21 odnosi: Berovo, Bregalnica, FK Osogovo, Georgi Todorov, Kazanlăk, Kočanska dolina, Kočanska reka, Križevci, M-84, Makedonska Kamenica, Nikola Karev, Općina Kočani, Općine u Sjevernoj Makedoniji, Osogovske planine, Parlamentarni izbori u Kraljevini Jugoslaviji 1935., Plačkovica, Prva liga Makedonije u košarci, Skoplje, Travanjski rat, Zletovo, Zrnovska reka.
Berovo
Berovo (makedonski: Берово) je gradić u istočnoj Makedoniji u podnožju Maleševske planine.
Novi!!: Kočani i Berovo · Vidi više »
Bregalnica
Bregalnica (makedonski: Брегалница) je druga po veličini rijeka u Sjevernoj Makedoniji.
Novi!!: Kočani i Bregalnica · Vidi više »
FK Osogovo
FK Osogovo (mak.: ФК Осогово) je nogometni klub iz Kočana, Sjeverna Makedonija.
Novi!!: Kočani i FK Osogovo · Vidi više »
Georgi Todorov
Georgi Stojanov Todorov (Bolgrad, 10. kolovoza 1858. – Sofija, 16. studenog 1934.) je bio bugarski general i vojni zapovjednik.
Novi!!: Kočani i Georgi Todorov · Vidi više »
Kazanlăk
Kazanlăk (bugarski: Казанлък) je grad na sjeveroistoku Bugarske smješen je na istočnoj strani Ružine doline u podnožju Balkan planine.
Novi!!: Kočani i Kazanlăk · Vidi više »
Kočanska dolina
Kočanska dolina Kočanska dolina (makedonski: Кочанска котлина, Kočanska kotlina) nalazi se uz rijeku Bregalnica u istočnom dijelu Republike Makedonije, na geografskoj širini 41° 55' i geografske dužine 22° 25'.
Novi!!: Kočani i Kočanska dolina · Vidi više »
Kočanska reka
Kočanska reka je mala rijeka u istočnoj Makedoniji, desni pritok rijeke Bregalnice.
Novi!!: Kočani i Kočanska reka · Vidi više »
Križevci
Križevci su grad u Koprivničko-križevačkoj županiji u Hrvatskoj.
Novi!!: Kočani i Križevci · Vidi više »
M-84
M-84 jugoslavenski je glavni borbeni tenk razvijen na osnovi T-72, čiju je licencu SFRJ otkupila od Sovjetskog Saveza.
Novi!!: Kočani i M-84 · Vidi više »
Makedonska Kamenica
Makedonska Kamenica (makedonski: Македонска Каменица) je gradić od 5.147 stanovnika na sjeveroistoku Republike Makedonije na obroncima Osogovske planine.
Novi!!: Kočani i Makedonska Kamenica · Vidi više »
Nikola Karev
Nikola Karev Nikola Janakiev Karev (makedonski: Никола Карев) (23. Studeni, 1877., Kruševo, Makedonija - 27. Travanj, 1905., Rajčani, Kočani, Makedonija) je bio istaknuti makedonski revolucionar, član i lider ТМОRО - a (Tajna makedonska - odrinska revolucionarna organizacija, kasnije poznata kaoVMRO, Unutrašnja makedonska revolucionarna organizacija, makedonski: Внатрешна македонска револуционерна организација).
Novi!!: Kočani i Nikola Karev · Vidi više »
Općina Kočani
Mapa općine Kočani Općina Kočani (makedonski: Општина Кочани) je jedna od 80 općine Republike Sjeverne Makedonije koja se prostire na istoku Sjeverne Makedonije.
Novi!!: Kočani i Općina Kočani · Vidi više »
Općine u Sjevernoj Makedoniji
Općine su temeljni dijelovi upravne razdiobe u Sjevernoj Makedoniji.
Novi!!: Kočani i Općine u Sjevernoj Makedoniji · Vidi više »
Osogovske planine
Оsogovske planine su visoki planinski masiv kојi dominira istočnim dijelom Sjeverne Makedonije, a svojim se istočnim dijelom nalazi u Bugarskoj.
Novi!!: Kočani i Osogovske planine · Vidi više »
Parlamentarni izbori u Kraljevini Jugoslaviji 1935.
Parlamentarni izbori u Kraljevini Jugoslaviji 1935. su bili drugi izbori za Narodnu skupštinu u Kraljevini Jugoslaviji.
Novi!!: Kočani i Parlamentarni izbori u Kraljevini Jugoslaviji 1935. · Vidi više »
Plačkovica
Plačkovica (makedonski: Плачковица), je srednje velika planina u istočnom dijelu Republike Makedonije.
Novi!!: Kočani i Plačkovica · Vidi više »
Prva liga Makedonije u košarci
Prva liga Makedonije (makedonski Првата Македонска Кошаркарска Лига, odnosno Прва Лига Мажи) je najviši rang košarkaške lige za muškarce u Makedoniji.
Novi!!: Kočani i Prva liga Makedonije u košarci · Vidi više »
Skoplje
Skoplje (makedonski: Skopje (Скопје), latinski: Skupi, novogrčki: Skopia (Σκόπια), albanski: Shkup, turski: Üsküp) glavni je i najveći grad Sjeverne Makedonije.
Novi!!: Kočani i Skoplje · Vidi više »
Travanjski rat
Travanjski rat (ili Direktiva br. 25, ponegdje Aprilski rat) u vojnoj povijesti naziv je za rat vođen između 6. i 17. travnja 1941. između Sila Osovine (Njemačka, Italija, Mađarska i Bugarska) i Kraljevine Jugoslavije. Odluku o napadu na Jugoslaviju donio je Adolf Hitler 27. ožujka, nakon državnog udara u Beogradu koji je Sile Osovine pokolebao u uvjerenju da se mogu osloniti da Jugoslaviju neće u suradnji s Ujedinjenim Kraljevstvom ugroziti vojnu poziciju Njemačke i Italije. Sile Osovine su bez poteškoća porazile, okupirale i razdijelile Kraljevinu Jugoslaviju, ali neki autori iznose da je tajno pripremani napad Trećeg Reicha na SSSR (koji, vrijedi opaziti, nije ni riječju protestirao zbog njemačkog napada na Jugoslaviju; uostalom su 10 mjeseci ranije sovjetske snage uz njemačku podršku okupirale Moldaviju, tj. dio Jugoslaviji susjedne Rumunjske) - Operacija Barbarossa - bio odgođen za nekoliko tjedana; posljedično su njemačke snage zauzele do početka oštre ruske zime 1941. godine nešto manji teritorij, nego što bi bile u stanju bez napada na Jugoslaviju. Brz poraz u ratu je bio posljedica slabosti Kraljevine Jugoslavije, koja je njenim stanovnicima - pa i vojnim obveznicima - bila jasna: njemačkoj vojnoj sili koja je već pregazila pola Europe nije Jugoslavenska vojska sama za sebe mogla predstavljati ozbiljnog neprijatelja. Uz to, 22 godine stara država u kojoj su vlade padale više nego jednom godišnje, a vodstvo se uvelike oslanjalo na četnike i orjunaše, nije uspjela pridobiti vjernost velikog dijela svojega stanovništva. U 108. pješačkom puku na području Bjelovara zapovjednici su metke podijelili samo Srbima, a hrvatski vojnici su se potom pobunili čim su 8. travnja bili meci podijeljeni i njima, radi pripreme za borbu s Nijemcima koji su nedaleko bili prešli granicu; ta je vojna pobuna poslije postala poznata kao Bjelovarski ustanak. I inače su se vojnici i vojni zapovjednici koji nisu bili Srbi pokazali slabo spremnima da ratuju u redovima zastarjele vojske koja je odlučila mobilizirati preko milijun vojnih obveznika, od kojih čak trećina nije mogla dobiti niti uniforme. Nakon državnog udara je na čelu jugoslavenske vlade i istodobno na čelu generalštaba bio general Dušan Simović, glavni tvorac plana prema kojima su se jugoslavenske vojne snage trebale angažirati u prihvaćanju udara neprijatelja na svim frontovima, te po mogućnosti potisnuti talijanske snage u Albaniji, kako bi se omogućilo organizirano povlačenje glavnih postrojbi vojske u Makedoniju i Grčku, radi formiranja "novog Solunskog fronta" u suradnji s grčkim i britanskim vojnim snagama. Zastarjela i demoralizirana Jugoslavenska vojska se nije pokazala dorasla takvoj zadaći, kada se našla izložena udarima superiornih njemačkih snaga (koje su se i prije puča u Beogradu počele koncentrirati u Bugarskoj radi planiranog sukoba s Britancima koji su se iskrcavali u Grčkoj, v. Operacija Marita) koje je glavni udar usmjerila baš prema Makedoniji: već 7. travnja su njemačke snage zauzele komunikacije u dolini Vardara, presjekavši jugoslavenskoj vojsci planirani put odstupanja. Njemačke snage su narednih dana nastavile istodobno nadirati sa zapada i iz Bugarske; postigavši brzu i potpunu pobjedu uz vrlo ograničene njemačke gubitke. Jugoslavenske snage su uspjele s određenim ofenzivnim akcijama protiv talijanskih snaga u Albaniji, ali zahvaljujući njemačkom zauzimanju prostora Makedonije, Kosova i juga Srbije, nije taj ograničeni uspjeh jugoslavenskih snaga bitno promijenio tijek rata. 10. travnja je veliki dio jugoslavenskih snaga prestao pružati otpor, a 11. je počelo opće rasulo jugoslavenske vojske. Narednih dana ima tek sporadičnih borbi, kako invazijske snage zaposjedaju teritorij Kraljevine Jugoslavije, koja je u cijelosti u stanju raspada.
Novi!!: Kočani i Travanjski rat · Vidi više »
Zletovo
Zletovo (makedonski: Злетово) je rudarski gradić na sjeveroistoku Republike Makedonije na južnim obroncima Osogovske planine u Općini Probištip.
Novi!!: Kočani i Zletovo · Vidi više »
Zrnovska reka
Zrnovska reka (makedonski: Зрновска река) je mala rijeka u istočnom dijelu Republike Makedonije.
Novi!!: Kočani i Zrnovska reka · Vidi više »