Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Artemida

Indeks Artemida

Artemida (grč., G.) boginja je Mjeseca, zvijeri i lova, zaštitnica djevojaka, božica svadbe i poroda; Apolonova sestra blizanka, Zeusova i Letina kći.

101 odnosi: Admet, Adonis, Afrodita, Agamemnon, Agogi, Akteon, Antiohija, Apolon, Aquae Iasae, Ares, Arijadna (mitologija), Arkad, Artemidin hram u Efezu, Asklepije, Atalanta, Žene u staroj Grčkoj, Bast (staroegipatska mitologija), Božica, Božice i bogovi, Cirena, Darijeva vaza, Del, Demetra, Dijana (mitologija), Dijana i Akteon (Tizian), Dijana i Kalista, Ečmijadzin, Elektra (Atrida), Elektra (Euripid), Epilepsija, Erida, Feba (mitologija), Fedra, Geja, Giganti, Gospodar životinja, Gospodar Olimpa – Zeus, Grčka kolonizacija na Jadranu, Grčka mitologija, Had (bog), Hekata, Hera, Heraklo, Hermes, Homerske himne, Hrvatski povijesni prostor prije rimskih osvajanja, Ifigenija, Ilijada, Ilitija, Issa, ..., Kalista (mitologija), Kapitolski muzeji, Kara Thrace, Karijatida, Katalog žena, Kej, Kiklop, Kirenijsko gorje, Klitemnestra, Krf (grad), Ksantos, Kuća tragičnog pjesnika, Lakedemon (mitologija), Laokont (El Greco), Leros, Leta, Leta (rijeka), Letoon, Likovna umjetnost u Hrvatskoj, Manastir sv. Ivana Teologa, Mani (bog), Meduza (mitologija), Minerva, Najade, Nausikaja, Nikta, Nimfa, Numa Pompilije, Olimp, Olimpski bogovi, Orest (mitologija), Orion (zviježđe), Pakao (Dante), Periferija Atika, Perzefona, Piton (mitologija), Potnia Theron, Praksitel, Prostitucija u staroj Grčkoj, Sedam svjetskih čuda, Selena, Siringa, Starogrčka književnost, Staromakedonski jezik, Stobi, Sudar titana (2010.), Tanatos, Tezej, Titija, Zeus, 41. pr. Kr.. Proširite indeks (51 više) »

Admet

Admet i Alkestida, reljef, 2. stoljeće Admet (grč., Ádmêtos) u grčkoj mitologiji bio je kralj Fere u Tesaliji, Ferin i Klimenin (ili Periklimenin) sin, poznat po svojoj pravednosti i gostoljubivosti.

Novi!!: Artemida i Admet · Vidi više »

Adonis

Adonis Adonis ili Adon (grč., Adônis) u grčkoj mitologiji bog je žita, smrti i ponovnog rođenja.

Novi!!: Artemida i Adonis · Vidi više »

Afrodita

Afrodita (Aphrodítê) u grčkoj mitologiji boginja je ljubavi, ljepote, požude i spolnosti.

Novi!!: Artemida i Afrodita · Vidi više »

Agamemnon

Agamemnon, 5. stoljeće pr. Kr. Agamemnon (grč., Agamémnôn) bio je mikenski kralj i vrhovni zapovjednik ahejskih (grčkih) snaga pred Trojom; Atrejev i Eropin sin te Menelajev brat.

Novi!!: Artemida i Agamemnon · Vidi više »

Agogi

Agogi, državni sistem odgoja djece u staroj Sparti koji je započinjao u 7.

Novi!!: Artemida i Agogi · Vidi više »

Akteon

Akteon, skulptura u Kroměřížu Akteon (grč., Aktaíôn) u grčkoj mitologiji je tebanski junak, Aristejov i Autonejin sin, Hironov učenik i Artemidina žrtva.

Novi!!: Artemida i Akteon · Vidi više »

Antiohija

Antiohija (Antiohija na Orontu) (grč.: Αντιόχεια η επί Δάφνη, Αντιόχεια ή επί Ορόντουili Αντιόχεια η Μεγάλη; lat.: Antiochia ad Orontem; arap.: انتاكيّة; tur.: Antakya) je drevni grad na Bliskom istoku.

Novi!!: Artemida i Antiohija · Vidi više »

Apolon

Apolon (grč., Apóllōn) u grčkoj mitologiji bog je muške ljepote, medicine, proroštva, streličarstva, glazbe, sunca i kolonizacije.

Novi!!: Artemida i Apolon · Vidi više »

Aquae Iasae

Ostaci rimskih termi u Varaždinskim Toplicama Aquae Iasae, bilo je rimsko naselje, na području današnjih Varaždinskih Toplica.

Novi!!: Artemida i Aquae Iasae · Vidi više »

Ares

Ares, Villa Hadriana, Tivoli Ares (grč., Arês ili, Areôs) u grčkoj mitologiji bog je rata, najstariji sin Zeusa i Here.

Novi!!: Artemida i Ares · Vidi više »

Arijadna (mitologija)

Evelyn De Morgan: Arijadna na Naksu, 1877. Arijadna (grč., Ariádnê) u grčkoj mitologiji kći je kretskog kralja Minosa i kraljice Pasifaje, pomogla je Tezeju da izađe iz Labirinta.

Novi!!: Artemida i Arijadna (mitologija) · Vidi više »

Arkad

Arkad (grč. Αρκάδως) je u grčkoj mitologiji kralj Arkadije, Zeusov i Kalistin sin.

Novi!!: Artemida i Arkad · Vidi više »

Artemidin hram u Efezu

Artemidin hram u Efezu, minijaturna rekonstrukcija Gordijanov novčić s prikazom Artemidinog hrama u Efezu Artemidin hram u Efezu je jedno od sedam svjetskih čuda iz vremena antike; Jonski hram nedaleko od Izmira u današnjoj Turskoj.

Novi!!: Artemida i Artemidin hram u Efezu · Vidi više »

Asklepije

4. st. pr. Kr. Asklepije (grč. Ἀσκληπιός, Asklēpiós; lat. Aesculapius) u grčkoj mitologiji bog je liječništva, sin Apolona i nimfe Koronide.

Novi!!: Artemida i Asklepije · Vidi više »

Atalanta

hrvaju se, 6. stoljeće pr. Kr. Atalanta (grč., Atalántê) je u grčkoj mitologiji poznata ratnica i nesavladiva trkačica.

Novi!!: Artemida i Atalanta · Vidi više »

Žene u staroj Grčkoj

Žene u staroj Grčkoj živjele su unutar skučenog okvira patrijarhatskog i isključujećeg društva.

Novi!!: Artemida i Žene u staroj Grčkoj · Vidi više »

Bast (staroegipatska mitologija)

Drevna egipatska skulptura Bast U egipatskoj mitologiji, Bast (Bastet, Baset, Ubasti ili Pasht) drevna je božica-mačka, štovana od Druge dinastije.

Novi!!: Artemida i Bast (staroegipatska mitologija) · Vidi više »

Božica

Božica ili boginja je božanstvo u obliku žene (iako to mogu biti i bića koja nalikuju ženama, kao što su sirene u grčkoj mitologiji) koje su često ljudi štovali.

Novi!!: Artemida i Božica · Vidi više »

Božice i bogovi

Luna – božica Mjeseca Božice i bogove ljudi štuju još od prahistorijskih vremena, jer su natprirodna bića za koje se vjeruje da upravljaju prirodom i ljudskom sudbinom.

Novi!!: Artemida i Božice i bogovi · Vidi više »

Cirena

Cirena ili Kirena (grč. Κυρήνη, Kyrēnē), starogrčka kolonija na afričkoj obali Sredozemlja.

Novi!!: Artemida i Cirena · Vidi više »

Darijeva vaza

Darijeva vaza u Arheološkom muzeju u Napulju (340.-320. pr. Kr.). Darijeva vaza poznata je vaza koju je oslikao anonimni apulijski slikar iz Magna Graecia, obično zvan Darijev slikar, najeminentniji predstavnik na kraju "kitnjastog stila" u južnotalijanskom crvenofiguralnom vaznom slikarstvu.

Novi!!: Artemida i Darijeva vaza · Vidi više »

Del

Del (grčki Δήλος, Delos) je mali usamljeni otok koji se nalazi u sredini kruga otoka koji se zovu Cikladi (kružni).

Novi!!: Artemida i Del · Vidi više »

Demetra

Cosmè Tura: Demetra, 15. stoljeće Demetra (grč., Dêmếtêr) u grčkoj mitologiji boginja je zemlje, ratarstva, plodnosti, a u prvom redu žita; Rejina je i Kronova kći, Zeusova sestra i Perzefonina majka.

Novi!!: Artemida i Demetra · Vidi više »

Dijana (mitologija)

Dijana je staroitalska boginja svjetla, Mjeseca i života, koju su Rimljani već u najstarija vremena izjednačili s grčkom boginjom Artemidom.

Novi!!: Artemida i Dijana (mitologija) · Vidi više »

Dijana i Akteon (Tizian)

Dijana i Akteon je renesansno ulje na platnu koje je naslikao Tizian oko 1556. – 1559.; jedna od njegovih ponajboljih slika iz niza od osam mitoloških slika (tzv. poeme) koje je Tizian naslikao za Filipa II. Španjolskog.

Novi!!: Artemida i Dijana i Akteon (Tizian) · Vidi više »

Dijana i Kalista

Dijana i Kalista je renesansno ulje na platnu koje je naslikao Tizian oko 1556. – 1559.; jedna od njegovih ponajboljih slika iz niza od osam mitoloških slika (tzv. poeme) koje je Tizian naslikao za Filipa II. Španjolskog.

Novi!!: Artemida i Dijana i Kalista · Vidi više »

Ečmijadzin

Ečmijadzin (armenski: Էջմիածին, Ečmijadzin; turski: Eçmiadzin) ili Edžmijadzin, do 1945. godine poznat kao Vagaršapat (arm.: Վաղարշապատ), je četvrti grad po veličini u Armeniji, najnaseljeniji grad pokrajine Armavir i duhovno središte katolikosa, patrijarha Armenske apostolske Crkve.

Novi!!: Artemida i Ečmijadzin · Vidi više »

Elektra (Atrida)

Frederic Leighton: Elektra na Agamemnonovu grobu, 1869. Elektra (grč., Êléktra) u grčkoj mitologiji Agamemnonova je i Klitemnestrina kći, Orestova i Ifigenijina sestra.

Novi!!: Artemida i Elektra (Atrida) · Vidi više »

Elektra (Euripid)

Elektra je grčka tragedija koju je napisao Euripid.

Novi!!: Artemida i Elektra (Euripid) · Vidi više »

Epilepsija

Epilepsija (od starogrčkog glagola ἐπιλαμβάνειν što znači "zgrabiti, posjedovati ili pogoditi") je skupina kroničnih neuroloških poremećaja koje obilježavaju epileptički napadaji.

Novi!!: Artemida i Epilepsija · Vidi više »

Erida

Erida (grč., Eris) ili Eris u grčkoj mitologiji boginja je razdora.

Novi!!: Artemida i Erida · Vidi više »

Feba (mitologija)

Feba i Asterija, Berlin Feba (grč., Phoíbê) u grčkoj mitologiji Uranova je i Gejina kći, Titanida.

Novi!!: Artemida i Feba (mitologija) · Vidi više »

Fedra

Fedra (grč., Phaídra) u grčkoj mitologiji kći je Minosa i Pasifaje, a žena junaka Tezeja koji je bio kralj Atene.

Novi!!: Artemida i Fedra · Vidi više »

Geja

sirijska freska, Damask Geja ili Gaja (grč.,.

Novi!!: Artemida i Geja · Vidi više »

Giganti

Gigant, fontana u Versaillesu Giganti (grč., Gigantos) u grčkoj mitologiji rasa je divova koja se borila protiv olimpskih bogova.

Novi!!: Artemida i Giganti · Vidi više »

Gospodar životinja

Minoan, 1700–1500 pr. Eginsko blago. (Britanski muzej) Luristanski brončani konjski ugriz za obraz s motivom "Gospodar životinja", oko 700. pr Gospodar životinja je motiv iz drevne umjetnosti koji prikazuje čovjeka između dviju sučeljenih životinja koje drži.

Novi!!: Artemida i Gospodar životinja · Vidi više »

Gospodar Olimpa – Zeus

Gospodar Olimpa – Zeus (eng. Master of Olympus - Zeus) je puni naziv računalne igre koja se zasniva na izgradnji gradova.

Novi!!: Artemida i Gospodar Olimpa – Zeus · Vidi više »

Grčka kolonizacija na Jadranu

Grčka kolonizacija na Jadranu je naziv za naseljavanje antičkih Grka na jadranskim otocima i istočnoj obali.

Novi!!: Artemida i Grčka kolonizacija na Jadranu · Vidi više »

Grčka mitologija

Grčko trojstvo i rasprostranjenost tri kraljevstva Zemlje: Zeusa Boga (Nebo), Posejdona (mora i oceana) i Hada (podzemlje). Theos (manji bogovi) su djeca ovog trojstva. Monsiau: Olimpski bogovi Grčka mitologija sastoji se od mitova o bogovima i herojima, a korijen joj je u vjerovanju starih Grka.

Novi!!: Artemida i Grčka mitologija · Vidi više »

Had (bog)

grčkog originala, mramor, 5. stoljeće pr. Kr. Had (grč., Haidēs;, Aïdēs) u grčkoj mitologiji bog je mrtvih i podzemnog svijeta, Hada.

Novi!!: Artemida i Had (bog) · Vidi više »

Hekata

Hekata (grč. Hekate, Ἑκάτη, lat. Hecate) je misteriozna božica podzemnog svijeta s tri glave i tri tijela; vladarica čudovišnih bića i čarobnica.

Novi!!: Artemida i Hekata · Vidi više »

Hera

Hera (grč., Hêra;, Hêrê) u grčkoj mitologiji vrhovna je starogrčka boginja, Zeusova žena i sestra; boginja braka.

Novi!!: Artemida i Hera · Vidi više »

Heraklo

2. stoljeća pr. Kr. Heraklo (grč., Hêraklễs) u grčkoj mitologiji bio je polubog, sin vrhovnog boga Zeusa i smrtnice Alkmene.

Novi!!: Artemida i Heraklo · Vidi više »

Hermes

Hendrick Goltzius: Merkur (Hermes) Hermes ili Hermo (grč., Hermễs) u grčkoj mitologiji glasnik je bogova, zaštitnik putnika i lopova, pastira, pjesnika, atletičara i trgovaca; Zeusov i Majin sin.

Novi!!: Artemida i Hermes · Vidi više »

Homerske himne

Homerske himne je zajednički naziv za 33 starogrčke himne koje su vjerojatno napisane u 7. i 6. stoljeću pr.

Novi!!: Artemida i Homerske himne · Vidi više »

Hrvatski povijesni prostor prije rimskih osvajanja

Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii) su bili skupina međusobno srodnih indoeuropskih naroda koja je od kraja brončanoga doba i u antičko doba nastavala uglavnom zapadna područja Balkanskoga poluotoka.

Novi!!: Artemida i Hrvatski povijesni prostor prije rimskih osvajanja · Vidi više »

Ifigenija

Anselm Feuerbach 1843.: Ifigenija Ifigenija (grč. Ἰφιγένεια) bila je osoba iz grčke mitologije, kćer mikenskog kralja Agamemnona i Klitemnestre te sestra Elektre i Oresta.

Novi!!: Artemida i Ifigenija · Vidi više »

Ilijada

5. st., Milano Ilijada (Ιλιάς) jedan je od dva Homerova epa.

Novi!!: Artemida i Ilijada · Vidi više »

Ilitija

Atena se rađa iz Zeusove glave, dok ju Ilitija gleda, grčka vaza Ilitija (grčki Εἰλείθυια) je božica rađanja iz grčke mitologije.

Novi!!: Artemida i Ilitija · Vidi više »

Issa

Issa je antičko naselje na mjestu današnjeg grada Visa, na istoimenom otoku.

Novi!!: Artemida i Issa · Vidi više »

Kalista (mitologija)

Jupiter (Zeus) i Kalista, 1744. Kalista (grč., Kallistố) u grčkoj mitologiji bila je kći kralja Arkadije Likona ili je pak bila nimfa.

Novi!!: Artemida i Kalista (mitologija) · Vidi više »

Kapitolski muzeji

Kapitolski muzeji (tal. Musei Capitolini) je skupina umjetničkih galerija i arheoloških muzeja smještenih na Kapitolu u Rimu.

Novi!!: Artemida i Kapitolski muzeji · Vidi više »

Kara Thrace

Kara "Starbuck" Thrace je lik iz nove verzije serije "Battlestar Galactica", a glumi ju Katee Sackhoff.

Novi!!: Artemida i Kara Thrace · Vidi više »

Karijatida

Atena, 421. – 407. pr. Kr. Austrijski parlament''', 1874. – 1884., Beč. Karijatida (grčki množina Καρυάτιδες) je u antičkoj grčkoj bila plesačica na Artemidinim svečanostima u Karijama na Peloponezu.

Novi!!: Artemida i Karijatida · Vidi više »

Katalog žena

P.Oxy. XI 1359 fr. 2, 2. stoljeće, Oksirinh) Katalog ženâ (starogrčki Γυναικῶν κατάλογος), Gynaikôn katálogos) ― poznat i kao Eeje ili Ehoje (ἢ οἵη, ē' hoiē) ― jest fragmentarno sačuvana starogrčka epska pjesma koja se u antici pripisivala Heziodu. "Žene" koje se u naslovu spominju zapravo su heroine, od kojih su mnoge vodile ljubav s bogovima te su svojim ljudskim i božanskim ljubavnicima rodile heroje iz grčkoga mita. Za razliku od Homerove Ilijade i Odiseje, koje se usredotočuju na pripovijedanje, Katalog je bio izgrađen na temelju opsežnog sustava genealogija koje proistječu iz svih tih ljubavnih spojeva i, prema riječima Martina Litchfielda Westa, "pokrivao je cijelo herojsko razdoblje". Popisi obiteljskih stabala bili su obogaćeni pričama o mnogim članovima tih obitelji, pa Katalog predstavlja zbirku mitova o herojima upravo onako kako Heziodova Teogonija daje sustavni prikaz grčkoga panteona na temelju genealogija bogova. Većina filologa danas smatra da Katalog nije napisao Heziod, no pitanja o autorstvu nisu umanjila zanimanje za proučavanje književnih, društvenih i povijesnih aspekata ove pjesme. Kao svojevrsno heziodovsko djelo koje se bavi najsitnijim detaljima homerskog svijeta heroja, polubogova, Katalog nudi prijelaz između božanske sfere Teogonije i zemaljskih pitanja Poslova i dana. S obzirom na to da se ova pjesma bavi ne samo herojima, nego i heroinama, ona pruža i određene pokazatelje o tome kako se u vrijeme njezina postanka i afirmacije među publikom gledalo na ulogu i percepciju žene u grčkoj književnosti i društvu. Grčke aristokratske zajednice, kao vladajuća elita, tvrdile su da potječu od heroja opjevanih u epskom pjesništvu; stoga Katalog, budući "genealoški vjerna mapa helenskog svijeta", čuva mnoge informacije o jednom složenom sustavu srodničkih odnosa i hijerarhija koji je zadržao svoj značaj dugo nakon što se arhajsko razdoblje završilo. Mnogi mitovi koji se spominju u Katalogu nisu zabilježeni ni u jednom drugom antičkom izvoru koji posjedujemo, odnosno ili ih nema uopće ili ih nema u obliku u kojem su dani u Katalogu, pa su privlačili posebnu pozornost pisaca i filologa, još od kraja arhajskog doba, pa sve do helenističkog i rimskog razdoblja. Usprkos popularnosti koju je uživala kod učene publike helenističkog svijeta, uključujući i rimski Egipat, pjesma se prestala prepisivati prije no što je mogla prijeći u srednjovjekovnu rukopisnu tradiciju, te njezine fragmente danas nalazimo samo na papirusima i u navodima kod drugih antičkih autora. No, i pored toga, Katalog je osvjedočen mnogo bolje nego većina drugih "izgubljenih" djela, jer oko 1.300 cijelih ili djelomičnih stihova, koliko je sačuvano, predstavlja, prema jednoj procjeni, "između trećine i četvrtine izvorne pjesme". Postoji opsežan materijal koji omogućuje rekonstrukciju pjesme, i to ne samo rekonstrukciju sadržaja, nego i njegove raspodjele, no fragmenatrno stanje tog materijala ostavlja mnoga složena pitanja neriješenim, a u prošlom je stoljeću proizveo nekoliko teza koje su se naposljetku pokazale pogrešnim.

Novi!!: Artemida i Katalog žena · Vidi više »

Kej

Kej ili Koj (grč., Koĩos) u grčkoj mitologiji Titan je, Uranov i Gejin sin, poznat po svojoj inteligenciji.

Novi!!: Artemida i Kej · Vidi više »

Kiklop

Odilon Redon: Kiklop, 1914. Kiklop (grč., Kýklôps) u grčkoj mitologiji ime je plemena divova koji imaju samo jedno oko.

Novi!!: Artemida i Kiklop · Vidi više »

Kirenijsko gorje

Kirenijsko gorje (grč.: Κερύνειο Όρος; tur.: Girne Dağları) dugačak je i uzak planinski lanac koji se proteže otprilike 160 km duž sjeverne obale otoka Cipra.

Novi!!: Artemida i Kirenijsko gorje · Vidi više »

Klitemnestra

Klitemnestra poslije ubojstva Agamemnona, 1882. Klitemnestra (grč., Klutaimnếstra) u grčkoj mitologiji kraljica je Mikene Agamemnonova je žena, Elektrina, Ifigenijina i Orestova majka.

Novi!!: Artemida i Klitemnestra · Vidi više »

Krf (grad)

Krf (grčki: Κέρκυρα - Kérkyra) je najveći grad na istoimenom otoku, iz skupine Jonskih otoka, na sjeverozapadu Grčke.

Novi!!: Artemida i Krf (grad) · Vidi više »

Ksantos

Ksantos (licijski: Arñna, grčki: Ξάνθος, latinski: Xanthus) je starogrčki grad i prijestolnica antičke Licije, danas kod mjesta Kınık u turskoj pokrajini Antaliji.

Novi!!: Artemida i Ksantos · Vidi više »

Kuća tragičnog pjesnika

Kuća tragičnog pjesnika, Pompeji. Arhiv Brooklynskog muzeja, Arhivska zbirka Goodyear Karta Pompeja Tlocrt Kuća tragičnog pjesnika (također nazvana Homerska kuća ili Ilijadska kuća) je rimska kuća u Pompejima u Italiji koja datira iz 2.

Novi!!: Artemida i Kuća tragičnog pjesnika · Vidi više »

Lakedemon (mitologija)

Prema grčkoj mitologiji, Lakedemon (grčki Λακεδαίμων, Lakedaímōn) bio je kralj Lakonije te sin vrhovnog boga Zeusa i njegove ljubavnice, Plejade Tajgete.

Novi!!: Artemida i Lakedemon (mitologija) · Vidi više »

Laokont (El Greco)

Laokont je manirističko ulje na platnu koje je naslikao El Greco oko 1610. do 1614. godine, a koja prikazuje grčko-rimsku mitološku priču o smrti Laokonta, trojanskog Posejdonovog svećenika i njegova dva sina Antifanta i Timbreja.

Novi!!: Artemida i Laokont (El Greco) · Vidi više »

Leros

Leros (grčki: Λέρος, talijanskom: Lèro) je grčki otok u otočju Dodekanez u južnom Egeju.

Novi!!: Artemida i Leros · Vidi više »

Leta

Leta (slijeva) pored Apolona koji ubija strijelama Titiju koji ju je htio silovati, 5. stoljeće pr. Kr. Leta (grč., Lêtố) u grčkoj mitologiji kći je Titana Keja i njegove žene Febe, majka Zeusove djece - Apolona i Artemide.

Novi!!: Artemida i Leta · Vidi više »

Leta (rijeka)

Leta (grč., Lếthê) u grčkoj mitologiji rijeka je zaborava u Hadu.

Novi!!: Artemida i Leta (rijeka) · Vidi više »

Letoon

Letoon (grčki: Λητώον - Lētōon; latinski: Letoum) je grčki hram posvećen Leti u antičkoj Liciji, 8 km južno od grčkog grada Ksantosa, uz rijeku Ksantos.

Novi!!: Artemida i Letoon · Vidi više »

Likovna umjetnost u Hrvatskoj

''Vučedolska golubica'', terakota, oko 2000. pr. Kr. Likovna umjetnost u Hrvatskoj je likovna umjetnost na području današnje Republike Hrvatske; umjetnička produkcija Hrvata od srednjeg vijeka do danas.

Novi!!: Artemida i Likovna umjetnost u Hrvatskoj · Vidi više »

Manastir sv. Ivana Teologa

Manastir sv.

Novi!!: Artemida i Manastir sv. Ivana Teologa · Vidi više »

Mani (bog)

U nordijskoj mitologiji, Mani (stnord. Máni.

Novi!!: Artemida i Mani (bog) · Vidi više »

Meduza (mitologija)

Arnold Böcklin: Meduza, 1878. Meduza (grč., Médoysa) u grčkoj mitologiji bila je jedna od Gorgona, čudovišna žena koja je ljude pretvarala u kamen.

Novi!!: Artemida i Meduza (mitologija) · Vidi više »

Minerva

Minervina glava, Elihu Vedder, 1896. Minerva, poznata i kao Palada Atena u grčkoj mitologiji, bila je rimska božica.

Novi!!: Artemida i Minerva · Vidi više »

Najade

Najade (grč., Naiádes) u grčkoj mitologiji bile su vodene nimfe koje su gospodarile nad potocima, izvorima, rijekama i fontanama.

Novi!!: Artemida i Najade · Vidi više »

Nausikaja

Frederick Leighton: Nausikaja, 1878. Nausikaja (grč., Nausikáa) u grčkoj mitologiji kći je kralja Alkinoja, vladara Feačana, i kraljice Arete, pojavljuje se u Homerovoj Odiseji.

Novi!!: Artemida i Nausikaja · Vidi više »

Nikta

Nikta (Nýx) u grčkoj mitologiji boginja je noći i primordijalno božanstvo.

Novi!!: Artemida i Nikta · Vidi više »

Nimfa

William-Adolphe Bouguereau: Nimfe, 1878. Nimfe (grč., númphê: djevojka) u grčkoj mitologiji snage su prirode utjelovljene u polubožanske mlade žene.

Novi!!: Artemida i Nimfa · Vidi više »

Numa Pompilije

Prema predanju, Numa Pompilije (lat. Numa Pompilius) je bio drugi kralj Rima, poslije Romula.

Novi!!: Artemida i Numa Pompilije · Vidi više »

Olimp

Olimp – vrh Mitikas Olimp (grč., Olympos) planina je u Grčkoj na kojoj su, prema grčkoj mitologiji, živjeli bogovi.

Novi!!: Artemida i Olimp · Vidi više »

Olimpski bogovi

John Flaxman: Zeus na prijestolju, a pokraj njega Atena i Hermes Olimpski bogovi (ili Olimpljani) su 12 glavnih starogrčkih božanstava.

Novi!!: Artemida i Olimpski bogovi · Vidi više »

Orest (mitologija)

William-Adolphe Bouguereau: Oresta progone Erinije, 1862. Orest (grč., Oréstēs) u grčkoj mitologiji bio je Agamemnonov i Klitemnestrin sin, Elektrin brat.

Novi!!: Artemida i Orest (mitologija) · Vidi više »

Orion (zviježđe)

Orion ili Lovac (lat. Orion) je uz Velikog medvjeda jedno od najpoznatijih i najprepoznatljivijih zviježđa.

Novi!!: Artemida i Orion (zviježđe) · Vidi više »

Pakao (Dante)

Prva stranica izvornog izdanja ''Pakla'' s uvodom i prvim pjevanjem. Pakao ili izvorno Inferno, prvi je dio epskog spjeva Božanske komedije talijanskog pjesnika Dantea Alighierija.

Novi!!: Artemida i Pakao (Dante) · Vidi više »

Periferija Atika

Atika (grčki Αττική) je periferija u Grčkoj, pod koju pripada i grad Atena, glavni grad Grčke.

Novi!!: Artemida i Periferija Atika · Vidi više »

Perzefona

Dante Gabriel Rossetti: Prozerpina (Perzefona), 1874. Perzefona (grč., Persephónē) u grčkoj mitologiji prelijepa je kraljica Hada, što je postala protiv svoje volje, nakon što ju je oteo Had.

Novi!!: Artemida i Perzefona · Vidi više »

Piton (mitologija)

Piton (grč. Python, lat. Pytho) je u grčkoj mitologiji odvratni zmaj sa zmijskim tijelom pokrivenim ljuskama koji je živio u mračnoj guduri pokraj Delfa.

Novi!!: Artemida i Piton (mitologija) · Vidi više »

Potnia Theron

Sjedeća žena iz talatalhöyüka s dvije lavice. Potnia Theron (stari grčki) ili Gospodarica životinja široko je rasprostranjeni motiv u drevnoj umjetnosti iz mediteranskog svijeta i drevnog Bliskog istoka, prikazujući središnju ljudsku ili čovjekoliku žensku figuru koja drži dvije životinje, po jednu sa svake strane.

Novi!!: Artemida i Potnia Theron · Vidi više »

Praksitel

Medaljon koji predstavlja Praksitela '''Hermes i mali Dioniz''', mramor, rimska kopija prema originalu iz 320. – 310. pr. Kr., visina 2,16 m, Arheološki muzej, Olimpija. Praksitel (grčki: Praksitélēs) bio je grčki kipar iz 4.

Novi!!: Artemida i Praksitel · Vidi više »

Prostitucija u staroj Grčkoj

Prostitutka i korisnik usluga, atička pelika s crvenim figurama, djelo Polignota, oko 430. pr. Kr.; Nacionalni arheološki muzej u Ateni Prostitucija je bila sastavni dio svakodnevnog života starih Grka još od arhajskog razdoblja.

Novi!!: Artemida i Prostitucija u staroj Grčkoj · Vidi više »

Sedam svjetskih čuda

Keopsova piramida Sedam svjetskih čuda je sedam veličanstvenih čovjekovih dostignuća u arhitekturi i građevinarstvu.

Novi!!: Artemida i Sedam svjetskih čuda · Vidi više »

Selena

Sebastiano Ricci: Selena i Endimion, 1713. Selena (grč., Selếnê) u grčkoj mitologiji božica je Mjeseca, ujedno i njegova personifikacija; kći Titana Hiperiona i Teje, Helijeva i Ejina sestra.

Novi!!: Artemida i Selena · Vidi više »

Siringa

Arthur Hacker: ''Siringa'', 1892. Siringa (grč. Συριγξ), je u grčkoj mitologiji nimfa Najada, kći riječnog boga Ladona, poznata po svojoj čednosti.

Novi!!: Artemida i Siringa · Vidi više »

Starogrčka književnost

Starogrčka književnost obuhvaća književno stvaralaštvo na grčkom jeziku koje započinje Homerovim epovima oko 8. stoljeća pr. Kr., a završava se okvirno 529. godine poslije Krista, kada je bizantski car Justinijan zatvorio Platonovu Akademiju u Ateni, posljednju filozofsku školu u antici.

Novi!!: Artemida i Starogrčka književnost · Vidi više »

Staromakedonski jezik

područje staromakedonskoga jezika Staromakedonski jezik upotrebljavali su antički Makedonci, a bio je ili dijalekt grčkoga ili poseban helenski jezik.

Novi!!: Artemida i Staromakedonski jezik · Vidi više »

Stobi

Stobi (grčki: Στoβόι, makedonski: Стоби) je ime antičkog grada pored Demir Kapije, danas je to najpoznatije arheološko nalazište u Makedoniji.

Novi!!: Artemida i Stobi · Vidi više »

Sudar titana (2010.)

Sudar titana je britansko-američki fantastični film iz 2010. godine, redatelja Louisa Leterriera.

Novi!!: Artemida i Sudar titana (2010.) · Vidi više »

Tanatos

Tanat (grč., Thánatos) ili Tanatos u grčkoj mitologiji bog je smrti, a ujedno i njezina personifikacija.

Novi!!: Artemida i Tanatos · Vidi više »

Tezej

Tezej i žena, 5. stoljeće pr. Kr. Tezej (grč., Thêseús) u grčkoj mitologiji legendarni je atenski kralj; Etrin i Posejdonov/Egejov sin.

Novi!!: Artemida i Tezej · Vidi više »

Titija

Tiziano: Kažnjavanje Titije, 1548., Madrid Titija, Titije ili Titij (grč., Tituós) u grčkoj mitologiji div je, Elarin i Zeusov, Prometejov i Europin ili pak Gejin sin.

Novi!!: Artemida i Titija · Vidi više »

Zeus

Zeus (grč. N., Zéus; G, Diós) u grčkoj mitologiji vrhovni je starogrčki bog, vladar Olimpa, bog neba i grmljavine.

Novi!!: Artemida i Zeus · Vidi više »

41. pr. Kr.

41.

Novi!!: Artemida i 41. pr. Kr. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »