Brže od pregledniku!
53 odnosi: Asenovci, Škotska, Bagrat IV. Gruzijski, Bautzen, Bitka kod Drača (1018.), Bitka na Velbuždu, Bitoljski natpis, Bizant, Bizantsko-bugarski ratovi, Bosna (zemlja), Dukljansko Kraljevstvo, Ermengol II., Grofovija Barcelona, Hartaknut, Hrvatska kuna, Hrvatsko-bugarski ratovi, Ivan Đakon, Ivan Vladislav, Kičevo, Knut Veliki, Kuber, Medresa, Ohrid, Ohridska arhiepiskopija, Olof Skötkonung, Osor, Oxfordshire (grofovija), Poljaci, Poljska, Popis austrijskih vladara, Popis španjolskih vladara, Popis dukljanskih vladara, Povijest Albanije, Povijest Bugarske, Povijest Poljske, Prapratna, Presijan II., Prvo Bugarsko Carstvo, Ruska umjetnost, Samuilova tvrđava u Ohridu, Samuilovo Carstvo, Sermon, Srednjovjekovna hrvatska država, Srednjovjekovna Srbija, Sven I. Rašljobradi, Sveti Gaudencije, Veliki Preslav, Viktor II., Vojislav, Vojislavljevići, ..., Zabid, 28. srpnja, 8. lipnja. Proširite indeks (3 više) »
Asenovci
Asenovci (bug. Асеневци), bugarska carska dinastija kumanskog podrijetla, koja je vladala od 1187. do 1280. godine.
Novi!!: 1018. i Asenovci · Vidi više »
Škotska
Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.
Novi!!: 1018. i Škotska · Vidi više »
Bagrat IV. Gruzijski
Bagrat IV.
Novi!!: 1018. i Bagrat IV. Gruzijski · Vidi više »
Bautzen
Panorama Bautzena (gornjolužičkosrpski: Budyšin) (do 3. lipnja 1868. službeno Budissin) grad je u Gornjoj Lužici u Njemačkoj.
Novi!!: 1018. i Bautzen · Vidi više »
Bitka kod Drača (1018.)
Bitka kod Drača (grčki: Μάχη τουΔυρραχίου, Máchi tou Dyrrachíou; bugarski: Битка при Драч, Bitka pri Drač) odigrala se u veljači 1018. godine dok je bugarski car Ivan Vladislav pokušavao uspostaviti svoju vlast nad jugoistočnom obalom Jadranskog mora.
Novi!!: 1018. i Bitka kod Drača (1018.) · Vidi više »
Bitka na Velbuždu
Bitka kod Velbužda (danas Ćustendil, Bugarska) je bila velika bitka koja se 28. srpnja 1330. godine odigrala između vojski Srpskog Kraljevstva i Drugog Bugarskog Carstva.
Novi!!: 1018. i Bitka na Velbuždu · Vidi više »
Bitoljski natpis
Bitoljski natpis Bitoljski natpis iz 1015. – 1016. godine je srednjovjekovni natpis bugarskog cara Ivana Vladislava (1015. – 1018.), nećaka cara Samuila.
Novi!!: 1018. i Bitoljski natpis · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: 1018. i Bizant · Vidi više »
Bizantsko-bugarski ratovi
Bizantsko-bugarski ratovi bili su niz sukoba vođenih između Bizanta i Bugara koji su najprije započeli sa osnivačima Bugarske (Protobugarima) nakon njihovog naseljavanja na Balkanskom poluotoku 670-ih, a intenzivirali su se širenjem Bugarskog Carstva na jugozapad nakon 681.
Novi!!: 1018. i Bizantsko-bugarski ratovi · Vidi više »
Bosna (zemlja)
Zemlja Bosna oko 950. Bosna je u ranom i početku kasnog srednjeg vijeka bila zemlja u gornjim i srednjim predjelima doline oko rijeke Bosne i uz istoimenu župu obuhvaćala je sljedeće župe: Vrhbosna (sarajevsko područje), Vidogošća (područje Vogošće, Ilijaša, Breze i Vareša), Trstivnica (Kakanj, Bobovac, Sutjeska), Lepenica (Fojnica, Kreševo, Kiseljak), Lašva (Travnik, Vitez) i Brod (na području Zenice).
Novi!!: 1018. i Bosna (zemlja) · Vidi više »
Dukljansko Kraljevstvo
Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.
Novi!!: 1018. i Dukljansko Kraljevstvo · Vidi više »
Ermengol II.
''Don'' Ermengol II. i ''Don'' Arnau Mir de Tost (''Liber feudorum maior'') Don Ermengol II. (ili Armengol II.; katalonski: Ermengol II d'Urgell; Urgell?, Španjolska, 1009. – Jeruzalem, Sveta Zemlja, o. 1038.) bio je španjolski plemić, grof Urgella Znan je i kao Ermengol II.
Novi!!: 1018. i Ermengol II. · Vidi više »
Grofovija Barcelona
Grofovija Barcelona (lat. Comitatus Barcinonensis, kat. Comtat de Barcelona, špa. Condado de Barcelona) bila je grofovija na sjeveroistoku Pirenejskog poluotoka, izvorno smještena u južnom pograničnom području Karolinškog Carstva.
Novi!!: 1018. i Grofovija Barcelona · Vidi više »
Hartaknut
Hartaknut, (engleski: Harthacnut, Harthacanute, Hardicanute, Hardecanute i Hörthaknútr, danski: Knud III Hardeknud) (oko 1018. – 8. lipnja 1042.), danski i engleski kralj.
Novi!!: 1018. i Hartaknut · Vidi više »
Hrvatska kuna
Hrvatska kuna (kratica: kn, ISO-kôd: HRK) bila je službena novčana jedinica Republike Hrvatske u razdoblju od 30. svibnja 1994. do 31. prosinca 2022. Jedna kuna dijelila se na sto lipa.
Novi!!: 1018. i Hrvatska kuna · Vidi više »
Hrvatsko-bugarski ratovi
Hrvatsko-bugarski ratovi bili su serija oružanih sukoba u 9.
Novi!!: 1018. i Hrvatsko-bugarski ratovi · Vidi više »
Ivan Đakon
Ivan Đakon († nakon 1018.), mletački ljetopisac te kapelan i tajnik mletačkog dužda Petra II. Orseola (991. – 1009.). Autor je najstarije mletačkog ljetopisa "Venetska kronika" (lat. Chronicum Venetum) u kojem se služio starijim spisima.
Novi!!: 1018. i Ivan Đakon · Vidi više »
Ivan Vladislav
Ivan Vladislav (bug. Иван Владислав) bio je car Bugarske iz dinastije Kometopuli, koji je vladao od kolovoza ili rujna 1015. do svoje smrti u veljači 1018. Godina njegovog rođenja je nepoznata.
Novi!!: 1018. i Ivan Vladislav · Vidi više »
Kičevo
Kičevo (makedonski: Кичево, albanski: Kërçova) je grad na zapadu Republike Makedonije od 27.067 stanovnika na padinama planine Bistre.
Novi!!: 1018. i Kičevo · Vidi više »
Knut Veliki
Knut Veliki (oko 995., - 1035.), danski i engleski kralj koji osim tim državama vlada još današnjom Švedskom, Norveškom, Pomeranijom, Schleswigom, Islandom i Grenlandom.
Novi!!: 1018. i Knut Veliki · Vidi više »
Kuber
Kuber (Kuver), vladar Sermezijanaca u drugoj polovici 7. stoljeća.
Novi!!: 1018. i Kuber · Vidi više »
Medresa
Medresa Reis Džemaludin ef. Čaušević u Cazinu Medresa (ar.: مدارس), srednja je odgojno-obrazovna institucija, koja djeluje pri Islamskoj zajednici.
Novi!!: 1018. i Medresa · Vidi više »
Ohrid
Ohrid (makedonski: Охрид, albanski: Ohër ili Ohri, grčki: Οχρίδα ili Αχρίδα, turski: Ohri) je grad na jugozapadu Republike Sjeverne Makedonije, na sjeveroistočnoj obali Ohridskog jezera.
Novi!!: 1018. i Ohrid · Vidi više »
Ohridska arhiepiskopija
Ohridska arhiepiskopija, pravoslavna crkvena organizacija sa sjedištem u Ohridu; osnovao ju je car Samuilo kao patrijaršiju, a tek poslije 1018. postala je arhiepiskopija.; prostirala se u granicama Samuilove države, a kasnije je svedena na 14 episkopija, od kojih su 9 nosile naziv mitropolija: kosturska, pelagonijsko-bitoljska, strumička, koričko-selasforska, beogradsko-elbasanska, vodenska, dračka, grebenska i sisanska, a 5 su bile episkopije: meglenska, debarsko-kičevska, veleška, prespanska i goro-mokrenska.
Novi!!: 1018. i Ohridska arhiepiskopija · Vidi više »
Olof Skötkonung
Olof Skötkonung (starošvedski: Olawær Skotkonongær; oko 980. – 1022.), kralj Švedske od 995. do 1022. Sin je kralja Erika pobjedničkog i prema islandskim izvorima majke Sigrid Gorde.
Novi!!: 1018. i Olof Skötkonung · Vidi više »
Osor
Osor je mjesto na otoku Cresu, na prevlaci što je nekad spajala danas razdvojene otoke Cres i Lošinj.
Novi!!: 1018. i Osor · Vidi više »
Oxfordshire (grofovija)
Oxfordshire je grofovija koja nema izlaz na more, i smjestena je u regiji Jugoistočna Engleska.
Novi!!: 1018. i Oxfordshire (grofovija) · Vidi više »
Poljaci
Poljaci (pol. Polacy) su narod iz grupe Zapadnih Slavena, nastanjen na jugu od planinskih područja Sudeta i Karpata preko Sjeverne Europske Nizine na sjever do Baltičkog mora.
Novi!!: 1018. i Poljaci · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: 1018. i Poljska · Vidi više »
Popis austrijskih vladara
Ovo je popis austrijskih vladara od formiranje te zemlje 976.
Novi!!: 1018. i Popis austrijskih vladara · Vidi više »
Popis španjolskih vladara
Ovo je popis španjolskih vladara, vladara španjolskih srednjovjekovnih država te Španjolske u modernom smislu riječi, koji započinje oslobađanjem Pirenejskog pouotoka od Arapa i ženidbom Ferdinanda II. Aragonskog (1479. – 1516.) i Izabele I. Kastiljske (1479. – 1504.) godine 1479.
Novi!!: 1018. i Popis španjolskih vladara · Vidi više »
Popis dukljanskih vladara
Datoteka:Jovan Vladimir, Greek icon.jpg|Sveti Vladimir, dukljanski knez Datoteka:Vojislav, dukljanski knez.jpg|''Vojislav, utemeljitelj dinastije'' | Mihailo, prvi dukljanski kralj'' Datoteka:Konstantin Bodin.jpg|Bodin, kralj dukljanski'''.
Novi!!: 1018. i Popis dukljanskih vladara · Vidi više »
Povijest Albanije
desno Iliriji, ''Klasični atlas antičke geografije'', Alexander G. Findlay, New York, 1849. Povijest Albanije je povijest današnje Republike Albanije i Albanaca od prapovijesti do danas.
Novi!!: 1018. i Povijest Albanije · Vidi više »
Povijest Bugarske
Povijest Bugarske je povijest prostora današnje Republike Bugarske i naroda Bugara od prapovijesti do danas.
Novi!!: 1018. i Povijest Bugarske · Vidi više »
Povijest Poljske
Poljska povijest ne počinje ujedinjenjem poljskih plemena u 10. stoljeću, već u 15. stoljeću prije Krista dolaskom Lužičke kulture koja se zadržala do 4. stoljeća pr. Kr., a okupljala je stanovnike oko grada Biskupina.
Novi!!: 1018. i Povijest Poljske · Vidi više »
Prapratna
Župa Prapratna Prapratna (cnr. i srp. Прапратна, grč. Πραπράτοις) je prijestolnica i župa za doba Dukljanskoga kraljevstva, između Bara i Ulcinja.
Novi!!: 1018. i Prapratna · Vidi više »
Presijan II.
Presijan II. (bugarski Пресиян II) bio je bugarski plemić koji je postao car Bugarske te je vladao vrlo kratko, 1018. godine.
Novi!!: 1018. i Presijan II. · Vidi više »
Prvo Bugarsko Carstvo
Prvo Bugarsko Carstvo (starobugarski: ц︢рьство бл︢гарское, ts'rstvo bl'garskoe) je bila srednovjekovna bugarska država u Jugoistočnoj Europi koja je postojala između 7. i 11. stoljeća.
Novi!!: 1018. i Prvo Bugarsko Carstvo · Vidi više »
Ruska umjetnost
'''Vladimirska Bogorodica''', ikona iz 12. st., Galerija Tretjakov, Moskva. Ruska umjetnost je umjetnička produkcija naroda Rusa i umjetnost na području današnje Ruske Federacije kao nasljednice SSSR-a.
Novi!!: 1018. i Ruska umjetnost · Vidi više »
Samuilova tvrđava u Ohridu
Pogled na Samuilovu tvrđavu u Ohridu Samuilova tvrđava u Ohridu zvana i Ohridsko Kale je utvrda iznad starog dijela grada Ohrida, u Republici Makedoniji.
Novi!!: 1018. i Samuilova tvrđava u Ohridu · Vidi više »
Samuilovo Carstvo
Samuilova tvrđava u Ohridu Samuilova država Samuilovo carstvo (znano još i kao Bugarsko, Zapadnobugarsko ili Makedonsko Carstvo iz 976. – 1018.) je efemerna državna tvorevina koja je nastala ustankom četvorice komitopula (sinova komite/kneza Nikole) prvog, u nizu od tri, slavenska ustanka protiv Bizanta, prvi 969.
Novi!!: 1018. i Samuilovo Carstvo · Vidi više »
Sermon
Sermon je bio hrvatski ili makedonski feudalac, Sermon vladar Srijema.
Novi!!: 1018. i Sermon · Vidi više »
Srednjovjekovna hrvatska država
Srednjovjekovnom hrvatskom državom smatraju se neovisne ili djelomično neovisne države koje su utemeljili Hrvati, a koje nakon 1102. potpadaju pod vlast kralja Ugarske.
Novi!!: 1018. i Srednjovjekovna hrvatska država · Vidi više »
Srednjovjekovna Srbija
Srednjovjekovna Srbija obuhvaća vrijeme od VII.
Novi!!: 1018. i Srednjovjekovna Srbija · Vidi više »
Sven I. Rašljobradi
'''Sven I. Rašljobradi''' Sven I. Rašljobradi (oko 986. godine - Gainsborough, 3. veljače 1014.), danski kralj.
Novi!!: 1018. i Sven I. Rašljobradi · Vidi više »
Sveti Gaudencije
Sveci Gaudencije bio je osorski biskup u 11. stoljeću.
Novi!!: 1018. i Sveti Gaudencije · Vidi više »
Veliki Preslav
Veliki Preslav (bugarska ćirilica: Велики Преслав), do 1993. godine Preslav (bugarska ćirilica: Преслав) gradić je u istočnoj Bugarskoj.
Novi!!: 1018. i Veliki Preslav · Vidi više »
Viktor II.
Viktor II. (1018. – 1057.), papa od 1055. do 1057. godine.
Novi!!: 1018. i Viktor II. · Vidi više »
Vojislav
Vojislav, na crnogor. ćiril. Војислав, također se spominje i kao Stefan Vojislav i Dobroslav i Vojislav Dukljanin, grč. Βοϊσθλάβος ὁ Διοκλητιανός, dukljanski knez, sredinom 11. st. utemeljitelj je prve crnogorske povijesne dinastije Vojislavljevića.
Novi!!: 1018. i Vojislav · Vidi više »
Vojislavljevići
''Grb Duklje'' Vojislavljevići (crnog. ćiril. Војислављевићи) su crnogorska narodna dinastija, vladari Dukljanskoga kraljevstva od sredine 10. st do konca 12. st.
Novi!!: 1018. i Vojislavljevići · Vidi više »
Zabid
Zabid (arapski: زبيد) (ali i Zebid) je grad s oko 23.000 stanovnika na zapadu Jemena uz obalnu ravnicu prema Crvenom moru u muhafazi al-Hudaidi.
Novi!!: 1018. i Zabid · Vidi više »
28. srpnja
28.
Novi!!: 1018. i 28. srpnja · Vidi više »
8. lipnja
8.
Novi!!: 1018. i 8. lipnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
1018.
