Brže od pregledniku!Sličnosti između Genocid u Srebrenici i Rat u Bosni i Hercegovini
Genocid u Srebrenici i Rat u Bosni i Hercegovini imaju 71 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Alija Izetbegović, Armija Republike Bosne i Hercegovine, Žepa, Beograd, Bill Clinton, Bošnjaci, Bosna i Hercegovina, Bratunac, Civili, Crna Gora, Daytonski sporazum, Etničko čišćenje, Europska unija, Europski parlament, Genocid, Goražde, Hrvatsko vijeće obrane, Kladanj, Koncentracijski logor, Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, Napad na Kravicu, NATO, Nizozemska, Oružane snage Republike Hrvatske, Pariz, Podrinje, Policija, Radovan Karadžić, Rat u Bosni i Hercegovini, Ratko Mladić, ..., Republika Srpska, Sarajevo, Savezna Republika Jugoslavija, Silovanje, Sjedinjene Američke Države, Slobodan Milošević, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Srbi, Srbija, Srebrenica, Srpska pravoslavna Crkva, The New York Times, Tuzla, Ujedinjeni narodi, UNPROFOR, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, Vojska Republike Srpske, Zvornik, 10. kolovoza, 10. lipnja, 10. studenoga, 11. srpnja, 13. srpnja, 13. travnja, 15. listopada, 16. srpnja, 16. travnja, 18. travnja, 19. srpnja, 1991., 1992., 1993., 1995., 2007., 3. kolovoza, 31. ožujka, 5. srpnja, 6. travnja, 7. rujna, 9. rujna. Proširite indeks (41 više) »
Alija Izetbegović
Alija Izetbegović (Bosanski Šamac, 8. kolovoza 1925. – Sarajevo, 19. listopada 2003.), bio je bosanskohercegovački političar i islamski aktivist bošnjačkog podrijetla, predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine od 1992.
Alija Izetbegović i Genocid u Srebrenici · Alija Izetbegović i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Armija Republike Bosne i Hercegovine
Armija Republike Bosne i Hercegovine je službeno osnovana 15. travnja 1992., od jedinica Teritorijalne obrane BiH i organiziranih dobrovoljaca, kao odgovor na srpsku agresiju na Republiku Bosnu i Hercegovinu.
Armija Republike Bosne i Hercegovine i Genocid u Srebrenici · Armija Republike Bosne i Hercegovine i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Žepa
Žepa, naseljeno mjesto na krajnjem istoku Bosne i Hercegovine, odnosno entiteta Republike Srpske, u sastavu općine Rogatica.
Genocid u Srebrenici i Žepa · Rat u Bosni i Hercegovini i Žepa ·
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Beograd i Genocid u Srebrenici · Beograd i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Bill Clinton
Bill Clinton (Hope, Arkansas, 19. kolovoza 1946.), 42.
Bill Clinton i Genocid u Srebrenici · Bill Clinton i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Bošnjaci
Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Bošnjaci i Genocid u Srebrenici · Bošnjaci i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Bosna i Hercegovina i Genocid u Srebrenici · Bosna i Hercegovina i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Bratunac
Općina Bratunac je smještena u sjeveroistočnoj Bosni i Hercegovini.
Bratunac i Genocid u Srebrenici · Bratunac i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Civili
Civili su osobe koje tijekom oružanih sukoba ne pripadaju oružanim snagama ili drugim vojnim postrojbama.
Civili i Genocid u Srebrenici · Civili i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Crna Gora i Genocid u Srebrenici · Crna Gora i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Daytonski sporazum
Opći okvirni sporazum Sudionici sporazuma Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini ili Daytonski sporazum naziv je mirovnoga dogovora iz baze zračnih snaga Wright-Patterson u Daytonu, Ohio, SAD, o uređenju Bosne i Hercegovine nakon rata 1992.
Daytonski sporazum i Genocid u Srebrenici · Daytonski sporazum i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Etničko čišćenje
Prisilno raseljavanje Poljaka iz zapadne Poljske 1939. Etničko čišćenje eufemistički je naziv za nasilnu promjenu etničkog sastava nekog područja, i to smaknućima, protjerivanjem stanovništva ili preseljavanjem stanovništva s ciljem promjene etničke strukture na nekom području.
Etničko čišćenje i Genocid u Srebrenici · Etničko čišćenje i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Europska unija i Genocid u Srebrenici · Europska unija i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Europski parlament
Europski parlament (EP) jedno je od tri zakonodavna ogranka Europske unije i jedna od njezinih sedam institucija.
Europski parlament i Genocid u Srebrenici · Europski parlament i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Genocid
Pojam genocid definiran je u Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida koju je Opća skupština Ujedinjenih naroda prihvatila 9. prosinca 1948. godine.
Genocid i Genocid u Srebrenici · Genocid i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Goražde
Goražde je grad i jedna od tri općine Bosansko-podrinjske županije Goražde, u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Genocid u Srebrenici i Goražde · Goražde i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Hrvatsko vijeće obrane
Hrvatsko vijeće obrane (skr. HVO), bilo je oružana snaga i najviše izvršno i upravno tijelo Hrvatske Republike Herceg-Bosne te glavna oružana snaga Hrvata u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini.
Genocid u Srebrenici i Hrvatsko vijeće obrane · Hrvatsko vijeće obrane i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Kladanj
Kladanj je grad i općina u Bosni i Hercegovini, u Tuzlanskoj županiji.
Genocid u Srebrenici i Kladanj · Kladanj i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Koncentracijski logor
alt.
Genocid u Srebrenici i Koncentracijski logor · Koncentracijski logor i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (eng. International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia, ICTY) osnovan je od Vijeća sigurnosti UN-a 1992., a počeo je djelovati 1993.
Genocid u Srebrenici i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije · Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Napad na Kravicu
Dana 7. i 8. siječnja 1993. Armija BiH je iz izolirane srebreničke enklave, koja je držana pod opsadom Vojske Republike Srpske još od proljeća 1992., napala obližnje srpsko selo Kravicu, tijekom Rata u Bosni i Hercegovini.
Genocid u Srebrenici i Napad na Kravicu · Napad na Kravicu i Rat u Bosni i Hercegovini ·
NATO
Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.
Genocid u Srebrenici i NATO · NATO i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Genocid u Srebrenici i Nizozemska · Nizozemska i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Oružane snage Republike Hrvatske
Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.
Genocid u Srebrenici i Oružane snage Republike Hrvatske · Oružane snage Republike Hrvatske i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Genocid u Srebrenici i Pariz · Pariz i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Podrinje
Rijeka Drina Podrinje (dio Istočne Bosne) je regija u istočnoj Bosni i Hercegovini i zapadnoj Srbiji.
Genocid u Srebrenici i Podrinje · Podrinje i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Policija
Policija je služba javne uprave kojoj je povjereno čuvanje javnog reda i poretka.
Genocid u Srebrenici i Policija · Policija i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Radovan Karadžić
Radovan Karadžić (srp.: Радован Караџић; Petnjica blizu Šavnika, Crna Gora, 19. lipnja 1945.), bosanskohercegovački političar, psihijatar, pjesnik i ratni zločinac srpske nacionalnosti.
Genocid u Srebrenici i Radovan Karadžić · Radovan Karadžić i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Rat u Bosni i Hercegovini
Rat u Bosni i Hercegovini je opće prihvaćeni naziv za međunarodni oružani sukob na području Bosne i Hercegovine, koji se vodio između 18. rujna 1991. i 14. prosinca 1995. godine.
Genocid u Srebrenici i Rat u Bosni i Hercegovini · Rat u Bosni i Hercegovini i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Ratko Mladić
Ratko Mladić (srp.: Ратко Младић; Božanovići kod Kalinovika, 12. ožujka 1942. osuđeni je ratni zločinac, zapovjednik jugoslavenskih snaga u Hrvatskoj, a poslije srpskih snaga u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine. Županijski sud u Zadru zbog kaznenih djela ratnih zločina osudio je Ratka Mladića u odsutnosti na 20 godina zatvora. Dana 26. svibnja 2011. uhićen je u selu Lazarevu kod Zrenjanina. Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije prvostupanjskom je presudom 22. studenoga 2017. Ratka Mladića osudio na kaznu doživotnoga zatvora, za zločine genocida (po dvije točke), zločine protiv čovječnosti (po pet točaka) i za ratne zločin (po četiri točke) koje je počinio u svojstvu najviše rangiranog generala u Vojsci Republike Srpske i u svrhu stvaranja Republike Srpske. Konačnom presudom u Haagu 8. lipnja 2021. potvrđena mu je prvostupanjska presuda, tj. kazna doživotnog zatvora.
Genocid u Srebrenici i Ratko Mladić · Rat u Bosni i Hercegovini i Ratko Mladić ·
Republika Srpska
Republika Srpska, jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine, uz Federaciju Bosne i Hercegovine.
Genocid u Srebrenici i Republika Srpska · Rat u Bosni i Hercegovini i Republika Srpska ·
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Genocid u Srebrenici i Sarajevo · Rat u Bosni i Hercegovini i Sarajevo ·
Savezna Republika Jugoslavija
Savezna Republika Jugoslavija (skraćeno SRJ) stvorena je 27. travnja 1992. odlukom Saveznog vijeća SFRJ, kao zajednička država Srbije i Crne Gore.
Genocid u Srebrenici i Savezna Republika Jugoslavija · Rat u Bosni i Hercegovini i Savezna Republika Jugoslavija ·
Silovanje
Silovanje je spolni odnos s drugom osobom ili s njim izjednačena spolna radnja, uporabom sile ili prijetnje da će se izravno napasti njezin život ili tijelo, ili život ili tijelo njoj bliske osobe.
Genocid u Srebrenici i Silovanje · Rat u Bosni i Hercegovini i Silovanje ·
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Genocid u Srebrenici i Sjedinjene Američke Države · Rat u Bosni i Hercegovini i Sjedinjene Američke Države ·
Slobodan Milošević
Slobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. kolovoza 1941. – Haag, Nizozemska, 11. ožujka 2006.), društveno-politički radnik SFRJ, srbijanski političar, bivši predsjednik Srbije, Savezne Republike Jugoslavije i vođa Socijalističke partije Srbije te haški optuženik za ratne zločine i genocid.
Genocid u Srebrenici i Slobodan Milošević · Rat u Bosni i Hercegovini i Slobodan Milošević ·
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Genocid u Srebrenici i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Rat u Bosni i Hercegovini i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Genocid u Srebrenici i Srbi · Rat u Bosni i Hercegovini i Srbi ·
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Genocid u Srebrenici i Srbija · Rat u Bosni i Hercegovini i Srbija ·
Srebrenica
Srebrenica je grad i općina u Republici Srpskoj, BiH.
Genocid u Srebrenici i Srebrenica · Rat u Bosni i Hercegovini i Srebrenica ·
Srpska pravoslavna Crkva
Srpska pravoslavna Crkva (srp. Српска православна црква/Srpska pravoslavna crkva; SPC), jedna od upravno autokefalnih (samostalnih) pravoslavnih crkava koja zajedno s ostalim pravoslavnim crkvama čini jedinstvenu Istočnu kršćansku crkvu.
Genocid u Srebrenici i Srpska pravoslavna Crkva · Rat u Bosni i Hercegovini i Srpska pravoslavna Crkva ·
The New York Times
The New York Times su američke dnevne novine, koje od osnutka 1851. izlaze u New Yorku.
Genocid u Srebrenici i The New York Times · Rat u Bosni i Hercegovini i The New York Times ·
Tuzla
Tuzla (stari hrvatski naziv: Soli) treći je najveći grad u Bosni i Hercegovini i središte istoimene općine na sjeveroistoku zemlje.
Genocid u Srebrenici i Tuzla · Rat u Bosni i Hercegovini i Tuzla ·
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Genocid u Srebrenici i Ujedinjeni narodi · Rat u Bosni i Hercegovini i Ujedinjeni narodi ·
UNPROFOR
UNPROFOR je akronim za "United Nations PROtection FORces" (hr. Zaštitne snage Ujedinjenih Naroda) osnovane 21. veljače 1992. Rezolucijom 743 Vijeća sigurnosti, a raspuštene 31. ožujka 1995.(formiran je UNCRO) Ti su naoružani "čuvari mira" UN-a bili pod kontrolom Vijeća sigurnosti, a od oko 39.000 UNPROFOR-ovih vojnika iz svih zemalja svijeta, u misiji ih je poginulo 320.
Genocid u Srebrenici i UNPROFOR · Rat u Bosni i Hercegovini i UNPROFOR ·
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda
'''Dvorana Vijeća sigurnosti''' Vijeće sigurnosti jedno je od šest glavnih tijela Ujedinjenih naroda kojemu, prema članku 24.
Genocid u Srebrenici i Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda · Rat u Bosni i Hercegovini i Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda ·
Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu
Logo OHR-a Christian Schmidt, visoki predstavnik od 1. kolovoza 2021. Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu (OHR) je vodeća organizacija za civilni aspekt implementacije mira u Bosni i Hercegovini.
Genocid u Srebrenici i Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu · Rat u Bosni i Hercegovini i Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu ·
Vojska Republike Srpske
Oznaka pripadnosti VRS-u Vojska Republike Srpske (VRS) je jedna od vojski nastalih raspadom JNA i jedna od Oružanih snaga BiH.
Genocid u Srebrenici i Vojska Republike Srpske · Rat u Bosni i Hercegovini i Vojska Republike Srpske ·
Zvornik
Zvornik je grad i središte istoimene općine u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine, s 14.584 stanovnika u gradu i 81.295 stanovnika u općini po popisu iz 1991.
Genocid u Srebrenici i Zvornik · Rat u Bosni i Hercegovini i Zvornik ·
10. kolovoza
10.
10. kolovoza i Genocid u Srebrenici · 10. kolovoza i Rat u Bosni i Hercegovini ·
10. lipnja
10.
10. lipnja i Genocid u Srebrenici · 10. lipnja i Rat u Bosni i Hercegovini ·
10. studenoga
10.
10. studenoga i Genocid u Srebrenici · 10. studenoga i Rat u Bosni i Hercegovini ·
11. srpnja
11.
11. srpnja i Genocid u Srebrenici · 11. srpnja i Rat u Bosni i Hercegovini ·
13. srpnja
13.
13. srpnja i Genocid u Srebrenici · 13. srpnja i Rat u Bosni i Hercegovini ·
13. travnja
13.
13. travnja i Genocid u Srebrenici · 13. travnja i Rat u Bosni i Hercegovini ·
15. listopada
15.
15. listopada i Genocid u Srebrenici · 15. listopada i Rat u Bosni i Hercegovini ·
16. srpnja
16.
16. srpnja i Genocid u Srebrenici · 16. srpnja i Rat u Bosni i Hercegovini ·
16. travnja
16.
16. travnja i Genocid u Srebrenici · 16. travnja i Rat u Bosni i Hercegovini ·
18. travnja
18.
18. travnja i Genocid u Srebrenici · 18. travnja i Rat u Bosni i Hercegovini ·
19. srpnja
19.
19. srpnja i Genocid u Srebrenici · 19. srpnja i Rat u Bosni i Hercegovini ·
1991.
Bez opisa.
1991. i Genocid u Srebrenici · 1991. i Rat u Bosni i Hercegovini ·
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
1992. i Genocid u Srebrenici · 1992. i Rat u Bosni i Hercegovini ·
1993.
Bez opisa.
1993. i Genocid u Srebrenici · 1993. i Rat u Bosni i Hercegovini ·
1995.
Bez opisa.
1995. i Genocid u Srebrenici · 1995. i Rat u Bosni i Hercegovini ·
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
2007. i Genocid u Srebrenici · 2007. i Rat u Bosni i Hercegovini ·
3. kolovoza
3.
3. kolovoza i Genocid u Srebrenici · 3. kolovoza i Rat u Bosni i Hercegovini ·
31. ožujka
31.
31. ožujka i Genocid u Srebrenici · 31. ožujka i Rat u Bosni i Hercegovini ·
5. srpnja
5.
5. srpnja i Genocid u Srebrenici · 5. srpnja i Rat u Bosni i Hercegovini ·
6. travnja
6.
6. travnja i Genocid u Srebrenici · 6. travnja i Rat u Bosni i Hercegovini ·
7. rujna
7.
7. rujna i Genocid u Srebrenici · 7. rujna i Rat u Bosni i Hercegovini ·
9. rujna
9.
9. rujna i Genocid u Srebrenici · 9. rujna i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Genocid u Srebrenici i Rat u Bosni i Hercegovini imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Genocid u Srebrenici i Rat u Bosni i Hercegovini
Usporedba između Genocid u Srebrenici i Rat u Bosni i Hercegovini
Genocid u Srebrenici ima 217 odnose, a Rat u Bosni i Hercegovini ima 532. Kao što im je zajedničko 71, Jaccard indeks 9.48% = 71 / (217 + 532).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Genocid u Srebrenici i Rat u Bosni i Hercegovini. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
