Sličnosti između Rusini i Ukrajinci
Rusini i Ukrajinci imaju 28 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Andy Warhol, Austro-Ugarska, Europa, Folklor, Grkokatolička Crkva, Hrvati, Hrvatska, Istočni Slaveni, Kelti, Kijev, Kršćanstvo, Lavov, Mađari, Moskva, Politički rusinizam, Poljaci, Poljska, Rim, Rusi, Rusija, Rusini, Rusini u Hrvatskoj, Savez Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske, Sjedinjene Američke Države, Slaveni, Sovjetski Savez, Ukrajina, Vikinzi.
Andy Warhol
Andy Warhol (ponegdje Andrew Warhola); (Pittsburgh, 6. kolovoza 1928. – New York, 22. veljače 1987.), američki slikar, dizajner i filmski stvaratelj rusinskog podrijetla.
Andy Warhol i Rusini · Andy Warhol i Ukrajinci ·
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Austro-Ugarska i Rusini · Austro-Ugarska i Ukrajinci ·
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Europa i Rusini · Europa i Ukrajinci ·
Folklor
narodnim nošnjama, tzv. zlatarama Folklor je naziv za različite aspekte tradicije kulture, najčešće uobičajen u značenju zajedničkog imena za tradicijske oblike književnosti, glazbe, plesova, dramskog i likovnog stvaranja.
Folklor i Rusini · Folklor i Ukrajinci ·
Grkokatolička Crkva
Metliki, Slovenija Grkokatoličanstvo ili Unijatska Crkva.
Grkokatolička Crkva i Rusini · Grkokatolička Crkva i Ukrajinci ·
Hrvati
Bez opisa.
Hrvati i Rusini · Hrvati i Ukrajinci ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Rusini · Hrvatska i Ukrajinci ·
Istočni Slaveni
Istočni Slaveni su zbirni naziv za Ruse, Bjeloruse i Ukrajince.
Istočni Slaveni i Rusini · Istočni Slaveni i Ukrajinci ·
Kelti
Kelti su skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske, sve do Ukrajine, a, miješajući se s drugim narodima, stigli su potom i do Panonije.
Kelti i Rusini · Kelti i Ukrajinci ·
Kijev
Kijev, rjeđe Kijiv (ukrajinski: Ки́їв (Kyïv, čitaj: Kijiv)), glavni je i najveći grad Ukrajine, smješten u sjevernom središnjem dijelu zemlje.
Kijev i Rusini · Kijev i Ukrajinci ·
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Kršćanstvo i Rusini · Kršćanstvo i Ukrajinci ·
Lavov
LavovŠkolski atlas, Alpha, Zagreb, 2007.,, str.
Lavov i Rusini · Lavov i Ukrajinci ·
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Mađari i Rusini · Mađari i Ukrajinci ·
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Moskva i Rusini · Moskva i Ukrajinci ·
Politički rusinizam
Politički rusinizam; također Političko rusinstvo; je ukrajinski termin za politiku propagiranja postojanja rusinske nacije u kojoj se nastoji obrazložiti specifičnost rusinskog nacionalnog identiteta te njegova različitost od onog ukrajinskog.
Politički rusinizam i Rusini · Politički rusinizam i Ukrajinci ·
Poljaci
Poljaci (pol. Polacy) su narod iz grupe Zapadnih Slavena, nastanjen na jugu od planinskih područja Sudeta i Karpata preko Sjeverne Europske Nizine na sjever do Baltičkog mora.
Poljaci i Rusini · Poljaci i Ukrajinci ·
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Poljska i Rusini · Poljska i Ukrajinci ·
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Rim i Rusini · Rim i Ukrajinci ·
Rusi
Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.
Rusi i Rusini · Rusi i Ukrajinci ·
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Rusija i Rusini · Rusija i Ukrajinci ·
Rusini
Grb Rusina Područja s kojih su Rusini doselili u današnju Hrvatsku Drvena crkva iz muzeja na otvorenom Drvena crkva Rusina Muzej na otvorenom Narodna nošnja iz Petrovaca Rusinska kuća Rusinska kuća Rusinski vez Rusinski vez Rusinski vez Sokolski slet Uskrsna hrana: sirac i uskrsni kruh Rusini (Rusnaci, Ruteni), maleni narod iz grupe Istočnih Slavena čija se stara postojbina nalazila u Zakarpatju, odnosno dijelu Ukrajine, na granici s Poljskom, Slovačkom, Mađarskom i Rumunjskom.
Rusini i Rusini · Rusini i Ukrajinci ·
Rusini u Hrvatskoj
Rusina Rusini u Hrvatskoj su jedna od 22 priznate nacionalne manjine u Hrvatskoj.
Rusini i Rusini u Hrvatskoj · Rusini u Hrvatskoj i Ukrajinci ·
Savez Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske
Petrovaca Ukrajinci Hrvatske (2002.) Savez Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske (ukr. Союз русинiв i українцiв Республiки Хорватiя, rus. Союз Русинохи УкраїнцохРепублики Горватскей) je krovna kulturno-prosvjetna manjinska organizacija u Republici Hrvatskoj osnovana 1968.
Rusini i Savez Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske · Savez Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske i Ukrajinci ·
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Rusini i Sjedinjene Američke Države · Sjedinjene Američke Države i Ukrajinci ·
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Rusini i Slaveni · Slaveni i Ukrajinci ·
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Rusini i Sovjetski Savez · Sovjetski Savez i Ukrajinci ·
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Rusini i Ukrajina · Ukrajina i Ukrajinci ·
Vikinzi
ferojskim poštanskim markama Riječ Viking danas označava stanovništvo koje je u ranom srednjem vijeku živjelo na prostoru Skandinavije, točnije na prostorima današnje Švedske, Norveške i Danske.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Rusini i Ukrajinci imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Rusini i Ukrajinci
Usporedba između Rusini i Ukrajinci
Rusini ima 188 odnose, a Ukrajinci ima 182. Kao što im je zajedničko 28, Jaccard indeks 7.57% = 28 / (188 + 182).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Rusini i Ukrajinci. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: