Brže od pregledniku!
91 odnosi: Albedo, Apollo 11, Asteroidi, Asteroidni pojas, Astrometrija, Astronaut, Astronomija, Astronomska jedinica, Astronomski objekt, Cassini-Huygens, Crveni pomak, Deep Space Network, Duljina, Efemeride, Fraunhoferove linije, Galilejanski mjeseci, Geologija, Hipoteza, Jupiter, Jupiterovi prirodni sateliti, Komet, Kovine, Led, Libracija, Lidar, Mars, Mars Express, Merkur, Metar, Meteor, Meteorski pljusak, Mikrovalovi, Mjerenje, Mjesec, Modulacija, Natrij, Nebo, Odnosi s javnošću, Opća teorija relativnosti, Optika, Orbita, Paralaksa, Period, Planet, Plavi pomak, Polarizacija, Putanja, Radar, Radio astronomija, Radioodašiljač, ..., Radioteleskop, Radiovalovi, Razlučivost, Refleksija, Reljef, Rotacijski period, Saturn, Saturnovi prsteni, Signal, Sovjetski Savez, Space Shuttle, Stijena, Sunčev sustav, Svemirske letjelice, Sveučilište u Kaliforniji, Los Angeles, Svjetlost, Tehnika, Titan (mjesec), Tlo, Topografija, Vat, Venera, Visinomjer, Vrijeme (fizika), Vrtnja, Zemlja, Zemlji bliski asteroidi, Zemljina atmosfera, Zrcalo, Zvjezdarnica Arecibo, Zvjezdarnica Jodrell Bank, 10. ožujka, 10. svibnja, 1946., 1960., 1961., 2018., 216 Kleopatra, 4179 Toutatis, 73P/Schwassmann–Wachmann, 99942 Apophis. Proširite indeks (41 više) »
Albedo
reflektira s površine nekoga tijela, omjer odražene svjetlosti prema svjetlosti koja je pala na tijelo. Apsolutno crno tijelo ne bi odrazilo ništa svjetlosti i imalo bi albedo jednak nuli. Vrijednosti albeda za razne površine. Albedo (lat.: bjelina) je broj koji pokazuje koliko se svjetlosti reflektira s površine nekoga tijela, omjer odražene svjetlosti prema svjetlosti koja je pala na tijelo.
Novi!!: Radarska astronomija i Albedo · Vidi više »
Apollo 11
Apollo 11 je bila svemirska misija koja je 20.
Novi!!: Radarska astronomija i Apollo 11 · Vidi više »
Asteroidi
Asteroid 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, a to je bio prvi mjesec koji je bio otkriven kod asteroida. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa. Najveći planetoid s gornje slike 4 Vesta (lijevo), s patuljastim planetom 1 Ceres (u sredini) i Zemljinim Mjesecom (desno) prikazanim u mjerilu. Hubbleove snimke 1 Ceresa. 951 Gaspra je prvi planetoid koji je bio uslikan iz blizine. Veličina prvih 10 otkrivenih planetoid u usporedbi s Mjesecom: 1 Ceres, 2 Pallas, 3 Juno, 4 Vesta, 5 Astraea, 6 Hebe, 7 Iris, 8 Flora, 9 Metis i 10 Hygiea. Površina planetoida 4 Vesta izbrazdana kraterima. 253 Mathilde je C - planetoid ili ugljikov planetoid, duljine je ono 50 kilometara, koji na sebi ima krater velik skoro polovicu duljine. Fotografija je snimljena 1997. sa svemirske letjelice ''NEAR Shoemaker''. date.
Novi!!: Radarska astronomija i Asteroidi · Vidi više »
Asteroidni pojas
Glavni planetoidni pojas ili asteroidni pojas (prikazan bijelim točkicama) nalazi se između putanja Marsa i Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa. Hubbleove snimke 1 Ceresa. 951 Gaspra je prvi planetoid koji je bio uslikan iz blizine. Veličina prvih 10 otkrivenih planetoid u usporedbi s Mjesecom: 1 Ceres, 2 Pallas, 3 Juno, 4 Vesta, 5 Astraea, 6 Hebe, 7 Iris, 8 Flora, 9 Metis i 10 Hygiea. Površina planetoida 4 Vesta izbrazdana kraterima. 253 Mathilde je C - planetoid ili ugljikov planetoid, duljine je ono 50 kilometara, koji na sebi ima krater velik skoro polovicu duljine. Fotografija je snimljena 1997. sa svemirske letjelice ''NEAR Shoemaker''. Kirkwoodove pukotine u asteroidnom pojasu. svemirske letjelice Dawn. Nekoliko pogleda na planetoid 433 Eros u prirodnim bojama. Asteroid 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, a to je bio prvi mjesec koji je bio otkriven kod asteroida. date.
Novi!!: Radarska astronomija i Asteroidni pojas · Vidi više »
Astrometrija
reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. 150 mm Maksutov–Cassegrain teleskop (katadiopter). cirkumpolarne zvijezde. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Radarska astronomija i Astrometrija · Vidi više »
Astronaut
Bruce McCandless II, američki astronaut, u šetnji svemirom (1984.) Astronaut (+) ili kozmonaut (rus. космона́вт) je osoba obučena, u programu leta u svemir, za zapovijedanje, upravljanje, ili služenje kao član posade na svemirskoj letjelici.
Novi!!: Radarska astronomija i Astronaut · Vidi više »
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Novi!!: Radarska astronomija i Astronomija · Vidi više »
Astronomska jedinica
Astronomska jedinica (hrvatska kratica AJ ili aj, međunarodna kratica od eng. AU, skraćeno od Astronomical Unit) jest mjerna jedinica za duljinu.
Novi!!: Radarska astronomija i Astronomska jedinica · Vidi više »
Astronomski objekt
Pod pojmom astronomskih objekata ili nebeskih tijela podrazumijevamo sve objekte u svemiru: zvijezde, planete, asteroide, prirodne satelite.
Novi!!: Radarska astronomija i Astronomski objekt · Vidi više »
Cassini-Huygens
Letjelica Cassini je svemirska letjelica koja je istraživala Saturn, njegove prstene i mjesece.
Novi!!: Radarska astronomija i Cassini-Huygens · Vidi više »
Crveni pomak
Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). Sunčevim (lijevo). Dopplerova učinka i radara može odrediti brzina kretanja vozila. Dopplerov učinak se može primijetiti i kod kretanja labuda po vodi (valovi na vodi). Crveni pomak je pomak spektralnih linija svjetlosti (povećanje valnih duljina) prema crvenom dijelu spektra.
Novi!!: Radarska astronomija i Crveni pomak · Vidi više »
Deep Space Network
Deep Space Network je mreža tanjurastih antena na Zemlji za primanje signala iz dubokog svemira.
Novi!!: Radarska astronomija i Deep Space Network · Vidi više »
Duljina
Dubina naftne bušotine ''a''. magenti. i pripadajući komadić prijeđenog puta \scriptstyle \Delta s postaju jednaki za dovoljno mali vremenski interval. Slobodni put je udaljenost koju pojedina čestica u sustavu čestica prevali između dvaju uzastopnih sudara (sraz) s okolnim česticama. Valna duljina ''λ'' je udaljenost nakon koje se oblik vala ponavlja. Visina. Razlika između pravog (astronomskog), prividnog (vidljivog) i prirodnog obzora (horizonta). leća. Dužina definirana kao presjek dvaju polupravaca. Duljina (oznaka l) je osnovna fizikalna veličina kojom se opisuje prostorna udaljenost dviju točaka.
Novi!!: Radarska astronomija i Duljina · Vidi više »
Efemeride
Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Rudolfove tablice koje je izradio Johannes Kepler. Kepler je obećao Tycho Bracheu da će dovršiti njegove astronomske tabele (efemeride) i objaviti ih. Efemeride (grč. ἐφημερίς, dnevnik) su astronomske tablice koje donose podatke o položaju i gibanju nebeskih tijela za neko razdoblje, a gdjekad i o udaljenosti i sjaju tijela, retrogradnom gibanju planeta, te o pomrčinama.
Novi!!: Radarska astronomija i Efemeride · Vidi više »
Fraunhoferove linije
Sunčev spektar s Fraunhoferovim linijama Spektar plavog neba, u blizini obzora, oko 3 do 4 sata poslijepodne, na čistom nebu Fraunhoferove linije su spektralne linije, nazvane prema njemačkom fizičaru Joseph von Fraunhoferu, koje se vide kao tamne apsorpcione linije, u vidljivom Sunčevom spektru.
Novi!!: Radarska astronomija i Fraunhoferove linije · Vidi više »
Galilejanski mjeseci
Jupiter s velikom crvenom pjegom i galilejanski mjeseci Galilejanski mjesecima nazivamo četiri Jupiterova mjeseca koje je otkrio Galileo Galilej 7.
Novi!!: Radarska astronomija i Galilejanski mjeseci · Vidi više »
Geologija
Geologija (od grčkih riječi γη (Gea.
Novi!!: Radarska astronomija i Geologija · Vidi više »
Hipoteza
Hipoteza je predloženo objašnjenje fenomena ili razumna pretpostavka koje predlaže moguću korelaciju između više fenomena.
Novi!!: Radarska astronomija i Hipoteza · Vidi više »
Jupiter
Zemlje. Okomit presjek temperature atmosfere ovisno o visini. zemljopisnoj širini (jovigrafske širine). Europa (isto na dnu). Jupiter je planet iz klase plinovitih divova s najvećim promjerom i najvećom masom u Sunčevu sustavu, peti po udaljenosti od Sunca (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna kilometara); jednom obiđe Sunce za 11,862 godina.
Novi!!: Radarska astronomija i Jupiter · Vidi više »
Jupiterovi prirodni sateliti
galilejanska mjeseca viđeni kroz optički teleskop s promjerom zrcala 25 cm (10”). HST, izvor: NASA/JPL) Io. Europa. Ganimed. Kalista. Jupiterovi nepravilni sateliti (vanjski) i njihove putanje. Amalteje u boji, snimljeno sa svemirske letjelice Voyager 1 (1979.). Jupiterovi prirodni sateliti su prirodni sateliti ili mjeseci koji kruže oko Jupitera i do sada ih je otkriveno ukupno 79.
Novi!!: Radarska astronomija i Jupiterovi prirodni sateliti · Vidi više »
Komet
Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. Mlazovi plina i leda izbijaju iz kometa Hartley 2. Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Komet C/2011 W3 (Lovejoy) se približava Suncu krajem 2011. Australije 2007. Sunca. Sunca. Građa kometa. Dijelovi repa kometa. Neki kometi kao komet Lovejoy (oznake C/2011 W3) imaju vrlo dugačak rep. Usporedba jezgri kometa Tempel 1 i Hartley 2. Jezgra kometa Wild 2. Komet Borrelly (oznake 19P/Borrelly) ima mlazeve plina, iako nema površinskog leda. Komet Holmes (oznake 17P/Holmes) iz 2007., pokazuje svojstveni plavi ionski plinski rep s desne strane. Halleyjeva kometa u plavoj boji, s obzirom na putanje Jupitera, Saturna, Urana i Neptuna, koje su u crvenoj boji. infracrvenom svjetlu. Komet (prema grč. ϰομήτης: dugokos; zvijezda repatica) je nestalno nebesko tijelo u Sunčevu sustavu kojima su staze vrlo izdužene, a ravninu ekliptike mogu presijecati pod bilo kojim kutom.
Novi!!: Radarska astronomija i Komet · Vidi više »
Kovine
Užareni metal u kovačnici Kovine (latinizirano: metali) su kemijski elementi koji zbog načina kojim se njihovi atomi povezuju (metalna veza) dobro provode električnu struju.
Novi!!: Radarska astronomija i Kovine · Vidi više »
Led
Ledeni brijegovi Led je voda u čvrstom agregatnom stanju.
Novi!!: Radarska astronomija i Led · Vidi više »
Libracija
Mjesečeva libracija Libracija je promjena orijentacije Mjesečeve površine u odnosu na motritelja na Zemlji.
Novi!!: Radarska astronomija i Libracija · Vidi više »
Lidar
Zemljinoj atmosferi. arheologiji. Lidar (akronim od engl. Light Detection and Ranging: svjetlosno zamjećivanje i klasifikacija) je optički mjerni instrument koji odašilje laserske zrake koje se odbijaju od vrlo sitnih čestica raspršenih u Zemljinoj atmosferi (aerosola, oblačnih kapljica i drugo) i potom registriraju u optičkom prijamniku (obično teleskopu).
Novi!!: Radarska astronomija i Lidar · Vidi više »
Mars
Mars je četvrti planet po udaljenosti od Sunca, vidljiv sa Zemlje prostim okom i zato poznat od davnine.
Novi!!: Radarska astronomija i Mars · Vidi više »
Mars Express
Letjelica Mars Express lansirana je 2. lipnja 2003. uz pomoć rakete Sojuz-Fregat i pri lansiranju je imala masu od 1223 kg.
Novi!!: Radarska astronomija i Mars Express · Vidi više »
Merkur
Merkur je planet najbliži Suncu; vrlo izdužene staze, kojoj numerički ekscentricitet iznosi 0,206, pa pokazuje relativistički zakret perihela.
Novi!!: Radarska astronomija i Merkur · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Radarska astronomija i Metar · Vidi više »
Meteor
Perzeidi, meteorski roj. meteorskog pljuska 2009. Perzeida. atmosferu. Zemlje. zviježđu Liri, a pojavljuje se oko 20. travnja. Orionida. Orionida i Mliječni put. ekspozicijom. Leonidi su meteorski pljusak koji su najobilniji bili 1833., s približno 35 000 meteora na sat. Meteor (grčki metéoros (μετέωρος).
Novi!!: Radarska astronomija i Meteor · Vidi više »
Meteorski pljusak
Leonidi iz 1866., ilustracija. zviježđu Liri, a pojavljuje se oko 20. travnja. Perzeidi, meteorski roj. Leonidi za vrijeme vrhunca pojave meteorskog pljuska 2009. Perzeida. atmosferu. Meteorski pljusak, meteorska kiša ili meteorski roj je pojava skupine meteora iz jedne točke na nebu (radijanta).
Novi!!: Radarska astronomija i Meteorski pljusak · Vidi više »
Mikrovalovi
Mikrovalna pećnica. elektromagnetskog zračenja. Mikrovalovi su elektromagnetski valovi valne duljine od 1 do 300 mm.
Novi!!: Radarska astronomija i Mikrovalovi · Vidi više »
Mjerenje
Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' ima površinu ''P.
Novi!!: Radarska astronomija i Mjerenje · Vidi više »
Mjesec
Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.
Novi!!: Radarska astronomija i Mjesec · Vidi više »
Modulacija
Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. frekvencijsku modulaciju ili FM. Stariji model radioprijamnika iz 1940. Dipolna antena. Modulacija (lat. modulatio, od modulari: mjeriti), u tehnici, je postupak kojim se neko svojstvo jedne fizičke veličine mijenja u skladu s promjenama druge veličine.
Novi!!: Radarska astronomija i Modulacija · Vidi više »
Natrij
Sodik je stari hrvatski naziv za natrij.
Novi!!: Radarska astronomija i Natrij · Vidi više »
Nebo
Nebo Nebo je sloj nevidljivih plinova koji okružuju i štite Zemlju pa ih nazivamo atmosferom.Blanka Pašagić (prijevod izvornog teksta Emmanuele Paroissien), Priroda, Kad je vrijeme sunčano nebo je plave boje, a kad je oblačno, nebo je sivo. Nebo je plavo zbog toga što, kad je Sunce visoko na nebu, Sunčeve zrake lome se u čestice koje sadrže prašinu i lebde. Pojava je poznata kao Rayleighovo raspršenje. Nebo može biti također crvene ili žute boje. U podne na nebu se, kad je sunčano, vidi Sunce, a noću se vide zvijezde. Zvijezde su i danju prisutne, ali ih je nemoguće vidjeti jer imaju puno slabiju svjetlost nego noću. Na nebu se lakše može predvidjeti kakvo će biti vrijeme te je li dan, noć ili sumrak.
Novi!!: Radarska astronomija i Nebo · Vidi više »
Odnosi s javnošću
Odnosi s javnošću (eng. public relations, njem. Öffentlichkeitsarbeit) su dvosmjerna komunikacija između organizacije i njezine unutarnje i vanjske javnosti, u svrhu postizanja međusobnog razumijevanja, izgradnje društvene odgovornosti i ostvarivanja zajedničkih interesa.
Novi!!: Radarska astronomija i Odnosi s javnošću · Vidi više »
Opća teorija relativnosti
Opća relativnost ili opća teorija relativnosti (OTR) fizikalna je teorija koju je Albert Einstein objavio u članku Osnove opće teorije relativnosti (njem. Die Grundlage der allgemeinen Relativitätstheorie), 20.
Novi!!: Radarska astronomija i Opća teorija relativnosti · Vidi više »
Optika
Dvostruka duga. disperziju svjetlosti. ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. Refrakcija ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima. valnoj duljini vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Pokus s laserskom zrakom. Rayleighovo raspršenje jače je nakon zalaska Sunca. Ono uzrokuje plavu nijansu neba u toku dana i crvenu boju Sunca kod zalaska. elektronskim mikroskopom. Optika (prema grč. ὀπτιϰὴ: o vidu) je grana fizike koja se bavi svojstvima i širenjem svjetlosti, te međudjelovanjem svjetlosti i tvari.
Novi!!: Radarska astronomija i Optika · Vidi više »
Orbita
Orbita (lat. od orbis: krug) može značiti.
Novi!!: Radarska astronomija i Orbita · Vidi više »
Paralaksa
Metoda paralakse za mjerenje udaljenosti do zvijezda, planeta ili Mjeseca. Triangulacija se može iskoristiti za mjerenje udaljenosti od broda do obale. Jedan geodet mjeri kut ''α'', a drugi ''β''. Poznavajući udaljenost ''l'', može se izračunati udaljenost ''d''. Paralaksa (grč. παράλλαξις: promjena, odstupanje) je prividan pomak nebeskog tijela opažan iz dvaju različitih smjerova; služi za određivanje udaljenosti nebeskih tijela.
Novi!!: Radarska astronomija i Paralaksa · Vidi više »
Period
Animacija promjene perioda Period je u fizici veličina kojom se iskazuje trajanje jednog ciklusa periodične promjene, kao što je npr.
Novi!!: Radarska astronomija i Period · Vidi više »
Planet
Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.
Novi!!: Radarska astronomija i Planet · Vidi više »
Plavi pomak
Dopplerov crveni i plavi pomak Plavi pomak je skraćivanje valne duljine elektromagnetskog zračenja uzrokovano gibanjem izvora zračenja prema promatraču.
Novi!!: Radarska astronomija i Plavi pomak · Vidi više »
Polarizacija
Polarizacija (prema srednjovj. lat. polaris: polarni, od lat. polus: pol, stožer) može značiti usmjeravanje u suprotne strane; stjecanje polarnosti.
Novi!!: Radarska astronomija i Polarizacija · Vidi više »
Putanja
balistička krivulja Zelena putanja: Newtonova balistička krivulja. m/s pod različitim kutevima (u vakuumu). godišnjih doba kako se vidi sa sjevera. Krajnje desno: zimski suncostaj ili solsticij. Putanja, staza ili trajektorija je krivulja koju tijekom gibanja opisuju materijalna točka ili središte mase nekog fizikalnog tijela.
Novi!!: Radarska astronomija i Putanja · Vidi više »
Radar
Radar. Rad radara. Brodska radarska antena. navigaciji. Zemljinoj atmosferi. gibanju njihova izvora ili promatrača. Izgled zaslona meteorološkog radara. Snimak modernog meteorološkog radara. Velika Britanija je od 1936. do 1939. postavila uzduž južne i istočne obale lanac radarskih postaja za obranu od njemačkih zračnih i pomorskih napada. Venere. Radar (pokrata ili akronim od eng. Radio Detection and Ranging: otkrivanje i određivanje udaljenosti radio valovima) je elektronički uređaj za određivanje udaljenosti, azimuta, elevacije (kutna visina) i brzine nekog predmeta na temelju odbijanja (refleksije) iz uređaja emitiranih elektromagnetskih valova od taj predmet.
Novi!!: Radarska astronomija i Radar · Vidi više »
Radio astronomija
Novom Meksiku, SAD. Četiri radio antene za Projekt ALMA u Čileu. 300px HST), radio slika iste galaktike korištenjem dugobazične interferometrije (eng. ''Very Large Array'' ili ''VLA''), i slika središnjeg dijela (eng. ''Very Long Baseline Array'' ili ''VLBA'') koja se sastoji od radio teleskopa u SAD, Njemačkoj, Italiji, Švedskoj i Španjolskoj. Za mlaz čestica se pretpostavlja da je crna rupa u centru galaktike. Parkes radio teleskop u Australiji (izvor: CSIRO). Radioteleskop Sardinija u gradnji. Jupiterovi radio-izboji. Radio astronomija ili radioastronomija je grana astronomije koja za ispitivanje nebeskih tijela koristi radio valove valne duljine od 1 milimetar do 30 metara koje propušta Zemljina atmosfera (ionosfera).
Novi!!: Radarska astronomija i Radio astronomija · Vidi više »
Radioodašiljač
frekvencijsku modulaciju ili FM. energije. Pobudimo li takav titrajni krug na titranje, strujnim krugom će poteći struja kao odziv titrajnog kruga na pobudu. Hertzov dipol je osnovna sastavnica mnogih antena. Radio odašiljač, radioodašiljač ili radiopredajnik je elektronički uređaj za stvaranje moduliranog električnog signala, koji neki podatak ili informaciju (izvorno često u neelektričnom obliku, na primjer zvuk, slika) predočuje kao promjenu električne veličina (električna struja, električni napon).
Novi!!: Radarska astronomija i Radioodašiljač · Vidi više »
Radioteleskop
Opservatorij Parkes u Australiji (izvor: CSIRO). Radioteleskop Green Bank. Jansky dipolne mreže. Radioteleskop Effelsberg. Novom Meksiku, SAD. Radioteleskop Sardinija u gradnji. Radioteleskop je astronomski instrument ili uređaj za prihvat i mjerenje jakosti svemirskih radio valova.
Novi!!: Radarska astronomija i Radioteleskop · Vidi više »
Radiovalovi
minijatura Radiovalovi ili radijski valovi su veliko područje elektromagnetskih valova s valnom duljinom većom od one infracrvenog zračenja, a zajednička im je osobina da se mogu proizvesti protjecanjem izmjenične električne struje u napravi koja se zove antena.
Novi!!: Radarska astronomija i Radiovalovi · Vidi više »
Razlučivost
Razlučivost ili rezolucija veličina kojom se definira mogućnost razdvajanja/razaznavanja sitnih detalja kojom se opisuje kakvoća slike.
Novi!!: Radarska astronomija i Razlučivost · Vidi više »
Refleksija
ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. Refrakcija ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima. Totalna refleksija nastaje kada zrake svjetlosti koje se šire iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo padaju na granicu tih sredstava pod kutom većim od nekoga graničnoga kuta. Refleksija (kasnolat. reflexio: odbijanje) ili refleksija valova (odbijanje valova), u fizici, je odbijanje ravnih valova na graničnoj površini dvaju sredstava (medija).
Novi!!: Radarska astronomija i Refleksija · Vidi više »
Reljef
Reljef čine sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini.
Novi!!: Radarska astronomija i Reljef · Vidi više »
Rotacijski period
sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. Period rotacije je vrijeme potrebno da neko tijelo napravi jedan cijeli okret oko svoje rotacijske osi.
Novi!!: Radarska astronomija i Rotacijski period · Vidi više »
Saturn
Saturn je šesti planet u Sunčevu sustavu.
Novi!!: Radarska astronomija i Saturn · Vidi više »
Saturnovi prsteni
Pogled na sve Saturnove prstene iz svemirske letjelice Cassini-Huygens (2013.). Zemlja je "mala plava točkica" između vanjskih prstena G i E, u donjem lijevom dijelu slike. Glavni Saturnovi prsteni s oznakama. Saturnovi prsteni. Voyager 2 pogled na Saturn koji baca sjenu na prstene. Vidljiva su 4 prirodna satelita. Saturnovi prsteni su veoma složeni i sastoje se od stotina tisuća prstenčića.
Novi!!: Radarska astronomija i Saturnovi prsteni · Vidi više »
Signal
*Signal je informacija koja prolazi određenim medijem.
Novi!!: Radarska astronomija i Signal · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Radarska astronomija i Sovjetski Savez · Vidi više »
Space Shuttle
Space Shuttle, službeno nazvan Space Transportation System ili STS (svemirski transportni sustav), svemirska je letjelica koju je svemirska agencija NASA vlade Sjedinjenih Američkih Država upotrebljavala za svemirske letove s ljudskom posadom.
Novi!!: Radarska astronomija i Space Shuttle · Vidi više »
Stijena
Stijene i minerali Stijena je sastavni dio litosfere (Zemljine kamene kore i gornjeg plašta) određenog načina geološkog pojavljivanja sklopa i sastava.
Novi!!: Radarska astronomija i Stijena · Vidi više »
Sunčev sustav
Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.
Novi!!: Radarska astronomija i Sunčev sustav · Vidi više »
Svemirske letjelice
Voyager Phoenix Proton Columbia Apollo Svemirski brod Sojuz Hubble Cassini Svemirska letjelica je vozilo koje putuje kroz svemir.
Novi!!: Radarska astronomija i Svemirske letjelice · Vidi više »
Sveučilište u Kaliforniji, Los Angeles
right Jedna od četiri originalne zgrade Sveučilišta Sveučilište u Kaliforniji, Los Angeles (engl. University of California, Los Angeles, kratica: UCLA) je američko sveučilište u Los Angelesu u saveznoj državi Kaliforniji čije glavno sjedište se nalazi u naseljenom području četvrti Westwood.
Novi!!: Radarska astronomija i Sveučilište u Kaliforniji, Los Angeles · Vidi više »
Svjetlost
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.
Novi!!: Radarska astronomija i Svjetlost · Vidi više »
Tehnika
Tehnika (grč., umijeće, vještina) skup je svih oruđa i znanja proizvodnje koja su se historijski razvijala i koja čovjeku omogućuju djelovanje na prirodu u svrhu prilagodbe prirodnih resursa svojim potrebama.
Novi!!: Radarska astronomija i Tehnika · Vidi više »
Titan (mjesec)
Titan (također Saturn VI) je prirodni satelit Saturna.
Novi!!: Radarska astronomija i Titan (mjesec) · Vidi više »
Tlo
Tlo je rastresit, površinski sloj Zemljine kore koji pokriva najveći dio kopna na Zemlji.
Novi!!: Radarska astronomija i Tlo · Vidi više »
Topografija
Topografija je zemljopisni pojam, koji se bavi opisivanjem i proučavanjem Zemljinih površinskih elemenata, fizičkogeografskih karakteristika, kao visina i nagib.
Novi!!: Radarska astronomija i Topografija · Vidi više »
Vat
Vat (simbol: W) je izvedena jedinica SI sustava za snagu.
Novi!!: Radarska astronomija i Vat · Vidi više »
Venera
Venera je drugi planet po udaljenosti od Sunca, bez satelita, nešto manji od Zemlje (promjer 12 104 kilometara).
Novi!!: Radarska astronomija i Venera · Vidi više »
Visinomjer
Visinomjer. Shema jednostavnog visinomjera. nadmorske visine. Visinomjer ili altimetar je mjerni instrument ili sprava za određivanje visine.
Novi!!: Radarska astronomija i Visinomjer · Vidi više »
Vrijeme (fizika)
Sat mjeri vrijeme. Sat s klatnom (njihalom) ili ura njihalica. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Vrijeme, u fizici, je temeljna fizikalna veličina koja obilježava trajanje zbivanja ili razmak između dvaju događaja.
Novi!!: Radarska astronomija i Vrijeme (fizika) · Vidi više »
Vrtnja
kugle oko svoje osi. Vrtnja ili rotacija (lat. rotatio: okretanje, obrtanje), u fizici, je okretanje krutoga tijela oko osi.
Novi!!: Radarska astronomija i Vrtnja · Vidi više »
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Novi!!: Radarska astronomija i Zemlja · Vidi više »
Zemlji bliski asteroidi
Apoloni i Atoni. Asteroid 4179 Toutatis, radarske snimke. Putanja i položaj planetoida Erosa (433 Eros) na dan 7. svibnja 2013. Eros u prirodnim bojama. Pretpostavlja se da je 15. veljače 2013. godine jedan od Apolona eksplodirao (Pad meteorita nad Uralom 2013.) iznad grada Čeljabinska. Usporedba planetoida DA14 i njegove putanje. Trag meteorita na nebu iznad Čeljabinska. Itokawa. Itokawa. Sliku omogućila Japanska aeronautička i svemirska istraživačka agencija JAXA. Planetoid Aton (2062 Aten) koji spada u grupu Zemlji bliski asteroidi. nebeskim tijelom ove veličine. Zemlji bliski asteroidi (eng. NEA, kratica od Near Earth Asteroid) je zajednički naziv za sve asteroide (planetoide) koji se u jednom dijelu putanje približavaju Zemljinoj putanji.
Novi!!: Radarska astronomija i Zemlji bliski asteroidi · Vidi više »
Zemljina atmosfera
Slojevi atmosfere (NOAA) Sastav Zemljine atmosfere. Donji dijagram predstavlja najmanje uobičajene plinove koje čine samo 0.038% atmosfere. Vrijednosti su regulirane za ilustraciju. Chapmanov ozonski ciklus Apsorpcija uv-zračenja u ozonskim sloju Veoma svijetli meteor Položaj ionosfere u atmosferi Magnetosfera štiti zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra Van Allenovi pojasevi zračenja Zemljina atmosfera je sloj plinova koji okružuju planet Zemlju i koji zadržava Zemljina gravitacija.
Novi!!: Radarska astronomija i Zemljina atmosfera · Vidi više »
Zrcalo
Vaza u zrcalu. Ravno zrcalo: svjetlost koja pada na ravno zrcalo odbija se tako da je kut upadanja jednak kutu odbijanja. Primjer ravnog zrcala u prirodi. Zraka svjetlosti nakon refleksije na dvjema zrcalima čini sa svojim prvobitnim smjerom dvostruki kut od kuta između zrcala. žarištu zove se sferna aberacija. paraboličnim zrcalom. Zrcalo ili ogledalo je ploha koja pravilno odbija svjetlost.
Novi!!: Radarska astronomija i Zrcalo · Vidi više »
Zvjezdarnica Arecibo
Zvjezdarnica Arecibo (eng. Arecibo Observatory) se nalazi pokraj mjesta Arecibo u Portoriku.
Novi!!: Radarska astronomija i Zvjezdarnica Arecibo · Vidi više »
Zvjezdarnica Jodrell Bank
Zvjezdarnica Jodrell Bank (službeno: Jodrell Bank Experimental Station; engleski za „Jodrell Bank eksperimentalna stanica”), od 1966.
Novi!!: Radarska astronomija i Zvjezdarnica Jodrell Bank · Vidi više »
10. ožujka
10.
Novi!!: Radarska astronomija i 10. ožujka · Vidi više »
10. svibnja
10.
Novi!!: Radarska astronomija i 10. svibnja · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: Radarska astronomija i 1946. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Radarska astronomija i 1960. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Radarska astronomija i 1961. · Vidi više »
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Radarska astronomija i 2018. · Vidi više »
216 Kleopatra
216 Kleopatra je veliki (217×94×81 km) asteroid glavnog pojasa.
Novi!!: Radarska astronomija i 216 Kleopatra · Vidi više »
4179 Toutatis
Asteroid Toutatis otkrio je 4. siječnja 1989. francuz Christian Pollas dok je na fotografskim pločama tražio male jupiterove satelite.
Novi!!: Radarska astronomija i 4179 Toutatis · Vidi više »
73P/Schwassmann–Wachmann
Komet 73P/Schwassmann-Wachmann, poznat i kao Schwassmann-Wachmann 3, periodičan je komet u procesu dezintegracije.
Novi!!: Radarska astronomija i 73P/Schwassmann–Wachmann · Vidi više »
99942 Apophis
99942 Apophis, prije znan kao i 2004 MN4, je jedan od Zemlji bliskih asteroida koji je prouzročio zabrinutost astronoma u prosincu 2004. kada su prvotna mjerenja putanje otkrile da postoji relativno visoka vjerojatnost da će pogoditi Zemlju 2029. Vjerojatnost udara 13.
Novi!!: Radarska astronomija i 99942 Apophis · Vidi više »
