Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Sebastian Coe

Indeks Sebastian Coe

Sebastian "Seb" Newbold Coe (Chiswick, London, 29. rujna 1956.), bivši britanski atletičar, srednjeprugaš, političar Konzervativne stranke i trenutni predsjednik Međunarodnog atletskog saveza.

46 odnosi: Atletika, Španjolska, Brazil, Britansko sveučilište u Egiptu, Bronhitis, Danska, Juan Antonio Samaranch, Kenija, Kuba, London, Luciano Sušanj, Maroko, Međunarodni atletski savez, Međunarodni olimpijski odbor, Njemačka Demokratska Republika, Olimpijske igre, Olimpijski pobjednik, Oslo, Rim, Saïd Aouita, San Sebastián, Stuttgart, Svjetska prvenstva u atletici, Utrka na 1500 m na Olimpijskim igrama, Wilson Kipketer, XXI. Olimpijske igre – Montréal 1976., XXII. Olimpijske igre – Moskva 1980., XXIII. Olimpijske igre – Los Angeles 1984., XXX. Olimpijske igre – London 2012., 10. lipnja, 15. kolovoza, 1956., 1972., 1974., 1979., 1980., 1981., 1986., 1988., 1990., 1992., 1997., 2008., 2012., 29. rujna, 5. srpnja.

Atletika

Atletika Atletika je jedna od temeljnih i najraširenijih sportskih grana koja obuhvaća trkačke, bacačke i skakačke discipline.

Novi!!: Sebastian Coe i Atletika · Vidi više »

Španjolska

Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.

Novi!!: Sebastian Coe i Španjolska · Vidi više »

Brazil

Brazil (port. Brasil IPA bɾaˈziw), službeno Savezna Republika Brazil (port.

Novi!!: Sebastian Coe i Brazil · Vidi više »

Britansko sveučilište u Egiptu

Službeni logotip sveučilišta. Glavna zgrada sveučilišta. Britansko sveučilište u Egiptu (engl. British University in Egypt) privatno je sveučilište u blizini Kaira.

Novi!!: Sebastian Coe i Britansko sveučilište u Egiptu · Vidi više »

Bronhitis

Slika A prikazuje lokaciju pluća i bronhijalnih cijevi. Slika B uvećani pogled na normalnu bronhijalnu cijev. Slika C je uvećani pogled na bronhijalnu cijev s bronhitisom. Bronhitis je upala bronha (velikih i srednjih dišnih putova) u plućima, koja uzrokuje kašalj.

Novi!!: Sebastian Coe i Bronhitis · Vidi više »

Danska

Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.

Novi!!: Sebastian Coe i Danska · Vidi više »

Juan Antonio Samaranch

Juan Antonio Samaranch 1998. god. Juan Antonio Samaranch (katalonski Joan Antoni Samaranch i Torelló, 17. srpnja 1920. Barcelona, Španjolska - 21. travnja 2010. Barcelona, Španjolska), bio je španjolski športski djelatnik, predsjednik Međunarodnog olimpijskog odbora.

Novi!!: Sebastian Coe i Juan Antonio Samaranch · Vidi više »

Kenija

Kenija je država u istočnoj Africi.

Novi!!: Sebastian Coe i Kenija · Vidi više »

Kuba

Kuba (špa. Cuba), službeno Republika Kuba (špa. República de Cuba) je država i otok, otočje, koja se nalazi okružena Meksičkim zaljevom, Karipskim morem i Atlantskim oceanom.

Novi!!: Sebastian Coe i Kuba · Vidi više »

London

London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Novi!!: Sebastian Coe i London · Vidi više »

Luciano Sušanj

Luciano Sušanj (Rijeka, 10. studenoga 1948.) hrvatski je političar, športski djelatnik i bivši atletičar.

Novi!!: Sebastian Coe i Luciano Sušanj · Vidi više »

Maroko

Maroko je država u sjeverozapadnoj Africi u Magrebu, na obali Atlantskoga oceana i Sredozemnog mora.

Novi!!: Sebastian Coe i Maroko · Vidi više »

Međunarodni atletski savez

Međunarodni atletski savez je međunarodno udruženje nacionalnih atletskih saveza.

Novi!!: Sebastian Coe i Međunarodni atletski savez · Vidi više »

Međunarodni olimpijski odbor

Međunarodni olimpijski odbor (kratica MOO, ili na engleskom IOC od International Olympic Committee, francuski: Comité international olympique, CIO) je međunarodna sportska organizacija sa sjedištem u Švicarskoj, u gradu Lausannei, čija glavna zadaća je organizacija modernih Olimpijskih igara.

Novi!!: Sebastian Coe i Međunarodni olimpijski odbor · Vidi više »

Njemačka Demokratska Republika

Istočna Njemačka, službeno Njemačka Demokratska Republika (njem. Deutsche Demokratische Republik), skraćeno NJDR ili NDR (njem. DDR), bila je komunistička država koja je postojala od 1949. do 1990. godine na području bivše sovjetske okupacijske zone.

Novi!!: Sebastian Coe i Njemačka Demokratska Republika · Vidi više »

Olimpijske igre

Službeni logo Olimpijskih igara Olimpijske igre (skraćeno OI), međunarodno su višesportsko natjecanje koje se održava svake četiri godine u dvjema skupinama sportova - ljetnima (Ljetne olimpijske igre) i zimskima (Zimske olimpijske igre).

Novi!!: Sebastian Coe i Olimpijske igre · Vidi više »

Olimpijski pobjednik

Olimpijski pobjednik je u najvećem broju športova najveće dostignuće koje može postići neki športaš.

Novi!!: Sebastian Coe i Olimpijski pobjednik · Vidi više »

Oslo

Oslo je glavni grad Norveške, ima 1 019 513 stanovnika (2020.) i prostire se na površini od 426 km².

Novi!!: Sebastian Coe i Oslo · Vidi više »

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Novi!!: Sebastian Coe i Rim · Vidi više »

Saïd Aouita

Saïd Aouita (Kenitra, 2. studenog 1959.), marokanski atletičar, srednjeprugaš (od 800 do 5000 m), Olimpijski pobjednik na 5000 m s Olimpijskih igara u Los Angelesu, 1984. godine.

Novi!!: Sebastian Coe i Saïd Aouita · Vidi više »

San Sebastián

* San Sebastián (Baskija), grad u Baskiji, Španjolska.

Novi!!: Sebastian Coe i San Sebastián · Vidi više »

Stuttgart

Stuttgart (Zemaljski glavni grad Stuttgart,: Landeshauptstadt Stuttgart, alemanski: Landeshaubdschdadd Schduagert), glavni i po broju stanovnika najveći grad njemačke savezne pokrajine Baden-Württemberg.

Novi!!: Sebastian Coe i Stuttgart · Vidi više »

Svjetska prvenstva u atletici

Svjetska prvenstva u atletici organizira Međunarodni atletski savez (IAAF), čiji je član i Hrvatski atletski savez (HAS).

Novi!!: Sebastian Coe i Svjetska prvenstva u atletici · Vidi više »

Utrka na 1500 m na Olimpijskim igrama

Osvajači olimpijskih medalja u atletskoj disciplini utrka na 1500 m prikazani su u sljedećoj tablici, a rezultati iskazani u minutama.

Novi!!: Sebastian Coe i Utrka na 1500 m na Olimpijskim igrama · Vidi više »

Wilson Kipketer

Postoji još: Wilson Boit Kipketer. Wilson Kipketer (Kapchemoiywo, Kenija, 12. prosinca 1972.) bivši je dansko-kenijski srednjo-prugaš.

Novi!!: Sebastian Coe i Wilson Kipketer · Vidi više »

XXI. Olimpijske igre – Montréal 1976.

XXI.

Novi!!: Sebastian Coe i XXI. Olimpijske igre – Montréal 1976. · Vidi više »

XXII. Olimpijske igre – Moskva 1980.

XXII.

Novi!!: Sebastian Coe i XXII. Olimpijske igre – Moskva 1980. · Vidi više »

XXIII. Olimpijske igre – Los Angeles 1984.

Karta bojkota OI 1976-1984 XXIII.

Novi!!: Sebastian Coe i XXIII. Olimpijske igre – Los Angeles 1984. · Vidi više »

XXX. Olimpijske igre – London 2012.

XXX.

Novi!!: Sebastian Coe i XXX. Olimpijske igre – London 2012. · Vidi više »

10. lipnja

10.

Novi!!: Sebastian Coe i 10. lipnja · Vidi više »

15. kolovoza

15.

Novi!!: Sebastian Coe i 15. kolovoza · Vidi više »

1956.

Bez opisa.

Novi!!: Sebastian Coe i 1956. · Vidi više »

1972.

Bez opisa.

Novi!!: Sebastian Coe i 1972. · Vidi više »

1974.

1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.

Novi!!: Sebastian Coe i 1974. · Vidi više »

1979.

Bez opisa.

Novi!!: Sebastian Coe i 1979. · Vidi više »

1980.

Bez opisa.

Novi!!: Sebastian Coe i 1980. · Vidi više »

1981.

Bez opisa.

Novi!!: Sebastian Coe i 1981. · Vidi više »

1986.

Bez opisa.

Novi!!: Sebastian Coe i 1986. · Vidi više »

1988.

Bez opisa.

Novi!!: Sebastian Coe i 1988. · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

Novi!!: Sebastian Coe i 1990. · Vidi više »

1992.

1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.

Novi!!: Sebastian Coe i 1992. · Vidi više »

1997.

1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Sebastian Coe i 1997. · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

Novi!!: Sebastian Coe i 2008. · Vidi više »

2012.

2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Sebastian Coe i 2012. · Vidi više »

29. rujna

29.

Novi!!: Sebastian Coe i 29. rujna · Vidi više »

5. srpnja

5.

Novi!!: Sebastian Coe i 5. srpnja · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Sebastijan Coe.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »