Brže od pregledniku!Sličnosti između Medijsko Carstvo i Satrap
Medijsko Carstvo i Satrap imaju 36 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Ahemenidi, Ahemenidsko Carstvo, Aleksandar Veliki, Antika, Arahozija, Arija (satrapija), Armenija, Asirija, Babilonija, Baktrija, Behistunski natpisi, Cilicija (satrapija), Darije I. Veliki, Drangijana, Drevni Egipat, Elam, Frigija, Helenizam, Herodot, Hirkanija, Kapadocija, Karija, Kir Veliki, Kraljevska cesta, Libija, Lidija, Medijci, Medijsko Carstvo, Partija (pokrajina), Partsko Carstvo, ..., Perzijski jezik, Porez, Sagartija, Skiti, Sogdijana, Veliki kralj. Proširite indeks (6 više) »
Ahemenidi
Darije III. Kodoman Ahemenidi su iranska vladarska dinastija koja je vladala Perzijom od 7. stoljeća do 4. stoljeća pr. Kr. Njihovo Ahemenidsko Carstvo protezalo se na 10.7 milijuna km²; od Libije na zapadu do Indije na istoku, te od Etiopije na jugu do današnjeg Kazahstana na sjeveru, što ga čini najvećom državom u povijesti anitke, a vjerojatno najmoćnijom i najbogatijom zemljom u odnosu na ostatak svijeta ikad.
Ahemenidi i Medijsko Carstvo · Ahemenidi i Satrap ·
Ahemenidsko Carstvo
Ahemenidsko Carstvo (perzijski: هخامنشیان, staroperzijski: Haxâmanešiyan) bilo je prvo Perzijsko Carstvo koje je od 550. do 330. pr. Kr. obuhvaćalo prostor Velikog Irana, odnosno druga iranska carska dinastija (nakon Medijskog Carstva).
Ahemenidsko Carstvo i Medijsko Carstvo · Ahemenidsko Carstvo i Satrap ·
Aleksandar Veliki
Aleksandar III.
Aleksandar Veliki i Medijsko Carstvo · Aleksandar Veliki i Satrap ·
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.
Antika i Medijsko Carstvo · Antika i Satrap ·
Arahozija
satrapija (uključujući Arahoziju) Arahozija (starogrčki: Ἀραχωσία, trans. Arachōsíā), ili Harauvatiš (staroperzijski: 𐏃𐎼𐎢𐎺𐎫𐎡𐏁, Harauvatiš), bila je satrapija Ahemenidskog Carstva.
Arahozija i Medijsko Carstvo · Arahozija i Satrap ·
Arija (satrapija)
Perzijskog Carstva oko 500. pr. Kr. Arija (staroperz. Haraiva, avest. Haraeuua, grč. Ἀρ(ε)ὶα, lat. Aria) povijesna je regija Perzijskog Carstva iz doba iranske dinastije Ahemenida, a danas dio istočnog Irana i zapadnog Afganistana.
Arija (satrapija) i Medijsko Carstvo · Arija (satrapija) i Satrap ·
Armenija
Armenija (arm. Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija, država je na južnom Kavkazu.
Armenija i Medijsko Carstvo · Armenija i Satrap ·
Asirija
Satelitska slika središnjeg dijela Asirije Asirija je u isto vrijeme i zemljopisni i politički pojam.
Asirija i Medijsko Carstvo · Asirija i Satrap ·
Babilonija
Babilonija, 1792. pr. Kr. – 1750. pr. Kr. Babilonija (asirski: Karduniaš, staroegipatski: Sangar) bila je država i kulturno područje u Mezopotamiji u razdoblju između 1900. pr. Kr. ili 1800. pr. Kr. pa do propasti 539. pr. Kr. Nalazila se na donjem toku rijeka Eufrat i Tigris, otprilike između današnjeg iračkog grada Bagdada i Perzijskog zaljeva.
Babilonija i Medijsko Carstvo · Babilonija i Satrap ·
Baktrija
Drevna '''Baktrija''' i njeni gradovi Baktrija (perz. بـلـخ: Bâkhtriš) ili Baktrijana, povijesna je regija koja se nalazila između planinskog planca Hindukuš i rijeke Amu-Darja u današnjem Afganistanu, Uzbekistanu i Tadžikistanu.
Baktrija i Medijsko Carstvo · Baktrija i Satrap ·
Behistunski natpisi
Behistunski natpisi (također poznati kao i Bisitun ili Bisutun, perz. بیستون, staroperz. Bagastana: „Božje mjesto ili zemlja“) su starovjekovni višejezični zapisi koji se nalaze na planini Behistun u Kermanšaškoj pokrajini pokraj grada Kermanšaha u zapadnom Iranu.
Behistunski natpisi i Medijsko Carstvo · Behistunski natpisi i Satrap ·
Cilicija (satrapija)
Anatolije s '''Cilicijom''' na jugu Cilicija (tur. Çukurova) je antička satrapija (pokrajina) Perzijskog Carstva.
Cilicija (satrapija) i Medijsko Carstvo · Cilicija (satrapija) i Satrap ·
Darije I. Veliki
Darije I. Veliki, (549. – 486. pr. Kr.), perzijski je veliki kralj iz iranske dinastije Ahemenida koji je vladao Perzijskim Carstvom od 522. do 486. pr. Kr. Ostao je zapamćen kao jedan od najvećih starovjekovnih vladara.
Darije I. Veliki i Medijsko Carstvo · Darije I. Veliki i Satrap ·
Drangijana
Perzijskog Carstva oko 500. pr. Kr. Drangijana (staroperz. Zranka: „Zemlja vode“, grč. Δραγγιανή), povijesna je regija Perzijskog Carstva iz doba iranske dinastije Ahemenida, a danas dio Afganistana, Pakistana i istočnog Irana.
Drangijana i Medijsko Carstvo · Drangijana i Satrap ·
Drevni Egipat
Gizi najprepoznatljiviji su simboli civilizacije drevnog Egipta. Drevni Egipat bila je drevna civilizacija u sjeveroistočnoj Africi, smještena uz rijeku Nil što je danas moderna država Egipat.
Drevni Egipat i Medijsko Carstvo · Drevni Egipat i Satrap ·
Elam
Chaharmahal Bakhtiari zaljeva u brončano doba Elam (perzijski: تمدن ایلام, arapski: حضارة عيلام) je jedna od najstarijih poznatih civilizacija.
Elam i Medijsko Carstvo · Elam i Satrap ·
Frigija
Karta Frigije u njenom najmanjem (žuto) i najvećem (narančasto) opsegu Frigija (grč. Φρυγία) je antička pokrajina u središnjoj Anatoliji (današnja Turska) odnosno naziv za drevno kraljevstvo koje se protezalo regijom.
Frigija i Medijsko Carstvo · Frigija i Satrap ·
Helenizam
Venera Milska, jedna od najpoznatijih skulptura helenizma. Helenizam (grč. ἑλληνıσμός: oponašanje svega što je grčko), u širem značenju, grčka kultura u svim fazama svojega razvoja, kao i prihvaćanje te kulture i jezika od drugih, negrčkih naroda.
Helenizam i Medijsko Carstvo · Helenizam i Satrap ·
Herodot
Ἡρόδοτος Ἁλικαρνᾱσσεύς Svijet prema Herodotu Herodot (grč.; Halikarnas, Grčka, 484. pr. Kr. − Turij, Italija, 424. pr. Kr.) bio je grčki povjesničar prozvan „ocem povijesti“.
Herodot i Medijsko Carstvo · Herodot i Satrap ·
Hirkanija
'''Hirkanija''' označena preko modernih granica Irana i Turkmenistana Hirkanija je naziv drevne satrapije koja danas obuvhaća područje modernih iranskih pokrajina Golestana, Mazandarana i Gilana, te dijelove Turkmenistana.
Hirkanija i Medijsko Carstvo · Hirkanija i Satrap ·
Kapadocija
Anatolije s '''Kapadocijom''' na istoku Kapadocija (iz lat. Cappadocia) ili Kapadokija (iz grč. Καππαδοκία – Kappadokía; perz. Katpatuka; danas i tur. Kapadokya), starovjekovna regija koja se nalazi u unutrašnjosti Male Azije odnosno današnje Turske.
Kapadocija i Medijsko Carstvo · Kapadocija i Satrap ·
Karija
Male Azije Karija (luv. Karuwa: „Strma zemlja“, grč. Καρία), povijesna je regija u jugozapadnom dijelu Male Azije na obali Egejskog mora.
Karija i Medijsko Carstvo · Karija i Satrap ·
Kir Veliki
Kir Veliki (rođen 600. ili 576. pr. Kr., umro u kolovozu 530. ili 529. pr. Kr.), perzijski je veliki kralj iz iranske dinastije Ahemenida, vojskovođa, zakonodavac i osnivač Perzijskoga Carstva.
Kir Veliki i Medijsko Carstvo · Kir Veliki i Satrap ·
Kraljevska cesta
Perzijskog Carstva s označenom '''Kraljevskom cestom''' Kraljevska cesta (poznata kao i Perzijska kraljevska cesta) bila je antička prometnica koju je u 5. stoljeću pr. Kr. renovirao i organizirao perzijski vladar Darije I. Veliki iz iranske dinastije Ahemenida.
Kraljevska cesta i Medijsko Carstvo · Kraljevska cesta i Satrap ·
Libija
Libija (arap. ليبيا, Lībiyā, ar. Lībya, berberski), država je u sjevernoj Africi na obali Sredozemnog mora.
Libija i Medijsko Carstvo · Libija i Satrap ·
Lidija
Anatolije s označenom '''Lidijom''' na zapadu Lidijski kralj Krez na slici ''Krezov danak'' od Claude Vignona, 1629. Lidija (asirski: Luddu; grčki: Λυδία) je geografski naziv na regiju u zapadnoj Maloj Aziji, odnosno povijesni naziv za kraljevstvo iz Željeznog doba, perzijsku satrapiju, te za rimsku provinciju.
Lidija i Medijsko Carstvo · Lidija i Satrap ·
Medijci
Medijci Medija Medijci su stari iranski narod srodan Perzijancima koji se na područje Medije što se prostirala između Kaspijskog mora i Mezopotamije nastanio u 2. tisućljeću pr. Kr. Ovaj kraj danas pripada suvremenom Iranu, Iraku i Turskoj.
Medijci i Medijsko Carstvo · Medijci i Satrap ·
Medijsko Carstvo
Medijsko Carstvo (perz. Māda, grč. Mēdía, akad. Mādāya) bilo je prvo iransko carstvo koje je od kraja 8. do sredine 6. stoljeća pr. Kr. obuhvaćalo prostore Velikog Irana, sjeverne Mezopotamije i istočne Male Azije.
Medijsko Carstvo i Medijsko Carstvo · Medijsko Carstvo i Satrap ·
Partija (pokrajina)
3. stoljeća, danas u Louvreu Partija je povijesna pokrajina u sjeveroistočnom Iranu, a najpoznatija je po tome što je bila političkim i kulturološkim žarištem za vrijeme dinastije Arsakida, vladara Partskog Carstva.
Medijsko Carstvo i Partija (pokrajina) · Partija (pokrajina) i Satrap ·
Partsko Carstvo
Zemljovid Partskog Carstva (1. g.) Partsko Carstvo je naziv za antičku iransku državu čiji su se vladari smatrali nasljednici drevnog Ahemenidskog Perzijskog Carstva.
Medijsko Carstvo i Partsko Carstvo · Partsko Carstvo i Satrap ·
Perzijski jezik
right Zemlje u kojima se govori perzijski jezik. Plavom su obilježene države u kojima je ovaj jezik služben, a zelenom područja u kojima tim jezikom govore manjine i nije služben. Perzijski (farsi/parsi; ISO 639-3: fas) makrojezik kojem pripada istočni iz Afganistana (danas se bilježi kao parsijski ili afganski perzijski) i zapadni farsi iz Irana, službeni jezik Irana.
Medijsko Carstvo i Perzijski jezik · Perzijski jezik i Satrap ·
Porez
Porezi su jedan od prihoda države i u čitavom poreznom sustavu su najvažniji i najizdašniji javni prihod.
Medijsko Carstvo i Porez · Porez i Satrap ·
Sagartija
Perzijskog Carstva oko 500. pr. Kr. Sagartija (Asagartiya, staroperz. Aš-šá-kar-ti-ia, grč. Σαγαρτιοι) povijesna je regija Perzijskog Carstva iz doba iranske dinastije Ahemenida, a danas dio istočnog Irana.
Medijsko Carstvo i Sagartija · Sagartija i Satrap ·
Skiti
Skiti (grčki: Σκύθες, Σκύθοι), nomadski narodi i plemena iranskog porijekla koja u 8.
Medijsko Carstvo i Skiti · Satrap i Skiti ·
Sogdijana
'''Sogdijana''' (označena crvenom bojom) oko 300. pr. Kr. Sogdijana (staroperz. Suguda, perz. سغد - Sōġd, grč. Σογδιανή, kineski 粟特) naziv je za drevnu civilizaciju u Srednjoj Aziji sastavljenu od iranskih naroda, koja je kasnije u doba Ahemenida postala dijelom Perzijskog Carstva.
Medijsko Carstvo i Sogdijana · Satrap i Sogdijana ·
Veliki kralj
Veliki kralj (grč. βασιλεύς μέγας basileus megas) je kralj koji vlada nad više kraljeva.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Medijsko Carstvo i Satrap imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Medijsko Carstvo i Satrap
Usporedba između Medijsko Carstvo i Satrap
Medijsko Carstvo ima 308 odnose, a Satrap ima 65. Kao što im je zajedničko 36, Jaccard indeks 9.65% = 36 / (308 + 65).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Medijsko Carstvo i Satrap. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
