor Jasenovac · Bitka na Kozari i Nezavisna Država Hrvatska ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Bosna i Hercegovina i Koncentracijski logor Jasenovac · Bosna i Hercegovina i Nezavisna Država Hrvatska ·
Bruno Bušić
Ante Bruno Bušić (Donji Vinjani kraj Imotskog, 6. listopada 1939. – Pariz, 16. listopada 1978.), zagovornik demokratske, suverene i slobodne Hrvatske.
Bruno Bušić i Koncentracijski logor Jasenovac · Bruno Bušić i Nezavisna Država Hrvatska ·
Dan ustanka naroda Hrvatske
Spomenik u Srbu Dan ustanka naroda Hrvatske bio je republički praznik Socijalističke Republike Hrvatske koji se je obilježavao 27.
Dan ustanka naroda Hrvatske i Koncentracijski logor Jasenovac · Dan ustanka naroda Hrvatske i Nezavisna Država Hrvatska ·
De facto
De facto je latinski izraz koji znači »činjenično« ili »u praksi«.
De facto i Koncentracijski logor Jasenovac · De facto i Nezavisna Država Hrvatska ·
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Domovinski rat i Koncentracijski logor Jasenovac · Domovinski rat i Nezavisna Država Hrvatska ·
Državljanstvo NDH
Državljanstvo NDH uređeno je zakonskom odredbom o državljanstvu od 30. travnja 1941. godine, propisanoj na prijedlog ministarstva unutarnjih poslova NDH.
Državljanstvo NDH i Koncentracijski logor Jasenovac · Državljanstvo NDH i Nezavisna Država Hrvatska ·
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Drugi svjetski rat i Koncentracijski logor Jasenovac · Drugi svjetski rat i Nezavisna Država Hrvatska ·
Edmund Glaise von Horstenau
Edmund Glaise von Horstenau (Braunau am Inn, Austrija, 27. veljače 1882. – Nürnberg, Njemačka, 20. srpnja 1946.) bivši austrijski časnik i general njemačkog Wehrmachta.
Edmund Glaise von Horstenau i Koncentracijski logor Jasenovac · Edmund Glaise von Horstenau i Nezavisna Država Hrvatska ·
Eugen Dido Kvaternik
Eugen "Dido" Kvaternik (Zagreb, 29. ožujka 1910. – Rio Cuarto, 10. ožujka 1962.)Eugen Dido Kvaternik, Sjećanja i zapažanja 1925-1945, Prilozi za hrvatsku povijest. Uredio dr.
Eugen Dido Kvaternik i Koncentracijski logor Jasenovac · Eugen Dido Kvaternik i Nezavisna Država Hrvatska ·
Fašizam
Fašizam (od tal. fascio - „svežanj“) oblik je radikalnog autoritarnog nacionalizma koji je nastao u ranom 20.
Fašizam i Koncentracijski logor Jasenovac · Fašizam i Nezavisna Država Hrvatska ·
Genocid
Pojam genocid definiran je u Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida koju je Opća skupština Ujedinjenih naroda prihvatila 9. prosinca 1948. godine.
Genocid i Koncentracijski logor Jasenovac · Genocid i Nezavisna Država Hrvatska ·
Gestapo
Sjedište Gestapa u Berlinu (26. travnja 1933. – 8. svibnja 1945.), bila je pokrata za "Geheime Staatspolizei" (njem. Državna tajna policija) koja je u razdoblju od nastanka Trećeg Reicha pa sve do kraja Drugog svjetskog rata djelovala kako na području samog Reicha, tako i tijekom rata u svim okupiranim zemljama.
Gestapo i Koncentracijski logor Jasenovac · Gestapo i Nezavisna Država Hrvatska ·
Gospić
Gospić je grad u Hrvatskoj.
Gospić i Koncentracijski logor Jasenovac · Gospić i Nezavisna Država Hrvatska ·
Grga Novak
Grga Novak (Hvar, 2. travnja 1888. – Zagreb, 7. rujna 1978.), hrvatski povjesničar i arheolog.
Grga Novak i Koncentracijski logor Jasenovac · Grga Novak i Nezavisna Država Hrvatska ·
Gudovac
Gudovac (mađarski: Gudóc, kajkavski: Gudovec) je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Bjelovar, Bjelovarsko-bilogorska županija.
Gudovac i Koncentracijski logor Jasenovac · Gudovac i Nezavisna Država Hrvatska ·
Heinrich Himmler
Heinrich Luitpold Himmler (München, 7. listopada 1900. – Lüneburg, 23. svibnja 1945.) bio je glavni zapovjednik njemačke policije, SS-a, SD-a, Gestapa i RSHA, te time i jedan od najmoćnijih ljudi nacističke Njemačke.
Heinrich Himmler i Koncentracijski logor Jasenovac · Heinrich Himmler i Nezavisna Država Hrvatska ·
Hercegovina
86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.
Hercegovina i Koncentracijski logor Jasenovac · Hercegovina i Nezavisna Država Hrvatska ·
Holokaust
Trećem Reichu Holokaust ili šoa (heb. הַשׁוֹאָה, HaShoah – u prijevodu: »katastrofa«), nazivi su za sistematski državni progon i genocid nad različitim etničkim, vjerskim i političkim skupinama ljudi tijekom Drugog svjetskog rata od strane Velikonjemačkog Reicha i njezinih suradnika.
Holokaust i Koncentracijski logor Jasenovac · Holokaust i Nezavisna Država Hrvatska ·
Holokaust u NDH
Spomenik palim žrtvama u logoru Jasenovac Sustavno istrebljenje Židova koje je pokrenula nacistička Njemačka, nazvano holokaust, provedeno je i u tadašnjoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj uz intenzivnu suradnju i sudjelovanje ustaškog režima.
Holokaust u NDH i Koncentracijski logor Jasenovac · Holokaust u NDH i Nezavisna Država Hrvatska ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Koncentracijski logor Jasenovac · Hrvatska i Nezavisna Država Hrvatska ·
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Koncentracijski logor Jasenovac · Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Nezavisna Država Hrvatska ·
Hrvatska seljačka stranka
Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.
Hrvatska seljačka stranka i Koncentracijski logor Jasenovac · Hrvatska seljačka stranka i Nezavisna Država Hrvatska ·
Hrvatska seljačka stranka za vrijeme Drugog svjetskog rata
U godinama pred Drugi svjetski rat i nakon početka rata u Hrvatskoj seljačkoj stranci, koja je ranije bila široki nacionalni pokret usmjeren protiv centralističkog i despotskog beogradskog režima, odigravao se proces razlaganja.
Hrvatska seljačka stranka za vrijeme Drugog svjetskog rata i Koncentracijski logor Jasenovac · Hrvatska seljačka stranka za vrijeme Drugog svjetskog rata i Nezavisna Država Hrvatska ·
Hrvatske obrambene snage
Hrvatske obrambene snage (kratica HOS, ponekad zvane i Hrvatske oružane snage) bile su među prvim organiziranim vojnim postrojbama koje su djelovale u Domovinskom ratu, te su uz Hrvatsko vijeće obrane (HVO), i Teritorijalnu obranu BiH (TO BiH), činile okosnicu otpora velikosrpskim snagama u Bosni i Hercegovini.
Hrvatske obrambene snage i Koncentracijski logor Jasenovac · Hrvatske obrambene snage i Nezavisna Država Hrvatska ·
Hrvatski državni sabor
Hrvatski državni sabor je naziv koji se za hrvatski parlament koristio još početkom 20.
Hrvatski državni sabor i Koncentracijski logor Jasenovac · Hrvatski državni sabor i Nezavisna Država Hrvatska ·
Ivo Goldstein
Ivo Goldstein (Zagreb, 16. ožujka 1958.), hrvatski povjesničar i diplomat židovskog podrijetla.
Ivo Goldstein i Koncentracijski logor Jasenovac · Ivo Goldstein i Nezavisna Država Hrvatska ·
Josip Badalić
Josip Badalić (Deanovec, 7. lipnja 1888. – Križ, 11. kolovoza 1985.), hrvatski književni povjesničar, slavist Filozofski fakultet polazio je u Zagrebu, a studij je nastavio u Berlinu.
Josip Badalić i Koncentracijski logor Jasenovac · Josip Badalić i Nezavisna Država Hrvatska ·
Jozo Tomašević
Jozo Tomašević (Jozo Tomasevich, 16. ožujka 1908. – 15. listopada 1994.) bio je istaknuti hrvatsko-američki ekonomist i vojni povjesničar.
Jozo Tomašević i Koncentracijski logor Jasenovac · Jozo Tomašević i Nezavisna Država Hrvatska ·
Jutarnji list
Jutarnji list je hrvatski dnevnik, treći je dnevni list po nakladi (podaci AZTN-a) u Hrvatskoj (nakon 24sata i Večernjeg lista) s nakladom od oko 25.000 primjeraka.
Jutarnji list i Koncentracijski logor Jasenovac · Jutarnji list i Nezavisna Država Hrvatska ·
Komunistička partija Hrvatske
Spomenik u Anindolu kod Samobora, gdje je 1937. godine osnovana Komunistička partija Hrvatske, autor spomenika Zdenko Kolacio. Komunistička partija Hrvatske osnovana je 1937. godine kao dio Komunističke partije Jugoslavije.
Komunistička partija Hrvatske i Koncentracijski logor Jasenovac · Komunistička partija Hrvatske i Nezavisna Država Hrvatska ·
Koncentracijski logor
alt.
Koncentracijski logor i Koncentracijski logor Jasenovac · Koncentracijski logor i Nezavisna Država Hrvatska ·
Kozara
Kozara je planina u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Koncentracijski logor Jasenovac i Kozara · Kozara i Nezavisna Država Hrvatska ·
Kraljevina Italija
Kraljevina Italija (tal. Regno d'Italia) bila je država koja je nastala 1861. godine ujedinjenjem Italije.
Koncentracijski logor Jasenovac i Kraljevina Italija · Kraljevina Italija i Nezavisna Država Hrvatska ·
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Koncentracijski logor Jasenovac i Kraljevina Jugoslavija · Kraljevina Jugoslavija i Nezavisna Država Hrvatska ·
Kronologija ustaških zločina 1941.
Nezavisna Država Hrvatska (1941. – 1945.) proglašena je 10. travnja 1941. nakon ulaska njemačkih okupacijskih trupa u Zagreb u sklopu Drugog svjetskog rata.
Koncentracijski logor Jasenovac i Kronologija ustaških zločina 1941. · Kronologija ustaških zločina 1941. i Nezavisna Država Hrvatska ·
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Koncentracijski logor Jasenovac i Lika · Lika i Nezavisna Država Hrvatska ·
Ljubo Miloš
Ljubo Miloš (Bosanski Šamac, 25. veljače 1919. – Zagreb, 20. kolovoza 1948.), bio je ustaški bojnik, jedan od zapovjednika koncentracijskog logora u Jasenovcu.
Koncentracijski logor Jasenovac i Ljubo Miloš · Ljubo Miloš i Nezavisna Država Hrvatska ·
Logor Slana na Pagu
Logor Slana na Pagu bio je ustaški koncentracijski logor u blizini sela Metajne na otoku Pagu.
Koncentracijski logor Jasenovac i Logor Slana na Pagu · Logor Slana na Pagu i Nezavisna Država Hrvatska ·
Marionetska država
Marionetska država (također i marionetska vlada) je nominalno suvereni subjekt koji zapravo kontrolira strana sila.
Koncentracijski logor Jasenovac i Marionetska država · Marionetska država i Nezavisna Država Hrvatska ·
Marko Došen
Marko Došen pozdravlja Veliki makedonski sabor, 12. veljače 1933, Gornja Džumaja Marko Došen (Mušaluk kraj Gospića, 7. srpnja 1859. – Zagreb, 7. rujna 1944.) – hrvatski političar i publicist.
Koncentracijski logor Jasenovac i Marko Došen · Marko Došen i Nezavisna Država Hrvatska ·
Mihovil Pavlek Miškina
Mihovil Pavlek – Miškina (Đelekovec kod Koprivnice, 24. rujna 1887. – logor Jasenovac ili logor Stara Gradiška, 30. lipnja 1942.), bio je hrvatski književnik, političar, član Hrvatske seljačke stranke.
Koncentracijski logor Jasenovac i Mihovil Pavlek Miškina · Mihovil Pavlek Miškina i Nezavisna Država Hrvatska ·
Mile Budak
Mile Budak (Sveti Rok, 30. kolovoza 1889. – Zagreb 7. lipnja 1945.), bio je hrvatski političar, odvjetnik, jedan od ideologa ustaškoga pokreta, ministar u vladi NDH, prozaik, romanopisac i novelist.
Koncentracijski logor Jasenovac i Mile Budak · Mile Budak i Nezavisna Država Hrvatska ·
Mirko Deanović
Mirko Deanović (Dubrovnik, 13. svibnja 1890. – Zagreb, 16. lipnja 1984.) hrvatski talijanist i romanist, leksikograf, povjesničar književnosti, redovni profesor romanske filologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i utemeljitelj katedre za talijanski jezik i književnost na tom fakultetu.
Koncentracijski logor Jasenovac i Mirko Deanović · Mirko Deanović i Nezavisna Država Hrvatska ·
Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka
Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka (njem. Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), na hrvatskom jeziku češće se rabi naziv Nacionalsocijalistička stranka, bila je politička stranka u Njemačkoj između 1919.
Koncentracijski logor Jasenovac i Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka · Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka i Nezavisna Država Hrvatska ·
Nacionalsocijalizam
Nacionalsocijalističke stranke Nacionalsocijalizam (njem. Nationalsozialismus), češće samo nacizam, politički je pokret u Njemačkoj koji je iniciran 1920. činom organizacije Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei).
Koncentracijski logor Jasenovac i Nacionalsocijalizam · Nacionalsocijalizam i Nezavisna Država Hrvatska ·
Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije
Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije, punim nazivom Narodnooslobodilačka partizanska i dobrovoljačka vojska Jugoslavije (NOP DVJ) ili Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije (NOV i POJ), kraće i popularnije partizani, naziv je za oružane snage koje su vodile narodnooslobodilački rat na području Jugoslavije tijekom Drugoga svjetskoga rata pod vodstvom tadašnje Komunističke partije Jugoslavije.
Koncentracijski logor Jasenovac i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije · Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije i Nezavisna Država Hrvatska ·
Narodnooslobodilački pokret
Pojam narodnooslobodilački pokret, u općem smislu koristi se za političke pokrete koji vode borbu za narodno odnosno nacionalno oslobođenje od "nenarodnih" vlasti: diktatorskoga režima, okupatorskoga ili kvislinškoga režima, ili od kolonijalne vlasti.
Koncentracijski logor Jasenovac i Narodnooslobodilački pokret · Narodnooslobodilački pokret i Nezavisna Država Hrvatska ·
Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj
Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj (NOP) bio je dio antifašističkog NOP-a na području okupirane Jugoslavije.
Koncentracijski logor Jasenovac i Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj · Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj i Nezavisna Država Hrvatska ·
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Koncentracijski logor Jasenovac i Nezavisna Država Hrvatska · Nezavisna Država Hrvatska i Nezavisna Država Hrvatska ·
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Koncentracijski logor Jasenovac i Osijek · Nezavisna Država Hrvatska i Osijek ·
Pag
Otok Pag površinom je peti najveći otok u Jadranskom moru, ali je duljinom obale od 302,47 km najrazvedeniji otok Jadrana (koeficijent razvedenosti 4,5).
Koncentracijski logor Jasenovac i Pag · Nezavisna Država Hrvatska i Pag ·
Partizani
Riječ partizan ima dva osnovna značenja koja daju današnji rječnici, npr.
Koncentracijski logor Jasenovac i Partizani · Nezavisna Država Hrvatska i Partizani ·
Poglavnik
Fausta Vrančića, 82. stranica, riječ ''poglavnik'' u 5. redu odozgo Riječ poglavnik je varijanta riječi poglavar ili poglavica.
Koncentracijski logor Jasenovac i Poglavnik · Nezavisna Država Hrvatska i Poglavnik ·
Pokolj u Gudovcu
Pokolj u Gudovcu bio je ubojstvo iz osvete otprilike 190 Srba od ustaša u Gudovcu kraj Bjelovara, 28. travnja 1941., tijekom Drugog svjetskog rata.
Koncentracijski logor Jasenovac i Pokolj u Gudovcu · Nezavisna Država Hrvatska i Pokolj u Gudovcu ·
Porajmos
Deportacija njemačkih Roma Porajmos (ro., uništenje) je termin kojim Romi označavaju genocid koji je nad tim narodom provođen od strane nacista i njihovih koloboracionista tijekom II. svjetskog rata.
Koncentracijski logor Jasenovac i Porajmos · Nezavisna Država Hrvatska i Porajmos ·
Prisilni rad
Prisilni rad se zove rad na kojeg čovjek pod prijetnjom kazne, ili bilo kojeg drugog osjetljivog zla prisiljen protiv svoje volje.
Koncentracijski logor Jasenovac i Prisilni rad · Nezavisna Država Hrvatska i Prisilni rad ·
Propaganda
Propagandni letak JNA s pozivom na predaju pri velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku u Dubrovniku Propagandni letak JNA s pozivom građanima na pružanje otpora Hrvatskoj vojsci Propaganda označava sustavni pokušaj oblikovanja percepcije i spoznaje te manipuliranja ponašanjem pojedinaca, u svrhu generiranja reakcije koju propagandisti žele postići.
Koncentracijski logor Jasenovac i Propaganda · Nezavisna Država Hrvatska i Propaganda ·
Protektorat
Protektorat je formalno pokroviteljstvo jače države nad slabijom, a zapravo oblik zavisnosti jedne države od druge koju je najčešće (iako ne uvijek) jača nametnula silom.
Koncentracijski logor Jasenovac i Protektorat · Nezavisna Država Hrvatska i Protektorat ·
Rasizam
Rasizam je vjerovanje da ljudske skupine posjeduju različite osobine ponašanja i da se mogu podijeliti prema superiornosti jedne rase nad drugom.
Koncentracijski logor Jasenovac i Rasizam · Nezavisna Država Hrvatska i Rasizam ·
Romi
Romi (ro. रोमानी, Rom, Rrom, ili Rroma), često i Cigani, što neki smatraju pogrdnim, tradicijski su nomadski narod podrijetlom iz sjeverozapadne Indije koji se svrstava indoiranskoj jezičnoj porodici.
Koncentracijski logor Jasenovac i Romi · Nezavisna Država Hrvatska i Romi ·
Sabirni logor Danica
Spomen– muzej i izvidnica, na mjestu nekadašnjeg logora Danica Logor "Danica" je bio ustaški sabirni logor u blizini Koprivnice osnovan 15. travnja 1941. godine.
Koncentracijski logor Jasenovac i Sabirni logor Danica · Nezavisna Država Hrvatska i Sabirni logor Danica ·
Sabirni logor Jadovno
Tlocrt logora Spomenik žrtvama logora Jadovno, rad kipara Ratka Petrića iz 1988. godine. Srušen 1991., obnovljen 2011. godine. Logor Jadovno bio je sabirni logor i logor smrti u dolini Velebita, zapadno od Gospića, koji je 1941. vodila Ustaška obrana tijekom NDH.
Koncentracijski logor Jasenovac i Sabirni logor Jadovno · Nezavisna Država Hrvatska i Sabirni logor Jadovno ·
Sabirni logor Stara Gradiška
Koncentracijski logor Stara Gradiška bio je koncentracijski logor u okolici Stare Gradiške, kojeg su od 1942. do 1945. vodila Ustaška obrana tijekom Drugog svjetskog rata u NDH.
Koncentracijski logor Jasenovac i Sabirni logor Stara Gradiška · Nezavisna Država Hrvatska i Sabirni logor Stara Gradiška ·
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Koncentracijski logor Jasenovac i Sarajevo · Nezavisna Država Hrvatska i Sarajevo ·
Savez komunista Jugoslavije
Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.
Koncentracijski logor Jasenovac i Savez komunista Jugoslavije · Nezavisna Država Hrvatska i Savez komunista Jugoslavije ·
Schutzstaffel
Schutzstaffel (njemački „Zaštitni odjel”), ili skraćeno SS, bila je jedna od glavnih nacističkih organizacija.
Koncentracijski logor Jasenovac i Schutzstaffel · Nezavisna Država Hrvatska i Schutzstaffel ·
Siegfried Kasche
Siegfried Kasche (Strausberg 18. lipnja 1903. - Zagreb 7. lipnja 1947.) Obergruppenführer SA-a (Jurišnih odreda) i njemački veleposlanik pri NDH.
Koncentracijski logor Jasenovac i Siegfried Kasche · Nezavisna Država Hrvatska i Siegfried Kasche ·
Sile Osovine
Napada na Pearl Harbor. * ''Plava'': Sile Osovine i njihove kolonije * ''Siva'': Neutralne zemlje tijekom Drugog svjetskog rata ** Tamnozelene točkice: zemlje koje su prvotno bile neutralne, ali su tijekom rata anektirane u SSSR ** Svjetlozelene točkice: zemlje koje su tijekom rata prešle iz sila Osovine na stranu Saveznika ** Plave točkice: zemlje koje su nakon što su ih osvojile sile Osovine postale njihove marionete Predvodnice sila Osovine Sile Osovine, Osovina Rim-Berlin-Tokio ili samo Osovina je neformalni naziv koji se upotrebljava za savez država koje su bile suprotstavljene Saveznicima, odnosno pobjednicima u Drugome svjetskom ratu.
Koncentracijski logor Jasenovac i Sile Osovine · Nezavisna Država Hrvatska i Sile Osovine ·
Sinagoga
Maketa nekadašnje sinagoge u Praškoj ulici u Zagrebu. Riječka sinagoga Sinagoga (grčki: συναγωγή) je zgrada u kojoj se obavljaju vjerske aktivnosti u judaizmu (židovstvu).
Koncentracijski logor Jasenovac i Sinagoga · Nezavisna Država Hrvatska i Sinagoga ·
Slavko Kvaternik
Slavko Kvaternik (Komorske Moravice, 25. kolovoza 1878. – Zagreb, 13. lipnja 1947.), bio je hrvatski vojnik, rodoljub, austrougarski, jugoslavenski i Hrvatski časnik, političar i državni dužnosnik.
Koncentracijski logor Jasenovac i Slavko Kvaternik · Nezavisna Država Hrvatska i Slavko Kvaternik ·
Slavonski Brod
Slavonski Brod jest grad u istočnoj Hrvatskoj te industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije.
Koncentracijski logor Jasenovac i Slavonski Brod · Nezavisna Država Hrvatska i Slavonski Brod ·
Smrtna kazna
Zakonit oblik kazne za određene prijestupe Smrtna kazna predstavlja krajnju i najstrožu kaznu koja je danas predviđena u određenim pravnim sustavima.
Koncentracijski logor Jasenovac i Smrtna kazna · Nezavisna Država Hrvatska i Smrtna kazna ·
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Koncentracijski logor Jasenovac i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Nezavisna Država Hrvatska i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Socijalistička Republika Hrvatska
Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.
Koncentracijski logor Jasenovac i Socijalistička Republika Hrvatska · Nezavisna Država Hrvatska i Socijalistička Republika Hrvatska ·
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Koncentracijski logor Jasenovac i Sovjetski Savez · Nezavisna Država Hrvatska i Sovjetski Savez ·
Srb
Srb je naselje u planinskom dijelu Hrvatske smješteno u jugoistočnom dijelu Like.
Koncentracijski logor Jasenovac i Srb · Nezavisna Država Hrvatska i Srb ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Koncentracijski logor Jasenovac i Srbi · Nezavisna Država Hrvatska i Srbi ·
Srbi u NDH: Broj žrtava
Ovaj članak obrađuje problem demografskih i stvarnih gubitaka Srba na području Nezavisne Države Hrvatske u vrijeme njenog postojanja, 1941. – 1945. godine.
Koncentracijski logor Jasenovac i Srbi u NDH: Broj žrtava · Nezavisna Država Hrvatska i Srbi u NDH: Broj žrtava ·
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Koncentracijski logor Jasenovac i Srijem · Nezavisna Država Hrvatska i Srijem ·
Srpska pravoslavna Crkva
Srpska pravoslavna Crkva (srp. Српска православна црква/Srpska pravoslavna crkva; SPC), jedna od upravno autokefalnih (samostalnih) pravoslavnih crkava koja zajedno s ostalim pravoslavnim crkvama čini jedinstvenu Istočnu kršćansku crkvu.
Koncentracijski logor Jasenovac i Srpska pravoslavna Crkva · Nezavisna Država Hrvatska i Srpska pravoslavna Crkva ·
Stara Gradiška
Stara Gradiška je općina u Hrvatskoj.
Koncentracijski logor Jasenovac i Stara Gradiška · Nezavisna Država Hrvatska i Stara Gradiška ·
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Koncentracijski logor Jasenovac i Sveučilište u Zagrebu · Nezavisna Država Hrvatska i Sveučilište u Zagrebu ·
Terorizam
Masovna smaknuća tijekom Francuske revolucije 1793. Napadi 11. rujna 2001. u New Yorku Terorizam je smišljena uporaba nezakonitog nasilja ili prijetnje nezakonitim nasiljem radi usađivanja straha, s namjerom prisiljavanja ili zastrašivanja vlasti ili društva kako bi se postigli ciljevi koji su općenito politički, vjerski ili ideološki.
Koncentracijski logor Jasenovac i Terorizam · Nezavisna Država Hrvatska i Terorizam ·
The New York Times
The New York Times su američke dnevne novine, koje od osnutka 1851. izlaze u New Yorku.
Koncentracijski logor Jasenovac i The New York Times · Nezavisna Država Hrvatska i The New York Times ·
Travanjski rat
Travanjski rat (ili Direktiva br. 25, ponegdje Aprilski rat) u vojnoj povijesti naziv je za rat vođen između 6. i 17. travnja 1941. između Sila Osovine (Njemačka, Italija, Mađarska i Bugarska) i Kraljevine Jugoslavije. Odluku o napadu na Jugoslaviju donio je Adolf Hitler 27. ožujka, nakon državnog udara u Beogradu koji je Sile Osovine pokolebao u uvjerenju da se mogu osloniti da Jugoslaviju neće u suradnji s Ujedinjenim Kraljevstvom ugroziti vojnu poziciju Njemačke i Italije. Sile Osovine su bez poteškoća porazile, okupirale i razdijelile Kraljevinu Jugoslaviju, ali neki autori iznose da je tajno pripremani napad Trećeg Reicha na SSSR (koji, vrijedi opaziti, nije ni riječju protestirao zbog njemačkog napada na Jugoslaviju; uostalom su 10 mjeseci ranije sovjetske snage uz njemačku podršku okupirale Moldaviju, tj. dio Jugoslaviji susjedne Rumunjske) - Operacija Barbarossa - bio odgođen za nekoliko tjedana; posljedično su njemačke snage zauzele do početka oštre ruske zime 1941. godine nešto manji teritorij, nego što bi bile u stanju bez napada na Jugoslaviju. Brz poraz u ratu je bio posljedica slabosti Kraljevine Jugoslavije, koja je njenim stanovnicima - pa i vojnim obveznicima - bila jasna: njemačkoj vojnoj sili koja je već pregazila pola Europe nije Jugoslavenska vojska sama za sebe mogla predstavljati ozbiljnog neprijatelja. Uz to, 22 godine stara država u kojoj su vlade padale više nego jednom godišnje, a vodstvo se uvelike oslanjalo na četnike i orjunaše, nije uspjela pridobiti vjernost velikog dijela svojega stanovništva. U 108. pješačkom puku na području Bjelovara zapovjednici su metke podijelili samo Srbima, a hrvatski vojnici su se potom pobunili čim su 8. travnja bili meci podijeljeni i njima, radi pripreme za borbu s Nijemcima koji su nedaleko bili prešli granicu; ta je vojna pobuna poslije postala poznata kao Bjelovarski ustanak. I inače su se vojnici i vojni zapovjednici koji nisu bili Srbi pokazali slabo spremnima da ratuju u redovima zastarjele vojske koja je odlučila mobilizirati preko milijun vojnih obveznika, od kojih čak trećina nije mogla dobiti niti uniforme. Nakon državnog udara je na čelu jugoslavenske vlade i istodobno na čelu generalštaba bio general Dušan Simović, glavni tvorac plana prema kojima su se jugoslavenske vojne snage trebale angažirati u prihvaćanju udara neprijatelja na svim frontovima, te po mogućnosti potisnuti talijanske snage u Albaniji, kako bi se omogućilo organizirano povlačenje glavnih postrojbi vojske u Makedoniju i Grčku, radi formiranja "novog Solunskog fronta" u suradnji s grčkim i britanskim vojnim snagama. Zastarjela i demoralizirana Jugoslavenska vojska se nije pokazala dorasla takvoj zadaći, kada se našla izložena udarima superiornih njemačkih snaga (koje su se i prije puča u Beogradu počele koncentrirati u Bugarskoj radi planiranog sukoba s Britancima koji su se iskrcavali u Grčkoj, v. Operacija Marita) koje je glavni udar usmjerila baš prema Makedoniji: već 7. travnja su njemačke snage zauzele komunikacije u dolini Vardara, presjekavši jugoslavenskoj vojsci planirani put odstupanja. Njemačke snage su narednih dana nastavile istodobno nadirati sa zapada i iz Bugarske; postigavši brzu i potpunu pobjedu uz vrlo ograničene njemačke gubitke. Jugoslavenske snage su uspjele s određenim ofenzivnim akcijama protiv talijanskih snaga u Albaniji, ali zahvaljujući njemačkom zauzimanju prostora Makedonije, Kosova i juga Srbije, nije taj ograničeni uspjeh jugoslavenskih snaga bitno promijenio tijek rata. 10. travnja je veliki dio jugoslavenskih snaga prestao pružati otpor, a 11. je počelo opće rasulo jugoslavenske vojske. Narednih dana ima tek sporadičnih borbi, kako invazijske snage zaposjedaju teritorij Kraljevine Jugoslavije, koja je u cijelosti u stanju raspada.
Koncentracijski logor Jasenovac i Travanjski rat · Nezavisna Država Hrvatska i Travanjski rat ·
Treći Reich
Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.
Koncentracijski logor Jasenovac i Treći Reich · Nezavisna Država Hrvatska i Treći Reich ·
Ustaše
Ustaški vojnik, 1942. Ustaša – Hrvatska revolucionarna organizacija, skraćeno UHRO, bivše je hrvatsko separatističko, ultranacionalističko i terorističko tajno društvo koje se kasnije razvilo u fašistički politički pokret.
Koncentracijski logor Jasenovac i Ustaše · Nezavisna Država Hrvatska i Ustaše ·
Ustaška nadzorna služba
Ustaška nadzorna služba (UNS) bila je obavještajna, protuobavještajna i politička policija za vrijeme NDH koja je bila odgovorna Glavnom ustaškom stanu.
Koncentracijski logor Jasenovac i Ustaška nadzorna služba · Nezavisna Država Hrvatska i Ustaška nadzorna služba ·
Ustaški sabirni logori
Obrzo nakon osnivanja Nezavisne Države Hrvatske, doneseni su rasni zakoni i osnovani koncentracijski logori.
Koncentracijski logor Jasenovac i Ustaški sabirni logori · Nezavisna Država Hrvatska i Ustaški sabirni logori ·
Velebit
ličke strane. Nacionalni park Paklenica. Udolina Došen Dabar na srednjem Velebitu u općini Karlobag. Velebit ili Velebitski masiv najduža je (145 km), a po nadmorskoj visini četvrta planina u Hrvatskoj.
Koncentracijski logor Jasenovac i Velebit · Nezavisna Država Hrvatska i Velebit ·
Vjekoslav Luburić
Vjekoslav "Maks" Luburić (Humac kraj Ljubuškog, 20. lipnja 1913. - Carcaixent, Španjolska, 20. travnja 1969.) bio je ustaški časnik, zapovjednik Koncentracijskog logora Jasenovac i aktivist u hrvatskoj političkoj emigraciji.
Koncentracijski logor Jasenovac i Vjekoslav Luburić · Nezavisna Država Hrvatska i Vjekoslav Luburić ·
Vlada Nezavisne Države Hrvatske
Vlada Nezavisne Države Hrvatske (službeno Hrvatska državna vlada) obavljala je izvršnu vlast u NDH od 16. travnja 1941. do 8. svibnja 1945. godine.
Koncentracijski logor Jasenovac i Vlada Nezavisne Države Hrvatske · Nezavisna Država Hrvatska i Vlada Nezavisne Države Hrvatske ·
Vladimir Žerjavić
Vladimir Žerjavić (Križ, 2. kolovoza 1912.- Zagreb, 5. rujna 2001.), hrvatski ekonomist, demograf i stručnjak UN-a. Široj javnosti postao je poznat po istraživanjima i publikacijama o demografskim gubitcima bivše Jugoslavije u 2. svjetskom ratu.
Koncentracijski logor Jasenovac i Vladimir Žerjavić · Nezavisna Država Hrvatska i Vladimir Žerjavić ·
Vladimir Geiger
Vladimir Geiger (Đakovo, 1962.), hrvatski je povjesničar.
Koncentracijski logor Jasenovac i Vladimir Geiger · Nezavisna Država Hrvatska i Vladimir Geiger ·
Vladko Maček
Vladimir Matija Adam Vladko Maček (Jastrebarsko, 20. srpnja 1879. – Washington, DC, 15. svibnja 1964.), bio je hrvatski pravnik i političar.
Koncentracijski logor Jasenovac i Vladko Maček · Nezavisna Država Hrvatska i Vladko Maček ·
Vlado Singer
Vlado (Vladimir) Singer, (Virovitica, 21. listopada 1908. – Stara Gradiška, listopad 1943.), bio je hrvatski političar, član ustaškoga pokreta.
Koncentracijski logor Jasenovac i Vlado Singer · Nezavisna Država Hrvatska i Vlado Singer ·
Volksdeutsche
Volksdeutsche ili Folksdojčer bio je termin kojega se počelo koristiti 1930.-ih godina za stanovništvo kojem je njemački bio materinski jezik, a koje je živjelo u srednjoj i istočnoj Europi izvan država s njemačkim većinskim stanovništvom.
Koncentracijski logor Jasenovac i Volksdeutsche · Nezavisna Država Hrvatska i Volksdeutsche ·
Wehrmacht
Vojnici Wehrmachta na polaganju prisege Wehrmacht (njem. Obrambene snage) naziv za njemačke oružane snage u doba nacizma, od 1935.
Koncentracijski logor Jasenovac i Wehrmacht · Nezavisna Država Hrvatska i Wehrmacht ·
Za dom spremni
accessdate.
Koncentracijski logor Jasenovac i Za dom spremni · Nezavisna Država Hrvatska i Za dom spremni ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Koncentracijski logor Jasenovac i Zagreb · Nezavisna Država Hrvatska i Zagreb ·
Zdravko Dizdar
Zdravko Dizdar (Oklaj, 27. siječnja 1948.), hrvatski je povjesničar.
Koncentracijski logor Jasenovac i Zdravko Dizdar · Nezavisna Država Hrvatska i Zdravko Dizdar ·
10. travnja
10.
10. travnja i Koncentracijski logor Jasenovac · 10. travnja i Nezavisna Država Hrvatska ·
15. travnja
15.
15. travnja i Koncentracijski logor Jasenovac · 15. travnja i Nezavisna Država Hrvatska ·
18. svibnja
18.
18. svibnja i Koncentracijski logor Jasenovac · 18. svibnja i Nezavisna Država Hrvatska ·
1941.
Bez opisa.
1941. i Koncentracijski logor Jasenovac · 1941. i Nezavisna Država Hrvatska ·
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
1942. i Koncentracijski logor Jasenovac · 1942. i Nezavisna Država Hrvatska ·
1945.
Bez opisa.
1945. i Koncentracijski logor Jasenovac · 1945. i Nezavisna Država Hrvatska ·
1968.
Bez opisa.
1968. i Koncentracijski logor Jasenovac · 1968. i Nezavisna Država Hrvatska ·
27. srpnja
27.
27. srpnja i Koncentracijski logor Jasenovac · 27. srpnja i Nezavisna Država Hrvatska ·
3. svibnja
3.
3. svibnja i Koncentracijski logor Jasenovac · 3. svibnja i Nezavisna Država Hrvatska ·
7. studenoga
7.
7. studenoga i Koncentracijski logor Jasenovac · 7. studenoga i Nezavisna Država Hrvatska ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Koncentracijski logor Jasenovac i Nezavisna Država Hrvatska imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Koncentracijski logor Jasenovac i Nezavisna Država Hrvatska
Usporedba između Koncentracijski logor Jasenovac i Nezavisna Država Hrvatska
Koncentracijski logor Jasenovac ima 272 odnose, a Nezavisna Država Hrvatska ima 698. Kao što im je zajedničko 122, Jaccard indeks 12.58% = 122 / (272 + 698).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Koncentracijski logor Jasenovac i Nezavisna Država Hrvatska. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
