Brže od pregledniku!Sličnosti između Banja Luka i Rat u Bosni i Hercegovini
Banja Luka i Rat u Bosni i Hercegovini imaju 35 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Administrativna podjela Bosne i Hercegovine, Beograd, Bočac (Banja Luka, BiH), Bosanska Gradiška, Bosanska krajina, Bosanski Šamac, Bosna i Hercegovina, Daytonski sporazum, Denacionalizacija, Doboj, Europska unija, Hercegovina, Hrvati Bosne i Hercegovine, Hrvatska, Manjača, Njemačka, Prijedor, Rat u Bosni i Hercegovini, Republika Srpska, Rusija, Sarajevo, Sava, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Makedonija, Slovenija, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Srbija, Srpska pravoslavna Crkva, Travnik, Trebinje, ..., Ukrajina, Usora, 1941., 1991., 1992.. Proširite indeks (5 više) »
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine
Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta – Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, te distrikta Brčko.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Banja Luka · Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Banja Luka i Beograd · Beograd i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Bočac (Banja Luka, BiH)
Bočac je naseljeno mjesto u sastavu Grada Banje Luke, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.
Banja Luka i Bočac (Banja Luka, BiH) · Bočac (Banja Luka, BiH) i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Bosanska Gradiška
Bosanska Gradiška (srp. ćir. Градишка, Gradiška), grad i općina u Bosni i Hercegovini (entitet: Republika Srpska).
Banja Luka i Bosanska Gradiška · Bosanska Gradiška i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Bosanska krajina
Približni teritorij Bosanske krajineNedostaje izvor Bosanske krajiine i područja koja se nekad smatraju njenim djelom Bosanska krajina je regija koja obuhvaća prostor zapadne Bosne i Hercegovine smještena oko tri veće rijeke: Una, Sana i Vrbas a proteže se od Jajca i Usore na istoku regije do Bihaća i Velike Kladuše na zapadu odnosno do rijeke Korane.
Banja Luka i Bosanska krajina · Bosanska krajina i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Bosanski Šamac
Bosanski Šamac (boš. / srp. Šamac, Шамац) grad je i općina u Bosni i Hercegovini.
Banja Luka i Bosanski Šamac · Bosanski Šamac i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Banja Luka i Bosna i Hercegovina · Bosna i Hercegovina i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Daytonski sporazum
Opći okvirni sporazum Sudionici sporazuma Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini ili Daytonski sporazum naziv je mirovnoga dogovora iz baze zračnih snaga Wright-Patterson u Daytonu, Ohio, SAD, o uređenju Bosne i Hercegovine nakon rata 1992.
Banja Luka i Daytonski sporazum · Daytonski sporazum i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Denacionalizacija
Denacionalizacija ili privatizacija je prijenos vlasništva i odgovornosti od javnog ili državnog u privatni sektor.
Banja Luka i Denacionalizacija · Denacionalizacija i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Doboj
Doboj je grad, u administrativnom smislu središte je istoimene administrativne jedinice u Republici Srpskoj, u BiH.
Banja Luka i Doboj · Doboj i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Banja Luka i Europska unija · Europska unija i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Hercegovina
86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.
Banja Luka i Hercegovina · Hercegovina i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Hrvati Bosne i Hercegovine
Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini i broje više od pola milijuna pripadnika (571 317), čineći 15,4% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine.
Banja Luka i Hrvati Bosne i Hercegovine · Hrvati Bosne i Hercegovine i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Banja Luka i Hrvatska · Hrvatska i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Manjača
Manjača Manjača je planina u sjevernom dijelu Bosne i Hercegovine.
Banja Luka i Manjača · Manjača i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Banja Luka i Njemačka · Njemačka i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Prijedor
Prijedor je grad u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na obali rijeke Sane, te brežuljcima kojima se planina Kozara spušta u Prijedorsko polje.
Banja Luka i Prijedor · Prijedor i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Rat u Bosni i Hercegovini
Rat u Bosni i Hercegovini je opće prihvaćeni naziv za međunarodni oružani sukob na području Bosne i Hercegovine, koji se vodio između 18. rujna 1991. i 14. prosinca 1995. godine.
Banja Luka i Rat u Bosni i Hercegovini · Rat u Bosni i Hercegovini i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Republika Srpska
Republika Srpska, jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine, uz Federaciju Bosne i Hercegovine.
Banja Luka i Republika Srpska · Rat u Bosni i Hercegovini i Republika Srpska ·
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Banja Luka i Rusija · Rat u Bosni i Hercegovini i Rusija ·
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Banja Luka i Sarajevo · Rat u Bosni i Hercegovini i Sarajevo ·
Sava
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Banja Luka i Sava · Rat u Bosni i Hercegovini i Sava ·
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Banja Luka i Sjedinjene Američke Države · Rat u Bosni i Hercegovini i Sjedinjene Američke Države ·
Sjeverna Makedonija
Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.
Banja Luka i Sjeverna Makedonija · Rat u Bosni i Hercegovini i Sjeverna Makedonija ·
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Banja Luka i Slovenija · Rat u Bosni i Hercegovini i Slovenija ·
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Banja Luka i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Rat u Bosni i Hercegovini i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Banja Luka i Srbija · Rat u Bosni i Hercegovini i Srbija ·
Srpska pravoslavna Crkva
Srpska pravoslavna Crkva (srp. Српска православна црква/Srpska pravoslavna crkva; SPC), jedna od upravno autokefalnih (samostalnih) pravoslavnih crkava koja zajedno s ostalim pravoslavnim crkvama čini jedinstvenu Istočnu kršćansku crkvu.
Banja Luka i Srpska pravoslavna Crkva · Rat u Bosni i Hercegovini i Srpska pravoslavna Crkva ·
Travnik
Travnik je općina u Bosni i Hercegovini.
Banja Luka i Travnik · Rat u Bosni i Hercegovini i Travnik ·
Trebinje
Trebinje je grad u Istočnoj Hercegovini, u Bosni i Hercegovini.
Banja Luka i Trebinje · Rat u Bosni i Hercegovini i Trebinje ·
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Banja Luka i Ukrajina · Rat u Bosni i Hercegovini i Ukrajina ·
Usora
Usora je općina u Bosni i Hercegovini, a nalazi se između Doboja i Tešnja.
Banja Luka i Usora · Rat u Bosni i Hercegovini i Usora ·
1941.
Bez opisa.
1941. i Banja Luka · 1941. i Rat u Bosni i Hercegovini ·
1991.
Bez opisa.
1991. i Banja Luka · 1991. i Rat u Bosni i Hercegovini ·
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Banja Luka i Rat u Bosni i Hercegovini imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Banja Luka i Rat u Bosni i Hercegovini
Usporedba između Banja Luka i Rat u Bosni i Hercegovini
Banja Luka ima 269 odnose, a Rat u Bosni i Hercegovini ima 532. Kao što im je zajedničko 35, Jaccard indeks 4.37% = 35 / (269 + 532).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Banja Luka i Rat u Bosni i Hercegovini. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
