Brže od pregledniku!
37 odnosi: Adolf od Osnabrücka, Aleksandar II. Škotski, Aleksije I. Trapezuntski, Alfons Aragonski, Alfons Aragonski i Kastiljski, Andrija II., Andronik I. Trapezuntski, Antun Padovanski, Arpadovići, Đuro IV. Gruzijski, Babino Polje, Hrvatska, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatski herceg, Ivan Drašković (u. 1234.), Ivan I. Trapezuntski, Ivan III. Duka Vatac, Konstanca Aragonska, Latinsko Carstvo, Peti križarski rat, Potres u Bresciji 1222., Povijest Mađarske, Red svetog Jurja, Rustavi, Suzdalj, Sveti Hijacint, Sveučilište u Zadru, Teodor II. Duka Laskaris, Trapezuntsko Carstvo, Wels, Westminsterska opatija, Zlatna bula Andrije II., 1. veljače, 1182., 1193., 23. lipnja, 30. lipnja.
Adolf od Osnabrücka
Adolf od Osnabrücka (Tecklenburg, oko 1185. – Osnabrück 30. lipnja 1222. ili 1224.), njemački biskup i svetac.
Novi!!: 1222. i Adolf od Osnabrücka · Vidi više »
Aleksandar II. Škotski
Aleksandar II. (škot. Alasdair mac Uilleim) (Haddington, 24. kolovoza 1198. – otok Kerrera, 8. srpnja 1249.), škotski kralj od 1214. do 1249. godine, iz dinastije Dunkelda.
Novi!!: 1222. i Aleksandar II. Škotski · Vidi više »
Aleksije I. Trapezuntski
Aleksije Veliki Komnen (grč. Αλέξιος Α΄ Μέγας Κομνηνός, Alexios I Megas Komnēnos) (oko 1182. – 1. veljače 1222.) bio je prvi car Trapezuntskog Carstva u današnjoj Turskoj.
Novi!!: 1222. i Aleksije I. Trapezuntski · Vidi više »
Alfons Aragonski
Vladari.
Novi!!: 1222. i Alfons Aragonski · Vidi više »
Alfons Aragonski i Kastiljski
Grb ''Don'' Alfonsa Alfons Aragonski i Kastiljski (šp. Alfonso de Aragón y Castilla) (1222. – Calatayud, 23. ožujka 1260.) bio je infant Aragonije, krunski princ koji je trebao naslijediti oca, kralja Jakova I. Osvajača, ali je umro prije njega.
Novi!!: 1222. i Alfons Aragonski i Kastiljski · Vidi više »
Andrija II.
Andrija II. (mađarski: II. András ili Endre, slovački: Ondrej) (Ostrogon, 1177. - Eger, 21. rujna 1235.), hrvatsko-ugarski kralj (1205. – 1235.) iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: 1222. i Andrija II. · Vidi više »
Andronik I. Trapezuntski
Andronik I. (grčki Ανδρόνικος Α΄; latinski Andronicus; turski Trabzonlu I. Andronikos) (? - 1235.) bio je car Trapezuntskog Carstva 1222.
Novi!!: 1222. i Andronik I. Trapezuntski · Vidi više »
Antun Padovanski
Sv.
Novi!!: 1222. i Antun Padovanski · Vidi više »
Arpadovići
Statua Árpáda u Nemzeti Történeti Emlékparku u Ópusztaszeru, Mađarska Arpadovići (mađarski: Árpádok, slovački: Arpádovci) su ugarska dinastija koja je dobila ime prema vojvodi Arpadu (o.890. – 907.) pod čijim su vodstvom Mađari došli i naselili se u Panonsku nizinu.
Novi!!: 1222. i Arpadovići · Vidi više »
Đuro IV. Gruzijski
Đuro IV.
Novi!!: 1222. i Đuro IV. Gruzijski · Vidi više »
Babino Polje
Babino Polje (tal. Pian di Bàbino, Babinopòglie ili Piana della Balia) je upravno i najveće naselje na otoku Mljetu, koje se sastoji od zaseoka Zabriježje, Sršenovići i Zadublje.
Novi!!: 1222. i Babino Polje · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: 1222. i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Novi!!: 1222. i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Vidi više »
Hrvatski herceg
Huma (1197. – 1205.) Hrvatski herceg (lat. dux Dalmatiae et Croatiae, dux totius Sclavoniae), uvriježen prijevod latinskog naslova dux kojom se od vremena dinastije Arpadovića označavao kraljev namjesnik u hrvatskim zemljama.
Novi!!: 1222. i Hrvatski herceg · Vidi više »
Ivan Drašković (u. 1234.)
Ivan Drašković (nepoznata godina rođenja, umro 1234.), bio je zapovjednik za vrijeme kralja Andrije II. dijela vojske u križarskoj bitci za tvrđavu Damiettu i grad Damask.
Novi!!: 1222. i Ivan Drašković (u. 1234.) · Vidi više »
Ivan I. Trapezuntski
Ivan I. Axoukhos (grčki Ιωάννης Α΄ Αξούχος, Iōannēs I Axoukhos; turski Yuhannes Komnenos) bio je car Trapezuntskog Carstva od 1235. do 1238. Rođen je kao princ Ivan, ali nije poznato kada i gdje točno.
Novi!!: 1222. i Ivan I. Trapezuntski · Vidi više »
Ivan III. Duka Vatac
Ivan III.
Novi!!: 1222. i Ivan III. Duka Vatac · Vidi više »
Konstanca Aragonska
Konstanca Aragonska (španjolski Constanza de Aragón y Castilla; 1179. – 23. lipnja 1222.) bila je isprva kraljica Ugarske i Hrvatske, a poslije i Njemačke i Sicilije te također carica.
Novi!!: 1222. i Konstanca Aragonska · Vidi više »
Latinsko Carstvo
Latinsko Carstvo (lat. Imperium Romaniae) je kratkotrajna feudalna tvorevina koju su osnovali vođe Četvrtog križarskog rata na teritoriju osvojenom od Bizantskog Carstva.
Novi!!: 1222. i Latinsko Carstvo · Vidi više »
Peti križarski rat
Osvajanje Damiette 1219. godine. Peti križarski rat (1217. – 1222.) je bio pokušaj da se ponovno osvoji Jeruzalem i ostatak Svete Zemlje uz prethodno pokoravanje snažne Ejubidske države u Egiptu.
Novi!!: 1222. i Peti križarski rat · Vidi više »
Potres u Bresciji 1222.
Potres u Bresciji 1222. dogodio se na Božić 1222.
Novi!!: 1222. i Potres u Bresciji 1222. · Vidi više »
Povijest Mađarske
Povijest Mađarske prati povijest prostora Panonske nizine i okolnih područja od doseljenja Mađara do danas.
Novi!!: 1222. i Povijest Mađarske · Vidi više »
Red svetog Jurja
Red svetog Jurja – Europski red kuće Habsburško-Lotarinške (njemački: St. Georgs-Orden – Ein europäischer Orden des Hauses Habsburg-Lothringen), najčešće naveden kao Red sv.
Novi!!: 1222. i Red svetog Jurja · Vidi više »
Rustavi
Rustavi (gru. რუსთავი) je grad i administrativno središte provincije Kvemo Kartli u Gruziji, osnovano 19. siječnja 1948. godine.
Novi!!: 1222. i Rustavi · Vidi više »
Suzdalj
Suzdalj (rus. Суздаль) je ruski grad u Vladimirskoj oblasti.
Novi!!: 1222. i Suzdalj · Vidi više »
Sveti Hijacint
Sveti Hijacnit (polj.: Święty Jacek ili 'Jacek Odrowąż'; Kamień, o. 1185. – Krakov, 15. kolovoza 1257.), dominikanac i poljski svetac.
Novi!!: 1222. i Sveti Hijacint · Vidi više »
Sveučilište u Zadru
Sveučilište u Zadru (Universitas Studiorum Jadertina) je hrvatsko sveučilište sa sjedištem u Zadru.
Novi!!: 1222. i Sveučilište u Zadru · Vidi više »
Teodor II. Duka Laskaris
Teodor II.
Novi!!: 1222. i Teodor II. Duka Laskaris · Vidi više »
Trapezuntsko Carstvo
Trapezuntsko Carstvo je bilo posljednje legitimno carstvo koje je bilo izravni nasljednik Rimskog Carstva.
Novi!!: 1222. i Trapezuntsko Carstvo · Vidi više »
Wels
Wels je statutarni grad u austrijskoj saveznoj državi Gornjoj Austriji.
Novi!!: 1222. i Wels · Vidi više »
Westminsterska opatija
Zborna crkva Svetog Petra u Westminsteru, poznatija kao Westminsterska opatija je crkva, koja se smatra katedralom, a izgrađena u pretežno gotičkom stilu, i nalazi se u londonskom središnjem distriktu Westminster, zapadno od Westminsterske Palače.
Novi!!: 1222. i Westminsterska opatija · Vidi više »
Zlatna bula Andrije II.
Zlatna bula Andrije II., kraljevska isprava koju je 1222. godine izdao hrvatsko-ugarski kralj Andrija II. (1205.-1235.) iz dinastije Arpadovića, kojom su određena kraljevska prava i prava plemića na teritoriju Kraljevine Ugarske i Hrvatske.
Novi!!: 1222. i Zlatna bula Andrije II. · Vidi više »
1. veljače
1.
Novi!!: 1222. i 1. veljače · Vidi više »
1182.
Bez opisa.
Novi!!: 1222. i 1182. · Vidi više »
1193.
Bez opisa.
Novi!!: 1222. i 1193. · Vidi više »
23. lipnja
23.
Novi!!: 1222. i 23. lipnja · Vidi više »
30. lipnja
30.
Novi!!: 1222. i 30. lipnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
1222.
