Gospodar (crnogorska vladarska titula) i Kraljevina Crna Gora

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Gospodar (crnogorska vladarska titula) i Kraljevina Crna Gora

Gospodar (crnogorska vladarska titula) vs. Kraljevina Crna Gora

Gospodar (latinski Dominius) je crnogorski vladarski naslov, najprije je koristio Đurađ I. Balšić (crnogorska dinastija Balšići) krajem 14. stoljeća kada se potpisivao kao Jure de Balsa, Dominius, a potom i drugi vladari iz ove dinastije. Kraljevina Crna Gora (crnogor. ćiril. Краљевина Црнa Горa), bila je ustavna monarhija na području današnje Crne Gore od 1910.

Balšići

Grb Balšića (segment s kacigom i vukom)''' Balšići (cnr. Балшићи) su crnogorska dinastija.

Balšići i Gospodar (crnogorska vladarska titula) · Balšići i Kraljevina Crna Gora · Vidi više »

Cetinje

Cetinje Cetinje (talijanski: Cettigne; albanski: Cetina), službena je prijestolnica Crne Gore, općina i povijesno središte crnogorske nacije.

Cetinje i Gospodar (crnogorska vladarska titula) · Cetinje i Kraljevina Crna Gora · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Crna Gora i Gospodar (crnogorska vladarska titula) · Crna Gora i Kraljevina Crna Gora · Vidi više »

Crnogorci

Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.

Crnogorci i Gospodar (crnogorska vladarska titula) · Crnogorci i Kraljevina Crna Gora · Vidi više »

Danilo I. Petrović Njegoš

Kneževine Crne Gore za doba Danila I. Petrovića Danilo I. Petrović (crnogorska ćiril. Данило I Петровић Његош, Njeguši 6. lipnja 1826. – Kotor 13. kolovoza 1860.) crnogorski knez (orig. knjaz) državni poglavar Kneževine Crne Gore.

Danilo I. Petrović Njegoš i Gospodar (crnogorska vladarska titula) · Danilo I. Petrović Njegoš i Kraljevina Crna Gora · Vidi više »

Ivan Crnojević

''Zastava Crnojevića'' ''Crnojevića država'' Ivan Crnojević, crnog. ćiril. Иван Црнојевић, crnogorski Gospodar, najmoćniji vladar treće po redu crnogorske državne dinastije Crnojevića, utemeljitelj Cetinja kao povijesne prijestolnice i Cetinjskoga manastira kao novog sjedišta pravoslavne mitropolije.

Gospodar (crnogorska vladarska titula) i Ivan Crnojević · Ivan Crnojević i Kraljevina Crna Gora · Vidi više »

Knjaz

Knjaz (hrvatski: knez), vladarska crnogorska titula od 1851. do 1910. godine, označavala šefa neovisne crnogorske države.

Gospodar (crnogorska vladarska titula) i Knjaz · Knjaz i Kraljevina Crna Gora · Vidi više »

Nikola I. Petrović Njegoš

Nikola I. Petrović (na crnog. ćirilici Никола I Петровић Његош; Njeguši, Crna Gora, 19. listopada 1841. – Antibes, Francuska, 1. ožujka 1921.), sedmi i posljednji državni poglavar iz crnogorske dinastije Njegoš.

Gospodar (crnogorska vladarska titula) i Nikola I. Petrović Njegoš · Kraljevina Crna Gora i Nikola I. Petrović Njegoš · Vidi više »

Zakonik Danila I.

Zakonik Danila I., kneza i gospodara slobodne Crne Gore i Brda (također poznat i kao Danilov zakonik), usvojen 23. travnja 1855. na Cetinju ustavno-pravni je akt kojim je knez (izvor. knjaz) Danilo I. Petrović definirao pravni sustav Kneževine Crne Gore do 1870. godine.

Gospodar (crnogorska vladarska titula) i Zakonik Danila I. · Kraljevina Crna Gora i Zakonik Danila I. · Vidi više »

1855.

Bez opisa.

1855. i Gospodar (crnogorska vladarska titula) · 1855. i Kraljevina Crna Gora · Vidi više »

1860.

Bez opisa.

1860. i Gospodar (crnogorska vladarska titula) · 1860. i Kraljevina Crna Gora · Vidi više »

1910.

Bez opisa.

1910. i Gospodar (crnogorska vladarska titula) · 1910. i Kraljevina Crna Gora · Vidi više »