Mirko Bonačić i Slavin Cindrić

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Mirko Bonačić i Slavin Cindrić

Mirko Bonačić vs. Slavin Cindrić

Mirko Bonačić, nadimak Babica (Split, 8. ožujka 1903. – Split, 18. listopada 1989.) je bivši hrvatski nogometaš. Slavin Cindrić (Temišvar, 1901. – Zagreb, 28. travnja 1942.), bio je hrvatski nogometaš, nogometni reprezentativac.

Dragutin Friedrich

Dragutin Friedrich (Koprivnica, 5. siječnja 1897. – Zagreb, 26. ožujka 1980.), bio je hrvatski nogometaš, nogometni reprezentativac, trener, tenisač, športski djelatnik i promotor športa.

Dragutin Friedrich i Mirko Bonačić · Dragutin Friedrich i Slavin Cindrić · Vidi više »

HAŠK

HAŠK, kratica od Hrvatski akademski športski klub, je bio nogometni klub osnovan 6.

HAŠK i Mirko Bonačić · HAŠK i Slavin Cindrić · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Hrvatska i Mirko Bonačić · Hrvatska i Slavin Cindrić · Vidi više »

IX. Olimpijske igre – Amsterdam 1928.

IX.

IX. Olimpijske igre – Amsterdam 1928. i Mirko Bonačić · IX. Olimpijske igre – Amsterdam 1928. i Slavin Cindrić · Vidi više »

Jugoslavenska nogometna reprezentacija

Jugoslavenska nogometna reprezentacija predstavljala je Kraljevinu Jugoslaviju (1918. – 1943.) i Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju (1946. – 1992.) u međunarodnim nogometnim natjecanjima.

Jugoslavenska nogometna reprezentacija i Mirko Bonačić · Jugoslavenska nogometna reprezentacija i Slavin Cindrić · Vidi više »

Ljubo Benčić

Ljubo Benčić (Stari Grad, 2. siječnja 1905. – Zagreb, 28. veljače 1992.), bivši hrvatski nogometni igrač i trener.

Ljubo Benčić i Mirko Bonačić · Ljubo Benčić i Slavin Cindrić · Vidi više »

Portugalska nogometna reprezentacija

Portugalska nogometna reprezentacija je nacionalna nogometna reprezentacija Portugala.

Mirko Bonačić i Portugalska nogometna reprezentacija · Portugalska nogometna reprezentacija i Slavin Cindrić · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Mirko Bonačić i Zagreb · Slavin Cindrić i Zagreb · Vidi više »