Brže od pregledniku!
303 odnosi: Aachen, Aachenska katedrala, Aachenski mir, Aškenazi, Abasidi, Adalard, pariški grof, Admonitio generalis, Adrijan od Orléansa, Akvileja, Alfons II. Asturijski, Alkuin, Alpe, Andora, Andorra la Vella, Anno Domini, Arnulf Karantanski, Augsburg, Avari, Avignon, Íñigo Arista, Željko Lordanić, Župa sv. Barbare u Jakšiću, Baja, Barcelona, Bazilika Saint-Remi, Bazilika Saint-Sernina u Toulouseu, Bazilika sv. Petra, Beatifikacija, Belgijska književnost, Bergamo, Bernard od Italije, Bertrada Laonska, Bijela Hrvatska, Bitka kod Roncesvallesa (778.), Bitka za Aachen, Bizant, Bochum, Bojadisarski broć, Borrell od Osone, Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku, Bremen, Bremenski Roland, Brescia, Brie (sir), Bugari u Vojvodini, Camerino, Campo Santo Teutonico, Car, Carska opatija Corvey, Cremona, ..., Crkva Santa Maria della Pietà, Crkva Sv.Petra i Pavla (Bochum), Crusader Kings II, Deziderije, Dioklecijanova palača, Domicijan Karantanski, Donat Zadarski, Drugdje, Drugi nicejski sabor, Dvorska kapela Karla Velikog u Aachenu, Dvorske pjesme, Einhard, El gran Carlemany, Enchiridion pape Lava III., Englezi, Euroazijski Avari, Europa, Filioque, Fortunat Tršćanski, Franačka, Franačko-langobardski ratovi, Francuska, Francuska livra, Francuzi, Frankfurt na Majni, Fridrik I. Barbarossa, Frizijci, Fulda (grad), Funta (valuta), Gerberga od Saske, Germani, Giglio, Gizela Švapska, Glazba, Grb Njemačke, Gregorijanski napjev, Grofovija Fézensac, Grofovija Pallars, Hadrijan I., Hamburg, Harun er-Rašid, Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva, Herbert II. od Vermandoisa, Herbert Laonski, Herman III. Švapski, Hildegarda od Vinzgaua, Historiografija, Holger Danski, Hrvatska povijest, Hrvatska pravna povijest, Hrvatski knezovi, Hrvatski kraljevi (serija), Hrvatski vladari, Imendani, Imiza od Luksemburga, Imperator, Imperator (rimska titula), Ingelheim am Rhein, Inicijal, Irena Atenska, Irida, Istarska marka, Istočna Franačka, Johannes Gutenberg, Josip iz Arimateje, Kairuan, Karantanija, Karlo, Karlo Dijete, Karlo I., Karlo III., car Svetog Rimskog Carstva, Karlo, vojvoda Donje Lotaringije, Karloman, Karloman, franački kralj, Karlova nagrada, Karneval Aalst, Karolinška renesansa, Karolinška umjetnost, Karolinško Carstvo, Karolinzi, Katalonija, Katedralna škola, Katolička Crkva u Francuskoj, Katolička Crkva u Njemačkoj, Kim, Kneževska opatija St. Gallen, Koblenz, Kolonat (vojno naselje), Konklava, Konoplja, Kopar (biljna vrsta), Koruška (vojvodstvo), Koruški Slovenci, Kralj, Kraljevina Francuska, Kraljevina Navara, Kraljevska jabuka, Kravljak (biljni rod), Krum, Krunidba, Kupid, Kvatre, Langobardi, Langobardska željezna kruna, Lav III., Le Mans, Ljudevit Posavski, Lorena, Lotar I., car Svetog Rimskog Carstva, Lovran, Ludovico Ariosto, Ludvig I. Pobožni, Ludvig Njemački, Mač, Magdeburg, Martirij, Münster, Müstairski samostan Svetog Ivana, Mihael I. Rangabe, Milano, Milenijalizam, Napoleon prelazi Alpe, Nicejsko-carigradsko vjerovanje, Nijemci, Nikola I., papa, Nims (rijeka), Nitranska kneževina, Njemačka, Njemačka književnost, Normani, Novigradska biskupija, Okrugla crkva, Opatija Lorsch, Orléans, Orlovi, Oton I. Veliki, Otonska renesansa, Palatin, Panonija, Panonska Hrvatska (kneževina), Papa, Papinska Država, Pariz, Paulin II., Pays de Herve, Perunika, Pet prvih subota, Pipin, Pipin Mali, Pipin, grof Vermandoisa, Pitoma jabuka, Pjesma o Rolandu, Planinska čuvarkuća, Plinije Stariji, Podrijetlo šaha, Pokrštenje Hrvata, Poljski timijan, Popis franačkih kraljeva, Popis franačkih kraljica, Popis papa, Poprsje, Povijest Andore, Povijest Austrije, Povijest Švicarske, Povijest Bugarske, Povijest Europe, Povijest Francuske, Povijest Italije, Povijest Njemačke, Povijest Pirenejskog poluotoka, Pozitivistički kalendar, Predromanika, Prekmurje, Preponski svod, Primorska Hrvatska (kneževina), Procesije divova i zmajeva, Provansa, Pula, Rana povijest Hrvata, Rat, Ravenna, Ravenski egzarhat, Reginarci, Rižanska skupština, Rižanski pravorijek, Rijeka, Rim, Rimsko-njemački car, Robert od Vermandoisa, Roland, Romanika, Rudolf I., njemački kralj, Salijski zakonik, Samo, Samostan, Sasi, Saski rat, Schleswig-Holstein, Slovenci, Srednji vijek, Srednjovjekovna hrvatska država, Strasbourg, Sušak, Sunčeve pjege, Sveta Bega, Sveti Josip, Sveti Lovreč, Sveto Rimsko Carstvo, Svetonije, Svi sveti, Talijanska umjetnost, Tehnologija srednjeg vijeka, Teodulf Orléanski, Trentino-Južni Tirol, Treviso, Trsat, Turingi, Uccle, Umbrija, Unam Sanctam, Vazal, Verdunski ugovor, Verona, Višeslav, Vido II., Vikinzi, Vilim Akvitanski, Vodeni sat, Vojska Mletačke Republike, Vojvodstvo Normandija, Vojvodstvo Spoleto, Vulgarni latinski jezik, Zadar, Zapadna Franačka, Zapadni Goti, Zapadni svijet, Zürich, Zwolle, 1. tisućljeće, 13. siječnja, 2. travnja, 25. prosinca, 28. siječnja, 747., 768., 8. stoljeće, 800., 801., 803., 804., 812., 813., 814.. Proširite indeks (253 više) »
Aachen
Aachen (od zapadno-germanskog Ahha.
Novi!!: Karlo Veliki i Aachen · Vidi više »
Aachenska katedrala
Aachenska katedrala, često zvana i Carskom katedralom (njem.: Kaiserdom), je rimokatolička crkva u Aachenu, Njemačka.
Novi!!: Karlo Veliki i Aachenska katedrala · Vidi više »
Aachenski mir
Aachenski mir je mirovni ugovor sklopljen je 13. siječnja 812. godine između bizantskog cara Mihajla (811. – 813.) sklopio s Karlom Velikim, bio je od presudne važnosti za hrvatski narod i njihove krajeve.
Novi!!: Karlo Veliki i Aachenski mir · Vidi više »
Aškenazi
Albert Einstein je aškenaski Židov. Aškenazi (hebr. אַשְכְּנַזִים, doslovno: "Nijemci") su Židovi čiji predci potječu iz Sjeverne, Srednje ili Istočne Europe, za razliku od Sefarda koji su iz Španjolske i Sjeverne Afrike.
Novi!!: Karlo Veliki i Aškenazi · Vidi više »
Abasidi
Abasidski kalifat 850. godine Abasidi (arapski: العبّاسيّون, fonetski: Abbāsīyūn) su vladari iz arapske dinastije koja je vladala u Bagdadu od 750. do 1258. i od 1261. do 1517. godine, dakle tijekom 764 godina s jednim kratkim prekidom.
Novi!!: Karlo Veliki i Abasidi · Vidi više »
Adalard, pariški grof
Adalard (Adalhard; o. 830. – poslije 890.) bio je francuski plemić i grof Pariza, osmi po redu.
Novi!!: Karlo Veliki i Adalard, pariški grof · Vidi više »
Admonitio generalis
Stranica rukopisa ''Admonitio generalis'' Admonitio generalis (u doslovnom prijevodu s latinskog na hrvatski: "Opće upozorenje"), naziv je za zbornik zakona.
Novi!!: Karlo Veliki i Admonitio generalis · Vidi više »
Adrijan od Orléansa
Adrijan (fra. Adrien d'Orléans; umro prije 10. studenog 821.) bio je franački plemić, najvjerojatnije šogor cara Karla Velikog.
Novi!!: Karlo Veliki i Adrijan od Orléansa · Vidi više »
Akvileja
Akvileja (lat. Aquileia, tal. Aquileia, sloven. Oglej) je naselje na rijeci Natisone, 10 kilometara od Jadranskog mora, osnovano 181. pr. Kr. kao rimska vojna kolonija s ciljem osiguranja sjeverne Italije od Kelta.
Novi!!: Karlo Veliki i Akvileja · Vidi više »
Alfons II. Asturijski
Alfons II.
Novi!!: Karlo Veliki i Alfons II. Asturijski · Vidi više »
Alkuin
Alkuin (York, 730. – 804.), jedan od utemeljitelja Palatinske (dvorske) škole u Parizu, svakako nije bio značajan ili posebice originalan filozof (tradicija ga velikim dijelom i ne smatra filozofom), ali su nedvojbene njegove pedagoške i organizacijske zasluge kad je riječ o začetcima europskog školstva, izrijekom sveučilišnog školstva.
Novi!!: Karlo Veliki i Alkuin · Vidi više »
Alpe
Alpe (njem. Alpen; tal. Alpi; fra. Alpes; fur. Alps; okc. Aups/Alps; romanš: Alps; slo. Alpe) su planinski sustav između Srednje i Južne Europe dug 1200 km i širok oko 150 km.
Novi!!: Karlo Veliki i Alpe · Vidi više »
Andora
Kneževina Andora (katalonski: Principat d'Andorra, francuski: Principauté d'Andorre, španjolski: Principado de Andorra) je mala europska država u Pirenejima između Francuske i Španjolske. Ona je jedna od katalonskih zemalja, jedina s potpunom neovisnošću. Danas njeno gospodarstvo buja zahvaljajući turizmu i statusu poreznog raja. Budući da ova država nema svoju vlastitu vojsku, njena obrana dužnost je Francuske i Španjolske.
Novi!!: Karlo Veliki i Andora · Vidi više »
Andorra la Vella
Andora la Vella (20.347 stanovnika 1990.) je glavni i najveći grad Andore.
Novi!!: Karlo Veliki i Andorra la Vella · Vidi više »
Anno Domini
Giorgioneovo "Rođenje" Isusa Krista, pretpostavljeni početak ere računanja Uskrsa. Anno Domini (latinski: "godine Gospodnje, ljeta Gospodnjega", skraćeno u AD ili A.D., oznaka je pod kojom su se brojile, i još se broje, godine u julijanskom i gregorijanskom kalendaru. Puniji izraz mogao je glasiti Anno Domini Nostri Iesu (Jesu) Christi ("U godini našeg Gospodina Isusa Krista"). Kalendarska era koja se ovim broji počiva na tradicionalno izračunatoj godini Isusovog začeća i rođenja. Prije Krista je oznaka za godine prije Kristovog rođenja (na engleskom Before Christ – BC ili B.C.). Rabi se i kratica pr. n. e. (prije nove ere). Sustav Anno Domini nastao je 525., ali u zapadnoj Europi u uporabu ulazi lagano, tek od 8. stoljeća. Prema Katoličkoj enciklopediji, čak su i pape nastavile isprave datirati po vladarskim godinama. Do masovnije uporabe u Europi dolazi postupno, od 11. do 14. stoljeća.Gerard, 1908 Portugal je posljednja zapadnoeuropska zemlja koja je prihvatila sustav, i to 1422. U pravoslavnim zemljama era ulazi u uporabu od 15. stoljeća u grčkom svijetu, a masovnije od 18. stoljeća, počevši od Rusije, gdje je Petar Veliki 1700. izveo kalendarsku reformu. Brojenje godina po A.D. sustavu (ili po alternativnoj oznaci opće (naše, nove) ere) najrašireniji je sustav brojenja na svijetu, uključujući brojenje desetljeća, stoljeća i tisućljeća. To je de facto standard, koji koriste međunarodne agencije poput Ujedinjenih naroda i Univerzalne poštanske unije. Njegova prevlast je posljedica europske kolonizacije drugih kontinenata od 15. stoljeća, pri čemu se širio i gregorijanski kalendar.
Novi!!: Karlo Veliki i Anno Domini · Vidi više »
Arnulf Karantanski
'''Arnulf Karantanski''', portret iz 19. st. Arnulf Karantanski ili Arnulf Koruški (njemački Arnulf von Kärnten)) (850. – 8. prosinca 899.) je bio kralj Istočne Franačke (Njemačke) 887. – 899., njemačko-rimski car i kralj Italije 896. – 899. godine.
Novi!!: Karlo Veliki i Arnulf Karantanski · Vidi više »
Augsburg
Augsburg (bavarski i švapski: Augschburg) grad je u Njemačkoj na jugozapadu savezne države Bavarske i sjedište vlade upravnog područja Schwaben.
Novi!!: Karlo Veliki i Augsburg · Vidi više »
Avari
Euroazijski Avari (poznati i pod imenom Obri), nomadski narod podrijetlom iz Središnje Azije.
Novi!!: Karlo Veliki i Avari · Vidi više »
Avignon
Avignon (klasični provansalski okcitanski: Avinhon ili Avignoun u mistralijanskom obliku, latinski: Avenio) je grad u Provansi u južnoj Francuskoj, najveći grad i prefektura departmana Vaucluse.
Novi!!: Karlo Veliki i Avignon · Vidi više »
Íñigo Arista
Íñigov kip u Madridu Eneko Aritza ili Íñigo Arista (781. – 852.) bio je prvi kralj Pamplone.
Novi!!: Karlo Veliki i Íñigo Arista · Vidi više »
Željko Lordanić
Željko Lordanić (Zagreb, 20. listopada 1948.-) zagrebački je crtač stripova, akademski slikar i likovni stvaratelj.
Novi!!: Karlo Veliki i Željko Lordanić · Vidi više »
Župa sv. Barbare u Jakšiću
Župa sv.
Novi!!: Karlo Veliki i Župa sv. Barbare u Jakšiću · Vidi više »
Baja
Baja (nje. Baje, Frankenstadt) je grad u jugoistočnoj Mađarskoj.
Novi!!: Karlo Veliki i Baja · Vidi više »
Barcelona
Barcelona, glavni grad španjolske autonomne pokrajine Katalonije i glavno trgovačko i industrijsko središte u Španjolskoj, jedna od najvećih luka i najveći grad na Sredozemnom moru.
Novi!!: Karlo Veliki i Barcelona · Vidi više »
Bazilika Saint-Remi
Opatijska crkva Saint-Remi je crkva u Reimsu (Francuska), osnovana u 6.
Novi!!: Karlo Veliki i Bazilika Saint-Remi · Vidi više »
Bazilika Saint-Sernina u Toulouseu
'''Bazilika Saint-Sernina''' Bazilika Saint-Sernina u Toulouseu (Francuska) je bivša opatijska crkva Opatije Saint-Sernina ili Saint Saturnina, izgrađena u romaničkom stilu od oko 1080.
Novi!!: Karlo Veliki i Bazilika Saint-Sernina u Toulouseu · Vidi više »
Bazilika sv. Petra
'''Stara bazilika sv. Petra''' Bazilika sv.
Novi!!: Karlo Veliki i Bazilika sv. Petra · Vidi više »
Beatifikacija
Papa Ivan Pavao II. beatificirao je više pokojnika negoli svi njegovi prethodnici zajedno. I sam je proglašen blaženim 1. svibnja 2011. Beatifikacija (latinski beatus, blagoslovljen, grčki: μακάριος, makarios i latinska riječ facere, učiniti) proglas je Katoličke crkve o mrtvim ljudima koji su po katoličkom vjerovanju dobili pristup Raju i sposobnost posredovanja u Boga u korist pojedinca koji se moli u njegovo ili njezino ime.
Novi!!: Karlo Veliki i Beatifikacija · Vidi više »
Belgijska književnost
Belgijska književnost podijeljena je na dvije glavne jezične grane koje slijede dva najistaknutija jezika u Belgiji - nizozemski i francuski.
Novi!!: Karlo Veliki i Belgijska književnost · Vidi više »
Bergamo
Gornji grad Bergamo (istočno lombardski: Bèrghem, zapadno lombardski: Bergum, njem. Wälsch-Bergen) je grad u Lombardiji pored Milana (oko 40 km u pravcu sjeveroistoka).
Novi!!: Karlo Veliki i Bergamo · Vidi više »
Bernard od Italije
Milanu. Bernard od Italije (797. – 17. travnja 818.) bio je kralj Langobarda 810.
Novi!!: Karlo Veliki i Bernard od Italije · Vidi više »
Bertrada Laonska
Bertradin kip Bertrada Laonska, poznata i kao Bertrada Mlađa ili Berta Širokih Stopala, bila je franačka kraljica.
Novi!!: Karlo Veliki i Bertrada Laonska · Vidi više »
Bijela Hrvatska
Bijela Hrvatska (Velika Hrvatska, Stara Hrvatska, lat. Chrobatia) je drevna domovina Hrvata.
Novi!!: Karlo Veliki i Bijela Hrvatska · Vidi više »
Bitka kod Roncesvallesa (778.)
Bitka kod Roncesvallesa ili Bitka u prijevoju Roncesvallesu (baskijski:Orreagako gudua) se odigrala u današnjoj sjevernoj Španjolskoj 15.
Novi!!: Karlo Veliki i Bitka kod Roncesvallesa (778.) · Vidi više »
Bitka za Aachen
Bitka za Aachen bila je bitka između Sjedinjenih Američkih Država i Njemačke i prvi kopneni napad na tlo Njemačke u Drugom svjetskom ratu.
Novi!!: Karlo Veliki i Bitka za Aachen · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Karlo Veliki i Bizant · Vidi više »
Bochum
Bochum je grad smješten je na zapadu Njemačke u saveznoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji.
Novi!!: Karlo Veliki i Bochum · Vidi više »
Bojadisarski broć
Bojadisarski broć (broć pitomi, broć veliki, pravi broć, broć crveni, lat. Rubia tinctorum), biljka je iz porodice Rubiaceae.
Novi!!: Karlo Veliki i Bojadisarski broć · Vidi više »
Borrell od Osone
Borrellovi posjedi Don Borrell I. (katalonski: Borrell I d’Osona; španjolski: Borrell I de Osona; umro 820.) bio je vizigotski plemić te grof Osone, Urgella i Cerdanye, iz koje je vrlo vjerojatno bio rodom.
Novi!!: Karlo Veliki i Borrell od Osone · Vidi više »
Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku
Od 6.
Novi!!: Karlo Veliki i Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku · Vidi više »
Bremen
Slobodni hanzeatski grad Bremen je grad na sjeverozapadu Njemačke i istovremeno upravno središte najmanje savezne pokrajine Bremen (404 km²).
Novi!!: Karlo Veliki i Bremen · Vidi više »
Bremenski Roland
'''Bremenski Roland''' Bremenski Roland je najpoznatiji od četiri skulpture Rolanda, zaštitnika grada Bremena.
Novi!!: Karlo Veliki i Bremenski Roland · Vidi više »
Brescia
Brescia je grad i općina u Lombardiji u sjevernoj Italiji.
Novi!!: Karlo Veliki i Brescia · Vidi više »
Brie (sir)
Brie (Francuska) je autohtoni punomasni meki sir koji se proizvodi u domaćinstvima Seine-et-Marne i Île-de-Francea.
Novi!!: Karlo Veliki i Brie (sir) · Vidi više »
Bugari u Vojvodini
Bugari u Banatu. Bugari su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.
Novi!!: Karlo Veliki i Bugari u Vojvodini · Vidi više »
Camerino
Camerino (latinski: Vigiliae) gradić u talijanskoj provinciji Macerata u regiji Marche od 7035 stanovnika (2007.).
Novi!!: Karlo Veliki i Camerino · Vidi više »
Campo Santo Teutonico
Cijeli kompleks, gledajući južno od Bazilike sv. Petra Campo Santo Teutonico s kupole Bazilike svetog Petra Campo Santo Teutonico (službeno Campo Santo dei Teutonici e dei Fiamminghi – Friedhof der Deutschen und der Flamen) je ustanova u Vatikanu koja u različitim oblicima potječe iz doba Karla Velikoga.
Novi!!: Karlo Veliki i Campo Santo Teutonico · Vidi više »
Car
Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.
Novi!!: Karlo Veliki i Car · Vidi više »
Carska opatija Corvey
Carska opatija Corvey (latinski: Corbeia Nova, njemački: Stift Corvey ili Fürstabtei Corvey), danas dvorac Corvey, je bivši srednjovjekovni samostanski kompleks benediktinaca iz razdoblja Karolinškog carstva.
Novi!!: Karlo Veliki i Carska opatija Corvey · Vidi više »
Cremona
Cremona je glavni grad istoimene općine i pokrajine u sjevernoj talijanskoj pokrajini Lombardiji.
Novi!!: Karlo Veliki i Cremona · Vidi više »
Crkva Santa Maria della Pietà
Crkva ''Santa Maria della Pietà'' i zavod ''Campo Santo Teutonico'' u Vatikanu Crkva Santa Maria della Pietà in Campo Santo dei Teutonici e dei Fiamminghi (hrv. Svete Marije Milosne na svetom terenu Teutonaca i Flamanaca) je katolička crkva u Vatikanu.
Novi!!: Karlo Veliki i Crkva Santa Maria della Pietà · Vidi više »
Crkva Sv.Petra i Pavla (Bochum)
Crkva Sv.Petra i Pavla u Bochumu Rimokatolička crkva Sv.Petra i Pavla najstarija je katolička crkva u Bochumu.
Novi!!: Karlo Veliki i Crkva Sv.Petra i Pavla (Bochum) · Vidi više »
Crusader Kings II
Crusader Kings II je strateška igra koju je razvio Paradox Development Studio kao nastavak Crusader Kingsa.
Novi!!: Karlo Veliki i Crusader Kings II · Vidi više »
Deziderije
Deziderije (umro oko 786.) (također Daufer, Dauferius, u francuskom Didier) bio je posljednji kralj Langobardskog kraljevstva.
Novi!!: Karlo Veliki i Deziderije · Vidi više »
Dioklecijanova palača
Dioklecijanova palača je antička palača cara Dioklecijana u Splitu.
Novi!!: Karlo Veliki i Dioklecijanova palača · Vidi više »
Domicijan Karantanski
Domicijan Karantanski (Karantanija, 8. stoljeće - Milštat, oko 802.), vojvoda Karantanije iz vremena Karla Velikoga, i svetac.
Novi!!: Karlo Veliki i Domicijan Karantanski · Vidi više »
Donat Zadarski
Donat (2. pol. 8. st. - Zadar, oko 811.) bio je diplomat i prelat Katoličke Crkve koji je služio kao biskup zadarski.
Novi!!: Karlo Veliki i Donat Zadarski · Vidi više »
Drugdje
Baza Drugdje 1996. godine Drugdje je fiktivna američka tajna služba koja se pojavljuje u talijanskim stripovima Martin Mystère i Zagor, a ponajbolje je opisana u zasebnom strip serijalu Priče iz baze Drugdje.
Novi!!: Karlo Veliki i Drugdje · Vidi više »
Drugi nicejski sabor
Drugi nicejski sabor je ekumenski sabor, koji se održao u Niceji od rujna do listopada 787. Sazvali su ga carica Irena i namjesnici maloljetnog Konstantina VI., da bi se našlo rješenje o ikonoklazmu.
Novi!!: Karlo Veliki i Drugi nicejski sabor · Vidi više »
Dvorska kapela Karla Velikog u Aachenu
Unutrašnjost Aachenske kapele, pogled prema svetištu. Vide se arkade u prizemlju i visoke arkade galerije Dvorska kapela Karla Velikog ili Palatinska kapela, Aachenska kapela, najznačajnija je monumentalna građevina Karolinške renesanse.
Novi!!: Karlo Veliki i Dvorska kapela Karla Velikog u Aachenu · Vidi više »
Dvorske pjesme
Dvorskim pjesmama smatra se pjesništvo nastalo na srednjem gornjenjemačkom jeziku u razdoblju od oko 1180. do 1300. godine.
Novi!!: Karlo Veliki i Dvorske pjesme · Vidi više »
Einhard
Opat Einhard, slika iz ranosrednjovjekovnog iluminiranog rukopisa Opat Einhard, poznat i kao Eginhard ili Einhart (oko 775. – 14. ožujka 840., Seligenstadt, Njemačka) bio je redovnik, franački povjesničar i biograf Karla Velikog.
Novi!!: Karlo Veliki i Einhard · Vidi više »
El gran Carlemany
El gran Carlemany (hrv.: Moćni Karlo Veliki) je državna himna Kneževine Andore.
Novi!!: Karlo Veliki i El gran Carlemany · Vidi više »
Enchiridion pape Lava III.
Enchiridion pape Lava III. (lat. Enchiridion Leonis Papae) je priručnik kršćanskih molitvi u formi bajalica i čini kojeg tradicija pripisuje papi Lavu III. († 816.), iako se zapravo radi o tekstu iz kasnijeg vremena.
Novi!!: Karlo Veliki i Enchiridion pape Lava III. · Vidi više »
Englezi
Englezi su narod germanske grane indoeuropske etno-lingvističke porodice porijeklom od starih germanskih plemena Angla, Sasa i Juta, koji u 5.
Novi!!: Karlo Veliki i Englezi · Vidi više »
Euroazijski Avari
Euroazijski Avari (poznati i pod imenom Obri), nomadski narod Turanskog podrijetla podrijetlom iz Središnje Azije.
Novi!!: Karlo Veliki i Euroazijski Avari · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Karlo Veliki i Europa · Vidi više »
Filioque
Filioque (lat. „i Sina“) dio je kršćanskog vjerovanja poznatog kao Nicejsko-carigradsko vjerovanje, u obliku kako se ono izgovara u Rimokatoličkoj Crkvi.
Novi!!: Karlo Veliki i Filioque · Vidi više »
Fortunat Tršćanski
Fortunat (Trst, ? - Rim, 826.), katolički biskup i patrijarh u Mletačkoj Republici, gradeški patrijarh 803. – 820. godine.
Novi!!: Karlo Veliki i Fortunat Tršćanski · Vidi više »
Franačka
Franačka (lat. Francia), također zvana Kraljevstvo Franaka i Franačko Kraljevstvo (lat. Regnum Francorum) ili Franačko Carstvo (lat. Imperium Francorum) bilo je najveće barbarsko kraljevstvo u zapadnoj Europi i tadašnja velesila uz Bizantsko Carstvo.
Novi!!: Karlo Veliki i Franačka · Vidi više »
Franačko-langobardski ratovi
Franačko-langobardski ratovi (754. – 773. godine) su vođeni između germanskih plemena Langobarda i Franaka.
Novi!!: Karlo Veliki i Franačko-langobardski ratovi · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Karlo Veliki i Francuska · Vidi više »
Francuska livra
Asignat od 400 livri iz 1792. Livra (fran. livre, od lat. libra) je bila francuska valuta do 1795., koja se temeljila na vrijednosti srebra.
Novi!!: Karlo Veliki i Francuska livra · Vidi više »
Francuzi
Francuzi (franc. les Français) su romanski narod na zapadu Europe.
Novi!!: Karlo Veliki i Francuzi · Vidi više »
Frankfurt na Majni
Frankfurt 1612. godine. Drugog svjetskog rata, svibanj 1945. Frankfurt na Majni (na njemačkom jeziku: Frankfurt am Main) je s više od 700.000 stanovnika najveći grad u njemačkoj saveznoj zemlji Hessen i poslije Berlina, Hamburga, Münchena i Kölna peti po veličini grad u Njemačkoj.
Novi!!: Karlo Veliki i Frankfurt na Majni · Vidi više »
Fridrik I. Barbarossa
Fridrik I., zvan Barbarossa (Waiblingen ili Weingarten u (Altdorf) kod Ravensburga, oko 1122. – na rijeci Saleph, u današnoj Turskoj, 10. lipnja 1190.), rimsko-njemački kralj od 1152., rimsko-njemački car (1155. – 1190.), švapski vojvoda od 1147. godine kao Fridrik III. iz dinastije Hohenstaufen.
Novi!!: Karlo Veliki i Fridrik I. Barbarossa · Vidi više »
Frizijci
Frizijci ili Frizi su germanski narod koji nastanjuje sjeverna područja današnje Nizozemske i Njemačke.
Novi!!: Karlo Veliki i Frizijci · Vidi više »
Fulda (grad)
Fulda je grad od 63.958 stanovnika u njemačkoj saveznoj pokrajini Hessen, na rijeci Fuldi.
Novi!!: Karlo Veliki i Fulda (grad) · Vidi više »
Funta (valuta)
Srednjovjekovni engleski novčani sustav, iz kojeg je nastala britanska funta, temeljio se na novčanom sustavu franačkog cara Karla Velikog.
Novi!!: Karlo Veliki i Funta (valuta) · Vidi više »
Gerberga od Saske
Gerberga od Saske (fra. Gerberge de Saxe; o. 913. – 5. svibnja 968./9. ili 984.?) bila je francuska kraljica, potomak cara Karla Velikog.
Novi!!: Karlo Veliki i Gerberga od Saske · Vidi više »
Germani
Germani (latinski: germani) obuhvaćaju veliku, jezično i plemenski srodnu skupinu indoeuropskih naroda, čija je pradomovina bila južna Švedska, Danska, Schleswig-Holstein i Sjevernonjemačka nizina (između rijeke Wesera i Odre).
Novi!!: Karlo Veliki i Germani · Vidi više »
Giglio
Giglio (službeno: Isola del Giglio) je talijanska općina i otok koji se nalazi u Toskanskom otočju u Tirenskom moru.
Novi!!: Karlo Veliki i Giglio · Vidi više »
Gizela Švapska
Gizela Švapska (ili Gisela) (989. ili 990. – 14. veljače 1043., Goslar) bila je grofica, kraljica Italije i Burgundije te također carica.
Novi!!: Karlo Veliki i Gizela Švapska · Vidi više »
Glazba
Izvedba Mahlerove 8. simfonije, Kölnska filharmonija Glazba je umjetnost čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu i prostoru, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina.
Novi!!: Karlo Veliki i Glazba · Vidi više »
Grb Njemačke
Njemački grb Grb Njemačke je crni orao na žutoj (zlatnoj) pozadini, s crvenim kljunom i kandžama.
Novi!!: Karlo Veliki i Grb Njemačke · Vidi više »
Gregorijanski napjev
Gradual ''Tu es Deus'' iz 922.g Gregorijanski napjev označava jednoglasno srednjovjekovno liturgijsko pjevanje Katoličke Crkve na latinskom jeziku.
Novi!!: Karlo Veliki i Gregorijanski napjev · Vidi više »
Grofovija Fézensac
Grofovija Fézensac u Gaskonji 1150. godine. Grofovija Fézensac je bila tvorevina iz 8.
Novi!!: Karlo Veliki i Grofovija Fézensac · Vidi više »
Grofovija Pallars
Grofovija Pallars ili Pallás (katalonski: Comtat de Pallars,; lat.: Comitatus Pallariensis; šp.: Condado de Pallars) bila je srednjovjekovna de facto suverena državica čiji je glavni grad bio Sort.
Novi!!: Karlo Veliki i Grofovija Pallars · Vidi više »
Hadrijan I.
Hadrijan I., papa od 1. veljače 772. do 25. prosinca 795. godine.
Novi!!: Karlo Veliki i Hadrijan I. · Vidi više »
Hamburg
Hamburg, službeno Slobodni i hanzeatski grad Hamburg (njemački: Freie und Hansestadt Hamburg) je grad na sjeveru Njemačke i istovremeno jedan od 16 pokrajina u Njemačkoj i sa svojih 1,7 milijuna stanovnika po veličini je drugi njemački grad.
Novi!!: Karlo Veliki i Hamburg · Vidi više »
Harun er-Rašid
desno Harun al-Rašid (17. ožujka 763. – 24. ožujka 809.) (Hārūn al-Rashīd (arapski: هارون الرشيد; Harun ar-Rashid) bio je peti i jedan od najvećih i najpoznatijih abasidski kalifa. Vladao je od 786. do 809., a njegovu je vladavinu obilježio znanstveni, kulturni i vjerski procvat. Harun al-Rašid rođen je u gradu Raj u Iranu, u blizini Teherana. Bio je sin trećega kalifa Al-Mahdija, koji je vladao od 775. do 785.g. i jemenske robinje Al-Khayzuran. Harun el-Rašid imao je tijekom svoje vladavine uspostavljene diplomatske odnose s Karlom Velikim, te s kineskim carem. Njegov se raskošni dvor dovodi u vezu s glasovitim pričama iz Tisuću i jedne noći. Privremena mu je prijestolnica u 8. stoljeću bila Ar-Raqqa. Kategorija:Vladari Kategorija:Arapi Kategorija:Životopisi, Iran.
Novi!!: Karlo Veliki i Harun er-Rašid · Vidi više »
Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva
Henrik IV. (Detalj iz evangelistara samostana St. Emmeram, poslije 1106.) Henrik IV. Okrutni (vjerojatno u Goslaru, 11. studenog 1050. – Lüttich, 7. kolovoza 1106.) bio je sin cara Henrika III. i Agneze od Poiotua.
Novi!!: Karlo Veliki i Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Herbert II. od Vermandoisa
Smrt grofa Herberta prema zapovijedi kralja Luja IV. Herbert II.
Novi!!: Karlo Veliki i Herbert II. od Vermandoisa · Vidi više »
Herbert Laonski
Herbert, laonski grof, bio je plemić koji je postao djed cara Karla Velikog kao otac Karlove majke, Bertrade Laonske.
Novi!!: Karlo Veliki i Herbert Laonski · Vidi više »
Herman III. Švapski
Herman III.
Novi!!: Karlo Veliki i Herman III. Švapski · Vidi više »
Hildegarda od Vinzgaua
Hildegarda od Vinzgaua (Hilda; 758. – Thionville, Moselle, 30. travnja 783.) bila je kraljica Akvitanije, Italije, Burgundije i Franačke, druga supruga Karla Velikog, koji ju je oženio 771.
Novi!!: Karlo Veliki i Hildegarda od Vinzgaua · Vidi više »
Historiografija
Historiografija je skup istraživanja u povijesti, posvećenih određenoj temi ili povijesnom razdoblju ili skup povijesnih radova koji imaju ideološko, lingvističko ili nacionalno jedinstvo.
Novi!!: Karlo Veliki i Historiografija · Vidi više »
Holger Danski
kazamatu dvorca Kronborg, 1907., H. P. Pedersen-Dan Holger Danski legendarni je paladin, jedan od 12 viteza Karla Velikoga, koji se pojavljuje u brojnim epskim pjesmama starije francuske književnosti, poput Pjesme o Rolandu, u ulozi sina danskoga kralja Gaufreya.
Novi!!: Karlo Veliki i Holger Danski · Vidi više »
Hrvatska povijest
Hrvatski je narod oko 626.
Novi!!: Karlo Veliki i Hrvatska povijest · Vidi više »
Hrvatska pravna povijest
Hrvatska pravna povijest obuhvaća pravnu povijest Hrvata i hrvatskih država od dolaska Hrvata u 7.
Novi!!: Karlo Veliki i Hrvatska pravna povijest · Vidi više »
Hrvatski knezovi
U ranom srednjem vijeku Hrvatska bješe podijeljena na Panonsku i Primorsku Hrvatsku Knezovi Panonske Hrvatske Knezovi Primorske Hrvatske Ime Vladavina Napomene Vojnomir 791.
Novi!!: Karlo Veliki i Hrvatski knezovi · Vidi više »
Hrvatski kraljevi (serija)
Hrvatski kraljevi su dokumentarno-igrana obrazovna televizijska serija u proizvodnji Znanstveno-obrazovnog programa Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: Karlo Veliki i Hrvatski kraljevi (serija) · Vidi više »
Hrvatski vladari
Ovdje su navedeni vladari koji su imali vlast nad područjem današnje Republike Hrvatske i susjednih država s autohtonim hrvatskim stanovništvom, počevši od doseljenja Hrvata na današnje prostore do danas.
Novi!!: Karlo Veliki i Hrvatski vladari · Vidi više »
Imendani
Kalendarska stranica iz 1712. godine s imendanima Imendani su tradicija pripisivanja osobnih imena svakom danu u godini i proslava povezanosti posebnih dana s onima po kojima je taj dan imenovan.
Novi!!: Karlo Veliki i Imendani · Vidi više »
Imiza od Luksemburga
Imiza od Luksemburga (također Irmentruda/Ermentruda; o. 990./1000. – nakon o. 1055./6.) bila je njemačka plemkinja, kći Fridrika od Luksemburga i njegove žene, čije je ime možda bilo Ermentruda te sestra Ogive od Luksemburga.
Novi!!: Karlo Veliki i Imiza od Luksemburga · Vidi više »
Imperator
August, prvi rimski imperator Imperator (lat.: imperator, starofrancuski: empereor) je monarh i obično suvereni vladar imperije ili neke druge vrste vladavine.
Novi!!: Karlo Veliki i Imperator · Vidi više »
Imperator (rimska titula)
Imperator je titula koja je u starom Rimu u doba Republike označavala vojnog zapovjednika s teritorijalnom nadležnošću.
Novi!!: Karlo Veliki i Imperator (rimska titula) · Vidi više »
Ingelheim am Rhein
Ingelheim am Rhein je grad u okrugu Mainz-Bingen u njemačkoj pokrajini Porajnje-Falačka na lijevoj obali Rajne.
Novi!!: Karlo Veliki i Ingelheim am Rhein · Vidi više »
Inicijal
latinskom, oko 1407. Inicijal, u širem značenju pojma, označava svako početno slovo u riječi; početna slova imena i prezimena neke osobe.
Novi!!: Karlo Veliki i Inicijal · Vidi više »
Irena Atenska
Carica Irena (797. – 802.) Irena ili Irena Atenjanka (starogrč. Εἰρήνη, Eirḗnē, Εἰρήνη ἡ Ἀθηναία) (Atena, 752. – Lezbos, 9. kolovoza 803.), bizantska carica od 797. do 802. godine, posljednji izdanak Izaurijske dinastije.
Novi!!: Karlo Veliki i Irena Atenska · Vidi više »
Irida
Luca Giordano: Irida, freska, 1684. – 1686. Irida ili Iris (grč., Iris) ili Iris u grčkoj mitologiji božica je duge i glasnica bogova u grčkoj mitologiji.
Novi!!: Karlo Veliki i Irida · Vidi više »
Istarska marka
Položaj Istarske marke 972. Istarska marka (markgrofovija) nastala je kao franačka marka u doba Karolinga koja je pokrivala istarski poluotok i pripadajući teritorij, što je obuhvaćalo područje od Julijskih Alpa i kraškog platoa do kvarnerskog otočja, osvojen od Pipina Talijanskog (sina Karla Velikoga) 789. godine.
Novi!!: Karlo Veliki i Istarska marka · Vidi više »
Istočna Franačka
Istočna Franačka (lat. Francia Orientalis) ili Kraljevstvo Istočne Franačke, također i Kraljevstvo Istočnih Franaka (lat. Regnum Francorum Orientalium) bila je država nasljednica carstva Karla Velikog, tj.
Novi!!: Karlo Veliki i Istočna Franačka · Vidi više »
Johannes Gutenberg
Johannes Gutenberg (vjerojatno *Mainz, 1397. – †Mainz, 3. veljače 1468.), njemački tiskar, izumitelj tipografije u Europi, pravim imenom Johannes Gensfleisch zum Gutenberg.
Novi!!: Karlo Veliki i Johannes Gutenberg · Vidi više »
Josip iz Arimateje
Sv.
Novi!!: Karlo Veliki i Josip iz Arimateje · Vidi više »
Kairuan
Kairuan (arapski القيروان, Qairawān; francuski: Kairouan), je glavni grad istoimenog vilajeta u Tunisu, oko 150 km južno od glavnoga grada Tunisa i oko 50 km zapadno od Suse na obali Sredozemenog mora.
Novi!!: Karlo Veliki i Kairuan · Vidi više »
Karantanija
Karantanija južnoslavenska država nastala u prvoj polovici 7. stoljeća na području istočnih Alpa, s približnim granicama na rijekama Dravi, Zilji i Enns, naseljena u ranom srednjem vijeku Karantancima, prema uvriježenom mišljenju, precima današnjih Slovencima.
Novi!!: Karlo Veliki i Karantanija · Vidi više »
Karlo
* Karlo I. - engleski kralj.
Novi!!: Karlo Veliki i Karlo · Vidi više »
Karlo Dijete
Karlov otac-imenjak, Karlo II. Karlo III. (fra. Charles III; Karlo Dijete, fra. Charles l'Enfant, lat. Carolus puer; Frankfurt na Majni, 847./848. – Buzançais, 29. rujna 866.) bio je franački plemić koji je postao kralj Akvitanije te je bio kralj od 855.
Novi!!: Karlo Veliki i Karlo Dijete · Vidi više »
Karlo I.
Karlo I. može biti.
Novi!!: Karlo Veliki i Karlo I. · Vidi više »
Karlo III., car Svetog Rimskog Carstva
Karlo III.
Novi!!: Karlo Veliki i Karlo III., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Karlo, vojvoda Donje Lotaringije
minijatura Karlo (francuski: Charles de Basse-Lotharingie; Laon, ljeto 953. – Orléans, 12. lipnja 993.) bio je princ Francuske i vojvoda Donje Lotaringije 977.
Novi!!: Karlo Veliki i Karlo, vojvoda Donje Lotaringije · Vidi više »
Karloman
Karloman može značiti.
Novi!!: Karlo Veliki i Karloman · Vidi više »
Karloman, franački kralj
Karloman, (751. – 4. prosinca 771.), franački sukralj od 768. – 771. s bratom Karlom Velikim.
Novi!!: Karlo Veliki i Karloman, franački kralj · Vidi više »
Karlova nagrada
Karlova nagrada (njem. Karlspreis) jedna je od najcjenjenijih europskih nagrada i dodjeljuje se osobama koje promiču europsko jedinstvo.
Novi!!: Karlo Veliki i Karlova nagrada · Vidi više »
Karneval Aalst
Tradicionalna parada muškaraca u korzetima, tzv. ''Voil Jeanet'' („prljava Jeanet”) Karneval Aalst je karneval koji se izvodi tijekom pokladne nedjelje, ponedjeljka i utorka (mesopusta) prije Čiste srijede, u belgijskom gradu Aalstu (Istočna Flandrija).
Novi!!: Karlo Veliki i Karneval Aalst · Vidi više »
Karolinška renesansa
samostana Lorsch (Hessen). Karolinškom renesansom se naziva kulturni uzlet (obrazovanja, pjesništva, pisanja knjiga, graditeljstva) u rano vrijeme dinastije Karolinga, pokrenut na dvoru Karla Velikog.
Novi!!: Karlo Veliki i Karolinška renesansa · Vidi više »
Karolinška umjetnost
Karolinška umjetnost odnosi se na umjetničko stvaralaštvo Franačkog Carstva u razdoblju dugom oko 120 godina, od 780. do 900. godine, za vrijeme vladavine Karla Velikog i njegovih neposrednih potomaka.
Novi!!: Karlo Veliki i Karolinška umjetnost · Vidi više »
Karolinško Carstvo
Karolinško Carstvo (fra. Empire Carolingien, njem. Karolinsches Reich, tal. Impero Carolingio) naziv je za Franačku u razdoblju od 800. do 888. godine, tj.
Novi!!: Karlo Veliki i Karolinško Carstvo · Vidi više »
Karolinzi
Karla Velikog s natpisom KAROLVS IMP AVG (''Karolus imperator augustus'') Karolinzi (znani i kao Arnulfingi, po jednom od predaka roda biskupu iz Metza Arnulfu, umro 641., ili Karlingi) je bila poznata franačka plemićka obitelj koja se nakon Merovinga popela na franačko prijestolje i uspostavila dinastiju, koja je tri stoljeća vladala brojnim europskim državama.
Novi!!: Karlo Veliki i Karolinzi · Vidi više »
Katalonija
Katalonija (kat. Catalunya, špa. Cataluña, ara. (dijalekt oksitanskog) Catalonha) je španjolska autonomna zajednica.
Novi!!: Karlo Veliki i Katalonija · Vidi više »
Katedralna škola
Norveškoj. ''Katedralskole'' danas ima status srednje škole. Prve katedralne škole osnovane su u ranom srednjem vijeku kao središta naprednoga obrazovanja, a mnoge od njih su se kasnije razvile u srednjovjekovna sveučilišta.
Novi!!: Karlo Veliki i Katedralna škola · Vidi više »
Katolička Crkva u Francuskoj
Katedrala sv. Ivana lyonskog, prvostolnica primasa Galije. Katolička Crkva u Francuskoj (fr. Église catholique en France) dio je sveopće Katoličke Crkve u zajedništvu s papom i Rimskom kurijom.
Novi!!: Karlo Veliki i Katolička Crkva u Francuskoj · Vidi više »
Katolička Crkva u Njemačkoj
Papa Benedikt XVI. Katolička Crkva u Njemačkoj (njemački: Katholische Kirche in Deutschland) dio je svjetske Katoličke Crkve u zajedništvu s papom, uz pomoć rimske kurije i njemačkih biskupa.
Novi!!: Karlo Veliki i Katolička Crkva u Njemačkoj · Vidi više »
Kim
Kim (kim pitomi, kimlin, lat. Carum carvi) jedan je od najstarijih poznatih začina iz porodice Apiaceae.
Novi!!: Karlo Veliki i Kim · Vidi više »
Kneževska opatija St. Gallen
Kneževska opatija St.
Novi!!: Karlo Veliki i Kneževska opatija St. Gallen · Vidi više »
Koblenz
Koblenz (također Coblenz u starom njemačkom pravopisu, fr. Coblence) je grad u Njemačkoj, u saveznoj pokrajini Porajnju i Falačkoj.
Novi!!: Karlo Veliki i Koblenz · Vidi više »
Kolonat (vojno naselje)
Kolonat je grupirana vojska (postrojba) na relativno malom području koja se sasvim ili djelomično održavala sama obrađivanjem zemlje.
Novi!!: Karlo Veliki i Kolonat (vojno naselje) · Vidi više »
Konklava
Sikstinsku kapelu u Vatikanu. Konklava (lat.: conclave - soba koja se može zaključati) je vijećanje kardinala koje se sastaje radi izbora pape.
Novi!!: Karlo Veliki i Konklava · Vidi više »
Konoplja
Konoplja (uzgojena konoplja, lat. Cannabis) je rod biljaka, s jedinom vrstom Cannabis sativa, koja ima 3 podvrste, i pripada porodici konopljovki.
Novi!!: Karlo Veliki i Konoplja · Vidi više »
Kopar (biljna vrsta)
Kopar (mirođija, dil, slatki januš, koper, lat. Anethum graveolens) je začinska i ljekovita biljka iz porodice Apiaceae (štitarke).
Novi!!: Karlo Veliki i Kopar (biljna vrsta) · Vidi više »
Koruška (vojvodstvo)
Grb Koruškoga vojvodstva Koruška (slov. Vojvodina Koroška; njem. Herzogtum Kärnten) ime je povijesnoga vojvodstva smještenog većim dijelom na području današnje južne Austrije, a manjim dijelom na području današnje sjeverne Slovenije.
Novi!!: Karlo Veliki i Koruška (vojvodstvo) · Vidi više »
Koruški Slovenci
Koruški Slovenci (slo. Koroški Slovenci, njem. Kärntner Slowenen) su Slovenci i govornici slovenskoga jezika koji žive u austrijskoj saveznoj državi Korušci.
Novi!!: Karlo Veliki i Koruški Slovenci · Vidi više »
Kralj
Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.
Novi!!: Karlo Veliki i Kralj · Vidi više »
Kraljevina Francuska
Kraljevina Francuska (eng. Kingdom of France, fr. Royaume de France), bila je apsolutistička monarhija u srednjem i novom vijeku.
Novi!!: Karlo Veliki i Kraljevina Francuska · Vidi više »
Kraljevina Navara
Kraljevina Navara (bas. Nafarroako Erresuma, špa. Reino de Navarra, fra. Royaume de Navare, lat. Regnum Navarrae), prvotno Kraljevina Pamplona, bila je monarhija čiji je teritorij zauzimao zemlje s obje strane Pirineja na njihovoj atlantskoj strani.
Novi!!: Karlo Veliki i Kraljevina Navara · Vidi više »
Kraljevska jabuka
Kraljevska jabuka Kraljevska jabuka (lat. Globus Cruciger, od globus „kugla“, crux „križ“ i gerere „nositi“ je pored žezla simbol najviše vlasti i časti vladara u obliku zemaljske kugle s križem. Simbolizira snagu i svjetsku prevlast kršćanskog vladara.
Novi!!: Karlo Veliki i Kraljevska jabuka · Vidi više »
Kravljak (biljni rod)
Kravljak (lat. Carlina), biljni rod iz porodice glavočika kojemu pripada 35 priznata vrsta dvogodišnjih biljaka i trajnica.
Novi!!: Karlo Veliki i Kravljak (biljni rod) · Vidi više »
Krum
Kan Krum (802. – 814.) Krum (? – ?, 13. travnja 814.), bugarski kan od 802. godine i utemeljitelj dinastije koja je vladala Bugarskom do 971. godine.
Novi!!: Karlo Veliki i Krum · Vidi više »
Krunidba
Jozefinu de Beauharnais, za francusku caricu Krunidba je kraljevska, carska ili državna svečanost koja označava predaju vladarskih ovlasti stavljanjem krune na glavu monarha.
Novi!!: Karlo Veliki i Krunidba · Vidi više »
Kupid
Kupid naoružan lukom. Rimska kopija grčkog kipa, 2. stoljeće. Kapitolinski muzej.) Kupid (lat.:Cupido, "žudnja“) bio je u rimskoj mitologiji bog požude, erotske ljubavi, privlačnosti i naklonosti.
Novi!!: Karlo Veliki i Kupid · Vidi više »
Kvatre
Kvatre ili četverovremena su dani na početku svakoga od četiri godišnja doba, u kojima se Crkva od davnine, prateći ciklus godišnjih doba, posvećuje molitvama, djelima pokore i ljubavi, i to na velike nakane Crkve i svijeta.
Novi!!: Karlo Veliki i Kvatre · Vidi više »
Langobardi
Henrik IV. i Fridrik I. Barbarossa. Langobardi (također Longobardi ili Lombardi) su germanski narod, podrijetlom iz Skandinavije.
Novi!!: Karlo Veliki i Langobardi · Vidi više »
Langobardska željezna kruna
Monzi. Langobardska željezna kruna (Corona Ferrea) jedna je od najstarijih europskih kraljevskih simbola, također i relikvijar.
Novi!!: Karlo Veliki i Langobardska željezna kruna · Vidi više »
Lav III.
Lav III., papa od 26. prosinca 795. do 12. lipnja 816. godine.
Novi!!: Karlo Veliki i Lav III. · Vidi više »
Le Mans
Le Mans je grad na sjeverozapadu Francuske, u regiji Pays de la Loire, prefektura departmana Sarthe te sjedište istoimene rimokatoličke biskupije.
Novi!!: Karlo Veliki i Le Mans · Vidi više »
Ljudevit Posavski
Ljudevit Posavski bio je knez Donje Panonije, a vladao je od 810. do 823. godine.
Novi!!: Karlo Veliki i Ljudevit Posavski · Vidi više »
Lorena
Lorena, Lotargija ili Lotaringija (izvorno Lorraine izgovor IPA:; lokalni francuski naziv:Louréne) je bivša (1982. – 2015.) francuska regija.
Novi!!: Karlo Veliki i Lorena · Vidi više »
Lotar I., car Svetog Rimskog Carstva
Lothar I. Lotar I. (?, 795. – Prüm, 2. ožujka 855.) bio je kralj Italije i car Svetog Rimskog Carstva od 840.
Novi!!: Karlo Veliki i Lotar I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Lovran
Lovran je općina u Primorsko-goranskoj županiji na istočnoj obali poluotoka Istre u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Karlo Veliki i Lovran · Vidi više »
Ludovico Ariosto
Ludovico Ariosto (Reggio Emilia, 8. rujna 1474. – Ferrara, 6. srpnja 1533.), talijanski renesansni pjesnik Pisao je latinske i talijanske stihove, renesansne komedije i društvene satire, no životno mu je djelo veliki viteški ep Bijesni Orlando, zamišljen kao nastavak nedovršena Boiardova spjeva Zaljubljeni Orlando (1506.), u kojem Ariosto oživljuje fantastični srednjovjekovni viteški svijet i pretvara njegove legendarne junake u moderne ljude, sa strastima i osjećajima renesansnog čovjeka.
Novi!!: Karlo Veliki i Ludovico Ariosto · Vidi više »
Ludvig I. Pobožni
Ludvig I. Pobožni (Ludovik, Ljudevit) (778. – 20. lipnja 840.), franački car i kralj od 814. – 840. godine, kralj Akvitanije 781. – 814.
Novi!!: Karlo Veliki i Ludvig I. Pobožni · Vidi više »
Ludvig Njemački
Pečat Ludviga Njemačkog Ludvig Njemački (Ludovik, Ljudevit) (njemački Ludwig der Deutsche) (* oko 806.; † 28. kolovoza 876. u Frankfurtu na Majni) bio je prvi istočnofranački (njemački) kralj (843. – 876.), treći sin cara Ludviga Pobožnog i Ermengarde te tako unuk Karla Velikog.
Novi!!: Karlo Veliki i Ludvig Njemački · Vidi više »
Mač
Švicarski dugi mač iz 15. ili 16. stoljeća Mač je hladno oružje za napad sječenjem ili bodenjem.
Novi!!: Karlo Veliki i Mač · Vidi više »
Magdeburg
Magdeburg (donjonjemački: Meideborg) je glavni, iako ne i najveći, grad njemačke pokrajine Saska-Anhalt.
Novi!!: Karlo Veliki i Magdeburg · Vidi više »
Martirij
Martirij (lat.: martyrium ili martyrion) (množina, "martiriji") je građevina ili dio građevine na mjestu koje je bilo, ili je usko povezano s životom ili relikvijom mučenika.
Novi!!: Karlo Veliki i Martirij · Vidi više »
Münster
Münster je grad i riječna luka u njemačkoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija.
Novi!!: Karlo Veliki i Münster · Vidi više »
Müstairski samostan Svetog Ivana
Müstairski benediktinski samostan Svetog Ivana (njemački: Benediktinerinnenkloster St. Johann im Müstair) je stari benediktinski samostan u selu Müstair, pored grada Val Müstair u Švicarskoj.
Novi!!: Karlo Veliki i Müstairski samostan Svetog Ivana · Vidi više »
Mihael I. Rangabe
'''Mihajlo I.''' na kovanici iz njegovog vremena Mihael I. Rangabe (grčki: Μιχαήλ Α΄ Ραγγαβέ, Mihail o Protos Rangabé), (umro 11. siječnja 844.) bio je bizantski car (811. – 813.) koji je Aachenskim mirom priznao franačko Rimsko Carstvo.
Novi!!: Karlo Veliki i Mihael I. Rangabe · Vidi više »
Milano
Milano (talijanski izgovor: miˈla(ː)no, zapadno lombardijski: Milan, engleski Milan, njemački Mailand) je grad u Italiji, glavni grad regije Lombardije i milanske Provincije.
Novi!!: Karlo Veliki i Milano · Vidi više »
Milenijalizam
Četiri jahača apokalipse Milenijalizam (od tisućljeća, latinski za "tisuću godina") ili χιλιασμό (iz grčkog ekvivalenta) je vjerovanje, koje su promicale neke kršćanske denominacije, da će na Zemlju doći zlatno doba ili raj u kojem će "Krist vladati" sljedećih 1.000 godina prije Sudnjega dana i budućeg vječnog svijeta ("Dolazećeg svijeta" Novog Neba i Nove Zemlje; Raja na zemlji).
Novi!!: Karlo Veliki i Milenijalizam · Vidi više »
Napoleon prelazi Alpe
Napoleon prelazi Alpe (francuski: Bonaparte franchissant le Grand-Saint-Bernard, tj. „Napoleon prelazi preko prijelaza Grand-Saint-Bernard”) je slavno ulje na platnu koje je 1801.
Novi!!: Karlo Veliki i Napoleon prelazi Alpe · Vidi više »
Nicejsko-carigradsko vjerovanje
Nicejsko-carigradsko vjerovanje, također Nicejsko-carigradski simbol vjere, najrašireniji je tekst Vjerovanja u kršćanskim Crkvama.
Novi!!: Karlo Veliki i Nicejsko-carigradsko vjerovanje · Vidi više »
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Novi!!: Karlo Veliki i Nijemci · Vidi više »
Nikola I., papa
Nikola I., papa od 24. travnja 858. do 13. studenog 867. godine.
Novi!!: Karlo Veliki i Nikola I., papa · Vidi više »
Nims (rijeka)
Nims je 61 km dug lijevi pritok rijeke Prüm u južnoj regiji Eifel u gorju Eifel.
Novi!!: Karlo Veliki i Nims (rijeka) · Vidi više »
Nitranska kneževina
250px 250px Spomenik knezu Pribini u Nitri Nitranska kneževina (slk. Nitrianske kniežatstvo, Nitriansko, Nitrava) bila je slavenska država nastala u 8.
Novi!!: Karlo Veliki i Nitranska kneževina · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Karlo Veliki i Njemačka · Vidi više »
Njemačka književnost
Njemačka književnost obuhvaća literarne tekstove napisane na njemačkom jeziku.
Novi!!: Karlo Veliki i Njemačka književnost · Vidi više »
Normani
Viktorijanski (1837. – 1901.) prikaz Normana. Normani, germanski narod (zvani i Vikinzi).
Novi!!: Karlo Veliki i Normani · Vidi više »
Novigradska biskupija
Novigradska biskupija bila je biskupija koja se nalazila u Novigradu, a danas je naslovna biskupija.
Novi!!: Karlo Veliki i Novigradska biskupija · Vidi više »
Okrugla crkva
Ulaz u Okruglu crkvu Ostatci preslavske crkve Okrugla crkva (bug. Кръгла църква, Kragla carkva), također poznata i kao crkva svetog Ivana (bug. църква Свети Йоан, carkva Sveti Joan), velika je i djelomično očuvana pravoslavna crkva.
Novi!!: Karlo Veliki i Okrugla crkva · Vidi više »
Opatija Lorsch
karolinških vremena. U njoj su spojeni elementi rimskog slavoluka (lučni prolaz, polustupovi) s elementima autohtone teutonske ostavštine (slijepe arkade bez baza, polikromni zidovi). Kraljevska opatija Lorsch (njemački: Reichsabtei Lorsch, latinski: Laureshamense Monasterium) poznata i kao Laurissa i Lauresham, u Lorschu, oko 10 km istočno od Wormsa, je jedan od najpoznatijih i najcjenjenijih samostana Karolinškog carstva.
Novi!!: Karlo Veliki i Opatija Lorsch · Vidi više »
Orléans
Orléans je grad u Francuskoj, oko 130 kilometara jugozapadno od Pariza.
Novi!!: Karlo Veliki i Orléans · Vidi više »
Orlovi
Orlovi, potporodica od nekoliko rodova ptica iz porodice jastrebova.
Novi!!: Karlo Veliki i Orlovi · Vidi više »
Oton I. Veliki
Spomenik u Magdeburgu Oton I. (njemački Otto I.) (* 23. studenog 912. u Wallhausenu; † 7. svibnja 973. u Memlebenu), saski vojvoda i rimsko-njemački kralj (936. – 962.), rimsko-njemački car (962. – 973.). Česti naziv Oton Veliki potječe od srednjovjekovnog povjesničara Otta von Freisinga te nije suvremen.
Novi!!: Karlo Veliki i Oton I. Veliki · Vidi više »
Otonska renesansa
Crkva Svetog Mihovila u Hildesheimu Otonska renesansa je razdoblje preporoda za vrijeme vladavine prva tri cara Otonske dinastije.
Novi!!: Karlo Veliki i Otonska renesansa · Vidi više »
Palatin
Palatin (lat. palatinus: dvorjanik), u Bizantu, naziv za carskog dvorjanika, u prvom redu za predstojnika carske riznice (ministra financija).
Novi!!: Karlo Veliki i Palatin · Vidi više »
Panonija
Položaj Panonije u Rimskom Carstvu Detaljna karta Panonije i Dalmacije Dvije Panonije u II. stoljeću Četiri Panonije u III. stoljeću Panonija (grčki Παννονία, Pannonίa, latinski Pannonia), antički je naziv za područje kojemu je na sjeveru i istoku, od Bečke šume do ušća Save u Dunav, bila granica desna obala Dunava; na jugu je granica bila nešto južnije od Save i Kupe, a na zapadu je Panonija graničila s Norikom.
Novi!!: Karlo Veliki i Panonija · Vidi više »
Panonska Hrvatska (kneževina)
Savsko-dravska Kneževina, Kneževina Donja Panonija, Donjopanonska Kneževina ili u hrvatskoj historiografiji Panonska HrvatskaGračanin 2008., str.
Novi!!: Karlo Veliki i Panonska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Karlo Veliki i Papa · Vidi više »
Papinska Država
Papinska Država ili Crkvena Država (tal. Stato della Chiesa, lat. Status Ecclesiasticus) ime je povijesne države na području Apeninskog poluotoka koja je postojala od 754. do ujedinjenja Italije (1870.). Te je godine Giuseppe Garibaldi vojno porazio snage Papinske Države, srušio papinsku vlast i integrirao državu u Kraljevinu Italiju.
Novi!!: Karlo Veliki i Papinska Država · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Karlo Veliki i Pariz · Vidi više »
Paulin II.
Paulin II. (Premariacco, oko 726. – Cividale, 802./804.), svećenik, teolog, pjesnik i svetac.
Novi!!: Karlo Veliki i Paulin II. · Vidi više »
Pays de Herve
Pays de Herve je prirodna regija u Valoniji površine 420 km².
Novi!!: Karlo Veliki i Pays de Herve · Vidi više »
Perunika
Iris pseudacorus Perunika (mačinac, sabljan, sablja, sabljica, lelija, sabljić, lat. Iris), rod biljaka je iz razreda jednosupnica koja pripada porodici Iridaceae, zajedno s rodovima gladiola (Gladiolus) i šafrana (Crocus), trajne zeleni s podancima i gomoljima.
Novi!!: Karlo Veliki i Perunika · Vidi više »
Pet prvih subota
Gospa Fatimska i njeno Bezgrešno Srce Bartolomé Esteban Murillo: Žalosna Gospa Pobožnost pet prvih subota, također nazvana Čin zadovoljštine Bezgrešnom Srcu Blažene Djevice Marije, katolička je pobožnost koju je, prema riječima sestre Lúcije iz Fatime, zatražila Djevica Marija u ukazanju u Pontevedri, u Španjolskoj, u prosincu 1925. Ovu pobožnost odobrila je Rimokatolička Crkva.
Novi!!: Karlo Veliki i Pet prvih subota · Vidi više »
Pipin
Pipin može značiti.
Novi!!: Karlo Veliki i Pipin · Vidi više »
Pipin Mali
Pipin Mali (714. – 24. rujna 768.), prvi karolinški kralj 754. – 768.; postao je jedini vladar Franaka 747., a 754. ustupivši papi dio franačkoga teritorija koji će se kasnije razviti u moćnu Papinsku Državu, postao je kraljem Franačke.
Novi!!: Karlo Veliki i Pipin Mali · Vidi više »
Pipin, grof Vermandoisa
Pipin II. (fra. Pépin II) (815. — poslije 850.) bio je talijansko-francuski plemić te grof Vermandoisa, kao i lord (fra. seigneur) Péronnea i Saint-Quentina.
Novi!!: Karlo Veliki i Pipin, grof Vermandoisa · Vidi više »
Pitoma jabuka
Jabuke starinske sorte ''kanada'' ili ''kanadska reneta'' Pitoma jabuka (lat. Malus domestica), biljna vrsta roda (jabuka) Malus iz porodice ružovki (Rosaceae).
Novi!!: Karlo Veliki i Pitoma jabuka · Vidi više »
Pjesma o Rolandu
Svih osam dijelova ''Pjesme o Rolandu'' u jednoj slici. Pjesma o Rolandu (fr. La Chanson de Roland, na hrv. ponekad i Pjesan o Rolandu) je epska poema iz žanra chanson de geste s kraja 11. stoljeća.
Novi!!: Karlo Veliki i Pjesma o Rolandu · Vidi više »
Planinska čuvarkuća
Planinska čuvarkuća (vazdaživa, vazdaživ, lat. Sempervivum tectorum) je biljka iz porodice Crassulaceae, naziva se još O zlu živo.
Novi!!: Karlo Veliki i Planinska čuvarkuća · Vidi više »
Plinije Stariji
Plinije Stariji. Gaj Plinije Sekund, poznatiji kao Plinije Stariji (latinski Gaius Plinius Secundus Maior; 23. – 79.), antički pisac i ugledan znanstvenik (zemljopisac i ino) koji je napisao djelo Zemljopis starog svijeta.
Novi!!: Karlo Veliki i Plinije Stariji · Vidi više »
Podrijetlo šaha
Šah u Perziji Podrijetlo šaha nije pouzdano poznato.
Novi!!: Karlo Veliki i Podrijetlo šaha · Vidi više »
Pokrštenje Hrvata
Pokrštenje Hrvata bilo je, po svemu sudeći, postupan proces koji se zbivao u razdoblju od VII.
Novi!!: Karlo Veliki i Pokrštenje Hrvata · Vidi više »
Poljski timijan
Poljski timijan (majčina dušica, lat. Thymus serpyllum) je trajna oko 30 cm visoka, grmasta biljka.
Novi!!: Karlo Veliki i Poljski timijan · Vidi više »
Popis franačkih kraljeva
Razdoblje franačkih kraljeva počinje vojnim osvajanjem franačkog naroda te osamostaljenjem Franačkog Kraljevstva, a završava Verdunskim ugovorom i razdvjanjem njihove države na Zapadnu Franačku (kasnije Kraljevina Francuska) te Središnju i Istočnu Franačku (kasnije Sveto Rimsko Carstvo).
Novi!!: Karlo Veliki i Popis franačkih kraljeva · Vidi više »
Popis franačkih kraljica
Ovaj članak sadrži popis franačkih kraljica.
Novi!!: Karlo Veliki i Popis franačkih kraljica · Vidi više »
Popis papa
Papinski grb Benedikta XVI. Ovaj popis papa sadrži imena i godine pontifikata papa, kronološkim redoslijedom.
Novi!!: Karlo Veliki i Popis papa · Vidi više »
Poprsje
Poprsje ili bista (fr.: buste iz talijanskog: busto od latinskog bustum – grob), skulpturni je trodimenzionalni prikaz gornjega dijela ljudskoga tijela – torza, najčešće glave, vrata, s ramenima i prsima.
Novi!!: Karlo Veliki i Poprsje · Vidi više »
Povijest Andore
Povijest Andore je povijest Kneževine Andore od srednjeg vijeka do danas.
Novi!!: Karlo Veliki i Povijest Andore · Vidi više »
Povijest Austrije
Područje današnje Austrije naseljeno je već u starijem kamenom dobu.
Novi!!: Karlo Veliki i Povijest Austrije · Vidi više »
Povijest Švicarske
desno Povijest Švicarske je povijest prostora današnje Švicarske Konfederacije i naroda Švicaraca od prapovijesti do danas.
Novi!!: Karlo Veliki i Povijest Švicarske · Vidi više »
Povijest Bugarske
Povijest Bugarske je povijest prostora današnje Republike Bugarske i naroda Bugara od prapovijesti do danas.
Novi!!: Karlo Veliki i Povijest Bugarske · Vidi više »
Povijest Europe
Današnji politički zemljovid Europe. Europa je igrala u svjetskoj povijesti mnogo važniju ulogu nego što bi se to očekivalo od njezinog ne odveć brojnog stanovništva ili veličine.
Novi!!: Karlo Veliki i Povijest Europe · Vidi više »
Povijest Francuske
Galije- današnje Francuske Najveća zemlja u zapadnoj Europi, Francuska je dominirala u povijesti Europe još odkad su Franci osvojili ovu zemlju u 5. stoljeću.
Novi!!: Karlo Veliki i Povijest Francuske · Vidi više »
Povijest Italije
Povijest Italije je povijest naroda koji su naseljavali područja današnje Republike Italije i povijest naroda Talijana od prapovijesti do danas.
Novi!!: Karlo Veliki i Povijest Italije · Vidi više »
Povijest Njemačke
desno desno Povijest Njemačke je povijest prostora današnje Republike Njemačke i naroda Nijemaca od antike do danas.
Novi!!: Karlo Veliki i Povijest Njemačke · Vidi više »
Povijest Pirenejskog poluotoka
Povijest Pirenejskog poluotoka bogata je događajima od pretpovijesnog razdoblja do danas.
Novi!!: Karlo Veliki i Povijest Pirenejskog poluotoka · Vidi više »
Pozitivistički kalendar
Pozitivistički kalendar je prijedlog za reformu kalendara francuskog znanstvenika Augustea Comtea iz 1849., a na osnovi ranijeg djela Marca Mastrofinija.
Novi!!: Karlo Veliki i Pozitivistički kalendar · Vidi više »
Predromanika
vizigotskog kralja iz 7. st., zlato, Nacionalni arheološki muzej Španjolske, Madrid. Predromanika je umjetnost iz vremena velike seobe naroda u Europi, iz vremena prodiranja barbarskih plemena (lat. izv. barbar.
Novi!!: Karlo Veliki i Predromanika · Vidi više »
Prekmurje
Prekmurje na zemljovidu Slovenije Prekomurski vidik. Prekmurje (mađ. Muravidék, njem.: Übermurgebiet, prek.: Prekmürje, Prekmürsko) neslužbena je pokrajina u Sloveniji, na njezinu krajnjem sjeveroistoku, smještena s lijeve strane rijeke Mure, a graniči s Austrijom na zapadu, s Mađarskom na sjeveru i sjeveroistoku, s Hrvatskom na jugoistoku, te sa slovenskom pokrajinom Štajerskom na jugozapadu.
Novi!!: Karlo Veliki i Prekmurje · Vidi više »
Preponski svod
Veneciji Preponski svod ili preponski svod (također poznat kao dvostruki ili križni svod) nastaje presjekom pod pravim kutom dvaju bačvastih svoda.
Novi!!: Karlo Veliki i Preponski svod · Vidi više »
Primorska Hrvatska (kneževina)
Primorska Hrvatska, Kneževina Hrvatska ili Dalmatinska Hrvatska naziv je za kneževinu koja se, počevši od 9. stoljeća, nalazila na području nekadašnje rimske pokrajine Dalmacije, a izvorno je obuhvaćala prostor od Velebita do Cetine, kao i u unutrašnjosti do Neretve (župe Imota i Livno), preko Vrbasa i Vlašića (župa Pliva) do porječja rijeke Bosne, te dobar dio gornjeg Pounja (župa Pset).
Novi!!: Karlo Veliki i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »
Procesije divova i zmajeva
Procesije divova i zmajeva su serije narodnih običaja u obliku popularnih manifestacija i obrednih predstava koje se sastoje od procesija u kojima sudjeluju velike lutke koje predstavljaju likove divova, zmajeva, i životinja.
Novi!!: Karlo Veliki i Procesije divova i zmajeva · Vidi više »
Provansa
Regija Provence-Alpes-Côte d'Azur Moustiers-Sainte-Marie u gornjoj provansi Calanque de Sugiton, Marseille Provansa (fr. Provence), pokrajina je u jugoistočnoj Francuskoj koja leži na Sredozemnom moru i graniči s Italijom.
Novi!!: Karlo Veliki i Provansa · Vidi više »
Pula
Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Karlo Veliki i Pula · Vidi više »
Rana povijest Hrvata
Rana povijest Hrvata obuhvaća podrijetlo Hrvata, njihovo življenje u pradomovini, doseljenje u novu domovinu i pokrštenje.
Novi!!: Karlo Veliki i Rana povijest Hrvata · Vidi više »
Rat
Klasična bitka Rat je organizirani sukob naoružanih ljudi, kao produženje politike država, nacija, klasa sredstvima oružanog nasilja u cilju ostvarivanja određene političke, gospodarske i druge dobiti.
Novi!!: Karlo Veliki i Rat · Vidi više »
Ravenna
Ravenna je komuna i glavni grad istoimene pokrajine Ravenna u regiji Emilia-Romagna u Italiji.
Novi!!: Karlo Veliki i Ravenna · Vidi više »
Ravenski egzarhat
Smještaj Ravenskog egzarhata Ravenski egzarhat ili Talijanski egzarhat (lat. Exarchatus Ravennatis) bio je središte bizantske moći u Italiji, od kraja 6. stoljeća do 751. godine, kada su posljednjeg egzarha (bizantskog upravitelja) ubili carski neprijatelji u Italiji, Langobardi.
Novi!!: Karlo Veliki i Ravenski egzarhat · Vidi više »
Reginarci
Reginarci ili Reginaridi (fr. Reiniers), velikaška obitelj iz Donje Lotaringije koja je započela svoj društveno-politički uspon u doba franačke dinastije Karolinga u 9. stoljeću.
Novi!!: Karlo Veliki i Reginarci · Vidi više »
Rižanska skupština
Rižanska skupština (Rižanski placit), sabor koji je 804. godine sazvao franački car Karlo Veliki i njegov sin Pipin kako bi se riješili sporovi među stanovništvom u Istri izazvani nezadovoljstvom Istrana novom vlašću u razdoblju kada Istra prelazi iz bizantske pod franačku vlast.
Novi!!: Karlo Veliki i Rižanska skupština · Vidi više »
Rižanski pravorijek
'''Rižanski pravorijek''' Rižanski pravorijek (lat. Placitum Risanium) isprva je pisan latinskim jezikom o pritužbama istarskih građana protiv vojvode Ivana koji je naselio Slavene sve do gradova uz morsku obalu.
Novi!!: Karlo Veliki i Rižanski pravorijek · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Karlo Veliki i Rijeka · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Karlo Veliki i Rim · Vidi više »
Rimsko-njemački car
Josipa II. (1765.) Pojmom rimsko-njemački car novija povijesna literatura označava careve Svetog Rimskog Carstva da bi ih razlikovala s jedne strane od careva antičkog Rima, a s druge strane od njemačkih careva, vladara Njemačkog Carstva, osnovanog 1871., propalog 1918.
Novi!!: Karlo Veliki i Rimsko-njemački car · Vidi više »
Robert od Vermandoisa
Robert od Vermandoisa (umro poslije 19. lipnja 966.) bio je francuski plemić; grof Meauxa (od 946.) i Troyesa (od 956.). Otac mu je bio grof Herbert II. od Vermandoisa (umro 943.), potomak Karla Velikog.
Novi!!: Karlo Veliki i Robert od Vermandoisa · Vidi više »
Roland
Roland (starofranački: Hruodland; ? - 15. kolovoza 778.) bio je franački vojskovođa u službi kralja Karla Velikog koji je poslije postao poznat kao junak srednjovjekovnog književnog ciklusa poznatog kao Materija Francuske.
Novi!!: Karlo Veliki i Roland · Vidi više »
Romanika
tornjem u pozadini. Romanička crkva Sv. Marije Magdalene. Romanika (prema latinskom Romanus: „rimski”) je prvi stil u europskoj umjetnosti koji se razvija u razdoblju od 1000.
Novi!!: Karlo Veliki i Romanika · Vidi više »
Rudolf I., njemački kralj
Rudolf I. Habsburški (dvorac Limburg, Breisgau, 1. svibnja 1218. – Speyer, 15. srpnja 1291.), grof Habsburga (o. 1240. – 1291.), rimsko-njemački kralj (1273. – 1291.), austrijski i štajerski vojvoda (1278. – 1282.) i koruški vojvoda (1278. – 1286.). Bio je prvi Habsburgovac koji se popeo na njemačko carsko prijestolje.
Novi!!: Karlo Veliki i Rudolf I., njemački kralj · Vidi više »
Salijski zakonik
Salijski zakonik (lat. Lex Salica), zbirka plemenskog običajnog prava Salijskih Franaka, popisanog krajem 5. ili početkom 6. stoljeća.
Novi!!: Karlo Veliki i Salijski zakonik · Vidi više »
Samo
Kralj Samo (? – 658.) bio je trgovac, porijeklom iz senonske zemlje (Senonago – vjerojatno današnji Sens u Francuskoj).
Novi!!: Karlo Veliki i Samo · Vidi više »
Samostan
Kataloniji Samostan je nastamba u kojoj žive pripadnici redovničkih zajednica, svećenici i časne sestre.
Novi!!: Karlo Veliki i Samostan · Vidi više »
Sasi
Domovina Sasa Sasi (lat. Saxones, njem. Sachsen, od starovisokonjem. sahsonotas: ljudi mača) su germanski plemenski savez čija je prapostojbina bila na području kasnije Danske u području Schleswig-Holstein.
Novi!!: Karlo Veliki i Sasi · Vidi više »
Saski rat
*Saski rat ili Saski ratovi za vrijeme Karla Velikog 772.
Novi!!: Karlo Veliki i Saski rat · Vidi više »
Schleswig-Holstein
Schleswig-Holstein (donjonjemački: Sleswig-Holsteen, sjevernofrizijski: Slaswik-Holstiinj, danski: Slesvig-Holsten) je najsjevernija savezna pokrajina SR Njemačke.
Novi!!: Karlo Veliki i Schleswig-Holstein · Vidi više »
Slovenci
Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.
Novi!!: Karlo Veliki i Slovenci · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Karlo Veliki i Srednji vijek · Vidi više »
Srednjovjekovna hrvatska država
Srednjovjekovnom hrvatskom državom smatraju se neovisne ili djelomično neovisne države koje su utemeljili Hrvati, a koje nakon 1102. potpadaju pod vlast kralja Ugarske.
Novi!!: Karlo Veliki i Srednjovjekovna hrvatska država · Vidi više »
Strasbourg
Strasbourg (elzaški: Strossburi; njemački: Straßburg) grad je na istoku Francuske, na lijevoj strani Rajne.
Novi!!: Karlo Veliki i Strasbourg · Vidi više »
Sušak
Sušački kej Dio Sušaka Sušak je naselje na Kvarneru od 30.000 stanovnka koje je od 1948. sastavni dio Rijeke.
Novi!!: Karlo Veliki i Sušak · Vidi više »
Sunčeve pjege
Sunčeve pjege snimljene 22. lipnja 2004. Pogled na koronalne strukture iznad Sunčevih pjega, snimljeno u listopadu 2010. Sunčeve pjege snimljene u rujnu 2011. Sunčeve pjege su tamnija i do 2 500 K hladnija područja od ostale površine Sunca (fotosfere), koje nastaju, razvijaju se i nestaju pod utjecajem snažnih magnetskih polja.
Novi!!: Karlo Veliki i Sunčeve pjege · Vidi više »
Sveta Bega
Sveta Bega. Sveta Bega (također Begue, Beghe, Begge) (613. – 17. prosinca 693.) bila je kći Pipina Landenskog te baka Karla Martela, koji je djed Karla Velikog.
Novi!!: Karlo Veliki i Sveta Bega · Vidi više »
Sveti Josip
Sveti Josip, tesar iz Galileje, zaručnik Marijin i Isusov poočim i hranitelj, glava Svete obitelji.
Novi!!: Karlo Veliki i Sveti Josip · Vidi više »
Sveti Lovreč
Sveti Lovreč (talijanski: San Lorenzo del Pasenatico) gradić je i istoimena općina u zapadnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Karlo Veliki i Sveti Lovreč · Vidi više »
Sveto Rimsko Carstvo
Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.
Novi!!: Karlo Veliki i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »
Svetonije
Gaj Svetonije Trankvil (Gaius Suetonius Tranquillus) (oko 70. – oko 122.), zvan Svetonije, rimski pisac i državni činovnik.
Novi!!: Karlo Veliki i Svetonije · Vidi više »
Svi sveti
čakovečkom groblju. Svi sveti (također Sisveti, Sisvete ili Svisveti, Sesvete; lat. Sollemnitas Omnium Sanctorum), svetkovina je u Katoličkoj Crkvi kojom se slave svi svetci, kako oni kanonizirani, tako i oni koji to još nisu.
Novi!!: Karlo Veliki i Svi sveti · Vidi više »
Talijanska umjetnost
Talijanska umjetnost je umjetnička produkcija na području današnje Italije i Talijana od prapovijesti do danas.
Novi!!: Karlo Veliki i Talijanska umjetnost · Vidi više »
Tehnologija srednjeg vijeka
Vodeničko kolo promjera 13 metara. Vjetrenjače La Mancha, Španjolska. Kovač tokom rada. čavala. Tvrđava Nehaj (16. stoljeće) iznad Senja. viteza. Stremen je bio jedan od ključnih izuma srednjeg vijeka. Dvorac Trakošćan. Tvrđava Srebrenik. Leonarda da Vincija (oko 1500.) Zrnca bezdimnog baruta. Muškete. Glavni dijelovi pluga su: 5. crtalo ili nož, 6. lemeš ili ralo i 7. ogrnjača ili daska. ''Mladi čovjek oštri kosu'' (Pekka Halonen, 1891.) Potkivanje konja. Konjska orma ili ovratnik je povećao učinkovitost konja pri vuči za četiri do pet puta. Sustav otvorenih polja. tiskarskog stroja. slova. Na ovaj način moglo se otiskati do 3600 stranica na dan. Francuskoj, gdje je prvi puta napravljena bušotina 1126. da bi se došlo do vode na umjetan način. work.
Novi!!: Karlo Veliki i Tehnologija srednjeg vijeka · Vidi više »
Teodulf Orléanski
Teodulf Orléanski (750. – 18. prosinca 821.), biskup Orléansa od oko 798.
Novi!!: Karlo Veliki i Teodulf Orléanski · Vidi više »
Trentino-Južni Tirol
Trentino-Južni Tirol (njemački i ladinski: Trentino-Südtirol, talijanski: Trentino-Alto Adige) je autonomna regija u sjeveroistočnoj Italiji.
Novi!!: Karlo Veliki i Trentino-Južni Tirol · Vidi više »
Treviso
Treviso (venecijanski: Trevixo, francuski: Trévise, latinski: Tarvisium) grad je u regiji Veneto u sjevernoj Italiji.
Novi!!: Karlo Veliki i Treviso · Vidi više »
Trsat
Grafika Rijeke i Trsata Trsat (tal. Tersatto) je naselje i mjesni odbor grada Rijeke. S crkvom Blažene Djevice Marije te franjevačkim samostanom, najstarije je marijansko svetište u Hrvatskoj.
Novi!!: Karlo Veliki i Trsat · Vidi više »
Turingi
Europa krajem 5. stoljeća; područje Turinga u današnjoj središnjoj Njemačkoj označeno tamnosmeđe Turingi ili Toringi (njem. Thüringer) su bili germansko pleme čiji prvi spomen datira od 280.
Novi!!: Karlo Veliki i Turingi · Vidi više »
Uccle
Uccle (fr.) ili Ukkel (niz.) je jedna od 19 dvojezičnih općina u Regiji glavnoga grada Bruxellesa u Belgiji.
Novi!!: Karlo Veliki i Uccle · Vidi više »
Umbrija
Umbrija (talijanski: Umbria) je regija u koja se nalazi u središtu Italije, u dolini rijeke Tiber.
Novi!!: Karlo Veliki i Umbrija · Vidi više »
Unam Sanctam
„Unam Sanctam“ bula je pape Bonifacija VIII.
Novi!!: Karlo Veliki i Unam Sanctam · Vidi više »
Vazal
'''Vazal priseže na odanost svom gospodaru''' Vazal ili lenski gospodar bio je srednjovjekovni plemić i feudalac koji se nalazio u dvostrano obvezujućem odnosu sa svojim nadređenim lenskim gospodarem i feudalcem.
Novi!!: Karlo Veliki i Vazal · Vidi više »
Verdunski ugovor
Zemljovid Verdunskog ugovora nakon 843. Verdunski ugovor sklopljen je 10.
Novi!!: Karlo Veliki i Verdunski ugovor · Vidi više »
Verona
Verona je glavni grad istoimene talijanske provincije (3.097 km², 814.300 stanovnika) i drugi najveći grad (poslije Venecije) u regiji Veneto, na rijeci Adige, u neposrednoj blizini jezera Lago di Garda, 100 km zapadno od Venecije.
Novi!!: Karlo Veliki i Verona · Vidi više »
Višeslav
Krstionica kneza VišeslavaVišeslav je bio knez primorskih Hrvata, na području Primorske Hrvatske oko godine 800., premda se ne zna koliko je područje bilo pod njegovom vlašću.
Novi!!: Karlo Veliki i Višeslav · Vidi više »
Vido II.
Vido od Spoleta, odnosno Guido (umro 894.) je bio car Svetog Rimskog Carstva 891.
Novi!!: Karlo Veliki i Vido II. · Vidi više »
Vikinzi
ferojskim poštanskim markama Riječ Viking danas označava stanovništvo koje je u ranom srednjem vijeku živjelo na prostoru Skandinavije, točnije na prostorima današnje Švedske, Norveške i Danske.
Novi!!: Karlo Veliki i Vikinzi · Vidi više »
Vilim Akvitanski
Vilim Akvitanski (lat. Gulielmus, fra. Guillaume; oko 755. – 28. svibnja 812./14.), vojvoda Akvitanije i kršćanski svetac.
Novi!!: Karlo Veliki i Vilim Akvitanski · Vidi više »
Vodeni sat
Dva vodena sata iz stare Grčke. Prikaz vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Ateni. Koreje. Vodeni sat ili klepsidra (grč. ϰλεψύδρα, prema ϰλέπτεıν: krasti i ὕδωρ: voda) je antička naprava za mjerenje vremena s pomoću vode ili ulja, poznata već u drevnom Egiptu u 2.
Novi!!: Karlo Veliki i Vodeni sat · Vidi više »
Vojska Mletačke Republike
Vojna povijest Mletačke Republike započela je nedugo nakon njezina osnutka, obuhvaćajući razdoblje od 9. stoljeća i rata s Franačkom Italijom (Francia Media) kralja Pipina, sina Karla Velikog, do Napoleonove invazije i pada Republike u 18. stoljeću.
Novi!!: Karlo Veliki i Vojska Mletačke Republike · Vidi više »
Vojvodstvo Normandija
Vojvodstvo Normandija Vojvodstvo Normandija je bila državna tvorevina na sjeveru Francuske.
Novi!!: Karlo Veliki i Vojvodstvo Normandija · Vidi više »
Vojvodstvo Spoleto
Vojvodstvo Spoleto je bila srednjovjekovna država na Apeninskom poluotoku na prostoru Umbrije.
Novi!!: Karlo Veliki i Vojvodstvo Spoleto · Vidi više »
Vulgarni latinski jezik
Vulgarni latinski jezik (lat. sermo vulgaris) označava dijalekte latinskog jezika koji su se govorili prvenstveno u zapadnim provincijama Rimskog Carstva, sve dok se ti dijalekti, sve se više međusobno udaljavajući, u 9. stoljeću nisu razvili u zasebne romanske jezike.
Novi!!: Karlo Veliki i Vulgarni latinski jezik · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Karlo Veliki i Zadar · Vidi više »
Zapadna Franačka
Zapadna Franačka (lat. Francia Occidentalis) ili Kraljevstvo Zapadnih Franaka (lat. Regnum Francorum Occidentalium) odnosi se na zapadni dio Franačkog Carstva koje je uspostavio Karlo Veliki.
Novi!!: Karlo Veliki i Zapadna Franačka · Vidi više »
Zapadni Goti
Seobe Zapadni Goti ili Vizigoti su bili nomadska plemena koja su se s istoka doselili na područje Zapadnog Rimskog Carstva u velikoj seobi naroda koncem 4. stoljeća, a djelomično su naseljavali i područje Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta).
Novi!!: Karlo Veliki i Zapadni Goti · Vidi više »
Zapadni svijet
Područja Europe koja pripadaju zapadnoj civilizaciji, prema Samuelu Huntigtonu. Kravata, odjevni predmet hrvatskog podrijetla kao dio zapadne kulture. Deklaracija o pravima čovjeka i građanina. Zapadni svijet (ili često samo Zapad, rjeđe, Okcident od Occidens, latinske riječi za zapad) je termin koji se koristi za države koje su kroz povijest bile pod utjecajem zapadnjačke kulture i običaja.
Novi!!: Karlo Veliki i Zapadni svijet · Vidi više »
Zürich
Zürich (njemački: Zürich, talijanski: Zurigo) najveći je grad u Švicarskoj (stanovništvo: 404.783 u 2014. godini) i glavni grad Ciriškog kantona.
Novi!!: Karlo Veliki i Zürich · Vidi više »
Zwolle
Zwolle je grad i općina u sjeveroistočnoj Nizozemskoj.
Novi!!: Karlo Veliki i Zwolle · Vidi više »
1. tisućljeće
Bez opisa.
Novi!!: Karlo Veliki i 1. tisućljeće · Vidi više »
13. siječnja
13.
Novi!!: Karlo Veliki i 13. siječnja · Vidi više »
2. travnja
2.
Novi!!: Karlo Veliki i 2. travnja · Vidi više »
25. prosinca
25.
Novi!!: Karlo Veliki i 25. prosinca · Vidi više »
28. siječnja
28.
Novi!!: Karlo Veliki i 28. siječnja · Vidi više »
747.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo Veliki i 747. · Vidi više »
768.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo Veliki i 768. · Vidi više »
8. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Karlo Veliki i 8. stoljeće · Vidi više »
800.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo Veliki i 800. · Vidi više »
801.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo Veliki i 801. · Vidi više »
803.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo Veliki i 803. · Vidi više »
804.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo Veliki i 804. · Vidi više »
812.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo Veliki i 812. · Vidi više »
813.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo Veliki i 813. · Vidi više »
814.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo Veliki i 814. · Vidi više »
