261 odnosi: Aerosol, Afel, Afrika, Albedo, Alexander von Humboldt, Alge, Amonijak, Ande, Andrija Mohorovičić, Anorganska kemija, Antarktika, Anticiklona, Argon, Arktički ocean, Arktik, Astenosfera, Astronomska jedinica, Atlantski ocean, Atmosfera, Australija (kontinent), Azija, Željezovi oksidi, Živo vapno, Četvorni kilometar, Bangladeš, Bar (jedinica), Bazalt, Biocenoza, Biologija, Biom, Biosfera, Boksit, Brazil, Celzij, Ciklona, Cvjetni pelud, Cyanobacteria, Dan, Divergentna granica, Dušik, Dugobazična interferometrija, Ekliptika, Ekvator, Električna struja, Elektromagnetsko zračenje, Elektron, Elipsa, Erozija, Europa, Evolucijska povijest života, ..., Fosfor, Fosilna goriva, Geoid, Geološko razdoblje, Geologija, Gibanje, Godišnja doba, Godina, Granit, Gravitacija, Greben, Grenland, Gustoća, Helij, Hidrološki ciklus, Hidrosfera, Hlađenje, Indija, Indijski ocean, Indonezija, Industrija, Ion, Ioniziranje, Ionosfera, Isparavanje, Izotop, Jezero, Južna Amerika, Kalij, Kanada, Kelvin, Kemijski spojevi, Kilogram, Kilogram po metru kubnom, Kilometar na sat, Kina, Kisele kiše, Kisik, Klima, Klimatske promjene, Klimatski elementi, Klimatski faktori, Klorofluorougljici, Kontinent, Konvekcija, Konvergentna granica, Kopno, Kordiljeri, Kozmičke zrake, Kripton, Krivulja, Ksenon, Kubični metar, Kvadrike, Led, Ledenjak, Ledeno doba, Litosfera, Litosferne ploče, Loire, Magma, Magmatske stijene, Magnetosfera, Magnetska indukcija, Magnetsko polje, Magnezij, Masa, Međuvladin panel o klimatskim promjenama, Meridijan, Metamorfne stijene, Metan, Metar, Metar u sekundi, Metar u sekundi na kvadrat, Meteor, Mikrobiologija, Milankovićevi ciklusi, Milutin Milanković, Minuta, Mjesečevi čvorovi, Mjesec, Mlazna struja, Mliječni put, Močvara, Mohorovičićev diskontinuitet, Molekula, More, Morska razina, Morske mijene, Nadmorska visina, NASA, Natrij, Nikal, Nizina, Novi Zeland, Nutacija, Oblaci, Oborina, Obujam, Ocean, Oksidacija, Oksidi, Olovo (element), Onečišćavanje zraka, Opća teorija relativnosti, Opseg, Organska kemija, Otočje Antipodes, Ozon, Ozonske rupe, Ozonski omotač, Paleomagnetizam, Pangea, Paskal, Pepeo, Peridotit, Perihel, Planet, Planina, Platonova godina, Plazma (fizika), Plimna sila, Polarna svjetlost, Polarni stratosferski oblaci, Polovi sjeverne polutke, Potres, Površina, Prirodni satelit, Proljetna točka, Promet, Promjer, Radio astronomija, Radiovalovi, Rakova obratnica, Ravnodnevica, Reljef, Rendgenske zrake, Rezultanta, Rijeka (vodotok), Rusija, Sarosov period, Sat, Sedimentne stijene, Sekunda, Siderički dan, Silicijev dioksid, Silikati, Sinodički dan, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Amerika, Sjeverna polutka, Slatka voda, Smog, Snijeg, Soli, Staklenički efekt, Staklenički plinovi, Stanište, Stupanj (kut), Sumpor, Sunčev ciklus, Sunčev sustav, Sunčev vjetar, Sunčeva konstanta, Sunčeva svjetlost, Sunce, Svemir, Talište, Taloženje, Temperatura, Terestrički planet, Tesla, Tihi ocean, Titanijev dioksid, Tlak, Tlo, Toplinsko zračenje, Topljenje ledenjaka od 1850., Topografija, Tropi, Tropopauza, Tropska godina, Ubrzanje Zemljine sile teže, Ugljikov (II) oksid, Ugljikov(IV) oksid, Ultraljubičasto zračenje, Umjetni satelit, Uzgon, Val, Van Allenovi pojasi zračenja, Viskoznost, Vjetar, Vlažnost zraka, Vladis Vujnović, Voda, Vodena para, Vodik, Vrijeme (meteorologija), Vrijeme poluraspada, Vulkan, Zakret perihela, Zdravlje, Zemljin Trojanac, Zemljina atmosfera, Zemljina kora, Zemljina precesija, Zemljina putanja, Zemljina rotacija, Zemljino magnetsko polje, Zemljopisna širina, Zrak. Proširite indeks (211 više) »
Aerosol
Izmaglica i oblaci su aerosoli. Novom Meksiku. Kao aerosol, u obliku spreja, primjenjuju se neki dezodoransi. Aerosol je suspenzija čestica krutih tvari ili kapljica tekućine promjera manjeg od 1 mikrometar (1 μm) u plinu.
Novi!!: Zemlja i Aerosol · Vidi više »
Afel
Zemlje), 2. perihel planeta, 3. Sunce. Sunčevog sustava. Afel (grč. apo, tj. aph- ili ap’.
Novi!!: Zemlja i Afel · Vidi više »
Afrika
Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.
Novi!!: Zemlja i Afrika · Vidi više »
Albedo
reflektira s površine nekoga tijela, omjer odražene svjetlosti prema svjetlosti koja je pala na tijelo. Apsolutno crno tijelo ne bi odrazilo ništa svjetlosti i imalo bi albedo jednak nuli. Vrijednosti albeda za razne površine. Albedo (lat.: bjelina) je broj koji pokazuje koliko se svjetlosti reflektira s površine nekoga tijela, omjer odražene svjetlosti prema svjetlosti koja je pala na tijelo.
Novi!!: Zemlja i Albedo · Vidi više »
Alexander von Humboldt
'''Alexander von Humboldt''' Friedrich Heinrich Alexander, barun von Humboldt (Berlin, 14. rujna 1769. – Berlin, 6. svibnja 1859.), njemački prirodoslovac i istraživač, mlađi brat pruskog ministra, filozofa i jezikoslovaca Wilhelma von Humboldta.
Novi!!: Zemlja i Alexander von Humboldt · Vidi više »
Alge
Ernst Haeckel: Zelene alge Alge (lat. Algae), široka skupina pretežno vodenih, fotosintetskih autotrofnih organizama (od jednostaničnih do višestaničnih) nalik na biljke poznate kao fitoplankton, bolje poznatija kao živi biljni organizam bez korijena, lišća ili cvjetova.
Novi!!: Zemlja i Alge · Vidi više »
Amonijak
Amonijak je spoj dušika i vodika formule NH3.
Novi!!: Zemlja i Amonijak · Vidi više »
Ande
Ande, računalna simulacija snimke iz orbite Cono de Arita, Salta (Argentina) Ande su nabrano gorje koje se u dužini od 7200 km protežu uz zapadnu obalu Južne Amerike.
Novi!!: Zemlja i Ande · Vidi više »
Andrija Mohorovičić
Andrija Mohorovičić (Volosko kraj Opatije, 23. siječnja 1857. – Zagreb, 18. prosinca 1936.), hrvatski geofizičar, ali i istaknuti hrvatski znanstvenik na području meteorologije i seizmologije, s kraja 19. i početka 20. stoljeća.
Novi!!: Zemlja i Andrija Mohorovičić · Vidi više »
Anorganska kemija
Anorganska kemija dio je kemije koji proučava kemijska svojstva i reakcije svih kemijskih elemenata osim ugljika i njegovih spojeva kao i kemijske procese koje se zbivaju između njih.
Novi!!: Zemlja i Anorganska kemija · Vidi više »
Antarktika
Pogled na Antarktiku iz satelita, napravljen od raznih satelitskih ulomaka Antarktika (od grčkog Ανταρκτικως, suprotno od Arktik) je kontinent koji okružuje južni pol Zemlje.
Novi!!: Zemlja i Antarktika · Vidi više »
Anticiklona
satu i udaljavanje od središta prema rubovima anticiklone. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. meteorološkoj karti. Evangelista Torricelli je izumio barometar. Stari barometri iz ''Musée des Arts et Métiers'', Pariz. Anticiklona ili barički maksimum je područje visoka tlaka u atmosferi.
Novi!!: Zemlja i Anticiklona · Vidi više »
Argon
Netoksičan je plemeniti plin bez boje, okusa i mirisa.
Novi!!: Zemlja i Argon · Vidi više »
Arktički ocean
Arktički ocean Arktički ocean, dubine do 5449 m naziva se još i Sjeverno polarno more, Arktik ali i Arktičko sredozemno more.
Novi!!: Zemlja i Arktički ocean · Vidi više »
Arktik
Države za teritorijem na dijelu Arktičkog područja Arktik, polarno područje oko Sjevernog pola, površine oko 26 400 000 km2.
Novi!!: Zemlja i Arktik · Vidi više »
Astenosfera
Presjek Zemlje od jezgre do egzosfere. Slika nije u mjerilu. Astenosfera je područje Zemlje koje se proteže između 100 i 200 km ispod površine, a po nekim znanstvenicima čak i do 400 km.
Novi!!: Zemlja i Astenosfera · Vidi više »
Astronomska jedinica
Astronomska jedinica (hrvatska kratica AJ ili aj, međunarodna kratica od eng. AU, skraćeno od Astronomical Unit) jest mjerna jedinica za duljinu.
Novi!!: Zemlja i Astronomska jedinica · Vidi više »
Atlantski ocean
Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.
Novi!!: Zemlja i Atlantski ocean · Vidi više »
Atmosfera
Zemljine atmosfere. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. vjetrova na Zemlji. Polarni stratosferski oblaci. visinom. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Novom Meksiku Atmosfera (grč. ἀτμός: dah, para + sfera) je plinoviti omotač oko Zemlje ili nekog drugog nebeskog tijela.
Novi!!: Zemlja i Atmosfera · Vidi više »
Australija (kontinent)
Kontinent Australija Australija kao kontinent obuhvaća glavnu kopnenu masu, Australiju, otoke Tasmaniju i Novu Gvineju kao i okolne manje otoke.
Novi!!: Zemlja i Australija (kontinent) · Vidi više »
Azija
Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Novi!!: Zemlja i Azija · Vidi više »
Željezovi oksidi
Željezovi oksidi su spojevi željeza i kisika vrlo rašireni u prirodi i zbog toga, kao i zbog svojih specifičnih svojstava, imaju važnu ulogu u mnogim prirodnim procesima i široku primjenu u ljudskoj djelatnosti.
Novi!!: Zemlja i Željezovi oksidi · Vidi više »
Živo vapno
Živo vapno (metalurško vapno, negašeno vapno, porozno vapno, tvrdo ili meko pečeno vapno) je bijela amorfna krutina u većinskome sastavu sastavljena od kalcijeva oksida (CaO), koja najčešće dolazi onečišćena s oksidima magnezija, aluminija i željeza.
Novi!!: Zemlja i Živo vapno · Vidi više »
Četvorni kilometar
Ilustracija jednog četvornog kilometara Četvorni kilometar ili kilometar kvadratni je mjerna jedinica za površinu.
Novi!!: Zemlja i Četvorni kilometar · Vidi više »
Bangladeš
Bangladeš, službeno Narodna Republika Bangladeš je država u južnoj Aziji.
Novi!!: Zemlja i Bangladeš · Vidi više »
Bar (jedinica)
Bar je mjerna jedinica za tlak izvan Međunarodnog sustava jedinica (SI) kojoj je upotreba zakonom iznimno dopuštena bez ograničenja.
Novi!!: Zemlja i Bar (jedinica) · Vidi više »
Bazalt
Bazalt Bazalt u Islandu Bazalt je vrlo česta siva do crna bazična ekstruzivna magmatska stijena.
Novi!!: Zemlja i Bazalt · Vidi više »
Biocenoza
Biocenoza (iz grčkog bios.
Novi!!: Zemlja i Biocenoza · Vidi više »
Biologija
Biologija proučava razne žive organizme (u smjeru kazaljke na satu od gore lijevo) Escherichia coli, paprat, gazela, divovski afrički tvrdokrilac 3D model strukture molekule DNK Biologija (od grčkog bios.
Novi!!: Zemlja i Biologija · Vidi više »
Biom
Biom kao pojam obično se odnosi na biocenozu ili veliko područje ekozone na zemlji, kojoj makroklimatski uvjeti određuju tip ekoloških zajednica koje u njoj žive.
Novi!!: Zemlja i Biom · Vidi više »
Biosfera
mezosfere). Biosfera (iz strogrčkog βίος, bíos.
Novi!!: Zemlja i Biosfera · Vidi više »
Boksit
'''Boksit''' Boksit je mineralni materijal sastavljen od aluminijskih hidroksida Al2O3H2O, koji su poznati kao minerali dijaspor, bemit i sporogelit, i od aluminijskog hidroksida Al2O3.3H2O, koji je poznat kao mineral hidrargilit.
Novi!!: Zemlja i Boksit · Vidi više »
Brazil
Brazil (port. Brasil IPA bɾaˈziw), službeno Savezna Republika Brazil (port.
Novi!!: Zemlja i Brazil · Vidi više »
Celzij
Celzijev stupanj (°C, ili samo Celzij) je mjerna jedinica temperature u izvedenom SI sustavu.
Novi!!: Zemlja i Celzij · Vidi više »
Ciklona
Islandska ciklona 4. rujna 2003. Hrvatskoj najviše utječe Genovska ciklona (7. listopada 1996.). Uragan Isabel iz 2003. uragana Katrina krajem kolovoza 2005. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. Usporedba između izvantropske (gore) i tropske ciklone (dolje desno). Ciklona (engl. cyclone, prema grč. ϰύϰλος: krug) ili barički minimum je područje relativno sniženog tlaka zraka u izvantropskim zemljopisnim širinama, s promjerom od 500 kilometara do više tisuća kilometara, u kojem postoji vrtložno strujanje zraka koje se može protezati i kroz cijelu troposferu.
Novi!!: Zemlja i Ciklona · Vidi više »
Cvjetni pelud
Peludi po mikroskopom. Zrnca peluda na cvijetu Pelud ili cvjetni pelud je čista praškasta tvar koju proizvode muške gamete na biljkama.
Novi!!: Zemlja i Cvjetni pelud · Vidi više »
Cyanobacteria
Cijanobakterije (modrozelene alge, lat. Cyanobacteria) su prvi fotosintetski organizmi na zemlji, i dio su carstva prokariota.
Novi!!: Zemlja i Cyanobacteria · Vidi više »
Dan
sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. jednadžbom vremena. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Zemlja i Dan · Vidi više »
Divergentna granica
Sjevernoameričke kontinentalne tektonske ploče. Divergentna granica se javlja na mjestu gdje se dvije litosferne ploče odmiču jedna od druge.
Novi!!: Zemlja i Divergentna granica · Vidi više »
Dušik
Dušik (N2) je kemijski inertan plin bez boje, mirisa i okusa.
Novi!!: Zemlja i Dušik · Vidi više »
Dugobazična interferometrija
''Very Large Array'', puno malih teleskopa se povezuje radio interferometrijom u veliki teleskop. Radio teleskop ''Goldstone Deep Space Communications Complex'' (SAD) se koristio u dugobazičnoj interferometriji. Radio teleskop ''Mount Pleasant'' (Australija) se koristio u dugobazičnoj interferometriji. Slika radioizvora IRC+10420. Lijeva slika manje rezolucije je snimljena na radio teleskopu Merlin (Ujedinjeno Kraljevstvo). Desna slika je snimljena dugobazičnom interferometrijom i pokazuje puno bolje razlučivanje (rezoluciju). Dugobazična interferometrija ili VLBI (akronim od engl. Very Long Baseline Interferometry: interferometar s vrlo dugačkom bazom) je vrsta astronomske interferometrije, koja se koristi u radio astronomiji, a predstavlja uporabu međusobno povezanih i pažljivo koordiniranih radio teleskopa razmještenih širom svijeta, tako da djeluju kao jedan.
Novi!!: Zemlja i Dugobazična interferometrija · Vidi više »
Ekliptika
Nebeski ekvator i ekliptika. nebeskog tijela. Ekliptika (grč. ἐϰλεıπτıϰός: koji pripada pomrčini Sunca ili Mjeseca) je velika kružnica na nebeskoj sferi kojom putuje Sunce tijekom godine.
Novi!!: Zemlja i Ekliptika · Vidi više »
Ekvator
Karta svijeta s označenim ekvatorom U zemljopisu, ekvator je zamišljena crta gdje se sijeku površina nebeskog tijela (npr. Zemlje) i ravnina okomita na os rotacije tog tijela i na kojoj se nalazi težište tog tijela.
Novi!!: Zemlja i Ekvator · Vidi više »
Električna struja
katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu. membranom. Električna struja je usmjereno gibanje nabijenih čestica.
Novi!!: Zemlja i Električna struja · Vidi više »
Elektromagnetsko zračenje
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.
Novi!!: Zemlja i Elektromagnetsko zračenje · Vidi više »
Elektron
dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.
Novi!!: Zemlja i Elektron · Vidi više »
Elipsa
Elipsa:'''a'''.
Novi!!: Zemlja i Elipsa · Vidi više »
Erozija
Monument Valley, SAD Erozija je prirodni proces pomicanja krutih tvari (zemlje, blata, kamena, itd.) kroz utjecaj vjetra, vode, ili pomicanja koja su uvjetovana silom gravitacije.
Novi!!: Zemlja i Erozija · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Zemlja i Europa · Vidi više »
Evolucijska povijest života
Evolucijska povijest života na Zemlji prati procese s pomoću kojih su živi i fosilni organizmi evoluirali od prvih početaka života na planetu do današnjeg dana.
Novi!!: Zemlja i Evolucijska povijest života · Vidi više »
Fosfor
Fosfor je pri sobnoj temperaturi kruta tvar.
Novi!!: Zemlja i Fosfor · Vidi više »
Fosilna goriva
Fosilna goriva ili mineralna goriva su goriva koja nastaju od prirodnih resursa poput anaerobnog raspadanja zakopanih mrtvih organizama.Organizmi i fosilna goriva koja od njih nastaju su otprilike stara milijune godina, a ponekad i više od 650 milijuna godina.
Novi!!: Zemlja i Fosilna goriva · Vidi više »
Geoid
date.
Novi!!: Zemlja i Geoid · Vidi više »
Geološko razdoblje
Geološko razdoblje je određeni vremenski interval u geološkoj prošlosti Zemlje.
Novi!!: Zemlja i Geološko razdoblje · Vidi više »
Geologija
Geologija (od grčkih riječi γη (Gea.
Novi!!: Zemlja i Geologija · Vidi više »
Gibanje
centripetalno ubrzanje ''a''. Radijvektor točke P. Gibanje je osnovni pojam u klasičnoj mehanici, određen (definiran) kao promjena položaja tijela u odnosu na neki sustav (referentni sustav) tijekom vremena.
Novi!!: Zemlja i Gibanje · Vidi više »
Godišnja doba
Sunca za 4 godišnja doba Godišnja doba su razdoblja u kojima vlada različita klima.
Novi!!: Zemlja i Godišnja doba · Vidi više »
Godina
Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Zemlja i Godina · Vidi više »
Granit
rijeke Merced tornjevima Paine u Čileu Granit je čest i vrlo raširen tip kiselih intruzivnih magmatskih stijena.
Novi!!: Zemlja i Granit · Vidi više »
Gravitacija
kvadratu njihove međusobne udaljenosti. prostorvremena Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. hiperboli E i napustila bi Zemlju. eliptičnoj stazi oko Sunca. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Sunčeve mase. Gravitacija ili gravitacijsko međudjelovanje je jedna je od četiriju osnovnih sila (fundamentalne interakcije).
Novi!!: Zemlja i Gravitacija · Vidi više »
Greben
Galápagos Morski greben ime je za oblik (kamena, pijeska, žala, koralja ili nečeg drugog) koji se nalazi na manje od 80 metara od morske površine.
Novi!!: Zemlja i Greben · Vidi više »
Grenland
Grenland (grenlandski: Kalaallit Nunaat, danski: Grønland) je autonomni teritorij Danske.
Novi!!: Zemlja i Grenland · Vidi više »
Gustoća
Menzura u kojoj se nalaze obojene tekućine različite gustoće. Gustoća (oznaka: ρ – grčki: ro) je fizikalna veličina određena kao količnik mase m i obujma (volumena) V nekog tijela ili kemijske tvari: Ista jednakost vrijedi za prosječnu gustoću bilo kojeg materijala u volumenu V koji sadrži masu m, to jest opisuje kolika je masa neke tvari prosječno sadržana u jedinici volumena: što je ta masa veća, kaže se da je tijelo gušće.
Novi!!: Zemlja i Gustoća · Vidi više »
Helij
Sunce), otkrio je Pierre Janssen 1868. godine, kada je tijekom potpune pomrčine Sunca spektografskim isptivanjem kromosfere, gdje ga ima u velikim količinama, otkrio posebnu emisijsku liniju.
Novi!!: Zemlja i Helij · Vidi više »
Hidrološki ciklus
zemljinom hidrološkom sustavu. Hidrološki ciklus je stalni proces kruženja, obnavljanja i prividnog gubljenja vode na zemlji.
Novi!!: Zemlja i Hidrološki ciklus · Vidi više »
Hidrosfera
Hidrosfera (grč. μπάλα νερό; „vodena kugla”) je vodeni omotač koji obuhvaća svu vodu, ispod i iznad Zemljine površine bez obzira u kakvom se agregatnom stanju nalazi.
Novi!!: Zemlja i Hidrosfera · Vidi više »
Hlađenje
Rashladna tehnika je ona grana tehnike koja se bavi pojavama i postupcima hlađenja tijela.
Novi!!: Zemlja i Hlađenje · Vidi više »
Indija
Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.
Novi!!: Zemlja i Indija · Vidi više »
Indijski ocean
Indijski ocean Indijski ocean je treća po veličini vodena površina na svijetu, a pokriva oko 20 % površine Zemlje.
Novi!!: Zemlja i Indijski ocean · Vidi više »
Indonezija
Indonezija, službeno Republika Indonezija, otočna je država u jugoistočnoj Aziji i djelomično u Oceaniji.
Novi!!: Zemlja i Indonezija · Vidi više »
Industrija
Industrija je skup ljudskih djelatnosti koje su okrenute proizvodnji robe i usluga.
Novi!!: Zemlja i Industrija · Vidi više »
Ion
Ion je čestica – atom ili skupina atoma, npr.
Novi!!: Zemlja i Ion · Vidi više »
Ioniziranje
Prva energija ionizacije neutralnih atoma. ionizacijske komore. dozimetru. Geigerov brojač. maglene komore. Naglim pomicanjem klipa prema dolje, nezasićena vodena para u komori postaje zasićenom, jer dolazi do naglog hlađenja pare, a kondenzacija se u obliku niza malih kapljica događa oko iona koje je načinio prolaz nabijene čestice. beta-čestice). Komora na mjehuriće. Ioniziranje ili ionizacija je nastajanje električki nabijenih čestica, iona, iz neutralnih atoma ili molekula.
Novi!!: Zemlja i Ioniziranje · Vidi više »
Ionosfera
Položaj ionosfere u atmosferi Ionosfera je ionizirani sloj u planetnoj atmosferi.
Novi!!: Zemlja i Ionosfera · Vidi više »
Isparavanje
ukapljuje u obliku aerosola. Morska sol u Dakaru (Senegal). Voda vrije ili ključa. Isparavanje je prijelaz tvari iz tekućeg u plinovito agregatno stanje.
Novi!!: Zemlja i Isparavanje · Vidi više »
Izotop
atomskoj jezgri. S lijeva na desno: procijum 1H je bez neutrona, deuterij 2H s jednim neutronom i tricij 3H s dva neutrona. atomskih jezgri. Fotografska ploča koju je snimio Joseph John Thomson, a u desnom donjem kutu pokazuje oznake udaraca izotopa neona: 20Ne i 22Ne. Dempsterov maseni spektrometar iz 1918. Rutherfordov model atoma. nm. Izotop (grč. isos: isti, topos: mjesto) je atom istoga kemijskog elementa (isti atomski broj Z) koji se međusobno razlikuje po broju neutrona u atomskoj jezgri, pa prema tome i po masenome broju, odnosno masi.
Novi!!: Zemlja i Izotop · Vidi više »
Jezero
Plitvička jezera – svjetski poznata prirodna atrakcija Jezero je vodom ispunjena prirodna depresija na kopnu, koja nema neposredne veze s morem.
Novi!!: Zemlja i Jezero · Vidi više »
Južna Amerika
Južna Amerika Južna Amerika je kontinent koji se nalazi na južnoj polutci Zemlje.
Novi!!: Zemlja i Južna Amerika · Vidi više »
Kalij
Kalij (lužik je stari hrvatski naziv za kalij) je kemijski element iz skupine alkalijskih elemenata, sedmi po zastupljenosti u Zemljinoj kori.
Novi!!: Zemlja i Kalij · Vidi više »
Kanada
Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.
Novi!!: Zemlja i Kanada · Vidi više »
Kelvin
Kelvin (simbol K) je SI jedinica za temperaturu, a definira se kao 1/273,16 dio termodinamičke temperature trojne točke vode.
Novi!!: Zemlja i Kelvin · Vidi više »
Kemijski spojevi
Kemijski spojevi su spojevi više vrsta atoma povezanih kemijskom vezom.
Novi!!: Zemlja i Kemijski spojevi · Vidi više »
Kilogram
pramjere (etalona) u odnosu na koji je određen kilogram. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Kilogram (oznaka: kg) je mjerna jedinica za masu te jedna od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).
Novi!!: Zemlja i Kilogram · Vidi više »
Kilogram po metru kubnom
Kilogram po metru kubnom (simbol: kg/m3, ili kg m-3) je SI jedinica za gustoću.
Novi!!: Zemlja i Kilogram po metru kubnom · Vidi više »
Kilometar na sat
Kilometar na sat (oznaka km/h, km h-1) je mjerna jedinica za brzinu.
Novi!!: Zemlja i Kilometar na sat · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: Zemlja i Kina · Vidi više »
Kisele kiše
Posljedica kisele kiše. Posljedica kisele kiše. Posljedica kisele kiše. Kiseli oblaci mogu nastati zbog ispuštanja sumporovog dioksida SO2 iz rafinerija nafte, kao što se vidi u mjestu Curaçao. Kisela kiša je svaka oborina koja ima višu kiselost (nižu vrijednost pH) od one očekivane iz prirodnih izvora (pH oko 5).
Novi!!: Zemlja i Kisele kiše · Vidi više »
Kisik
Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.
Novi!!: Zemlja i Kisik · Vidi više »
Klima
Klima (s grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.
Novi!!: Zemlja i Klima · Vidi više »
Klimatske promjene
globalnog zatopljenja Klimatske promjene su dugotrajne promjene u statističkoj raspodjeli klimatskih faktora, u vremenskom periodu od deset do milijun godina.
Novi!!: Zemlja i Klimatske promjene · Vidi više »
Klimatski elementi
Klimatski elementi određeni su općom cirkulacijom atmosfere.
Novi!!: Zemlja i Klimatski elementi · Vidi više »
Klimatski faktori
Klimatski faktori su modifikatori klime – pojačavaju ili slabe veličinu ili intenzitet klimatskih elemenata.
Novi!!: Zemlja i Klimatski faktori · Vidi više »
Klorofluorougljici
Tetrafluoretan Klorofluorougljici (Freoni) s kemijskom formulom CFCs plinske su tvari koje oštećuju ozonski sloj i uzrokuju stanjivanje ozonskog sloja u stratosferi, dakle povećavaju ozonsku rupu i omogućuju pojačano ultraljubičasto zračenje.
Novi!!: Zemlja i Klorofluorougljici · Vidi više »
Kontinent
Pojam kontinent (od lat.: (terra) continens) označava "međusobno povezanu zemlju".
Novi!!: Zemlja i Kontinent · Vidi više »
Konvekcija
Zemljinoj atmosferi. Nastajanje konvekcije zraka oko ljudske ruke. Termohalinska pokretna traka ili termohalinska cirkulacija: dubinski tok tamna, a površinski svijetla traka. granule. Konvekcija ili toplinsko strujanje ili je prijenos topline u tvarima koje mogu strujati, to jest u tekućinama i plinovima (fluidi).
Novi!!: Zemlja i Konvekcija · Vidi više »
Konvergentna granica
Vulkan u području subdukcije Konvergentna granica (ili aktivni rub) je granica litosfernih ploča koja se javljaja na mjestu gdje se dvije ploče pomiču jedna prema drugoj obično tvoreći zonu subdukcije (ako jedna ploča tone pod drugu) ili kontinentalne kolizije (ako obje ploče sadrže kontinentalnu koru).
Novi!!: Zemlja i Konvergentna granica · Vidi više »
Kopno
Grand Canyon Kopno čine dijelovi Zemlje koji nisu pokriveni oceanima ili drugim vodenim površinama.
Novi!!: Zemlja i Kopno · Vidi više »
Kordiljeri
Peruanske Ande Kanadski dio Kordiljera Kordiljeri su veliki planinski lanac uz zapadnu obalu Sjeverne i Južne Amerike.
Novi!!: Zemlja i Kordiljeri · Vidi više »
Kozmičke zrake
video verziju Kozmičke zrake ili kozmičko zračenje je zračenje visoke energije koje dopire na Zemlju iz svemira.
Novi!!: Zemlja i Kozmičke zrake · Vidi više »
Kripton
Kripton se, kao i ostali plemeniti plinovi (izuzevši radon), može dobiti ukapljivanjem i frakcijskom destilacijom zraka ili selektivnom adsorpcijom na aktivnom ugljenu.
Novi!!: Zemlja i Kripton · Vidi više »
Krivulja
Krivulja je neprekidna crta, ili točnije rečeno, jednodimenzionalni skup točaka.
Novi!!: Zemlja i Krivulja · Vidi više »
Ksenon
Ksenon su 1898.
Novi!!: Zemlja i Ksenon · Vidi više »
Kubični metar
Kubični metar ili kubni metar (znak: m3) mjerna je jedinica za obujam (volumen) u međunarodnom sustavu jedinica (SI).
Novi!!: Zemlja i Kubični metar · Vidi više »
Kvadrike
Kategorija:Geometrija ru:Поверхность второго порядка.
Novi!!: Zemlja i Kvadrike · Vidi više »
Led
Ledeni brijegovi Led je voda u čvrstom agregatnom stanju.
Novi!!: Zemlja i Led · Vidi više »
Ledenjak
Ledenjak je veliko postojano tijelo od leda.
Novi!!: Zemlja i Ledenjak · Vidi više »
Ledeno doba
Velika ledena površina u ledenom dobu Antarktici prije 400 000 godina Ledena doba važan su dio Zemljine prošlosti u kojem su nastali mnogi reljefni oblici, biljne i životinjske vrste, a naposljetku tada se pojavljuje i čovjek.
Novi!!: Zemlja i Ledeno doba · Vidi više »
Litosfera
Tektonske ploče Litosfera je kamena Zemljina kora i gornji plašt, koja se procesom tektonike ploča klizi po astenosferi.
Novi!!: Zemlja i Litosfera · Vidi više »
Litosferne ploče
Najvažnije Zemljine litosferne ploče Litosferne ploče su velike, pokretljive ploče stijena, nepravilnog oblika, od kojih je načinjena Zemljina litosfera.
Novi!!: Zemlja i Litosferne ploče · Vidi više »
Loire
Loire (u hrvatskim tekstovima i kroatizirano Loara, francuski izgovor; okcitanski: Léger; bretonski: Liger) je svojom dužinom od 1020 km najduža rijeka u Francuskoj.
Novi!!: Zemlja i Loire · Vidi više »
Magma
Havajski tok lave (lava je ekstruzivni ekvivalent magme) Magma je rastaljeni stijenski materijal koji se nalazi ispod Zemljine površine (ili površine nekog drugog terestričkog planeta), a vrlo često se nakuplja u magmastkim komorama.
Novi!!: Zemlja i Magma · Vidi više »
Magmatske stijene
Magmatske stijene nastaju kada se magma hladi i skrutnjava, s ili bez kristalizacije, ispod površine kao intruzivne stijene ili na površini kao efuzivne stijene.
Novi!!: Zemlja i Magmatske stijene · Vidi više »
Magnetosfera
Umjetnička vizija magnetosfere. Magnetosfera je područje oko planeta i njihovih prirodnih satelita u kojem je magnetsko polje vretenasto oblikovano međudjelovanjem sa Sunčevim vjetrom.
Novi!!: Zemlja i Magnetosfera · Vidi više »
Magnetska indukcija
tok prolazi. magnetskom polju. električne zavojnice. Magnetska indukcija ili gustoća magnetskog toka (oznaka B) je vektorska fizikalna veličina koja opisuje magnetsko polje i određuje Lorentzovu silu kojom magnetsko polje djeluje na električki nabijenu česticu u gibanju.
Novi!!: Zemlja i Magnetska indukcija · Vidi više »
Magnetsko polje
silnica magnetskog polja. sile. dijamagnetika (μd). Magnet u magnetskom polju. Magnetsko polje prstenastog magneta. Magnetsko polje je prostor oko prirodnih i umjetnih magneta i unutar njih u kojem djeluju magnetske sile.
Novi!!: Zemlja i Magnetsko polje · Vidi više »
Magnezij
Hrvatski stari naziv za magnezij je gorčik.
Novi!!: Zemlja i Magnezij · Vidi više »
Masa
pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.
Novi!!: Zemlja i Masa · Vidi više »
Međuvladin panel o klimatskim promjenama
Međuvladin panel o klimatskim promjenama (engleski: Intergovernmental Panel on Climate Change, IPCC) nastao je 1988. na poticaj Ujedinjenih naroda, Svjetske meteorološke organizacije i Programa za okolinu UN-a (UNEP) da bi procijenio rizik od klimatskih promjena uzrokovanih ljudskom aktivnošću.
Novi!!: Zemlja i Međuvladin panel o klimatskim promjenama · Vidi više »
Meridijan
Meridijan ili podnevnik – u zemljopisu odnosno fizičkoj geografiji – naziv je za liniju koja spaja zemljine zemljopisne polove te je okomita na paralele ili usporednice.
Novi!!: Zemlja i Meridijan · Vidi više »
Metamorfne stijene
Kvarcit, vrsta metamorfne stijene Metamorfna stijena onaj je stijena koja nastaje kao rezultat transformacije već postojećega tipa stijene, protolita ili edukta, ali u temperaturnim granicama do 180 °C (po nekima 200 °C), što predstavlja gornju granicu dijageneze, do početka anateksisa – parcijalnog taljenja sustava (a ta granica ovisi o sastavu protolita).
Novi!!: Zemlja i Metamorfne stijene · Vidi više »
Metan
Metanski klatrat ili “led koji gori” Metan je bezbojni plin, spoj ugljika i vodika s kemijskom formulom CH4.
Novi!!: Zemlja i Metan · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Zemlja i Metar · Vidi više »
Metar u sekundi
Metar u sekundi (oznaka m/s, m s-1) je SI izvedena jedinica za brzinu.
Novi!!: Zemlja i Metar u sekundi · Vidi više »
Metar u sekundi na kvadrat
Metar u sekundi na kvadrat (oznaka: m/s2, m·s-2 ili m s-2) je izvedena SI jedinica za ubrzanje (akceleraciju), definirana kao ubrzanje pri kojem se brzina objekta u 1 sekundi poveća za 1 m/s, zbog čega se ponekad koristi i izraz metar u sekundi u (po) sekundi.
Novi!!: Zemlja i Metar u sekundi na kvadrat · Vidi više »
Meteor
Perzeidi, meteorski roj. meteorskog pljuska 2009. Perzeida. atmosferu. Zemlje. zviježđu Liri, a pojavljuje se oko 20. travnja. Orionida. Orionida i Mliječni put. ekspozicijom. Leonidi su meteorski pljusak koji su najobilniji bili 1833., s približno 35 000 meteora na sat. Meteor (grčki metéoros (μετέωρος).
Novi!!: Zemlja i Meteor · Vidi više »
Mikrobiologija
Mikrobiologija (grč. mikrós - malen, sitan; biós - život; lógos - riječ, govor, u prenesenom značenju znanost) je primijenjena znanost koja proučava mikroorganizme ili mikrobe, koji su premali da bi se uočili ljudskim okom.
Novi!!: Zemlja i Mikrobiologija · Vidi više »
Milankovićevi ciklusi
Milankovićeva teorija opisuje kolektivne klimatske učinke promjena u gibanju Zemlje.
Novi!!: Zemlja i Milankovićevi ciklusi · Vidi više »
Milutin Milanković
Milutin Milanković (Dalj, 28. svibnja 1879. – Beograd, 12. prosinca 1958.), srpski geofizičar, astronom i građevinski inženjer.
Novi!!: Zemlja i Milutin Milanković · Vidi više »
Minuta
Minuta je mjerna jedinica za vrijeme.
Novi!!: Zemlja i Minuta · Vidi više »
Mjesečevi čvorovi
nebeskoj sferi. Sustav Zemlja - Mjesec. Potpuna pomrčina Mjeseca snimljena 9. studenog 2003. Mjesečevi čvorovi su točke na nebu u kojoj se prividno sijeku staze dvaju nebeskih tijela, Mjeseca (Mjesečeva putanja) i Zemlje (ekliptika).
Novi!!: Zemlja i Mjesečevi čvorovi · Vidi više »
Mjesec
Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.
Novi!!: Zemlja i Mjesec · Vidi više »
Mlazna struja
Kanade. Zemlje u smjeru zapad-istok. Na sjevernoj polutki se sjeverna mlazna struja naziva polarna mlazna struja, a južna suptropska. Mlazna struja je razmjerno uzak (nekoliko stotina kilometara), nekoliko kilometara debeo i obično tisuće kilometara dug pojas vrlo jakih vjetrova u gornjoj troposferi i stratosferi, u kojem je brzina vjetrova veća od 90 km/h, a rijetko može dosegnuti i 650 km/h.
Novi!!: Zemlja i Mlazna struja · Vidi više »
Mliječni put
Mliječni put (Mliječna staza, Kumova slama, Slamotres, Rimska cesta, Galaktika, Marijina kruna) je galaktika kojoj pripada naš Sunčev sustav, u kojem je Zemlja jedan od planeta.
Novi!!: Zemlja i Mliječni put · Vidi više »
Močvara
Litvi Močvare su plitke vode stajaćice, odnosno tlo natopljeno najčešće slatkom vodom, koje se odlikuje niskom pH vrijednošću (odnosno kiselošću) i bioraznolikošću staništa za mnoge biljne i životinjske vrste, kao što su vodozemci, ribe, ptice, kukci, gmazovi i sisavci.
Novi!!: Zemlja i Močvara · Vidi više »
Mohorovičićev diskontinuitet
Shematski prikaz unutrašnjosti Zemlje. 1. kontinentalna kora - 2. oceanska kora - 3. gornji sloj - 4. donji sloj - 5. vanjska jezgra - 6. unutarnja jezgra - A: '''Mohorovičićev diskontinuitet''' - B: Gutenbergov diskontinuitet - C: Lehmannin diskontinuitet Stijene ordovicijske starosti iz Mohorovičićevog diskontinuiteta danas na površini u nacionalnom parku Gros Morne, Newfoundland, Kanada Mohorovičićev diskontinuitet, obično zvan Moho, granica je između Zemljine kore i plašta.
Novi!!: Zemlja i Mohorovičićev diskontinuitet · Vidi više »
Molekula
Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.
Novi!!: Zemlja i Molekula · Vidi više »
More
Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.
Novi!!: Zemlja i More · Vidi više »
Morska razina
Razina mora tijekom 120 godina Razina mora (engleski Mean sea level, kratica MSL - srednja razina mora) je pojam koji se koristi na području topografije kao osnovica za utvrđivanje visinskih točaka na terenu.
Novi!!: Zemlja i Morska razina · Vidi više »
Morske mijene
Crikvenica za vrijeme plimnog vala koji je zahvatio jadransku obalu 1. prosinca 2008. Prikaz morskih mijena s obzirom na položaj Sunca i Mjeseca. Budući da su morske mijene posljedica istodobnoga djelovanja gravitacijskih sila Mjeseca i Sunca, njihovi se utjecaji za sizigija (mlad i pun Mjesec) konstruktivno preklapaju (to su '''žive morske mijene'''). kvadratura (prva i posljednja četvrt) destruktivno preklapaju (to su znatno niže, '''mrtve morske mijene'''). Zemlje i Mjeseca odnosno Zemlje i Sunca oko zajedničkog centra masa (baricentar). umjetni satelit). Zaljev Fundy za vrijeme plime. Zaljev Fundy za vrijeme oseke. plimne hidroelektrane La Rance u Francuskoj. Vodenica na morske mijene. Morske mijene su periodično dizanje (plima) i spuštanje (oseka) morske i oceanske površine i premještanje vodenih masa (plimne struje) prouzročeno gravitacijskom silom kojom Mjesec i Sunce djeluju na vodene mase i Zemljinom vrtnjom (rotacijom).
Novi!!: Zemlja i Morske mijene · Vidi više »
Nadmorska visina
HA, HB - apsolutna visina ili nadmorska visinaHC, HD - relativna visina u odnosu na točku A Nadmorska visina ili apsolutna visina je okomita udaljenost neke točke na Zemlji u odnosu na srednju razinu mora.
Novi!!: Zemlja i Nadmorska visina · Vidi više »
NASA
Svemirski centar John F. Kennedy. 50 godina NASA-e. NASA (akronim od engl. National Aeronautics and Space Administration) je državna civilna uprava SAD-a za zrakoplovna i svemirska istraživanja i razvoj, sa sjedištem u Washingtonu.
Novi!!: Zemlja i NASA · Vidi više »
Natrij
Sodik je stari hrvatski naziv za natrij.
Novi!!: Zemlja i Natrij · Vidi više »
Nikal
Nikal je kemijski element 10.
Novi!!: Zemlja i Nikal · Vidi više »
Nizina
Nizina Nizina je zemljopisni pojam, koji označava ravne predjele bez uzvisina, obično male nadmorske visine, od 0 do 200 m nadmorske visine.
Novi!!: Zemlja i Nizina · Vidi više »
Novi Zeland
Novi Zeland je otočna država u jugozapadnom Tihom oceanu, jugoistočno od Australije.
Novi!!: Zemlja i Novi Zeland · Vidi više »
Nutacija
nutacije (crveno). Zemljina precesija. Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde. Nutacija u astronomiji je malo periodično remećenje Zemljina precesijskoga stošca, uzrokovano promjenom relativnih položaja i udaljenosti Mjeseca i Sunca.
Novi!!: Zemlja i Nutacija · Vidi više »
Oblaci
zalaska Sunca. klasifikaciji (prema visini i obliku) postoje 4 osnovne porodice oblaka: visoki oblaci, srednji oblaci, niski oblaci i oblaci velikog okomitog prostiranja. Nebo prekriveno oblacima cirusima koji prelaze u cirokumuluse. Nebo prekriveno oblacima cirokumulusima. Nebo prekriveno oblacima cirostratusima. zalaska Sunca. ''Altostratus undulatus'' ili valoviti altostratusi. Nebo prekriveno nimbostratusima (''Nimbostratus fractus'' ili razlomljeni nimbostratusi). Nebo prekriveno stratokumulusima (''Stratocumulus stratiformis perlucidus'' ili slojeviti providni stratokumulusi). Nebo prekriveno stratusima. Nebo prekriveno kumulusima (''Cumulus humilis'' ili plosnati kumulusi). ''Cumulonimbus incus'' ili kumulonimbusi oblika nakovnja. grmljavinsku oluju. Polarni stratosferski oblaci. Uppsale, Švedska. Nastanak valovitih oblaka u planinama. ''Cirrostratus undulatus'' ili valoviti cirostratus. Oblaci su vidljive nakupine vodenih kapljica, ledenih kristala ili smjese kapljica i kristala, koje lebde u Zemljinoj atmosferi.
Novi!!: Zemlja i Oblaci · Vidi više »
Oborina
Kiša. Snježni krajolik. Inje na travi. Rosa na cvijeću. Magla iznad jezera. tuče. Standardni kišomjer. milimetrima zavisno od vremena. Svaka okomita linija predstavlja vremenski odmak od 10 minuta, a svaka sljedeća vodoravna predstavlja količinu kiše od 0,4 mm. Uvjeti za konvektivnu oborinu. oblačnih kondenzacijskih jezgara i ledenih jezgara. pothlađenih kapljica. grmljavinsku oluju. Oborina je voda koja u tekućem ili čvrstom stanju pada iz oblaka na tlo ili nastaje na tlu kondenzacijom, odnosno odlaganjem (depozicijom) vodene pare iz sloja zraka koji je u izravnom dodiru s tlom (hidrometeori).
Novi!!: Zemlja i Oborina · Vidi više »
Obujam
Menzura kojom se mjeri volumen tekućina. Volumen, obujam ili zapremina (lat. volumen: zavoj, svitak), oznaka V, veličina definirana kao broj jedinica prostora što ga obuhvaća neko tijelo.
Novi!!: Zemlja i Obujam · Vidi više »
Ocean
Ocean (lat. oceanus; grč. ὠκεανός, prema grčkom bogu mora i voda Okeanu), u užem smislu jedinstvena, kontinuirana vodena masa golemih dimenzija, u širem smislu ukupna vodena masa mora na Zemlji koja pokriva skoro tri četvrtine (71%) Zemljine površine.
Novi!!: Zemlja i Ocean · Vidi više »
Oksidacija
oksidira, a fluor reducira. Osim toga, natrij je reducens, a fluor oksidans. željezne rude. izgaranje). Galvanijev pokus sa žabljim kracima, slika iz kasnih 1780-tih godina. Alessandru Volti. cinkova sulfata), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom. Oksidacija i redukcija (prema franc. oxyde, prema grč. ὀξύς: oštar; kiseo; lat. reductio: vraćanje natrag) su kemijske reakcije pri kojima kemijska tvar što se oksidira otpušta elektrone, a tvar koja se reducira prima elektrone.
Novi!!: Zemlja i Oksidacija · Vidi više »
Oksidi
Oksidi (franc. oxyde, prema grč.: oštar, kiseo) su kemijski spojevi kisika s drugim elementima, a grade ih svi elementi osim plemenitih plinova.
Novi!!: Zemlja i Oksidi · Vidi više »
Olovo (element)
Olovo je srebrnoplav do modrikastosiv sjajan metal, na svježem prerezu vrlo sjajan, stajanjem na zraku potamni zbog stvaranja zaštitonoga sloja oksida i karbonata.
Novi!!: Zemlja i Olovo (element) · Vidi više »
Onečišćavanje zraka
Novom Meksiku. Posljedica kisele kiše u šumi. Onečišćavanje zraka ili onečišćenje zraka je odstupanje od njegova normalnoga sastava zbog prisutnosti stranih tvari (onečišćivala) u koncentraciji u kojoj one u kraćem vremenu ne uzrokuju izravnu štetu za zdravlje ljudi ili drugih živih organizama, dok je zagađivanje, kao posljedica ljudskoga djelovanja, unošenje stranih tvari u zrak u koncentraciji u kojoj one u kraćem ili duljem vremenu uzrokuju izravnu štetu po okoliš i živa bića te ugrožavaju ljudsko zdravlje.
Novi!!: Zemlja i Onečišćavanje zraka · Vidi više »
Opća teorija relativnosti
Opća relativnost ili opća teorija relativnosti (OTR) fizikalna je teorija koju je Albert Einstein objavio u članku Osnove opće teorije relativnosti (njem. Die Grundlage der allgemeinen Relativitätstheorie), 20.
Novi!!: Zemlja i Opća teorija relativnosti · Vidi više »
Opseg
Opseg je duljina zatvorene krivulje.
Novi!!: Zemlja i Opseg · Vidi više »
Organska kemija
Organska kemija je grana kemije koja proučava spojeve ugljika koji čine živi svijet. To je relativno nova znanost jer je počela rasti tek početkom 19. stoljeća. Ugljik je u organskim spojevima uvijek četverovalentan. Danas je poznato preko 20 milijuna različitih organskih spojeva. Glavni je razlog tomu sposobnost ugljika da se na različite načine veže u prstenaste i lančaste molekule.
Novi!!: Zemlja i Organska kemija · Vidi više »
Otočje Antipodes
Otočje Antipodes je otočje koje se nalazi u Tihom oceanu, 860 km jugoistočno od otoka Stewart, i teritorijalno pripada Novom Zelandu.
Novi!!: Zemlja i Otočje Antipodes · Vidi više »
Ozon
Ozon (O3) je alotrop kisika čija se molekula sastoji od 3 atoma kisika.
Novi!!: Zemlja i Ozon · Vidi više »
Ozonske rupe
Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Chapmanov ozonski ciklus. Prosječna svjetska količina ozona. Polarni stratosferski oblaci. Najniže vrijednosti ozona, mjerene sa satelitom TOMS, svake godine u ozonskim rupama. Ozonske rupe su područja izrazito prorijeđena stratosferskog ozona, koja se od kraja 1970-ih pojavljuju iznad polarnoga predjela južne polutke u proljeće (rujan, listopad), a od konca 1980-ih potkraj proljeća i iznad polarnih predjela sjeverne polutke (Kanada, sjever Europe i Azije).
Novi!!: Zemlja i Ozonske rupe · Vidi više »
Ozonski omotač
Apsorpcija UV zračenja u ozonskim sloju Razina ozona na različitim visinama Chapmanov ozonski ciklus Brewer-Dobsonovo strujanje zraka Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Ozonski omotač ili ozonski sloj je dio Zemljine atmosfere (stratosfera) koji sadrži relativno visoku koncentraciju ozona, a to je između 10 do 50 km iznad Zemljine površine.
Novi!!: Zemlja i Ozonski omotač · Vidi više »
Paleomagnetizam
magnetskih deklinacija od 1590. do 1990. Promjena Zemljinog magnetskog polariteta u posljednjih 5 milijuna godina. Tamna područja predstavljaju normalan polaritet (isto kao i danas); svijetla područja predstavljaju obrnuti polaritet. Paleomagnetizam ili remanentni magnetizam je prirodni zaostali (remanentni) magnetizam sačuvan u stijenama, u mineralima koji sadrže željezo, nastalima u geološkoj prošlosti tijekom hlađenja i kristalizacije iz lave ili tijekom prekristalizacije (metamorfne stijene), pri čem je njihov magnetski dipol ostao usmjeren prema ondašnjemu magnetskom polu Zemlje.
Novi!!: Zemlja i Paleomagnetizam · Vidi više »
Pangea
Karta Pangee Animacija razdvajanja Pangee Pangea ili Pangaea (grč.: Παγγαία svezemlje), naziv za superkontinent koji je postojao tijekom era paleozoika i mezozoika prije nego što je proces tektonike ploča odvojio sastavne kontinenta u njihovu trenutnu konfiguraciju.
Novi!!: Zemlja i Pangea · Vidi više »
Paskal
Paskal (znak: Pa) je mjerna jedinica za tlak u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).
Novi!!: Zemlja i Paskal · Vidi više »
Pepeo
Pepeo nastajući izgaranjem drveta. Pepeo ili lug fini je prah koji ostaje nakon izgaranja neke tvari.
Novi!!: Zemlja i Pepeo · Vidi više »
Peridotit
Peridotit s krizotilom Peridotit je gusta, krupnozrnata magmatska stijena koja se sastoji od olivina i piroksena.
Novi!!: Zemlja i Peridotit · Vidi više »
Perihel
Zemlje), 2. perihel planeta, 3. Sunce. Sunčevog sustava. Perihel (grč. peri: blizina + ἥλιος ili helios.
Novi!!: Zemlja i Perihel · Vidi više »
Planet
Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.
Novi!!: Zemlja i Planet · Vidi više »
Planina
Sjeverne Amerike, 6194 m Planine ili gore su u geografskom smislu uzdignuti dijelovi Zemljine kore, viši od 500 m. Prema starosti dijelimo ih na stara i mlada gorja.
Novi!!: Zemlja i Planina · Vidi više »
Platonova godina
Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde. Zemljina precesija. proljetne točke danas (2014.) i prije, za razdoblje od 6 tisućljeća. Platonova godina je siderički ili zvjezdani period precesije Zemljine osi (razdoblje u kojem se Zemljina os ponovno nađe usmjerena prema istomu dijelu nebeske sfere i proljetna točka opiše puni krug po ekliptici); iznosi 25 800 godina.
Novi!!: Zemlja i Platonova godina · Vidi više »
Plazma (fizika)
Plazma (engl. plasma, prema grč. πλάσμα: oblikovanje, tvorba) je djelomično ili potpuno ionizirana tvar koja nastaje kod visokih temperatura.
Novi!!: Zemlja i Plazma (fizika) · Vidi više »
Plimna sila
Zemlje i Mjeseca odnosno Zemlje i Sunca oko zajedničkog centra masa (baricentar). titraju (osciliraju) što nazivamo morske mijene. satelit). Plimna sila ili plimotvorna sila je sila koju uzrokuju Sunce i Mjesec gravitacijskim privlačenjem vodenih masa, te centrifugalnom silom koja se javlja zbog okretanja Zemlje i Mjeseca odnosno Zemlje i Sunca oko zajedničkog centra masa (baricentar).
Novi!!: Zemlja i Plimna sila · Vidi više »
Polarna svjetlost
Aurora borealis. Auroralna korona. Polarna svjetlost iznad Islanda. Različiti oblici polarne svjetlosti. Polarna svjetlost je svjetlosna pojava u visokim slojevima Zemljine atmosfere u obliku lukova, korona, pruga, zavjesa i raspršenih (difuznih) svijetlih ploha.
Novi!!: Zemlja i Polarna svjetlost · Vidi više »
Polarni stratosferski oblaci
Polarni stratosferski oblaci. Tip II ili vodeni polarni stratosferski oblaci. Polarni stratosferski oblaci ili sedefasti oblaci (međunarodna kratica PSC) pojavljuju se vrlo rijetko tijekom zime u donjoj stratosferi na visini od 15 do 25 kilometara u višim zemljopisnim širinama.
Novi!!: Zemlja i Polarni stratosferski oblaci · Vidi više »
Polovi sjeverne polutke
'''1''': Zemljopisni Sjeverni pol; '''2''': Magnetski Sjeverni pol; '''3''': Geomagnetski Sjeverni pol; '''4''': Sjeverni pol nepristupačnosti Pod Sjevernim polom se u svakodnevnom jeziku podrazumijeva najsjevernija točka Zemlje, tj.
Novi!!: Zemlja i Polovi sjeverne polutke · Vidi više »
Potres
epicentrima potresa od 1963. – 1998. godine San Franciscu 1906. potresa u Indijskom oceanu 2004. Seizmogram snima 3 vrste potresnih valova: crvena linija pokazuje P-valove koji su najbrži; zelena linija pokazuje S-valove koji su sporiji 1,7 puta; dugi valovi ili L-valovi su najsporiji a djelovanje im je slabo. Hrvatskoj. Hrvatskoj. Shematski prikaz unutrašnjosti Zemlje. 1. kontinentalna kora – 2. oceanska kora – 3. gornji plašt – 4. donji plašt – 5. vanjska jezgra – 6. unutarnja jezgra – A: granica između kore i plašta (Mohorovičićev diskontinuitet) – B: granica između plašta i jezgre (Gutenbergov diskontinuitet) – C: granica između unutarnje i vanjske jezgre (Lehmannov diskontinuitet). Rekonstrukcija Zhang Hengovog seizmografa. Potres je iznenadna i kratkotrajna vibracija tla uzrokovana urušavanjem stijena (urušni potres), magmatskom aktivnošću (vulkanski potres) ili tektonskim poremećajima (tektonski potres) u litosferi i dijelom u Zemljinu plaštu.
Novi!!: Zemlja i Potres · Vidi više »
Površina
Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' ima ploštinu ''P.
Novi!!: Zemlja i Površina · Vidi više »
Prirodni satelit
Mjeseci Sunčevog sustava u usporedbi s našim planetom, Zemljom Prirodni satelit je nebesko tijelo koje kruži oko većeg nebeskog tijela, obično planeta.
Novi!!: Zemlja i Prirodni satelit · Vidi više »
Proljetna točka
Ravnodnevica ili ekvinocij. Nebeski ekvator i ekliptika. Zemlje. Proljetna točka je jedno od dvaju presjecišta nebeskog ekvatora i ekliptike, gdje Sunce u prividnome godišnjem gibanju prelazi s južne na sjevernu nebesku polutku, što se dogodi oko 21.
Novi!!: Zemlja i Proljetna točka · Vidi više »
Promet
Promet je gospodarska djelatnost tercijarnog sektora koja se bavi prijevozom robe i ljudi te prijenosom informacija s jednog mjesta na drugo.
Novi!!: Zemlja i Promet · Vidi više »
Promjer
Promjer (dijametar) je pojam u geometriji koji označava duljinu dužine koja prolazi kroz središte kružnice i čiji krajevi se nalaze na kružnici.
Novi!!: Zemlja i Promjer · Vidi više »
Radio astronomija
Novom Meksiku, SAD. Četiri radio antene za Projekt ALMA u Čileu. 300px HST), radio slika iste galaktike korištenjem dugobazične interferometrije (eng. ''Very Large Array'' ili ''VLA''), i slika središnjeg dijela (eng. ''Very Long Baseline Array'' ili ''VLBA'') koja se sastoji od radio teleskopa u SAD, Njemačkoj, Italiji, Švedskoj i Španjolskoj. Za mlaz čestica se pretpostavlja da je crna rupa u centru galaktike. Parkes radio teleskop u Australiji (izvor: CSIRO). Radioteleskop Sardinija u gradnji. Jupiterovi radio-izboji. Radio astronomija ili radioastronomija je grana astronomije koja za ispitivanje nebeskih tijela koristi radio valove valne duljine od 1 milimetar do 30 metara koje propušta Zemljina atmosfera (ionosfera).
Novi!!: Zemlja i Radio astronomija · Vidi više »
Radiovalovi
minijatura Radiovalovi ili radijski valovi su veliko područje elektromagnetskih valova s valnom duljinom većom od one infracrvenog zračenja, a zajednička im je osobina da se mogu proizvesti protjecanjem izmjenične električne struje u napravi koja se zove antena.
Novi!!: Zemlja i Radiovalovi · Vidi više »
Rakova obratnica
paralela Rakova obratnica je jedna od pet najvažnijih paralela koje označavaju zemljopisnu širinu na kartama Svijeta.
Novi!!: Zemlja i Rakova obratnica · Vidi više »
Ravnodnevica
Ravnodnevica ili ekvinocij. Sunca za 4 godišnja doba. Nebeski ekvator i ekliptika. Zemlje. Ravnodnevica, ravnodnevnica ili ekvinocij (lat. aequinoctium: jednakonoćje) je u astronomiji trenutak kada Sunce u prividnom godišnjem gibanju nebom stigne na nebeski ekvator, tj.
Novi!!: Zemlja i Ravnodnevica · Vidi više »
Reljef
Reljef čine sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini.
Novi!!: Zemlja i Reljef · Vidi više »
Rendgenske zrake
W. C. Röntgena. elektromagnetskog zračenja. zavarenog spoja gdje se vidi da je unutrašnjost materijala pregorjela. Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. elektronske cijevi koje mogu stvoriti rendgensko zračenje. katodnih zraka. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). atomske jezgre. Mliječnog puta (2010.). Rendgenske zrake ili rendgenske zrake, poznate i kao X-zrake, područje su elektromagnetskog zračenja s valnim duljinama između 0,001 i 10 nm, što približno odgovara području između ultraljubičastog i gama zračenja.
Novi!!: Zemlja i Rendgenske zrake · Vidi više »
Rezultanta
Rezultanta sile \scriptstyle\vec F1 i \scriptstyle\vec F2 je sila \scriptstyle\vec Fnet. Određivanje rezultante konkurentnog sustava sila: a.) plan položaja, b.) određivanje rezultante pomoću paralelograma sila, c.) određivanje rezultante pomoću trokuta sila. Kliješta su sklop dviju poluga. Rezultanta (njem. Resultante "Tehnička enciklopedija", glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987. Rezultanta je vektor koji nastaje zbrajanjem više vektora (komponenata). Rezultanta sila je ona sila koja ima isti učinak kao i sve sile koje zajednički djeluju na sustav.
Novi!!: Zemlja i Rezultanta · Vidi više »
Rijeka (vodotok)
Molvi. Mure. Rijeka je veliki prirodni vodotok.
Novi!!: Zemlja i Rijeka (vodotok) · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Zemlja i Rusija · Vidi više »
Sarosov period
Potpuna pomrčina Mjeseca snimljena 9. studenog 2003. Pomrčina Sunca 11. kolovoza 1999. Djelomična, potpuna i prstenasta pomrčina Mjeseca. Potpuna i djelomična pomrčina Sunca. Sarosov period (prema grčki σάρος sarosov period, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
Novi!!: Zemlja i Sarosov period · Vidi više »
Sat
200x200px Sat (simbol: h) je mjerna jedinica za vrijeme.
Novi!!: Zemlja i Sat · Vidi više »
Sedimentne stijene
Dva tipa sedimentnih stijena: škriljac prekriven vapnencem. Sedimente stijene su stijene nastale taloženjem ostataka drugih stijena djelovanjem vode, leda i vjetra, taloženjem kao rezultatom biološke aktivnosti te taloženjem iz otopine.
Novi!!: Zemlja i Sedimentne stijene · Vidi više »
Sekunda
Pulsiranje u trajanju od jedne sekunde. Sat s njihalom (mehanički sat) s nemirnicom koja se zanjiše za jednu sekundu. Sekunda (prema lat. secunda: druga; oznaka: s) je mjerna jedinica za vrijeme, jedna od sedam osnovnih jedinica Međunarodnog sustava (SI).
Novi!!: Zemlja i Sekunda · Vidi više »
Siderički dan
sinodičkog (sunčanog) dana koji traje 24 sata i sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Zemlja i Siderički dan · Vidi više »
Silicijev dioksid
Doline kvarcnog pijeska Silicijev dioksid (silicijev(IV) oksid, silika, SiO2) je prirodni mineral kremen, visokoga tališta i velike čvrstoće.
Novi!!: Zemlja i Silicijev dioksid · Vidi više »
Silikati
Silikati su najveći razred minerala.
Novi!!: Zemlja i Silikati · Vidi više »
Sinodički dan
kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Zemlja i Sinodički dan · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Zemlja i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sjeverna Amerika
Sjeverna Amerika na karti svijeta Sjeverna Amerika je kontinent koji se u potpunosti nalazi na sjevernoj polutci i gotovo u potpunosti na zapadnoj polutci.
Novi!!: Zemlja i Sjeverna Amerika · Vidi više »
Sjeverna polutka
Sjeverna polutka Sjevernom polutkom ili sjevernom hemisferom naziva se onaj dio zemljine kugle koji se nalazi sjeverno od ekvatora.
Novi!!: Zemlja i Sjeverna polutka · Vidi više »
Slatka voda
desno Slatka voda je voda, čiji je mineralni sastav ispod praga neprijatnosti za osjetilo okusa.
Novi!!: Zemlja i Slatka voda · Vidi više »
Smog
Smog u Londonu 1952. Smog potječe od spoja engleskih riječi "smoke".
Novi!!: Zemlja i Smog · Vidi više »
Snijeg
221x221px Snijeg je oborina u krutom stanju.
Novi!!: Zemlja i Snijeg · Vidi više »
Soli
Soli su kemijski spojevi kristalne građe s ionskom vezom građeni od kationa (metalnih atoma) i aniona kiselinskog ostatka.
Novi!!: Zemlja i Soli · Vidi više »
Staklenički efekt
stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se '''staklenički učinak''' ili '''efekt staklenika'''. Onečišćavanje zraka pojačava staklenički učinak. ugljikovog dioksida (CO2) u zadnjih 50 godina. infracrvenom području. °C. Titanu posljedica je metana. Kyoto protokol, žutom one koje ga planiraju ratificirati, a plavom one koje su to odbile. Staklenički efekt, staklenički učinak, efekt staklenika ili učinak staklenika je zagrijavanje Zemljine površine i donjih slojeva Zemljine atmosfere selektivnim propuštanjem toplinskog zračenja: atmosfera propušta velik postotak vidljive Sunčeve svjetlosti koja zagrijava Zemlju, a dio te energije reemitira se u obliku dugovalnoga toplinskog zračenja natrag u atmosferu.
Novi!!: Zemlja i Staklenički efekt · Vidi više »
Staklenički plinovi
Porast količine stakleničkih plinova u atmosferi Uzroci Atmosferska apsorpcija i emisija različitih elektromagnetskih valova. Najveću apsorpciju ima ugljikov dioksid u infracrvenom području Staklenički plinovi su plinovi koji uzrokuju efekt staklenika u atmosferi.
Novi!!: Zemlja i Staklenički plinovi · Vidi više »
Stanište
Stanište Stanište, habitat ili biotop (stojbina, životni okoliš) je jedinstvena funkcionalna jedinica ekološkog sustava, određena zemljopisnim, biotičkim i abiotičkim svojstvima; sva staništa iste vrste čine jedan stanišni tip.
Novi!!: Zemlja i Stanište · Vidi više »
Stupanj (kut)
Stupanj (znak: °) je mjerna jedinica za mjernu veličinu ravninskog kuta i jednak je vrijednosti 1/360 punog kuta.
Novi!!: Zemlja i Stupanj (kut) · Vidi više »
Sumpor
Sumpor je na sobnoj temperaturi krutina u finom prahu bez mirisa svijetložute boje.
Novi!!: Zemlja i Sumpor · Vidi više »
Sunčev ciklus
Sunčeve pjege u zadnjih 400 godina Sunčev ciklus ili Sunčev ciklus magnetske aktivnosti, je povremena promjena količine Sunčevog zračenja, koje dođe do Zemlje.
Novi!!: Zemlja i Sunčev ciklus · Vidi više »
Sunčev sustav
Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.
Novi!!: Zemlja i Sunčev sustav · Vidi više »
Sunčev vjetar
Svemirska letjelica ''Ulysses'' je izmjerila da se brzina Sunčevog vjetra kreće od 400 do 750 km/s. Magnetosfera štiti Zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra. Sunca. Sunčev vjetar ili solarni vjetar je plazma vrlo male gustoće koju kao struju električki nabijenih čestica (uglavnom protona i elektrona) neprestano (kontinuirano) emitira Sunce, odnosno Sunčeva korona u svim smjerovima.
Novi!!: Zemlja i Sunčev vjetar · Vidi više »
Sunčeva konstanta
atmosfere (na vodoravnoj (horizontalnoj) osi je valni broj). valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Sunčeva konstanta ili solarna konstanta je količina energije dozračene od Sunca na gornjoj granici Zemljine atmosfere u jedinici vremena okomito na jediničnu površinu, pri srednjoj udaljenosti Zemlje od Sunca (AJ).
Novi!!: Zemlja i Sunčeva konstanta · Vidi više »
Sunčeva svjetlost
Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. Campbell–Stokesov heliograf. Piranometar. Pirheliometar. Sunčeva svjetlost, Sunčeve zrake, Sunčevo zračenje ili solarno zračenje je cjelokupni spektar elektromagnetskog zračenja koje nam dolazi sa Sunca.
Novi!!: Zemlja i Sunčeva svjetlost · Vidi više »
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Novi!!: Zemlja i Sunce · Vidi više »
Svemir
Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga.
Novi!!: Zemlja i Svemir · Vidi više »
Talište
Taljenje leda. °C. Talište je temperatura pri kojoj neka tvar prelazi iz čvrstoga u tekuće agregatno stanje.
Novi!!: Zemlja i Talište · Vidi više »
Taloženje
Taloženje u prethodnim taložnicima (obično pravokutni oblik). Naknadni taložnici najčešće imaju kružni tlocrt. Kružni taložnik u radu. bot.
Novi!!: Zemlja i Taloženje · Vidi više »
Temperatura
kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.
Novi!!: Zemlja i Temperatura · Vidi više »
Terestrički planet
Terestrički planeti Sunčevog sustava: Merkur, Venera, Zemlja i Mars Terestrički ili stjenoviti planet jest planet s čvrstom površinom, za razliku od plinovitih divova.
Novi!!: Zemlja i Terestrički planet · Vidi više »
Tesla
tok prolazi. magnetskom polju. električne zavojnice. Tesla (oznaka T; po N. Tesli) je mjerna jedinica magnetske indukcije (gustoće magnetskoga toka), izvedena jedinica Međunarodnog sustava mjernih jedinica SI.
Novi!!: Zemlja i Tesla · Vidi više »
Tihi ocean
Tihi ocean Obala Tihog oceana u Vina del Maru, Čile. Tihi ocean (od latinskog Mare Pacificum, hrvatski Mirno more), najveća je morska površina na svijetu.
Novi!!: Zemlja i Tihi ocean · Vidi više »
Titanijev dioksid
Titanijev dioksid ili titanijev(IV) oksid (TiO2) javlja se u tri kristalne modifikacije: tetragonskoj (mineral rutil), romboedarskoj (mineral brukit) i drugoj tetragonskoj (mineral anatas).
Novi!!: Zemlja i Titanijev dioksid · Vidi više »
Tlak
ploštine ''A''. Tlak je fizikalna veličina (znak p) koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile F, koja djeluje okomito na površinu ploštine A, dakle: Mjerna jedinica tlaka je Paskal (znak Pa) ili njutn po metru kvadratnom (N/m2).
Novi!!: Zemlja i Tlak · Vidi više »
Tlo
Tlo je rastresit, površinski sloj Zemljine kore koji pokriva najveći dio kopna na Zemlji.
Novi!!: Zemlja i Tlo · Vidi više »
Toplinsko zračenje
Toplinsko zračenje je elektromagnetsko zračenje svih tijela koja se nalaze na temperaturi iznad termodinamičke temperature (0K), odnosno odzračena energija ovisi samo o temperaturi promatranog tijela i stanju njegove površine.
Novi!!: Zemlja i Toplinsko zračenje · Vidi više »
Topljenje ledenjaka od 1850.
Pogled na ledenjak Whitechuck 1973. Pogled na ledenjak Whitechuck 2006. Topljenje ledenjaka od 1850. utječe na opskrbu slatke vode za navodnjavanje i za domaćinstva, za opskrbu domaćih životinja i biljaka, koji ovise o vodi iz ledenjaka, a u dužem periodu, utječe na porast razine mora.
Novi!!: Zemlja i Topljenje ledenjaka od 1850. · Vidi više »
Topografija
Topografija je zemljopisni pojam, koji se bavi opisivanjem i proučavanjem Zemljinih površinskih elemenata, fizičkogeografskih karakteristika, kao visina i nagib.
Novi!!: Zemlja i Topografija · Vidi više »
Tropi
Podne u tropima, Sunce je gotovo u zenitu Riječ tropi (grč. tropai heliou znači "područja okrenuta Suncu") označava jedno klimatsko područje zemlje.
Novi!!: Zemlja i Tropi · Vidi više »
Tropopauza
Tropopauza je granični sloj između troposfere i stratosfere Tropopauza je granični sloj između troposfere i stratosfere.
Novi!!: Zemlja i Tropopauza · Vidi više »
Tropska godina
kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Zemlja i Tropska godina · Vidi više »
Ubrzanje Zemljine sile teže
kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Zemlji. trenja. gravitacijske sile. Prikazano je i naprezanje u niti ''T''. Kad njihalo pustimo, ono će se gibati pod utjecajem sile ''m∙g∙sin θ''. Ubrzanje Zemljine sile teže, ubrzanje sile teže, ubrzanje slobodnog pada ili gravitacijsko ubrzanje (oznaka: g) je ubrzanje slobodnog pada u gravitacijskom polju Zemlje.
Novi!!: Zemlja i Ubrzanje Zemljine sile teže · Vidi više »
Ugljikov (II) oksid
Ugljikov(II) oksid (ugljikov monoksid) kemijski je spoj jednog atoma ugljika i jednog atoma kisika, formulom izraženo CO.
Novi!!: Zemlja i Ugljikov (II) oksid · Vidi više »
Ugljikov(IV) oksid
Ugljikov (IV) oksid (ugljikov dioksid, CO2) je kemijski spoj sastavljen od dva atoma kisika kovalentno vezan (vezani elektronima iz zadnje ljuske) za jedan atom ugljika.
Novi!!: Zemlja i Ugljikov(IV) oksid · Vidi više »
Ultraljubičasto zračenje
energije. flourescentna svjetiljka. Ultraljubičasto zračenje, ultraljubičasta svjetlost ili ultravioletno zračenje (oznaka UV prema eng. ultraviolet) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina od približno 10 do 400 nanometara, to jest između rendgenskoga zračenja i ljubičastoga dijela vidljive svjetlosti, i energiji fotona od 3 eV do 124 eV.
Novi!!: Zemlja i Ultraljubičasto zračenje · Vidi više »
Umjetni satelit
Prvi zabilježeni umjetni satelit bio je Sputnik 1 koji je bio lansiran iz SSSR-a 1957. eng. ''Advanced Extremely High Frequency''). Meteorološki satelit u radu. Zemljinom vrtnjom. Svemirski teleskop Hubble. Međunarodna svemirska postaja. Termoelektrični generator ili Peltierov element. Sustav za termoregulaciju na umjetnom satelitu MESSENGER koji je bio u putanji oko planeta Merkura. Zemlju. m/s ili 7,91 km/s. Ta se brzina zove i prvom kozmičkom brzinom. Umjetni satelit (od lat. satelles, genitiv satellitis: pratilac, pomoćnik) je automatska svemirska letjelica bez posade, koja se kao umjetno nebesko tijelo giba u putanji (orbiti) oko Zemlje, nekoga drugog planeta ili nebeskoga tijela.
Novi!!: Zemlja i Umjetni satelit · Vidi više »
Uzgon
dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. živi. gustoće. dinamičkog uzgona na krilo zrakoplova. krilo i rep djeluju sile uzgona. Statički uzgon (oznaka Fu) je sila kojom fluid (tekućina ili plin) djeluje na uronjeno fizikalno tijelo suprotno smjeru gravitacije: ovisi o obujmu (volumenu) tijela V, gustoći fluida u koji je tijelo uronjeno ρ i gravitacijskom ubrzanju g. Na tijelo uronjeno u fluid djeluje hidrostatski tlak jednak u svim smjerovima: gdje je: ρ - gustoća tekućine, g - ubrzanje sile teže, h - visina stupca tekućine (fluida).
Novi!!: Zemlja i Uzgon · Vidi više »
Val
vodi. moru iza trajekta. longitudinalnog vala. transverzalnog vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Matematički je najjednostavnije sinusno titranje valova. Valna duljina ''λ'' je udaljenosti između dvaju brjegova ili dolova sinusoidalnoga vala. gibanju njihova izvora ili promatrača. Novom Meksiku, SAD. stojnog vala. Crvene točke označavaju takozvane čvorove. valnom duljinom. dualizam). Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Val je širenje poremećaja kojim se prenosi energija kroz neko sredstvo (medij), a da se sredstvo kao cjelina ne pomiče. Kada se valovi nađu na granici između dvaju različitih sredstava, dolazi do njihova ogiba, refrakcije (loma) ili refleksije (odbijanja) i u posebnim uvjetima do stojnih valova.
Novi!!: Zemlja i Val · Vidi više »
Van Allenovi pojasi zračenja
Ovaj video prikazuje promjene oblika i jakosti Van Allenovih pojasa zračenja tijekom vremena. Van Allenovi pojasi zračenja. Jupiterovi promjenjivi pojasi zračenja. Čestice jače od 100 keV. Čestice jače od 1 MeV. Čestice jače od 400 MeV. Van Allenovi pojasi zračenja ili Van Allenovi pojasi su područja oko Zemlje u kojima se zbog djelovanja Zemljina magnetskoga polja električki nabijene čestice (većinom protoni i elektroni, uz nešto malo alfa-čestica i iona kisika) gibaju velikim brzinama tvoreći snažan izvor elektromagnetskoga zračenja.
Novi!!: Zemlja i Van Allenovi pojasi zračenja · Vidi više »
Viskoznost
Demonstracija viskoznosti. Tekućina s lijeve strane ima manju viskoznost od tekućine s desne strane. strujanja fluida (na primjer vode) u cijevi su različite: uz stijenku voda miruje, a najveća brzina je u sredini cijevi. gibanja njegovih slojeva. sile. moru onda znamo da su najsnažniji na površini a s porastom dubine skoro pa nestaju. accessdate.
Novi!!: Zemlja i Viskoznost · Vidi više »
Vjetar
Bura u Ninu. MW. Islandska ciklona 4. rujna 2003. Anemometar s lopaticama iz 1846., koji je izradio John Thomas Romney Robinson. Primjer ruže vjetrova. Vjetrovi na određenim zemljopisnim područjima tijekom dijela godine pušu stalnim smjerom i jačinom. Zemlji. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. bure. juga. Prikaz kako nastaje fen. Vjetar je pretežno vodoravno strujanje zraka, relativno prema Zemljinoj površini, određeno smjerom (stranom svijeta odakle vjetar puše) i brzinom, odnosno jakošću.
Novi!!: Zemlja i Vjetar · Vidi više »
Vlažnost zraka
tropskoj šumi. bocom. cvijeću. vlagu i da se pri tom produžava. termometra smještena na istom stalku. Vlažnost zraka jest količina vodene pare koja je sadržana u zraku ili atmosferi.
Novi!!: Zemlja i Vlažnost zraka · Vidi više »
Vladis Vujnović
Vladis Vujnović, (Grubišno Polje, 13. srpnja 1933.), hrvatski astronom i popularizator astronomije.
Novi!!: Zemlja i Vladis Vujnović · Vidi više »
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Novi!!: Zemlja i Voda · Vidi više »
Vodena para
Vodena para Vodena para je voda u plinovitom obliku.
Novi!!: Zemlja i Vodena para · Vidi više »
Vodik
Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.
Novi!!: Zemlja i Vodik · Vidi više »
Vrijeme (meteorologija)
Oblaci - kumulusi Vrijeme je trenutno stanje atmosfere na nekom prostoru.
Novi!!: Zemlja i Vrijeme (meteorologija) · Vidi više »
Vrijeme poluraspada
vremena; vrijeme poluraspada ''T½.
Novi!!: Zemlja i Vrijeme poluraspada · Vidi više »
Vulkan
Vulkan Augustine, Aljaska, SAD Vulkan je geološki oblik (najčešće planina, no također ima i podmorskih vulkana) gdje lava izlazi na površinu Zemljine kore.
Novi!!: Zemlja i Vulkan · Vidi više »
Zakret perihela
elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (Merkurov zakret perihela). relativističkom učinku prozvanom zakret perihela. Zemljina godišnja doba. Zakret perihela, apsidna precesija ili precesija perihela je vrsta precesije planetarne putanje.
Novi!!: Zemlja i Zakret perihela · Vidi više »
Zdravlje
Zvijezda života Prehrambena piramida Zdravlje se određuje (definira) kao visoki stupanj opće funkcionalnosti organizma, odnosno nenarušenost funkcionalnosti organizma, harmonija i nenarušenost intelektualnih i bioloških funkcija.
Novi!!: Zemlja i Zdravlje · Vidi više »
Zemljin Trojanac
Trojanac (2010 TK7), promjera oko 300 metara. problema triju tijela, s time da je treće tijelo točkasto i bez mase. Za treće je tijelo Joseph-Louis Lagrange našao da može neporemećeno opstati u sustavu, na položaju 5 točaka u ravnini u kojoj se sva tijela gibaju. Zemljin Trojanac (oznaka: 2010 TK7) je planetoid (asteroid) promjera oko 300 metara kruži oko Sunca u Lagrangeovoj točki L4 ispred Zemlje.
Novi!!: Zemlja i Zemljin Trojanac · Vidi više »
Zemljina atmosfera
Slojevi atmosfere (NOAA) Sastav Zemljine atmosfere. Donji dijagram predstavlja najmanje uobičajene plinove koje čine samo 0.038% atmosfere. Vrijednosti su regulirane za ilustraciju. Chapmanov ozonski ciklus Apsorpcija uv-zračenja u ozonskim sloju Veoma svijetli meteor Položaj ionosfere u atmosferi Magnetosfera štiti zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra Van Allenovi pojasevi zračenja Zemljina atmosfera je sloj plinova koji okružuju planet Zemlju i koji zadržava Zemljina gravitacija.
Novi!!: Zemlja i Zemljina atmosfera · Vidi više »
Zemljina kora
Presjek Zemlje od jezgre do egzosfere. Slika nije u mjerilu. Zemljina kora površinski je dio Zemlje koja zajedno s gornjim dijelom plašta sačinjava stjenovitu cjelinu: litosferu.
Novi!!: Zemlja i Zemljina kora · Vidi više »
Zemljina precesija
Zemljina precesija. nutacije (crveno). proljetne točke danas (2014.) i prije, za razdoblje od 6 tisućljeća. Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde. Zemljina precesija nastaje pod djelovanjem Sunca i Mjeseca.
Novi!!: Zemlja i Zemljina precesija · Vidi više »
Zemljina putanja
godišnjih doba kako se vidi sa sjevera. Krajnje desno: zimski suncostaj ili solsticij. godišnjih doba kako se vidi s juga. Krajnje lijevo: ljetni suncostaj ili solsticij. Sunca za 4 godišnja doba. Zimski suncostaj ili solsticij. Ravnodnevica ili ekvinocij. Zemljina putanja u astronomiji predstavlja planetarnu putanju (orbitu) Zemlje kojom obilazi Sunce, na udaljenosti od jedne astronomske jedinice (AJ) ili 149 597 870 691 ± 30 metara, što predstavlja približno 150 milijuna kilometara.
Novi!!: Zemlja i Zemljina putanja · Vidi više »
Zemljina rotacija
Zemljina rotacija je rotacija krutog tijela Zemlje oko svoje osi.
Novi!!: Zemlja i Zemljina rotacija · Vidi više »
Zemljino magnetsko polje
Zemljino magnetsko polje. accessdate.
Novi!!: Zemlja i Zemljino magnetsko polje · Vidi više »
Zemljopisna širina
Važnije zemljopisne širine imaju svoje nazive Geografska ili zemljopisna širina je udaljenost neke točke na Zemlji prema sjeveru ili jugu od ekvatora (polutnika).
Novi!!: Zemlja i Zemljopisna širina · Vidi više »
Zrak
gravitacijskim silama. atmosfere. ugljikovog ciklusa. Zrak je smjesa plinova što je kao omotač vezana uz Zemlju pretežno gravitacijskim silama, sudjeluje u njezinoj vrtnji, tvori Zemljinu atmosferu i nužna je za život na Zemlji.
Novi!!: Zemlja i Zrak · Vidi više »