Brže od pregledniku!Sličnosti između Teheran i Veliki Horasan
Teheran i Veliki Horasan imaju 66 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Abasidi, Afganistan, Ahemenidsko Carstvo, Arahozija, Arapi, Avesta, Avicena, Šahname, Baludži, Britansko Carstvo, Dašt-e Kavir, Drago kamenje, Ep, Firdusi, Gorgan, Herat, Horezmijsko Carstvo, Indija, Irak, Iran, Iranska mitologija, Iranske pokrajine, Iranski narodi, Islam, Jugozapadna Azija, Kalif, Kaspijsko jezero, Kurdi, Matematika, Medicina, ..., Medijsko Carstvo, Mezopotamija, Mongolsko Carstvo, Nišapur, Paštunci, Pakistan, Partija (pokrajina), Partsko Carstvo, Perzijanci, Perzijska književnost, Perzijski jezik, Povijest, Povijest Irana, Pravo, Rusko Carstvo, Safavidi, Sarahs, Sasanidsko Perzijsko Carstvo, Satrap, Seldžuci, Srednji vijek, Stari vijek, Sunce, Tadžici, Tadžikistan, Timur, Timuridsko Carstvo, Turkijski narodi, Turkmeni, Turkmenistan, Zarathuštra, Znanost, Zoroastrizam, 13. stoljeće, 2. tisućljeće pr. Kr., 2004.. Proširite indeks (36 više) »
Abasidi
Abasidski kalifat 850. godine Abasidi (arapski: العبّاسيّون, fonetski: Abbāsīyūn) su vladari iz arapske dinastije koja je vladala u Bagdadu od 750. do 1258. i od 1261. do 1517. godine, dakle tijekom 764 godina s jednim kratkim prekidom.
Abasidi i Teheran · Abasidi i Veliki Horasan ·
Afganistan
Afganistan (paš. افغانستان, Afġānestān) neobalna je višenarodna država u središnjoj i jugozapadnoj Aziji.
Afganistan i Teheran · Afganistan i Veliki Horasan ·
Ahemenidsko Carstvo
Ahemenidsko Carstvo (perzijski: هخامنشیان, staroperzijski: Haxâmanešiyan) bilo je prvo Perzijsko Carstvo koje je od 550. do 330. pr. Kr. obuhvaćalo prostor Velikog Irana, odnosno druga iranska carska dinastija (nakon Medijskog Carstva).
Ahemenidsko Carstvo i Teheran · Ahemenidsko Carstvo i Veliki Horasan ·
Arahozija
satrapija (uključujući Arahoziju) Arahozija (starogrčki: Ἀραχωσία, trans. Arachōsíā), ili Harauvatiš (staroperzijski: 𐏃𐎼𐎢𐎺𐎫𐎡𐏁, Harauvatiš), bila je satrapija Ahemenidskog Carstva.
Arahozija i Teheran · Arahozija i Veliki Horasan ·
Arapi
Arapi Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.
Arapi i Teheran · Arapi i Veliki Horasan ·
Avesta
Jasna 28.1. Avesta je zbirka zoroastrijskih svetih tekstova sastavljenih na avestičkom jeziku, a za zoroastrijance predstavlja jednaku važnost kao i Biblija za kršćane ili Kuran za muslimane.
Avesta i Teheran · Avesta i Veliki Horasan ·
Avicena
Avicena Avicena (perz. ابن سینا; Ibn Sīnā), punim imenom Abū ʿAlī al-Ḥusain ibn ʿAbd Allāh ibn Sīnā (Afšanah kraj Buhare, 980. – Hamadan, 1037.), Iranac, vodeći je filozof islamskog svijeta i neoplatonist.
Avicena i Teheran · Avicena i Veliki Horasan ·
Šahname
Naslovnica Šahname Šahname ili Knjiga kraljeva (perz. شاهنامه) nacionalni je ep Irana čiji je autor Firdusi (940./941. – 1020.) Šahname se bavi poviješću i mitologijom drevne Perzije prije pojave i ekspanzije islama (7. stoljeće).
Šahname i Teheran · Šahname i Veliki Horasan ·
Baludži
Baludži Beludži (Baludži, Baluči) narod iranske jezične porodice, ali nejasnog porijekla, nastanjen na području Beludžistana koje se proteže u Iranu i Pakistanu, te susjednom Afganistanu.
Baludži i Teheran · Baludži i Veliki Horasan ·
Britansko Carstvo
Kasnija zastava Britanskoga Carstva Britansko Carstvo 1921. godine Britansko Carstvo je naziv za zajednicu dominiona, kolonija, protektorata, mandata i drugih ovisnih područja kojima je upravljalo Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske.
Britansko Carstvo i Teheran · Britansko Carstvo i Veliki Horasan ·
Dašt-e Kavir
Zemljovid Irana s prikazanom pustinjom Dašt-e Kavir satelitska snimka) Naslage soli Dašt-e Kavir (perz. دشت كوير, poznata i kao Kavir-e Namak ili Velika slana pustinja) je velika pustinja smještena u središnjem dijelu Iranske visoravni.
Dašt-e Kavir i Teheran · Dašt-e Kavir i Veliki Horasan ·
Drago kamenje
Razne vrste dragog kamenja Dragulji ili drago kamenje su minerali prirodnog podrijetla koji su izuzetni po ljepoti i rijetkosti.
Drago kamenje i Teheran · Drago kamenje i Veliki Horasan ·
Ep
Ep je spjev, koji pripovijeda u kontinuiranom narativu život i djela herojske ili mitološke osobe ili grupe osoba, drugim riječima, ep je opširno pripovijedanje u stihu o značajnim događajima s mnogo pojedinosti.
Ep i Teheran · Ep i Veliki Horasan ·
Firdusi
Ferdusijeva grobnica u Tusu. Firdusi, pravog imena Hakīm Abu'l-Qāsim Firdawsī Tūsī (na perzijskom:حکیمابوالقاسمفردوسی توسی) je poznati perzijski pjesnik, autor epa Šahnama (u prijevodu Knjiga kraljeva), koji je nacionalni ep Irana i mnogih drugih zajednica koje govore perzijskim jezikom.
Firdusi i Teheran · Firdusi i Veliki Horasan ·
Gorgan
Gorgan (perz. گرگان; /gorgān/, ranije poznat i kao perz. اَستِر آباد; Astarabad ili Asterābād) je grad u Iranu i sjedište pokrajine Golestan.
Gorgan i Teheran · Gorgan i Veliki Horasan ·
Herat
Herāt je grad oaza i treći po veličini grad u Afganistanu.
Herat i Teheran · Herat i Veliki Horasan ·
Horezmijsko Carstvo
Horezmijsko Carstvo (perz. خوارزمشاهیان; Khwārezmshāhīān) je naziv za iransku državu koja se od 11. do 13. stoljeća prostirala na području Iranske visoravni i središnje Azije, odnosno preko teritorija modernog Irana, Azerbajdžana, Afganistana, Pakistana, Turkmenistana, Uzbekistana, Tadžikistana i Kirgistana.
Horezmijsko Carstvo i Teheran · Horezmijsko Carstvo i Veliki Horasan ·
Indija
Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.
Indija i Teheran · Indija i Veliki Horasan ·
Irak
Republika Irak je država u jugozapadnoj Aziji.
Irak i Teheran · Irak i Veliki Horasan ·
Iran
Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.
Iran i Teheran · Iran i Veliki Horasan ·
Iranska mitologija
Rustam ubija zmaja (crtež Adela Adilija) Reljef u iranskom gradu Tusu koji prikazuje više mitoloških priča partskog razdoblja koji prikazuje pegaza Iranska mitologija podrazumijeva sve mitove i religijske priče iranskih naroda koji dijele zajedničku povijest i kulturu.
Iranska mitologija i Teheran · Iranska mitologija i Veliki Horasan ·
Iranske pokrajine
Iranske pokrajine ili ostani (perz. استان; ostān, množ. استانها; ostānhā) su prvi stupanj državnih administrativnih podjela u Iranu.
Iranske pokrajine i Teheran · Iranske pokrajine i Veliki Horasan ·
Iranski narodi
Iranski narodi, jedna od dviju glavnih grana indoiranskih naroda (druga je indoarijska ili indijska), od suvremenih jezikoslovaca podijeljenih na dvije jezične skupine, to su: a) zapadna sa sjeverozapadnom i jugozapadnom podskupinom, a govore ukupno 72 različita jezika i brojne dijalekte; b) istočna sa sjeveroistočnom i jugoistočnom podskupinom koji govore 13 različitih jezika a pripada joj i izumrli jezik avesta. Najbrojniji pripadnici iranskih naroda su Perzijanci. U Istočne Irance pripadaju različiti narodi naseljeni na području Pamira, jugoistočna podskupina: Yazgulami (među kojima su i Sarikoli iz Kine i Shugni iz Tadžikistana), Munji iz Afganistana, Eshkashimi i Sanglechi iz Afganistana, i Wakhi i Yidghal (govore yidgha) iz Pakistana; narodi Pašto ili Afganci iz Afganistana i Pakistana. U sjeveroistočne pripadaju pripadaju manje skupine u Tadžikistanu (Yagnobi) i Oseti u Gruziji. U zapadne Irance pripadaju brojni narodi rašireni po Pakistanu i Iranu, tu su Sjeverozapadni, viz.: Baludži, Gilaki, Mazanderani, Kurdi, Ormuri, Parachi, Tališi, Zaza, Lasgerdi, Dezfuli, Sangisari, Sorkhei, Karingani, Laki, Sivandi, Nayini, Shahmirzadi, Astiani, Khunsari, Vafsi, Soi, Gozarkhani, Razajerdi, Rudbari, Shahrudi, Takistani, Maraghei, Kajali, Kabatei, Gurani, Bajelani, Khalaj, etc. U Jugozapadne (Iran, Afganistan i drugdje) pripadaju: Bakhtiari, Luri, Tati, Tadžici, Pahlavani, Aimaq, etc. Kategorija:Indoiranski narodi.
Iranski narodi i Teheran · Iranski narodi i Veliki Horasan ·
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Islam i Teheran · Islam i Veliki Horasan ·
Jugozapadna Azija
Jugozapadna Azija Jugozapadna Azija je subregija Azije koja obuhvaća njezin jugozapadni dio.
Jugozapadna Azija i Teheran · Jugozapadna Azija i Veliki Horasan ·
Kalif
Kalif (arapski: خليفة), naslov duhovnog poglavara muslimana koji se smatra nasljednikom Muhameda.
Kalif i Teheran · Kalif i Veliki Horasan ·
Kaspijsko jezero
Kaspijsko jezero je najprostranije jezero na Zemlji, između Europe i Azije, s površinom od 371 800 km2.
Kaspijsko jezero i Teheran · Kaspijsko jezero i Veliki Horasan ·
Kurdi
Kurdi (kur.: کورد; Kurd) su iranski narod nastanjen u jugozapadnoj Aziji.
Kurdi i Teheran · Kurdi i Veliki Horasan ·
Matematika
Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.
Matematika i Teheran · Matematika i Veliki Horasan ·
Medicina
Medicina (lat. ars medica - umijeće liječenja; grč. iatriké téhne - tehnika liječenja) je grana ljudske djelatnosti kojoj je cilj liječenje i rehabilitacija bolesnih i čuvanje i unaprijeđenje zdravlja zdravih ljudi.
Medicina i Teheran · Medicina i Veliki Horasan ·
Medijsko Carstvo
Medijsko Carstvo (perz. Māda, grč. Mēdía, akad. Mādāya) bilo je prvo iransko carstvo koje je od kraja 8. do sredine 6. stoljeća pr. Kr. obuhvaćalo prostore Velikog Irana, sjeverne Mezopotamije i istočne Male Azije.
Medijsko Carstvo i Teheran · Medijsko Carstvo i Veliki Horasan ·
Mezopotamija
Područje Mezopotamije Mezopotamija (grč. Μεσοποταμία, prijevod od staroperzijskog Miyanrudan "Zemlja između dvije rijeke" ili aramejskog naziva Beth-Nahrin "Kuća dviju rijeka"; međuriječje) je područje jugozapadne Azije koje obuhvaća otprilike 350.000 četvornih kilometara.
Mezopotamija i Teheran · Mezopotamija i Veliki Horasan ·
Mongolsko Carstvo
Mongolsko Carstvo (Mongolыn Эzэnt Gүrэn) bilo je najveća kopnena država u povijesti i druga uopće po veličini poslije Britanskog Carstva (koje je bilo veće za 3.000.000 km² te pokrivalo je teritorij od preko 33.000.000 km² na vrhuncu svoje moći i imalo oko 100.000.000 stanovnika. Mongolsko Carstvo osnovao je Džingis-kan 1206. godine. Mongolska vojska je najvjerojatnije brojila preko 200.000 vojnika. Sklapali su saveze s nomadskim i drugim narodima u Aziji. Počela je kao mongolska nacija Mongola, Naimana, Ujgura i Merkita. Osvojili su Kinu, Bliski istok i neke europske regije. Mongolskim Carstvom vladao je veliki kan ili kagan. Poslije smrti Monga-kana, Mongolsko Carstvo se podijelilo na: Dinastiju Yuan, Ilhanidsko Carstvo, Čagatajski Kanat i Zlatnu Hordu. Stoljećima su Mongoli živjeli nomadskim životom na stepama ili travnjacima u Aziji. Iznenada su, tijekom 13. stoljeća, izbili na svjetsku scenu. Predvođeni Džingis-kanom, Mongoli su stvorili prostrano carstvo koje se protezalo Europom i Azijom. Bili su bezobzirni vojnici koji su svaki zaposjednuti grad pretvorili u prah i pepeo. Ipak je njihovo carstvo doživjelo cijelo stoljeće mira. Cvala je trgovina duž Puta svile između Kine i Europe, a Kina je ujedinjena nakon dugo godina razjedinjenosti. Njihovo carstvo je kratko trajalo i raspalo se smrću Kublaj-kana 1294. godine.
Mongolsko Carstvo i Teheran · Mongolsko Carstvo i Veliki Horasan ·
Nišapur
Nišapur (perz. نیشابور) je grad na sjeveroistoku Irana, smješten na plodnoj ravnici u podnožju planine Binalud, u blizini regionalnog središta, grada Mašhad.
Nišapur i Teheran · Nišapur i Veliki Horasan ·
Paštunci
Djeca Paštunci Paštunci (Afganci, Patani; pus.: پښتون; Paṣ̌tun) su iranski narod nastanjen u južnoj i jugozapadnoj Aziji.
Paštunci i Teheran · Paštunci i Veliki Horasan ·
Pakistan
Pakistan (پاکستان); službeno: Islamska Republika Pakistan) je država u južnoj Aziji. Graniči s Indijom, Kinom, Afganistanom i Iranom. Na jugu izlazi na Arapsko more, koje je dio Indijskog oceana. Pakistan je stvoren 1947. godine, od većinski muslimanskog dijela Britanske Indije, dok je ostatak zemlje postao današnja država Indija. Godine 1956., Pakistan se proglasio prvom islamskom republikom na svijetu. Istočni dio Pakistana je od 1971. godine, postao nezavisna država Bangladeš.
Pakistan i Teheran · Pakistan i Veliki Horasan ·
Partija (pokrajina)
3. stoljeća, danas u Louvreu Partija je povijesna pokrajina u sjeveroistočnom Iranu, a najpoznatija je po tome što je bila političkim i kulturološkim žarištem za vrijeme dinastije Arsakida, vladara Partskog Carstva.
Partija (pokrajina) i Teheran · Partija (pokrajina) i Veliki Horasan ·
Partsko Carstvo
Zemljovid Partskog Carstva (1. g.) Partsko Carstvo je naziv za antičku iransku državu čiji su se vladari smatrali nasljednici drevnog Ahemenidskog Perzijskog Carstva.
Partsko Carstvo i Teheran · Partsko Carstvo i Veliki Horasan ·
Perzijanci
Perzijanci su najmnogoljudniji iranski narod, kojeg karakterizira upotreba perzijskog jezika.
Perzijanci i Teheran · Perzijanci i Veliki Horasan ·
Perzijska književnost
Perzijska književnost postoji već 2500 godina, iako je dosta predislamskih djela izgubljeno.
Perzijska književnost i Teheran · Perzijska književnost i Veliki Horasan ·
Perzijski jezik
right Zemlje u kojima se govori perzijski jezik. Plavom su obilježene države u kojima je ovaj jezik služben, a zelenom područja u kojima tim jezikom govore manjine i nije služben. Perzijski (farsi/parsi; ISO 639-3: fas) makrojezik kojem pripada istočni iz Afganistana (danas se bilježi kao parsijski ili afganski perzijski) i zapadni farsi iz Irana, službeni jezik Irana.
Perzijski jezik i Teheran · Perzijski jezik i Veliki Horasan ·
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Povijest i Teheran · Povijest i Veliki Horasan ·
Povijest Irana
Položaj Irana na Bliskom istoku Povijest Irana se općenito odnosi povijest Velikog Irana, odnosno teritorija na kojem su živjeli ili žive brojni iranski narodi.
Povijest Irana i Teheran · Povijest Irana i Veliki Horasan ·
Pravo
180px Pravo je ukupnost pravnih pravila, načela i instituta kojima se uređuju odnosi u određenoj društvenoj zajednici (pravo u objektivnom smislu).
Pravo i Teheran · Pravo i Veliki Horasan ·
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Rusko Carstvo i Teheran · Rusko Carstvo i Veliki Horasan ·
Safavidi
Zastava Safavida od 1576. to 1666. Safavidi ili Safavidska dinastija Perzije (perz. سلسلة صفويان) bila je perzijska dinastija, koja je vladala Perzijskim Carstvom, u islamskoj eri.
Safavidi i Teheran · Safavidi i Veliki Horasan ·
Sarahs
Sarahs (perz. سرخس) je grad u Iranu odnosno sjeveroistočnoj pokrajini Razavi Horasan.
Sarahs i Teheran · Sarahs i Veliki Horasan ·
Sasanidsko Perzijsko Carstvo
Sasanidsko Perzijsko Carstvo ili Novoperzijsko Carstvo (perz. 60px; Irānšaher - „Iransko Carstvo”), hrvatski naziv za četvrtu iransku imperijalnu državu u starom vijeku za vrijeme vladavine Sasanida (224. – 651.), dinastije perzijskog etničkog podrijetla.
Sasanidsko Perzijsko Carstvo i Teheran · Sasanidsko Perzijsko Carstvo i Veliki Horasan ·
Satrap
Satrap (perz.: ساتراپ) je naziv za namjesnika određene provincije koji se koristio u doba antičke Medije, Perzijskih Carstava u doba Ahemenida i Sasanida, te helenističkih carstava.
Satrap i Teheran · Satrap i Veliki Horasan ·
Seldžuci
Seldžučki sultanat na svom vrhuncu, 1092 Turci Seldžuci (na turskom, Selçuklu, mn. Selçuklular; na arapskom Saljūq, ili al-Salājiqa; perz., Saljūqiyān) bili su glavni ogranak Oguza i loza koja je vladala dijelovima Srednje Azije i Bliskog Istoka od 11. do 14. stoljeća, kao moćni Seldžučki sultanat.
Seldžuci i Teheran · Seldžuci i Veliki Horasan ·
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Srednji vijek i Teheran · Srednji vijek i Veliki Horasan ·
Stari vijek
Ahemenida Pod pojmom stari vijek podrazumijeva se, najčešće, razdoblje od uvođenja pisma odnosno početka civilizacije (oko 3500. g. pr. Kr. u Mezopotamiji) do početka srednjeg vijeka (sredina petog stoljeća).
Stari vijek i Teheran · Stari vijek i Veliki Horasan ·
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Sunce i Teheran · Sunce i Veliki Horasan ·
Tadžici
Tadžici su iranski narod, 18,000,000 pripadnika.
Tadžici i Teheran · Tadžici i Veliki Horasan ·
Tadžikistan
Tadžikistan, službeno Republika Tadžikistan, država u središnjoj Aziji, bez izlaza na more.
Tadžikistan i Teheran · Tadžikistan i Veliki Horasan ·
Timur
Timur Lenk Timur ili Timur Lenk, u zapadnoj literaturi poznatiji kao Tamerlan (1336. – 1405.) je mongolski vladar poznat kao osnivač Timuridskog Carstva.
Teheran i Timur · Timur i Veliki Horasan ·
Timuridsko Carstvo
Timuridsko Carstvo (perz. تیموریان, poznati i pod endonimom: گوركانى, Gurkānī) je naziv za srednjovjekovnu iransku državu pod vladavinom timuridske dinastije koju je osnovao ratoborni osvajač Timur.
Teheran i Timuridsko Carstvo · Timuridsko Carstvo i Veliki Horasan ·
Turkijski narodi
Države i pokrajine u kojima je jedan od turkijskih jezika služben Ujgurka Turkijski narodi su oni narodi koji govore jezicima turkijske grane.
Teheran i Turkijski narodi · Turkijski narodi i Veliki Horasan ·
Turkmeni
Turkmeni su turkijski narod, koji pretežno živi u Turkmenistanu, gdje čini oko 77% stanovništva.
Teheran i Turkmeni · Turkmeni i Veliki Horasan ·
Turkmenistan
Turkmenistan ili Turkmenija je država u središnjoj Aziji.
Teheran i Turkmenistan · Turkmenistan i Veliki Horasan ·
Zarathuštra
Zaratustra (eng. Zoroaster, starogrčki Ζωροάστρης Zōroastrēs, perzijski: زرتشت ; Zartosht) (oko 1500–650 pr. Kr. - oko 1000–500 pr. Kr.) je perzijski filozof i prorok, osnivač mazdaizma, kulta mudrosti, i središnja figura potonje religije, zoroastrizma.
Teheran i Zarathuštra · Veliki Horasan i Zarathuštra ·
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Teheran i Znanost · Veliki Horasan i Znanost ·
Zoroastrizam
Zoroastrijska sveta vatra u urni Faravahar (ili Ferohar) je jedan od primarnih simbola zoroastrizma Zoroastrizam (perzijski آيين زرتشت, A'in-e Zærtosht) je nekoć bila "službena" monoteistička religija sasanidske Perzije.
Teheran i Zoroastrizam · Veliki Horasan i Zoroastrizam ·
13. stoljeće
Bez opisa.
13. stoljeće i Teheran · 13. stoljeće i Veliki Horasan ·
2. tisućljeće pr. Kr.
Bez opisa.
2. tisućljeće pr. Kr. i Teheran · 2. tisućljeće pr. Kr. i Veliki Horasan ·
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Teheran i Veliki Horasan imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Teheran i Veliki Horasan
Usporedba između Teheran i Veliki Horasan
Teheran ima 1043 odnose, a Veliki Horasan ima 123. Kao što im je zajedničko 66, Jaccard indeks 5.66% = 66 / (1043 + 123).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Teheran i Veliki Horasan. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
