Sadržaj
150 odnosi: Afrika, Aljaska, Alpe, Antarktika, Anticiklona, Argentina, Arktička lisica, Arktik, Atlantski ocean, Atmosfera, Australija (kontinent), Austrija, Azija, Đuro Pilar, Šator (planina), Škotska, Švicarska, Životinje, Čabulja, Balkan (planina), Baltik, Belgija, Biljke, Bjelašnica, Bosna i Hercegovina, Brijest, Crna Gora, Crna joha, Cvijet, Danska, Devon, Dunav, Durmitor, Europa, Evolucija, Fakultet, Finska, Francuska, Geologija, Gibraltar, Himalaja, Holocen, Homo erectus, Homo habilis, Hrast, Hrvatska, Hudsonov zaljev, Idaho, Illinois, Indiana, ... Proširite indeks (100 više) »
- Glaciologija
- Povijest znanosti
Afrika
Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.
Pogledaj Ledeno doba i Afrika
Aljaska
Aljaska je 49.
Pogledaj Ledeno doba i Aljaska
Alpe
Alpe (njem. Alpen; tal. Alpi; fra. Alpes; fur. Alps; okc. Aups/Alps; romanš: Alps; slo. Alpe) su planinski sustav između Srednje i Južne Europe dug 1200 km i širok oko 150 km.
Pogledaj Ledeno doba i Alpe
Antarktika
Pogled na Antarktiku iz satelita, napravljen od raznih satelitskih ulomaka Antarktika (od grčkog Ανταρκτικως, suprotno od Arktik) je kontinent koji okružuje južni pol Zemlje.
Pogledaj Ledeno doba i Antarktika
Anticiklona
satu i udaljavanje od središta prema rubovima anticiklone. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. meteorološkoj karti. Evangelista Torricelli je izumio barometar. Stari barometri iz ''Musée des Arts et Métiers'', Pariz.
Pogledaj Ledeno doba i Anticiklona
Argentina
Argentina je država u Južnoj Americi, smještena između Anda na zapadu i Atlantskog oceana na istoku.
Pogledaj Ledeno doba i Argentina
Arktička lisica
Arktička (polarna lisica, lat. Vulpes lagopus; sinonim: Alopex lagopus) zoološki je svrstana u porodicu pasa.
Pogledaj Ledeno doba i Arktička lisica
Arktik
Države za teritorijem na dijelu Arktičkog područja Arktik, polarno područje oko Sjevernog pola, površine oko 26 400 000 km2.
Pogledaj Ledeno doba i Arktik
Atlantski ocean
Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.
Pogledaj Ledeno doba i Atlantski ocean
Atmosfera
Zemljine atmosfere. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. vjetrova na Zemlji. Polarni stratosferski oblaci. visinom. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Novom Meksiku Atmosfera (grč.
Pogledaj Ledeno doba i Atmosfera
Australija (kontinent)
Kontinent Australija Australija kao kontinent obuhvaća glavnu kopnenu masu, Australiju, otoke Tasmaniju i Novu Gvineju kao i okolne manje otoke.
Pogledaj Ledeno doba i Australija (kontinent)
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru.
Pogledaj Ledeno doba i Austrija
Azija
Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Pogledaj Ledeno doba i Azija
Đuro Pilar
Đuro Pilar (Slavonski Brod, 22. travnja 1846. – Zagreb, 19. svibnja 1893.), hrvatski geolog, sveučilišni profesor, prvi profesor astronomije na zagrebačkom sveučilištu, rektor Sveučilišta u Zagrebu, putopisac i šahist.
Pogledaj Ledeno doba i Đuro Pilar
Šator (planina)
Šator Šator je planina na zapadu BiH koja razdvaja Livanjsko od Glamočkog polja.
Pogledaj Ledeno doba i Šator (planina)
Škotska
Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika.
Pogledaj Ledeno doba i Škotska
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru.
Pogledaj Ledeno doba i Švicarska
Životinje
Životinje (lat. Animalia) su jedno od carstava u domeni eukariota.
Pogledaj Ledeno doba i Životinje
Čabulja
Čabulja je planina u Hercegovini između rijeke Neretve i njene desne pritoke Drežanke.
Pogledaj Ledeno doba i Čabulja
Balkan (planina)
Balkan Planina Balkan (ili Balkan, bug.: Стара планина/Stara planina; u starogrčkom jeziku Αίμος je planina u Bugarskoj i istočnom dijelu Srbije. Po njoj je svoje ime dobio proturječni zemljopisni politički pojam "Balkan".
Pogledaj Ledeno doba i Balkan (planina)
Baltik
Baltik Baltik je višeznačni termin koji se koristi za označavanje arbitrarne regije povezane s Baltičkim morem.
Pogledaj Ledeno doba i Baltik
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika.
Pogledaj Ledeno doba i Belgija
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Pogledaj Ledeno doba i Biljke
Bjelašnica
Bjelašnica je planina u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, smještena jugozapadno od grada Sarajeva.
Pogledaj Ledeno doba i Bjelašnica
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Pogledaj Ledeno doba i Bosna i Hercegovina
Brijest
Listovi i sjemenke brijesta Brijest (lat. Ulmus) rod bjelogoričnog listopadnog drveta iz porodice brijestovka koji obuhvaća 40 vrsta.
Pogledaj Ledeno doba i Brijest
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom.
Pogledaj Ledeno doba i Crna Gora
Crna joha
Ženske rese Crna joha (jalša), bjelogorično je drvo iz porodice Betulaceae.
Pogledaj Ledeno doba i Crna joha
Cvijet
Cvijet suncokreta oprašuje pčela Cvijet (lat. flos), preobraženi je dio izdanka, koji nosi rasplodne organe biljaka i ima organe za primamljivanje kukaca, radi oprašivanja.
Pogledaj Ledeno doba i Cvijet
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008.
Pogledaj Ledeno doba i Danska
Devon
* Devon (geološko razdoblje).
Pogledaj Ledeno doba i Devon
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Pogledaj Ledeno doba i Dunav
Durmitor
Durmitor je planina i nacionalni park u Crnoj Gori.
Pogledaj Ledeno doba i Durmitor
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Pogledaj Ledeno doba i Europa
Evolucija
Evolucija (lat. evolutio: razvoj, razvitak) je naziv za proces zbog kojeg dolazi do promjena nasljednih osobina bioloških populacija tijekom velikog broja uzastopnih generacija.
Pogledaj Ledeno doba i Evolucija
Fakultet
Fakultet je visokoškolska ustanova i obično je dio sveučilišta.
Pogledaj Ledeno doba i Fakultet
Finska
Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom.
Pogledaj Ledeno doba i Finska
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom.
Pogledaj Ledeno doba i Francuska
Geologija
Geologija (od grčkih riječi γη (Gea.
Pogledaj Ledeno doba i Geologija
Gibraltar
Gibraltar je prekomorski teritorij Ujedinjenog Kraljevstva. Teritorij je vrlo male površine, a nalazi se na južnom rtu Pirinejskog poluotoka, između Atlanskog oceana i Sredozemnog mora i leži na istoimenom tjesnacu (Gibraltarski tjesnac) koji odvaja Europu i Afriku. Tijekom Prvoga i Drugoga svjetskoga rata imao je važnu stratešku ulogu, pa je i danas važna zrakoplovna baza i komunikacijska točka.
Pogledaj Ledeno doba i Gibraltar
Himalaja
Zemljovid Himalaja Himalaja ili Himalaya je najviši planinski lanac na Zemlji.
Pogledaj Ledeno doba i Himalaja
Holocen
Holocen je interglacijalno (međuledeno) razdoblje u kojemu i sada živimo, a započelo je naglim zatopljenjem oko 9500 godina pr.
Pogledaj Ledeno doba i Holocen
Homo erectus
Homo erectus ("uspravni čovjek" od latinskog: ērigere, "podignuti, uspraviti") izumrla je vrsta hominina koja je živjela tijekom cijelog pleistocena.
Pogledaj Ledeno doba i Homo erectus
Homo habilis
Homo habilis (ili Australopithecus habilis) je vrsta iz tribusa hominina, koja je živjela tijekom gelasija u pleistocenskom razdoblju, prije oko 2,33 do 1,44 milijuna godina.
Pogledaj Ledeno doba i Homo habilis
Hrast
Hrast ili dub je rod drveća iz porodice bukovki (Fagaceae) kojoj pripada preko 600 poznatih vrsta; sinonim su otpornosti i čvrstoće.
Pogledaj Ledeno doba i Hrast
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.
Pogledaj Ledeno doba i Hrvatska
Hudsonov zaljev
Hudsonov zaljev je veliki zaljev na sjeveru Kanade površine 1 200 000 kilometara kvadratnih.
Pogledaj Ledeno doba i Hudsonov zaljev
Idaho
Idaho je savezna država SAD-a. Glavni i najveći grad države je Boise.
Pogledaj Ledeno doba i Idaho
Illinois
Illinois je savezna država SAD-a. Peta je savezna država po broju stanovnika.
Pogledaj Ledeno doba i Illinois
Indiana
Indiana je savezna država u SAD-u. 93994 km2.
Pogledaj Ledeno doba i Indiana
Iowa
Iowa američka je savezna država.
Pogledaj Ledeno doba i Iowa
Island
Island (islandski: Ísland) je otočna zemlja u sjevernom Atlantiku između Grenlanda, Norveške i Britanskih otoka.
Pogledaj Ledeno doba i Island
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu.
Pogledaj Ledeno doba i Italija
Jasen
Jasen (lat. Fraxinus) je rod drveća iz porodice Oleaceae.
Pogledaj Ledeno doba i Jasen
Jela
Jela (lat. Abies), rod iz porodice borovki (Pinaceae).
Pogledaj Ledeno doba i Jela
Jezero
Plitvička jezera – svjetski poznata prirodna atrakcija Jezero je vodom ispunjena prirodna depresija na kopnu, koja nema neposredne veze s morem.
Pogledaj Ledeno doba i Jezero
Južna Dakota
Južna Dakota je savezna država SAD-a. Ime je dobila po Lakota i Dakota Sijuksima indijanskim plemenima, koji sastavljaju veliki dio stanovništva i povijesno dominiraju područjem.
Pogledaj Ledeno doba i Južna Dakota
Jug
Jug je jedna od četiri glavne strane svijeta.
Pogledaj Ledeno doba i Jug
Kamčatka
Topografija poluotoka Poluotok Kamčatka (ruski: полуостров Камчатка, poluostrov Kamčatka) je 1250 kilometara dug poluotok na ruskom dalekom istoku.
Pogledaj Ledeno doba i Kamčatka
Kanada
Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.
Pogledaj Ledeno doba i Kanada
Kansas
je savezna država SAD-a. Glavni grad je Topeka, a njegov najveći grad je Wichita.
Pogledaj Ledeno doba i Kansas
Karbon (geološko razdoblje)
Karbon je geološka era u razvoju Zemlje koja je počela prije oko 340 milijuna, a trajala je oko 60 milijuna godina računajući od sadašnjeg vremena.
Pogledaj Ledeno doba i Karbon (geološko razdoblje)
Klima
Klima (s grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.
Pogledaj Ledeno doba i Klima
Kontinent
Pojam kontinent (od lat.: (terra) continens) označava "međusobno povezanu zemlju".
Pogledaj Ledeno doba i Kontinent
Kopaonik
Kopaonik Kopaonik (alb. Kopaoniku) je najveći planinski masiv u Srbiji dok se jedan manji dio nalazi na Kosovu.
Pogledaj Ledeno doba i Kopaonik
Korab
Korab Korab Planina Korab je najviša planina u Makedoniji i u Albaniji.
Pogledaj Ledeno doba i Korab
Krapina
Krapina je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Pogledaj Ledeno doba i Krapina
Kukci
kandže 23. Tarsus 24. Tibia 25. Femur 26. Trochanter 27. Prednje crijevo 28. Thoraxganglion 29. Coxa 30. Žlijezda slinavka 31. Subesophageal ganglion 32. Usni aparat Kukci (lat. Insecta) su vrstama najbrojniji razred velike grupe člankonožaca (Arthropoda) obuhvaća više vrsta nego sve ostale životinjske skupine zajedno.
Pogledaj Ledeno doba i Kukci
Kvartar
Kvartar je posljednji geološki period koji je počeo prije 2,5 milijuna godina i u kojem se razvio suvremeni čovjek.
Pogledaj Ledeno doba i Kvartar
Led
Ledeni brijegovi Led je voda u čvrstom agregatnom stanju.
Pogledaj Ledeno doba i Led
Ledenjak
Ledenjak je veliko postojano tijelo od leda.
Pogledaj Ledeno doba i Ledenjak
List
List List je vegetativni organ biljke koji obavlja asimilacijsku i transpiracijsku funkciju.
Pogledaj Ledeno doba i List
Ljubljana
Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.
Pogledaj Ledeno doba i Ljubljana
Mahovnjače
mahovina Mahovnjače (Mahovine, Bryophyta, sensu lato) biljni odljeljak (divizija) koji čini skupinu najjednostavnije građenih kopnenih biljaka stablašica (Cormophyta).
Pogledaj Ledeno doba i Mahovnjače
Mekušci
Mekušci (Mollusca) su koljeno životinje s velikim brojem vrsta i oblika iz skupine beskralješnjaka koje se dijeli na devet razreda, od kojih je osam recentnih i jedan izumrli razred.
Pogledaj Ledeno doba i Mekušci
Michigan
Michigan je američka savezna država u regiji Srednji zapad.
Pogledaj Ledeno doba i Michigan
Milutin Milanković
Milutin Milanković (Dalj, 28. svibnja 1879. – Beograd, 12. prosinca 1958.), srpski geofizičar, astronom i građevinski inženjer.
Pogledaj Ledeno doba i Milutin Milanković
Minnesota
je država u sjevernom dijelu Sjedinjenih američkih država.
Pogledaj Ledeno doba i Minnesota
Missouri
Missouri (Ime dolazi po plemenu Missouri čije ime u prijevodu znači narod veliko kanua, savezna država u središnjem dijelu SAD. Površina 180 516 km², broj stanovnika 4.920.000 (15% Crnci). Glavni grad Jefferson City, a najveći Kansas City (broj stanovnika oko 450.000, a s predgrađima oko 2,3 milijuna).
Pogledaj Ledeno doba i Missouri
Montana
Montana, savezna država u sjeverozapadnom dijelu Sjedinjenih Američkih Država, u području Stjenovitih planina.
Pogledaj Ledeno doba i Montana
Morska struja
Glavne morske struje Morske struje su manje-više povezano, uglavnom vodoravno gibanje morske odnosno oceanske vode, te su uz valove i mijene jedno od triju osnovnih gibanja.
Pogledaj Ledeno doba i Morska struja
Nebraska
je savezna država SAD-a. To je jedina trostruko kopnena zemlja u SAD-u. Glavni grad je Lincoln, a najveći grad je Omaha, koji se nalazi na rijeci Missouri.
Pogledaj Ledeno doba i Nebraska
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje.
Pogledaj Ledeno doba i Nizozemska
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom.
Pogledaj Ledeno doba i Njemačka
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Pogledaj Ledeno doba i Norveška
Nova Engleska
Crveno-Nova Engleska u tradicionalnim granicama Boston Nova Engleska regija je Sjedinjenih Američkih Država smještena u sjeveroistočnom dijelu zemlje.
Pogledaj Ledeno doba i Nova Engleska
Novi Zeland
Novi Zeland je otočna država u jugozapadnom Tihom oceanu, jugoistočno od Australije.
Pogledaj Ledeno doba i Novi Zeland
Obična breza
240px Obična breza (viseća breza), bjelogorično je drvo iz porodice Betulaceae.
Pogledaj Ledeno doba i Obična breza
Obična lijeska
Muški cvijet obične lijeske Obična lijeska (sivosmeđa lijeska, šumska lijeska, lat. Corylus avellana) je vrsta lijeske koja raste na područjima Europe i Azije.
Pogledaj Ledeno doba i Obična lijeska
Obični bor
Obični bor ili bijeli bor (lat. Pinus sylvestris) je crnogorična vrsta drveća iz porodice Pinaceae.
Pogledaj Ledeno doba i Obični bor
Obični grab
Obični grab, bjelogorično je drvo iz porodice Betulaceae.
Pogledaj Ledeno doba i Obični grab
Oborina
Kiša. Snježni krajolik. Inje na travi. Rosa na cvijeću. Magla iznad jezera. tuče. Standardni kišomjer. milimetrima zavisno od vremena. Svaka okomita linija predstavlja vremenski odmak od 10 minuta, a svaka sljedeća vodoravna predstavlja količinu kiše od 0,4 mm. Uvjeti za konvektivnu oborinu.
Pogledaj Ledeno doba i Oborina
Ocean
Ocean (lat. oceanus; grč. ὠκεανός, prema grčkom bogu mora i voda Okeanu), u užem smislu jedinstvena, kontinuirana vodena masa golemih dimenzija, u širem smislu ukupna vodena masa mora na Zemlji koja pokriva skoro tri četvrtine (71%) Zemljine površine.
Pogledaj Ledeno doba i Ocean
Ohio
Ohio je američka savezna država koja se nalazi na istoku SAD-a, zapadno od gorja Apalači.
Pogledaj Ledeno doba i Ohio
Otok
sjevernom Jadranu Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke.
Pogledaj Ledeno doba i Otok
Perm (geološko razdoblje)
Perm je geološki period, najmlađe razdoblje paleozoika, koji je trajao od 299 do 251 milijun godina.
Pogledaj Ledeno doba i Perm (geološko razdoblje)
Pleistocen
Pleistocen, arhaično diluvij, geološka je epoha u povijesti Zemlje kojom počinje period kvartar.
Pogledaj Ledeno doba i Pleistocen
Plin
kinetičke energije molekula. Dim omogućuje kretanje okolnih čestica plina. čelične cijevi. Plin je agregatno stanje u kojemu tvar nema stalni oblik ni obujam.
Pogledaj Ledeno doba i Plin
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem.
Pogledaj Ledeno doba i Poljska
Polovi južne polutke
Područje Antarktike'''1'''. Zemljopisni Južni pol'''2'''. Magnetski Južni pol'''3'''. Geomagnetski Južni pol'''4'''. Južni pol nepristupačnosti Južni pol je najjužnija točka na Zemlji i ovisno o definiciji, nalazi se na ili u blizini Antarktike.
Pogledaj Ledeno doba i Polovi južne polutke
Polovi sjeverne polutke
'''1''': Zemljopisni Sjeverni pol; '''2''': Magnetski Sjeverni pol; '''3''': Geomagnetski Sjeverni pol; '''4''': Sjeverni pol nepristupačnosti Pod Sjevernim polom se u svakodnevnom jeziku podrazumijeva najsjevernija točka Zemlje, tj.
Pogledaj Ledeno doba i Polovi sjeverne polutke
Prekambrij
Prekambrij (skraćeno pЄ ili Kriptozoik) je najstariji period Zemljine povijesti, koji prethodi trenutnom eonu fanerozoiku.
Pogledaj Ledeno doba i Prekambrij
Profesor
Profesor (kratica prof.), osoba koja se bavi predavanjem određenog predmeta u osnovnoj i srednjoj školi, na fakultetu ili na akademiji.
Pogledaj Ledeno doba i Profesor
Prokletije
Jezerski Vrh (2694 m) s Karanfila (2480 m) Prokletije ili Albanski Alpi planinski masiv u sjevernoj Albaniji, istočnoj Crnoj Gori i na zapadu Kosova.
Pogledaj Ledeno doba i Prokletije
Proterozoik
eon iz kojeg nema nikakvih fosilnih ostataka. Ostale podjele odražavaju evoluciju života: arhaik i proterozoik su eoni, a paleozoik, mezozoik i kenozoik ere u eonu fanerozoiku. Proterozoik je geološki eon koji predstavlja razdoblje prije raširenosti kompleksnog života na Zemlji.
Pogledaj Ledeno doba i Proterozoik
Ptice
Ptice (lat. aves) su razred dvonožnih, toplokrvnih kralježnjaka koji polažu jaja.
Pogledaj Ledeno doba i Ptice
Puževi
Puževi (lat. Gastropoda) su jedan od osam razreda u koljenu mekušaca.
Pogledaj Ledeno doba i Puževi
Pula
Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.
Pogledaj Ledeno doba i Pula
Pustinja
Sahari Pustinja Mohave Pustinja je suho područje koje nastaje na mjestima u nedostatku vlage i vegetacije pri izraženom zagrijavanju i hlađenju tla, pa je ono podložno mehaničkom (fizičkom) trošenju čime nastaje sitni, rastresiti i suhi materijal na površini, koji se zatim oblikuje egzogenim eolskim procesima.
Pogledaj Ledeno doba i Pustinja
Reljef
Reljef čine sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini.
Pogledaj Ledeno doba i Reljef
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Pogledaj Ledeno doba i Rusija
Sibir
Bajkalskog jezera Sibir (ruski: Сиби́рь, ženski rod) je naziv za područje koje pokriva veći dio sjeverne Azije, tj.
Pogledaj Ledeno doba i Sibir
Sisavci
Sisavci (lat. Mammalia) su jedan od razreda unutar velike skupine životinja s kralježnicom, a u tradicionalnoj sistematici su razvrstani u razred.
Pogledaj Ledeno doba i Sisavci
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Pogledaj Ledeno doba i Sjedinjene Američke Države
Sjever
Sjever je jedna od četiri strane svijeta, i to ona koja označuje osnovnu stranu svijeta: sjever se upotrebljava na taj način da se položaj i smjer ostalih strana svijeta odnosi "kao prema sjeveru".
Pogledaj Ledeno doba i Sjever
Sjeverna Amerika
Sjeverna Amerika na karti svijeta Sjeverna Amerika je kontinent koji se u potpunosti nalazi na sjevernoj polutci i gotovo u potpunosti na zapadnoj polutci.
Pogledaj Ledeno doba i Sjeverna Amerika
Sjeverna Dakota
je savezna država SAD-a. Sjeverna Dakota je primljena u Uniju 2.
Pogledaj Ledeno doba i Sjeverna Dakota
Sjeverna Makedonija
Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.
Pogledaj Ledeno doba i Sjeverna Makedonija
Skandinavija
sjeverne Europe Skandinavija je kulturna i povijesna regija u sjevernoj Europi koja se sastoji od većeg dijela Skandinavskog poluotoka i Jutlandskog poluotoka, te otoka između njih.
Pogledaj Ledeno doba i Skandinavija
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika.
Pogledaj Ledeno doba i Slovačka
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more.
Pogledaj Ledeno doba i Slovenija
Smreka
Smreka (smrča, lat. Picea), biljni rod iz porodice borovki (Pinaceae) u koji pripada 38 vrsta crnogoričnog i vazdazelenog drveća.
Pogledaj Ledeno doba i Smreka
Soča
Soča (talijanski: Isonzo, furlanski: Lusinç, njemački: Sontig) je 137 km dugačka rijeka u zapadnoj Sloveniji (95 km) i sjevernoj Italiji (42 km).
Pogledaj Ledeno doba i Soča
Sob
Sob (lat. Rangifer tarandus), poznat i kao irvas i karibu, vrsta je jelena, jedinog predstavnika svoje potporodice koji naseljava tundre sjeverne Euroazije, Sjeverne Amerike i Grenlanda.
Pogledaj Ledeno doba i Sob
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km.
Pogledaj Ledeno doba i Srbija
Stablo
Golemi mamutovac je stablo s prosječnom visinom između 60 i 80 metara. Kokosova palma na Martiniku. Stablo ili drvo u botanici je svaka višegodišnja biljka, koja se sastoji iz korijena, vidljivog drvenog debla i krošnje koju čine grane i lišće (iglice).
Pogledaj Ledeno doba i Stablo
Stepa
Stepa u Kirgistanu. Stepa predstavlja uglavnom nizinsku zemljinu površinu za koju je često karakterističan niz međusobno ovisnih biljno-životinjskih zajednica koje stepsku površinu često odlikuju vrlo kvalitetnom zemljom pogodnom za poljoprivrednu obradu, posebno u istočnoj Europi.
Pogledaj Ledeno doba i Stepa
Sunčev sustav
Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.
Pogledaj Ledeno doba i Sunčev sustav
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Pogledaj Ledeno doba i Sunce
Svemir
Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga.
Pogledaj Ledeno doba i Svemir
Temperatura
kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.
Pogledaj Ledeno doba i Temperatura
Tlak
ploštine ''A''. Tlak je fizikalna veličina (znak p) koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile F, koja djeluje okomito na površinu ploštine A, dakle: Mjerna jedinica tlaka je Paskal (znak Pa) ili njutn po metru kvadratnom (N/m2).
Pogledaj Ledeno doba i Tlak
Troglav
Troglav (1913 m n/v), najviši vrh Dinare nalazi se na sjeverozapadnom dijelu općine Livno.
Pogledaj Ledeno doba i Troglav
Tundra
Tundra je biom koji se prostire u predjelima, gdje je rast drveća onemogućen nižim temperaturama i kratkom vegetacijskom sezonom.
Pogledaj Ledeno doba i Tundra
Ugljikov(IV) oksid
Ugljikov (IV) oksid (ugljikov dioksid, CO2) je kemijski spoj sastavljen od dva atoma kisika kovalentno vezan (vezani elektronima iz zadnje ljuske) za jedan atom ugljika.
Pogledaj Ledeno doba i Ugljikov(IV) oksid
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng.
Pogledaj Ledeno doba i Ujedinjeno Kraljevstvo
Uzbekistan
Uzbekistan, službeno Republika Uzbekistan je država u središnjoj Aziji, bez izlaza na more.
Pogledaj Ledeno doba i Uzbekistan
Vatra
Vatra Stanovnici Vanuatua pokušavaju zapaliti vatru Vatra Animacija vatre Vatra (iz ilirskog ili iz tračkog, prvotnog značenja „ognjište”, kao ili; oganj), prirodna je pojava koja prati određene kemijske procese, osebujno-burnu oksidaciju organskih tvari, pri kojoj nastaje toplina i svjetlost (izgaranje).
Pogledaj Ledeno doba i Vatra
Vegetacija
Vegetacija je pojam koji može značiti.
Pogledaj Ledeno doba i Vegetacija
Velež
Mostar, grad podno Veleža Velež je vapnenačka planina u istočnoj Hercegovini, istočno od grada Mostara i rijeke Neretve.
Pogledaj Ledeno doba i Velež
Velebit
ličke strane. Nacionalni park Paklenica. Udolina Došen Dabar na srednjem Velebitu u općini Karlobag. Velebit ili Velebitski masiv najduža je (145 km), a po nadmorskoj visini četvrta planina u Hrvatskoj.
Pogledaj Ledeno doba i Velebit
Visočica (planina u BiH)
Visočica je planina u Bosni i Hercegovini, južno od Bjelašnice, najvišeg vrha Džamija 1967 m. Na sjevernom dijelu pretežno se nalaze planinski pašnjaci, dok je južni dio obrastao šumom.
Pogledaj Ledeno doba i Visočica (planina u BiH)
Vjetar
Bura u Ninu. MW. Islandska ciklona 4. rujna 2003. Anemometar s lopaticama iz 1846., koji je izradio John Thomas Romney Robinson. Primjer ruže vjetrova. Vjetrovi na određenim zemljopisnim područjima tijekom dijela godine pušu stalnim smjerom i jačinom. Zemlji. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti.
Pogledaj Ledeno doba i Vjetar
Vunasti nosorog
Ilustracija vunastog nosoroga. Vunasti nosorog (latinski: Coelodonta antiquitatis) pleistocenska je izumrla vrsta nosoroga čije je tijelo bilo prekriveno krznom.
Pogledaj Ledeno doba i Vunasti nosorog
Washington
Washington, D.C. je glavni grad Sjedinjenih Američkih Država.
Pogledaj Ledeno doba i Washington
Wisconsin
Wisconsin je jedna od 50 američkih saveznih država.
Pogledaj Ledeno doba i Wisconsin
Zapad
Zapad je strana svijeta nasuprot istoku.
Pogledaj Ledeno doba i Zapad
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Pogledaj Ledeno doba i Zemlja
Zrak
gravitacijskim silama. atmosfere. ugljikovog ciklusa. Zrak je smjesa plinova što je kao omotač vezana uz Zemlju pretežno gravitacijskim silama, sudjeluje u njezinoj vrtnji, tvori Zemljinu atmosferu i nužna je za život na Zemlji.
Pogledaj Ledeno doba i Zrak
Zvijezda
svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.
Pogledaj Ledeno doba i Zvijezda
Vidi također
Glaciologija
- Abrazija
- Cirk
- Firn
- Fjord
- Glaciologija
- Kriogenij
- Led
- Ledenjak
- Ledeno doba
- Les
- Morena
- Oledba
- Otapanje ledenjaka
- Penitentes
- Valov
- Zadnje Veliko ledeno doba
Povijest znanosti
- Alkemija
- Kemijski elementi imenovani po mjestima
- Ledeno doba
- Logički pozitivizam
- Mehanizam iz Antikitere
- Misaoni pokus
- Povijest kemije
- Povijest znanosti
- Znanost u renesansi