Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Napoleonski ratovi

Indeks Napoleonski ratovi

Napoleonski ratovi (fra. Les guerres napoléoniennes, Guerres napoléoniennes) ili Napoleonovi ratovi (fra. Les guerres de Napoléon) – poznati još i kao Protufrancuski ratovi – bili su niz oružanih sukoba vođenih od 18. svibnja 1803. do 20. studenoga 1815. godine između Francuskog Carstva (isprva Francuske Republike) pod Napoleonom I. Bonaparteom, zajedno s njegovim marionetama i saveznicima, te Protunapoleonske koalicije na čelu s Britanskim Carstvom, Ruskim Carstvom, Austrijskim Carstvom, Svetim Rimskim Carstvom (do 1806.) i Kraljevinom Pruskom. Bilo je sedam Napoleonskih ratova, od kojih je pet nazvano po koalicijama koje su se borile protiv Napoleona: (1) Rat Treće koalicije (1803. – 1806.), (2) Rat Četvrte koalicije (1806. – 1807.), (3) Rat Pete koalicije (1809.), (4) Rat Šeste koalicije (1813. – 1814.), (5) Rat Sedme koalicije/Sto dana (1815.), (6) Pirenejski rat/Španjolski rat za neovisnost (1807. – 1814.) i (7) Napoleonova invazija na Rusiju (1812.). Ratovi su proizašli iz političkih sila koje su se uzdigle iz Francuske revolucije (1789.

194 odnosi: Američko-meksički rat, Amsterdam, Andrija Martonić, Andrija Stojčević, Anglo-američki rat, Anglo-španjolski rat (1796. – 1808.), Anglo-ruski pomorski rat, Angra do Heroísmo, Arthur Wellesley, vojvoda od Wellingtona, Augustin Miletić, Austrijsko Carstvo, Austrijsko-pruski rat, Aviano, Šalupa, Švedsko kolonijalno carstvo, Željezni križ, Češko državno pravo, Černide, Baden-Württemberg, Baltazar Šimunić, Barcelona, Barutni rat, Batavijska Republika, Benevento, Bernhard Riemann, Biskaja, Bitka kod Borodina, Bitka kod Lonata 1796., Bitka kod Trafalgara, Bolnica, Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu, Brazilci, Brazilsko Carstvo, Britansko Carstvo, Bukureštanski mir 1812., Buri (Južna Afrika), Carstva, Catanzaro, Cispadanska Republika, Code Napoléon, Concordia Sagittaria, Curaçao, Danska, Danska obrana, Danska-Norveška, Dardaneli, Dinastija Tudor, Dover (Kent), Drugi svjetski rat, Faenza, ..., Ferdinand Foch, Frajkori, Francuski revolucionarni ratovi, Francusko carstvo, Franjevački samostan i crkva na Kaptolu, Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva, Franjo Jelačić, Franjo Tomašić, Frankfurt na Majni, Franz Schubert, Frédéric Bastiat, Fridrik Vilim III., pruski kralj, Göteborg, Goriška, Gospodar i ratnik: Daleka strana svijeta, Grado, Guillaume Henri Dufour, Guvernerova palača u Rijeci, Hassel (Američki Djevičanski otoci), Henrik Ibsen, Horatio Nelson, Hrvatska pod Habsburzima, Hrvatska povijest, Hrvatski kolegij u Loretu, Ignjat Gyulay Maros-Németh, Inkvizicija, István Széchenyi, Ivan Marojević, Ivan Stjepan Šimonić, Ivan Vilim Burić, James Madison, James Monroe, Jean Lannes, Jozefina, Julijska krajina, Juraj Rukavina Vidovgradski, Karlo Pavao Gvozdanović, Karlo XIII. Švedski, Karolina Riječka, Kirchberg, Kneževina Piombino, Kraljevina Holandija, Kraljevina Navara, Kraljevina Sardinija, Kraljevska dalmatinska pukovnija, Kranjska, Krsto Gopčević, Lausanne, Linijski brod, Livorno, Ljubljanske vijesti, Locum Beati Petri, Lužički Srbi, Lujo Matutinović, Marie Anne Lenormand, Matija Rukavina, Mérida (Španjolska), Melaka (grad), Michael Andreas Barclay de Tolly, Mihail Miloradovič, Nadbiskupski arhiv u Splitu, Napoleonova invazija na Rusiju, Neutralni Moresnet, Nihon ōdai ichiran, Nikola Maštrović, Nizozemska Istočna Indija, Njemačka, Norveški red slobodnih zidara, Obred Misraima, Oltramarini, Opsada Dubrovnika (1806.), Opsada Zadra 1813., Opservatorij Hvar, Oružane snage Svetog Rimskog Carstva, Palazzo d'Afflitto, Palazzo Venezia (Napulj), Palestro (topovnjača), Petar Došen, Petar Hranilović, Piave, Pirati, Ponte Corvo, Popis pomorskih bitaka, Popis premijera Ujedinjenog Kraljevstva, Popis ratova, Popis smrtnosti po ratovima i katastrofama, Pordenone, Portogruaro, Povijest Bosne i Hercegovine, Povijest Dalmacije, Povijest Danske, Povijest Europe, Povijest Mađarske, Povijest Njemačke, Prava LGBT osoba u Europi, Prijestolje od žada, Prosvjetiteljstvo, Protektorat Malta, Prva Francuska Republika, Prvi svjetski rat, Pučki ustanak, Raffaele Mario Radossi, Rajnska konfederacija, Raketa, Republika Lucca, Republikanska garda (Francuska), Riječka zastava, Romantizam, Rothschildi, Rottenburg am Neckar, Ruska carska vojska, Ruska književnost, Saarski protektorat, Salamanca, Sardinija, Saska-Anhalt, Saveznici, Sazan, Seljačke bune, Sicilija, Skandinavija, Slavoluk pobjede u Parizu, Slovensko narodno buđenje, Sopot (Poljska), Sto dana, Sveto Rimsko Carstvo, Thomas Jefferson, Trident, Trier, Urugvaj, Velika Srbija, Viška bitka 1811., Vinko Knežević, Vojvoda, Vojvodina Salzburg, Wilhelm von Humboldt, William Pitt Mlađi, Zell am See, Zimski rat, Zmaj Njegova Veličanstva, 17. studenoga, 19. stoljeće, 53. pješačka pukovnija, 7. rujna. Proširite indeks (144 više) »

Američko-meksički rat

Američko-meksički rat (1846. − 1848.), također poznat pod nazivom Meksički rat ili Rat između SAD-a i Meksika, bio je oružani sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Meksika koji se vodio u jeku pripajanja države Teksas SAD-u 1845. godine, a koju je Meksiko smatrao svojim teritorijem unatoč teksaškoj revoluciji iz 1836. godine.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Američko-meksički rat · Vidi više »

Amsterdam

Amsterdam je glavni grad i važno gospodarsko i kulturno središte Nizozemske.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Amsterdam · Vidi više »

Andrija Martonić

Andrija Martonić (Rab, Hrvatska, 1768. – Beč, Austrija, 7. ožujka 1855.) hrvatski barun i Feldzeugmeister (general topništva) u vojsci Habsburške Monarhije i kasnije Austrijskog Carstva.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Andrija Martonić · Vidi više »

Andrija Stojčević

Andrija Stojčević (Neštin, ist. Srijem, 1753. Gospić, 6. listopada 1810.), podmaršal habsburške vojske.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Andrija Stojčević · Vidi više »

Anglo-američki rat

Anglo-američki rat ili Rat iz 1812. je naziv za oružani sukob Britanskog Carstva i SAD-a od 1812.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Anglo-američki rat · Vidi više »

Anglo-španjolski rat (1796. – 1808.)

Portugalski kralj Ivan VI. u bijegu s obitelji u Brazil. Urugvajski narodni junak i general José Gervasio Artigas sudjelovao je u borbama na urugvajskom i argentinskom tlu na strani Španjolske. Anglo-španjolski rat (1796. – 1808.) naziv je za dvije serije oružanih sukoba odigranih između 1796. i 1802., te 1804. i 1808., kao dio Francuskih revolucionarnih ratova i Napoleonskih ratova.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Anglo-španjolski rat (1796. – 1808.) · Vidi više »

Anglo-ruski pomorski rat

Anglo-ruski pomorski rat (2. rujna 1807. – 18. srpnja 1812.) bio je faza neprijateljstava između Ujedinjenog Kraljevstva i Ruskog Carstva.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Anglo-ruski pomorski rat · Vidi više »

Angra do Heroísmo

Angra do Heroísmo (portugalski za "uvala heroizma"), lokalno samo Angra, je grad i istoimena općina na otoku Terceira, portugalske autonomne regije Azori.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Angra do Heroísmo · Vidi više »

Arthur Wellesley, vojvoda od Wellingtona

Arthur Wellesley, vojvoda od Wellingtona Feldmaršal Arthur Wellesley, 1.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Arthur Wellesley, vojvoda od Wellingtona · Vidi više »

Augustin Miletić

Portret Augustina Miletića. Franjevački samostan u Tolisi, 1803. Augustin Miletić (Fojnica, 16. veljače 1763. – 18. srpnja 1831.), hrvatski rimokatolički biskup, franjevac Anđelko Barun: Zaboravljena svetost - fra Augustin Miletić, Izvor: Kalendar svetog Ante, 4.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Augustin Miletić · Vidi više »

Austrijsko Carstvo

Austrijsko Carstvo (njem. Kaiserthum Österreich) naziv je nasljednoga carstva nastalog na dijelu područja Svetog Rimskog Carstva i Habsburške Monarhije, a trajalo je od 1804. do 1867. godine.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Austrijsko Carstvo · Vidi više »

Austrijsko-pruski rat

Austrijsko-pruski rat (u Njemačkoj znan kao Njemački rat, Deutscher Krieg), Sedmotjedni rat, Njemački građanski rat, Rat za ujedinjenje i Rat braće (Bruderkrieg) je rat koji je vođen 1866. između Austrijskog Carstva i njegovih njemačkih saveznika s jedne strane te Pruske, njenih njemačkih saveznika i Italije s druge strane.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Austrijsko-pruski rat · Vidi više »

Aviano

Aviano (furlanski: Avian) je grad i općina (comune) u sjevernoj Italiji u Pokrajini Pordenone u pokrajini Furlanija-Julijska krajina.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Aviano · Vidi više »

Šalupa

Bermudska šalupa iz prve polovice 19. stoljeća. Šalupa (engl. sloop) je naziv za manji brod, odnosno čamac na jedra, koji ima jedan jarbol s dva jedra.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Šalupa · Vidi više »

Švedsko kolonijalno carstvo

Švedsko kolonijalno carstvo postojalo je od 1638. do 1663. i od 1785. do 1878. godine.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Švedsko kolonijalno carstvo · Vidi više »

Željezni križ

Željezni križ (njemački: Eisernes Kreuz) je bio vojno odlikovanje nekadašnje Pruske, a kasnije njemačko odlikovanje.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Željezni križ · Vidi više »

Češko državno pravo

Češko državno pravo pojam je koji označava skup povijesnih i državno-pravnih činjenica na kojima je utemeljena težnja češkoga naroda za očuvanjem nacionalne samostalnosti i postizanjem teritorijalnoga jedinstva zemalja Češke krune, najprije u okviru Habsburške Monarhije, a potom i u ostalim državno-pravnim okolnostima.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Češko državno pravo · Vidi više »

Černide

Mletačka Republika 1796. godineČernide (cernide, černa vojska) su vojne teritorijalne jedinice Mletačke Republike.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Černide · Vidi više »

Baden-Württemberg

Baden-Württemberg (alemanski: Baade-Wiirdebäärg) je savezna pokrajina u jugozapadnom dijelu Njemačke.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Baden-Württemberg · Vidi više »

Baltazar Šimunić

desno Baltazar Šimunić (Novigrad Podravski, 25. travnja 1775. Weinhaus kraj Beča, 8./9. srpnja 1861.), hrvatski vojni zapovjednik, plemić, podmaršal poručnik u habsburškoj vojsci.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Baltazar Šimunić · Vidi više »

Barcelona

Barcelona, glavni grad španjolske autonomne pokrajine Katalonije i glavno trgovačko i industrijsko središte u Španjolskoj, jedna od najvećih luka i najveći grad na Sredozemnom moru.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Barcelona · Vidi više »

Barutni rat

Barutni rat treći je roman u alternativno povijesnom/fantastičnom serijalu Temeraire američke autorice Naomi Novik, prvi puta objavljen u Hrvatskoj 2010. godine.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Barutni rat · Vidi više »

Batavijska Republika

Batavijska Republika (Bataafse Republiek) bila je vazalna francuska država u doba Napoleonskih ratova.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Batavijska Republika · Vidi više »

Benevento

Benevento (latinski: Beneventum, napolitanski: Bënëvientë) je glavni grad istoimene talijanske pokrajine Benevento u regiji Kampaniji, nekih 50 km od Napulja, a i raskrižje mnogih cesta na jugu Italije.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Benevento · Vidi više »

Bernhard Riemann

Bernhard Riemann Georg Friedrich Bernhard Riemann (17. rujna 1826. – 20. srpnja 1866.) je bio njemački matematičar, poznat po nekoliko dalekosežnih doprinosa matematici; općenito se smatra najvećim matematičarom sredinom 19. stoljeća i jednim od najvećih matematičara svih vremena.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Bernhard Riemann · Vidi više »

Biskaja

Biskaja (baskijski: Bizkaia, španjolski: Vizcaya) je povijesna baskijska pokrajina u Španjolskoj.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Biskaja · Vidi više »

Bitka kod Borodina

"Bitka kod Borodina, 7. rujna 1812.", slika iz 1822. autora Louisa Lejeunea Bitka kod Borodina (rus.: Бородинское сражение, Borodinskoe sraženie; fra.: Bataille de la Moskova) se odvijala 7. rujna 1812. kod sela Borodina koje je udaljeno oko 115 kilometara od Moskve.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Bitka kod Borodina · Vidi više »

Bitka kod Lonata 1796.

Bitka kod Lonata bila je bitka u blizini južne obale Gardskog jezera u Habsburškoj Monarhiji (danas Italija).

Novi!!: Napoleonski ratovi i Bitka kod Lonata 1796. · Vidi više »

Bitka kod Trafalgara

Bitka kod Trafalgara je pomorska bitka koja se vodila 21. listopada 1805. tijekom Napoleonskih ratova, u kojoj su se sukobili francuska i britanska mornarica.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Bitka kod Trafalgara · Vidi više »

Bolnica

'''H''' - međunarodni znak za bolnice KB Dubrava u Zagrebu Bolnica (u prošlosti hospital ili lazaret) je javna ili privatna zdravstvena ustanova za liječenje bolesnika.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Bolnica · Vidi više »

Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu

Nakon osvajanja Srbije, Turci su namjeravali napasti Bosnu.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu · Vidi više »

Brazilci

Brazilci (izvorno Brasileiros) su neoromanski narod nastanjen u Brazilu.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Brazilci · Vidi više »

Brazilsko Carstvo

Brazilsko Carstvo (port. Império do Brasil) bila je monarhija u Južnoj Americi.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Brazilsko Carstvo · Vidi više »

Britansko Carstvo

Kasnija zastava Britanskoga Carstva Britansko Carstvo 1921. godine Britansko Carstvo je naziv za zajednicu dominiona, kolonija, protektorata, mandata i drugih ovisnih područja kojima je upravljalo Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Britansko Carstvo · Vidi više »

Bukureštanski mir 1812.

Bukureštanski mir (rus.: Бухарестский мирный договор, tur.: Bükreş Antlaşması) je mirovni ugovor kojim je završen Rusko-turski rat koji je trajao od 1806. godine.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Bukureštanski mir 1812. · Vidi više »

Buri (Južna Afrika)

Buri (afr. Boere) ili Afrikaneri je naziv za narod germanske jezične grane indoeuropske etno-lingvističke porodice, nastanjenog u Južnoj Africi.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Buri (Južna Afrika) · Vidi više »

Carstva

Svijet 1910 g., pod dominacijom kolonijalnih carstva Carstva su države golemoga prostranstva kojima vlada samo jedan vladar.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Carstva · Vidi više »

Catanzaro

Catanzaro, glavni grad isto ime pokrajine i talijanske regije Kalabrije od 90.240 stanovnika.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Catanzaro · Vidi više »

Cispadanska Republika

Cispadanska Republika je bivša država koja se nalazila na Apeninskom poluotoku, južno od rijeke Po.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Cispadanska Republika · Vidi više »

Code Napoléon

Code Napoléon (hrvatski: Napoleonov zakonik; izvorno: Code civil des Français), francuski je građanski zakonik, uspostavljen za vrijeme vladavine Napoleona I. 1804. Zakonik zabranjuje privilegije s obzirom na mjesto rođenja, dopušta slobodu vjere, i ističe da vladini poslovi pripadaju samo kvalificiranima.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Code Napoléon · Vidi više »

Concordia Sagittaria

Concordia Sagittaria je grad u talijanskoj pokrajini Venecija (regija Veneto) od 10 775 stanovnika (2008. godine).

Novi!!: Napoleonski ratovi i Concordia Sagittaria · Vidi više »

Curaçao

Lokacijska karta '''Curaçaoa''' Willemstad Zaljev Piscadera Akvarij i delfinarij Ples bulawaya Mostovi u Willemstadu Curaçao (Kòrsou na papiamentu - otok) ima površinu od 444 km², nalazi se u Karipskom moru, najveći je otok u Karipske Nizozemske, pripada grupi ABC - Otoka (Aruba, Bonaire, Curaçao) koji su zemljopisno dio Južne Amerike.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Curaçao · Vidi više »

Danska

Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Danska · Vidi više »

Danska obrana

Danska obrana jesu ujedinjene oružane snage Kraljevine Danske zadužene za obranu Danske i njenih konstitutivnih, samoupravnih jedinica Grenlanda i Farskih otoka.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Danska obrana · Vidi više »

Danska-Norveška

Danska-Norveška je naziv za bivši politički entitet, uniju, koja se sastojala od kraljevina Danske i Norveške, uključujući norveške teritorije Island, Grenland i Farske otoke.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Danska-Norveška · Vidi više »

Dardaneli

Dardaneli (označeno žutom) Dardaneli (turski: Çanakkale Boğazı - "tjesnac Çanakkale", grčki: Δαρδανέλλια, transl. Dardanéllia), u antici poznat kao Helespont ("Helino more"), je uski, prirodni tjesnac i međunarodno značajan plovni put u sjeverozapadnoj Turskoj koji čini dio granice između kontinenata Europe i Azije i odvaja azijsku Tursku od europske Turske.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Dardaneli · Vidi više »

Dinastija Tudor

Tudorska ruža crvene boje zbog rodbinske veze s Lancasterima Dinastija Tudor, velška velikaška obitelj i engleska kraljevska dinastija čiji su članovi, poznati kao Tudori, Engleskom vladali od 1485. do 1603. godine, ujedinivši zemlju nakon Rata dviju ruža (1455. – 1485.), uzrokovanih dinastijskom krizom i sukobom između nasljednika dinastije Anjou-Plantagenet, Lancastera i Yorka.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Dinastija Tudor · Vidi više »

Dover (Kent)

Dover (/ˈdoʊvər /) je grad i glavna trajektna luka u Kentu u jugoistočnoj Engleskoj.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Dover (Kent) · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Faenza

Faenza (latinski: Faventia) je grad u talijanskoj pokrajini Ravenna u regiji Emilia-Romagna od 57 973 stanovnika (2011.). Faenza je u svjetskim relacijama poznata kao prijestolnica keramike.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Faenza · Vidi više »

Ferdinand Foch

'''Ferdinand Foch''' Ferdinand Foch (Tarbes, 2. listopada 1851. – Pariz, 20. ožujka 1929.) je francuski general i maršal iz Prvoga svjetskoga rata.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Ferdinand Foch · Vidi više »

Frajkori

Frajkori (od njem. Freikorps) su bili dragovoljačke vojne postrojbe u austrijskoj vojsci.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Frajkori · Vidi više »

Francuski revolucionarni ratovi

Francuski revolucionarni ratovi je naziv koji se koristi za seriju oružanih sukoba koje je revolucionarna Francuska vodila s raznim europskim državama u razdoblju od 1792. do 1802. godine.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Francuski revolucionarni ratovi · Vidi više »

Francusko carstvo

Zemljovid Francuskog Kolonijalnoga carstva (zelena.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Francusko carstvo · Vidi više »

Franjevački samostan i crkva na Kaptolu

Samostan i crkva sv. Franje na Kaptolu Franjevački samostan i crkva na Kaptolu u Zagrebu sjedište je Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Franjevački samostan i crkva na Kaptolu · Vidi više »

Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva

Franjo II. – rođen kao Franz Joseph Karl, pohrvaćeno: Franjo Josip Karlo (Firenca, 12. veljače 1768. – Beč, 2. ožujka 1835.) – bio je posljednji car Svetog Rimskog Carstva do 1806. godine kada je ukinuto nakon Napoleonove invazije.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Franjo Jelačić

Franjo barun Jelačić (Petrinja, 1746. – Szala-Apathy, Mađarska, 4. veljače 1810.), hrvatski časnik, general i podmaršal austrijske carske vojske, član plemićke obitelji Jelačić, otac bana Josipa Jelačića.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Franjo Jelačić · Vidi više »

Franjo Tomašić

Franjo Xaver Tomašić (2. listopada 1761. – Zadar, 12. kolovoza 1831.) hrvatski barun, prvi guverner Dalmacije, Feldmarschalleutnant (podmaršal) u vojsci Habsburške Monarhije i kasnije Austrijskog Carstva.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Franjo Tomašić · Vidi više »

Frankfurt na Majni

Frankfurt 1612. godine. Drugog svjetskog rata, svibanj 1945. Frankfurt na Majni (na njemačkom jeziku: Frankfurt am Main) je s više od 700.000 stanovnika najveći grad u njemačkoj saveznoj zemlji Hessen i poslije Berlina, Hamburga, Münchena i Kölna peti po veličini grad u Njemačkoj.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Frankfurt na Majni · Vidi više »

Franz Schubert

Franz Peter Schubert (Lichtenthal kraj Beča, 31. siječnja 1797. – Beč, 19. studenog 1828.), austrijski skladatelj.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Franz Schubert · Vidi više »

Frédéric Bastiat

Bastiat Claude Frédéric Bastiat (francuski:; 29. lipnja 1801.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Frédéric Bastiat · Vidi više »

Fridrik Vilim III., pruski kralj

Fridrik Vilim III. (3. kolovoza 1770. – 7. lipnja 1840.) bio je pruski kralj od 16. studenoga 1797. do svoje smrti 1840.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Fridrik Vilim III., pruski kralj · Vidi više »

Göteborg

Göteborg je drugi po veličini grad u Švedskoj.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Göteborg · Vidi više »

Goriška

Goriška (slov. Goriška grofija; talijanski: Contea di Gorizia; furlanski: Contee di Gurize; njemački: Grafschaft Görz) naziv je povijesne grofovije koja se prostirala oko Gorice (tal. Gorizia) u Furlaniji-Julijskoj krajini u današnjoj Italiji, te u dijelu Primorske u današnjoj Sloveniji.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Goriška · Vidi više »

Gospodar i ratnik: Daleka strana svijeta

Gospodar i ratnik: Daleka strana svijeta (eng. Master and Commander: The Far Side of the World) je američka epska povijesna drama iz 2003. godine koju je režirao Peter Weir, a u kojoj su glavne uloge ostvarili Russell Crowe kao Jack Aubrey i Paul Bettany kao Stephen Maturin.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Gospodar i ratnik: Daleka strana svijeta · Vidi više »

Grado

Grado (venecijanski: Gravo, slovenski: Gradež, furlanski: Grau) je grad u Pokrajini Gorizia u okviru autonomne regije Furlanija-Julijska krajina u Sjevernoj Italiji.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Grado · Vidi više »

Guillaume Henri Dufour

Guillaume Henri Dufour (Konstanz, 15. rujna 1787. – Ženeva, 14. srpnja 1875.) bio je general Švicarske vojske, građevinski inženjer, kartograf, političar i jedan od utemeljitelja Crvenog križa.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Guillaume Henri Dufour · Vidi više »

Guvernerova palača u Rijeci

Guvernerova palača je bivša rezidencija guvernera, namjesnika Ugarske krune sv. Stjepana u Rijeci.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Guvernerova palača u Rijeci · Vidi više »

Hassel (Američki Djevičanski otoci)

Otok Hassel (također ponekad i otok Hassell) mali je otok Američkih Djevičanskih Otoka, teritorija Sjedinjenih Država koji se nalazi u Karipskom moru.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Hassel (Američki Djevičanski otoci) · Vidi više »

Henrik Ibsen

Henrik Johan Ibsen (Skien, 20. ožujka 1828. – Kristijanija (Oslo), 23. svibnja 1906.) norveški je književnik koji je svojim stvaralaštvom imao veliki utjecaj na modernu dramu.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Henrik Ibsen · Vidi više »

Horatio Nelson

Horatio Nelson (Burnham Thorpe, 29. rujna 1758. – Trafalgar, 21. listopada 1805.) bio je britanski pomorac i admiral.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Horatio Nelson · Vidi više »

Hrvatska pod Habsburzima

Ovo je pregledan članak o dugom razdoblju hrvatske povijesti (1527. – 1918.). Detaljnije informacije su u zasebnim člancima. Sisačke bitke 1593. godine Iako već od kraja 14.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Hrvatska pod Habsburzima · Vidi više »

Hrvatska povijest

Hrvatski je narod oko 626.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Hrvatska povijest · Vidi više »

Hrvatski kolegij u Loretu

Hrvatski (Ilirski) kolegijŠimun Šonje (1998):, Hrvatski biografski leksikon, LZMK.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Hrvatski kolegij u Loretu · Vidi više »

Ignjat Gyulay Maros-Németh

Ignjat Gyulay Ignjat (Ignàc) Gyulay Maros-Németh (Sibiu, 11. rujna 1763. – Beč, 11. studenog 1831.), austrijski podmaršal, hrvatski ban od 1806. do 1831. Bio je general topništva.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Ignjat Gyulay Maros-Németh · Vidi više »

Inkvizicija

Rimskom inkvizicijom. Inkvizicija (lat. inquisitio – traženje, istraga) je naziv za niz originalno Crkvenih pravosudnih institucija od 12. stoljeća do Napoleonskih ratova na prostoru Zapadne Europe.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Inkvizicija · Vidi više »

István Széchenyi

Gróf István Széchenyi Grof István Széchenyi de Sárvár-Felsővidék (hrv. Ištvan Sečenji) (Beč, 21. rujna 1791. – Oberdöbling, 8. travnja 1860.) bio je mađarski državnik, politički teoretičar, književnik, pisac i inženjer.

Novi!!: Napoleonski ratovi i István Széchenyi · Vidi više »

Ivan Marojević

Ivan Marojević (pisan i kao Maroević, a u stranim izvorima Johann Freiherr von Maroevich), (Novi kod Gospića, Kraljevina Hrvatska u sastavu Habsburške Monarhije, 1772. – Beč, Austrijsko Carstvo, 13. ožujka 1831.) hrvatski plemić i časnik u službi Habsburške vojske, s činom pukovnika.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Ivan Marojević · Vidi više »

Ivan Stjepan Šimonić

Ivan Stjepan Šimonić (Šibenik, 5. rujna 1792. Varšava, 15. siječnja 1851.), hrvatski vojni zapovjednik časnik i diplomat, koji je bio u francuskoj i ruskoj službi.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Ivan Stjepan Šimonić · Vidi više »

Ivan Vilim Burić

Ivan Vilim Burić (Zagreb, 1792. - Varaždin, 30. ožujka 1858.), hrvatski barun i feldmarschalleutnant (podmaršal) Austrijskog Carstva.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Ivan Vilim Burić · Vidi više »

James Madison

James Madison (Port Conway, 16. ožujka 1751. – Montpelier, 28. lipnja 1836.) je bio američki političar i državnik, najpoznatiji po tome što je služio kao kao četvrti po redu predsjednik SAD-a (1809. – 1817.). Također je poznat po tome što je, zajedno s Johnom Jayom i Alexanderom Hamiltonom napisao Federalističke spise, jedno od najslavnijih djela u povijesti političke misli. Hamilton također uživa reputaciju Oca američkog ustava. Madison, sin uglednog zemljoposjednika iz Virginije, sudjelovao je u ratu za nezavisnost kao član Kontinentalnog kongresa od 1780. do 1783. godine. Postavši uvjeren kako je konfederalni sistem preslab za potrebe nove države, zagovarao je snaženje centralne vlasti u odnosu na države-članice. Bio je jedna od ključnih osoba na Ustavnoj konvenciji u Philadelphiji na kojoj je 1787. godine donesen novi Ustav – koji je i danas na snazi. Nakon toga je sudjelovao u izradi Federalističkih spisa kako bi nagovorio javnost država da ratificiraju Ustav. Rad na izgradnji Ustava je Madison nastavio i kao zastupnik u prvim sazivima američkog Kongresa. Godine 1790. su na njegovu inicijativu doneseni amandmani, koji utemeljuju ljudska i građanska prava u SAD-u, poznati kao Bill of Rights. Sredinom 1790-ih je Madison, odbacio svoje federalističke stavove te se priključio novostvorenoj Demokratsko-republikanskoj stranci na čelu s Thomasom Jeffersonom, koja se bila zalagala za slabu centralnu vlast i prava država. Kada je Jefferson 1801. godine izabran za predsjednika, Madison je postao njegov državni sekretar. Jefferson i Madison su, kao poklonici revolucije, iz ideoloških razloga podržavali Francusku u tadašnjem sukobu s Velikom Britanijom, te držali kako će zahvaljujući britanskoj zauzetosti u Europi moći američkoj federaciji priključiti Kanadu. Madison je 1808. godine izabran za predsjednika, a njegov mandat je bio obilježen sve većom eskalacijom napetosti s Britancima, te pripremama američke javnosti za ono što je tada bilo poznato kao Rat gospodina Madisona. Osim u sjeveroistočnim državama, teško pogođenim ekonomskim embargom protiv Britanije, taj je rat stekao veliku popularnost te je Madison glatko izabran za drugi mandat 1812. godine. Međutim, Madison je, slično kao i Jefferson, iz ideoloških razloga smatrao da SAD kao demokratska država ne smiju imati snažnu stajaću vojsku ili ratnu mornaricu. To je SAD skupo koštalo kada je rat konačno izbio te se ispostavilo da se mlada država ipak nije u stanju nositi s britanskom vojnom i pomorskom moći. Amerikanci su u ratu doživjeli teške poraze, ali je pobjeda u bitci kod New Orleansa – izvojevana 15 dana nakon sklapanja mirovnog sporazuma – Madisonu, njegovoj stranci i budućim američkim povjesničarima omogućila da taj fijasko predstave kao blistavu pobjedu. Kraj mandata je Jefferson proveo nastojeći spriječiti Kongres da odobri izgradnju cesta, kanala i drugih objekata te na taj način ustanovi federalnu vlast na račun država-članica. Kategorija:Američki predsjednici Kategorija:Američki političari do 1789. Kategorija:Američki političari 1789. – 1861. Kategorija:Ministri vanjskih poslova SAD-a.

Novi!!: Napoleonski ratovi i James Madison · Vidi više »

James Monroe

James Monroe (Monroe's Creek, Virginia, 28. travnja 1758. – New York, 4. srpnja 1831.), američki predsjednik i političar Jedan je od najdjelatnijih političara u povijesti Sjedinjenih Država.

Novi!!: Napoleonski ratovi i James Monroe · Vidi više »

Jean Lannes

Jean Lannes, 1.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Jean Lannes · Vidi više »

Jozefina

Karlovački miljokaz na Korzu - početak Jozefinske ceste Jozefinska cesta je danas istoimena glavna ulica u gradu Duga Resi u dolini rijeke Mrežnice - na slici je vidljiva trasa Jozefinske ceste s juga prema sjeveru, od koje se pred ulazom u Duga Resu odvaja novija obilaznica dok sama trasa ceste uskoro postaje ulica Jozefinski most ponad rječice Tounjčice, most na mostu - donji dio mosta sagrađen je prilikom izgradnje Struppijeve ceste, a gornji dio nadograđen tijekom izgradnje Knežićeve ceste kako bi se izbjeglo spuštanje prema rijeci i ponovni uspon prilikom putovanjahttp://www.matica.hr/Vijenac/vijenac456.nsf/AllWebDocs/Carski_trofeji_s_tounjskog_mosta Marko Špikić, Carski trofeji s tounjskog mosta, Vijenac, Broj 456-457, 8. rujna 2011., ISSN 1330-2787 (pristupljeno 25. listopada 2012.) access-date.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Jozefina · Vidi više »

Julijska krajina

Kozina, danas pješačko-biciklistička staza Julijska krajina (talijanski: Venezia Giulia; njemački: Julisch Venetien; furlanski: Vignesie Julie; latinski: Carsia Julia) je zemljopisna, politička i kulturna regija koja obuhvaća Istru, Kras, Tršćansko primorje i Rijeku, danas na području Italije, Slovenije i Hrvatske.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Julijska krajina · Vidi više »

Juraj Rukavina Vidovgradski

Juraj (Gjuro) barun Rukavina Vidovgradski (njem. Georg Freiherr Rukavina von Vidovgrad) (Trnovac kraj Gospića, 21. ožujka 1777. - Temišvar, 9. rujna 1849.), hrvatski barun, časnik i političar.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Juraj Rukavina Vidovgradski · Vidi više »

Karlo Pavao Gvozdanović

Karlo Pavao Gvozdanović (u stranim izvorima Karl Paul Freiherr von Quosdanovich, s prezimenom pisanim i kao 'Quasdanovich ili Guosdanovich), (Brezovac Žumberački, Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima, 1763. – Pančevo, Banat (tada u sastavu Habsburške Monarhije), 5. veljače 1817.) hrvatski plemić i časnik u službi Habsburške vojske, s činom general-bojnika.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Karlo Pavao Gvozdanović · Vidi više »

Karlo XIII. Švedski

Karlo XIII. Švedski Karlo XIII. (Stockholm, 7. listopada 1748. – Stockholm, 5. veljače 1818.), švedski kralj od 1809.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Karlo XIII. Švedski · Vidi više »

Karolina Riječka

Karolina Riječka (1791. nepoznat nadnevak i mjesto smrti), hrvatska narodna junakinja.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Karolina Riječka · Vidi više »

Kirchberg

Kirchberg je mjesto koje se nalazi u njemačkom kotaru Rhein-Hunsrück-Kreis, unutar savezne pokrajine Porajnje-Falačka.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Kirchberg · Vidi više »

Kneževina Piombino

Grb kneževine Piombino. Kneževina Piombino bila je srednjovjekovna država na Apeninskom poluotoku.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Kneževina Piombino · Vidi više »

Kraljevina Holandija

Kraljevinu Holandija 1806. – 1810. (Koninkrijk Holland na nizozemskom, Royaume de Hollande na francuskom) je stvorio Napoleon Bonaparte kao vazalno kraljevstvo za svog trećeg brata, Luja Bonapartea, kako bi bolje kontrolirao Nizozemsku.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Kraljevina Holandija · Vidi više »

Kraljevina Navara

Kraljevina Navara (bas. Nafarroako Erresuma, špa. Reino de Navarra, fra. Royaume de Navare, lat. Regnum Navarrae), prvotno Kraljevina Pamplona, bila je monarhija čiji je teritorij zauzimao zemlje s obje strane Pirineja na njihovoj atlantskoj strani.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Kraljevina Navara · Vidi više »

Kraljevina Sardinija

Kraljevina Sardinija je povijesna država koja je obuhvaćala otok Sardiniju i velika područja koja se danas nalaze u Francuskoj i Italiji.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Kraljevina Sardinija · Vidi više »

Kraljevska dalmatinska pukovnija

Kraljevska dalmatinska pukovnija (Le régiment royal Dalmate, Il Reggimento Reale Dalmata) bila je postrojba u sastavu talijanske vojske Napoleonovog Carstva.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Kraljevska dalmatinska pukovnija · Vidi više »

Kranjska

Grb Kranjskoga vojvodstva Sveučilišta u Ljubljani Slovenske povijesne zemlje: Kranjska s Gorenjskom (2a), Notranjskom (2b) i Dolenjskom (2c) Kranjska (lat. Carniola; njem. Krain) povijesna je slovenska pokrajina koja se prostirala od Karavanki na sjeveru do Kupe na jugu.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Kranjska · Vidi više »

Krsto Gopčević

Krsto Gopčević, pomorski kapetan i brodovlasnik srpskog pravoslavnog podrijetla.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Krsto Gopčević · Vidi više »

Lausanne

Lausanne (frankoprovansalski: Losena) je grad u Švicarskoj u kantonu Vaud, na obalama Ženevskog jezera (francuski: Lac Léman).

Novi!!: Napoleonski ratovi i Lausanne · Vidi više »

Linijski brod

HMS ''Victory'' (1884.) primjer je linijskog broda. Linijski brod je vrsta ratnog broda koji su se gradili od 17. stoljeća pa sve do sredine 19. stoljeća, i predstavljao najvažnije i najmoćnije plovilo svake ratne mornarice.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Linijski brod · Vidi više »

Livorno

Livorno je lučki grad u Ligurskom moru na zapadu Toskane, Italija, sjedište je provincije Livorno.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Livorno · Vidi više »

Ljubljanske vijesti

Naslovnica prvog broja. Ljubljanske vijesti (slovenski: Lublanske novice) bile su prvi tiskani medij na slovenskom jeziku, koji je izlazio 4. siječnja 1797. do 27. prosinca 1800. u obliku polutjednika.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Ljubljanske vijesti · Vidi više »

Locum Beati Petri

Locum Beati Petri (hrv. Mjesto blaženog Petra), bula pape Lava XII. (1823. – 1829.) objavljena 30. lipnja 1828. godine kojom je preuređena crkvena organizacija u Dalmaciji.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Locum Beati Petri · Vidi više »

Lužički Srbi

Zastava Lužičkih Srba Lužički Srbi (gornjolužičkosrpski: Serbja, donjolužičkosrpski: Serby), poznati i kao Sjeverni Srbi ili Lužičani, su zapadnoslavenski narod, koji živi u istočnom dijelu Njemačke, u njemačkim pokrajinama Saska i Brandenburg, u kraju koji je poznat kao Lužica.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Lužički Srbi · Vidi više »

Lujo Matutinović

Lujo Alviž Matutinović (Krf, 15. listopada 1765. – Split, 1. kolovoza 1844.) bio je visoki časnik mletačke, francuske i austrijske vojske, pomorac i pisac, rođen je na Krfu u dalmatinskoj vojničkoj obitelji.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Lujo Matutinović · Vidi više »

Marie Anne Lenormand

Marie Anne Adelaide Lenormand Marie Anne Adelaide Lenormand (Alençon, 27. svibnja 1772. – Pariz, 25. lipnja 1843.), francuska profesionalna gatara i vidovnjakinja, koja je stekla veliku popularnost u vrijeme napoleonskih ratova.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Marie Anne Lenormand · Vidi više »

Matija Rukavina

Matija ili Mate Rukavina barun Bojnogradski (Trnovac (Gospić), 1737. - Beč, 3. svibnja 1817.), hrvatski general Habsburške vojske.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Matija Rukavina · Vidi više »

Mérida (Španjolska)

Mérida (estremadurski jezik: Méria) je glavni grad istoimene španjolske provincije i španjolske autonomne zajednice Ekstremadura.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Mérida (Španjolska) · Vidi više »

Melaka (grad)

Melaka (malajski: Bandaraya Melaka, engleski: Malacca, njemački: Malakka) je glavni grad istoimene malejške države Melaka.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Melaka (grad) · Vidi više »

Michael Andreas Barclay de Tolly

Princ Michael Andreas Barclay de Tolly (27. prosinca (prema julijanskom kalendaru 16. prosinca 1761. – 26. svibnja 1818.) je bio baltički njemački feldmaršal i ministar rata Ruskog Carstva tijekom Napoleonove invazije 1812. godine i Rata Šeste koalicije. Barclay je uveo brojne reforme kojima je unaprijedio logistički sustav vojske, udvostučio brojeve svojih trupa i uveo nove principe vojne obuke. Također je bio guverner-general Finske. Portret ruskog feldmaršala Barclaya de Tollyja. Kopija portreta iz 1829. g., naslikao George Dawe Barclay je rođen u plemićkoj obitelji njemačkog govornog kruga iz Livonije koji su bili članovi škotskog klana Barclay. Njegov otac je bio prvi iz njihove obitelji prihvaćen u rusko plemstvo. Barclay se pridružio Ruskoj carskoj vojsci 1776. godine te unovačen u Pskovsku karabinjersku regimentu. Radi svog doprinosa u osvajanju Očakova 1788. g. od Osmanlija osobno ga je odlikovao Grigorij Potemkin. Zatim je sudjelovao u Rusko-švedskom ratu Gustava III. 1794. godine je sudjelovao u gušenju Kościuszkovog ustanka u Poljskoj te je opet bio odlikovan za svoje zasluge u osvajanju Vilniusa. Barclay je 1806. godine započeo zapovijedati ruskim snagama tijekom Napoleonskih ratova, gdje se iskazao u bitci kod Pułtuska iste godine. Ranjen je u bitci kod Eylaua 1807. dok su njegove trupe štitile i pokrivale povlačenje ruske vojske. Zbog ozljede je bio prisiljen odstupiti s zapovjednog mjesta. 1808. g. je uspješno sproveo vojne operacije u Finskom ratu protiv Švedske. Barclay je s velikim brojem ruskih trupa prešao približno 100 km preko zamrznutog Botničkog zaljeva u zimi tijekom snježne oluje. Za svoje zasluge Barclay de Tolly je imenovan za guverner-generala Velikog Vojvodstva Finske. Od 20. siječnja 1810. do rujna 1812. g. je obnašao funkciju ministra rata Ruskog Carstva. Kada je francuska invazija Rusije započela 1812. g., Barclay de Tolly je bio zapovjednik Prve zapadne armije, najveće armije ikada suprotstavljena Napoleonu. Barclay postaje vrhovnim zapovjednikom i započinje sprovoditi doktrinu,,spaljene zemlje od početka same kampanje, što ga je učinilo vrlo nepopularnim u Rusiji. Nakon što bitka kod Smolenska nije uspjela zaustaviti Francuze te je nezadovoljstvo nastavilo rasti među Rusima, Aleksandar I. postavlja Mihaila Kutuzova za vrhovnog zapovjednika, a Barclay je ostao za zapovjednika Prve armije. Kutuzov je nastavio strateško povlačenje korištenjem doktrine spaljene zemlje sve do Moskve gdje se odvila bitka kod Borodina. Barclay je zapovjedao desnim krilom i središtem Ruske vojske u bitci. Nakon Napoleonovog povlačenja, konačni uspjeh Barclayeve strategije ga je pretvorila u narodnog heroja Rusije. Ponovno je postao vrhovnim zapovjednikom 1813. g. nakon Kutuzove smrti te je predvodio zauzimanje Pariza, za što je imenovan feldmaršalom. Kasnije mu se je zdravlje pogoršalo te je preminuo tijekom posjete Njemačkoj 1818. godine. Kategorija:Životopisi, Njemačka Kategorija:Ruski vojni zapovjednici u Napoleonskim ratovima.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Michael Andreas Barclay de Tolly · Vidi više »

Mihail Miloradovič

Grof Mihail Andrejevič Miloradovič (rus. Михаи́л Андре́евич Милора́дович, srp. Михаило Милорадовић), Sankt Peterburg, Rusko Carstvo, 1. listopada (12. listopada) 1771. - Sankt Peterburg, 15. prosinca (27. prosinca) 1825.; ruski general srpskog podrijetla iz Hercegovine, jedan od predvodnika i slavnih komandanata ruske vojske za vrijeme domovinskog rata 1812. protiv Napoleona, generalni guverner Sankt Peterburga (od 1818.).

Novi!!: Napoleonski ratovi i Mihail Miloradovič · Vidi više »

Nadbiskupski arhiv u Splitu

Nadbiskupski arhiv u Splitu (lat. Archivum dioecesanum Spalati) je arhiv Splitsko-makarske nadbiskupije, danas smješten na adresi Zrinsko-frankopanska 14.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Nadbiskupski arhiv u Splitu · Vidi više »

Napoleonova invazija na Rusiju

Napoleonova invazija na Rusiju 1812. godine, predstavlja prekretnicu Napoleonovih ratova.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Napoleonova invazija na Rusiju · Vidi više »

Neutralni Moresnet

Poštanska razglednica Moresneta sa zemljovidom iz 1900. godine Neslužbena zastava iz 1883. godine Grb Neutralnog Moresneta, prema jednoj razglednici iz 1908. godine.https://www.klassische-philatelie.ch/pp_dr/pp_moresnet.html Postkarte aus dem Jahr 1908 (oben Ausschnitt; links vollständig) Moresnet (niz. Neutraal-Moresnet, fra. Moresnet Neutre, nje. Neutral-Moresnet, Altenberg - izgovor "Morezne"), neutralno ozemlje kojim su zajedno kao kondominijem upravljali Ujedinjeno Kraljevstvo Nizozemske odnosno od 1830.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Neutralni Moresnet · Vidi više »

Nihon ōdai ichiran

Nihon ōdai ichiran (jap. 日本王代一覧, にほんおうだいいちらん, Popis japanskih vladara) je kronika o povijesti Japana.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Nihon ōdai ichiran · Vidi više »

Nikola Maštrović

Nikola Maštrović (Majstrović) (Makarska, 1791. Beč, 1851.), hrvatski vojni zapovjednik, inženjer niskogradnje, diplomat, obnovitelj i graditelj otočačkog kraja, slikar.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Nikola Maštrović · Vidi više »

Nizozemska Istočna Indija

Područje Nizozemske Istočne Indije Nizozemska Istočna Indija bila je prethodnica današnje republike Indonezije pod nizozemskom upravom.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Nizozemska Istočna Indija · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Njemačka · Vidi više »

Norveški red slobodnih zidara

Norveški red slobodnih zidara (norv. Den Norske Frimurerorden) je regularna velika loža u Norveška.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Norveški red slobodnih zidara · Vidi više »

Obred Misraima

Obred Misraima (engl. Rite of Misraïm) je masonski obred.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Obred Misraima · Vidi više »

Oltramarini

Oltramarini (Fanti Oltramarini "Schiavoni") ili prekomorsko pješaštvo Mletačke Republike (Reggimenti Oltramarini/Oltremarini) bili su dalmatinski pješački korpus ustrojen unutar mletačke mornarice kao elitna pješačka postrojba Mletačke Republike.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Oltramarini · Vidi više »

Opsada Dubrovnika (1806.)

Opsada Dubrovnika 1806. jedna je od bitaka Napoleonskih ratova.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Opsada Dubrovnika (1806.) · Vidi više »

Opsada Zadra 1813.

Opsada Zadra, poznata i kao Blokada Zadra, bila je vojni događaj koji se odvijao između 22. studenoga i 5. prosinca 1813. tijekom Jadranske kampanje Napoleonskih ratova.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Opsada Zadra 1813. · Vidi više »

Opservatorij Hvar

Opservatorij Hvar Geodetskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu je zvjezdarnica za astrofizička istraživanja, smještena iznad grada Hvara (visina smještaja kupola između 173 i 245 metara nad morem).

Novi!!: Napoleonski ratovi i Opservatorij Hvar · Vidi više »

Oružane snage Svetog Rimskog Carstva

Oružane snage Svetog Rimskog Carstva (njem. Reichsarmee, lat. Exercitus imperii) bila je nacionalna vojska Svetog Rimskog Carstva stvorena 1422. godine, a ukinuta je kada se Carstvo raspalo 1806. godine tijekom Napoleonskih ratova, točnije u bitci kod Austerlitza.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Oružane snage Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Palazzo d'Afflitto

Palazzo D'Afflitto je palača koja se nalazi u četvrti San Giuseppe u Napulju, u Italiji, uz Palazzo Capomazza di Campolattaro.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Palazzo d'Afflitto · Vidi više »

Palazzo Venezia (Napulj)

Palazzo Venezia je povijesna građevina na adresi Via Benedetto Croce 19 u Napulju, u Italiji, uz ulicu Spaccanapoli.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Palazzo Venezia (Napulj) · Vidi više »

Palestro (topovnjača)

Olupina broda „Palestro”, kod otoka Visa, područje Grada Komiže.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Palestro (topovnjača) · Vidi više »

Petar Došen

Petar pl.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Petar Došen · Vidi više »

Petar Hranilović

Petar Hranilović (1833. – 1904.), hrvatski časnik, podmaršal austro-ugarske vojske Žumberačka-uskočka obitelj Hranilović (pristupljeno 9. travnja 2020.).

Novi!!: Napoleonski ratovi i Petar Hranilović · Vidi više »

Piave

Rijeka Plava, u hrvatskoj literaturi čest oblik Piave je 220 km duga rijeka u sjevernoj Italiji, koja teče od svog izvora kod poznatog skijališta Sappada u Karnijskim Alpama, u ravnice Veneta prema jugo zapadu.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Piave · Vidi više »

Pirati

John Taylor. Pirati (grč., pirat) su pljačkaši koji vrše razbojstva na moru, ponekad i na obali.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Pirati · Vidi više »

Ponte Corvo

Pontecorvo je gradić u Italiji, u pokrajini Lacij.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Ponte Corvo · Vidi više »

Popis pomorskih bitaka

Popis pomorskih bitaka.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Popis pomorskih bitaka · Vidi više »

Popis premijera Ujedinjenog Kraljevstva

Trenutni premijer Rishi Sunak Premijer Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske politički je vođa Ujedinjenog Kraljevstva i šef vlade Njegovog Veličanstva, odgovoran za imenovanja svih ostalih članova vlade, predsjedanja sastanaka kabineta i odluku o raspisivanju novih općih izbora za donji dom parlamenta.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Popis premijera Ujedinjenog Kraljevstva · Vidi više »

Popis ratova

Ovo je kronološki popis ratova, trenutno nepotpun, i može se nadopuniti.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Popis ratova · Vidi više »

Popis smrtnosti po ratovima i katastrofama

Tridesetogodišnjeg rata Popis smrtnosti po ratovima i katastrofama pokriva najznačajnije sukobe u kojima je poginuo najveći broj žrtava zabilježenih u ljudskoj povijesti.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Popis smrtnosti po ratovima i katastrofama · Vidi više »

Pordenone

Pordenone (venecijanski i furlanski: Pordenon, slovenski: Pordenun) je grad i općina (comune) u sjevernoj Italiji.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Pordenone · Vidi više »

Portogruaro

Portogruaro je grad u talijanskoj pokrajini Venecija u regiji Veneto od 25 140 stanovnika (2011. godine).

Novi!!: Napoleonski ratovi i Portogruaro · Vidi više »

Povijest Bosne i Hercegovine

Povijesna zbivanja na tlu Bosne i Hercegovine traje od davne prošlosti do danas.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Povijest Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Povijest Dalmacije

Povijest Dalmacije obuhvaća povijest Dalmacije, jednog od najstarijih hrvatskih regionalnih pojmova.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Povijest Dalmacije · Vidi više »

Povijest Danske

Haralda oko 980. god. Povijest Danske je povijest Danaca i prostora kraljevine Danske od prapovijesti do danas.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Povijest Danske · Vidi više »

Povijest Europe

Današnji politički zemljovid Europe. Europa je igrala u svjetskoj povijesti mnogo važniju ulogu nego što bi se to očekivalo od njezinog ne odveć brojnog stanovništva ili veličine.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Povijest Europe · Vidi više »

Povijest Mađarske

Povijest Mađarske prati povijest prostora Panonske nizine i okolnih područja od doseljenja Mađara do danas.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Povijest Mađarske · Vidi više »

Povijest Njemačke

desno desno Povijest Njemačke je povijest prostora današnje Republike Njemačke i naroda Nijemaca od antike do danas.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Povijest Njemačke · Vidi više »

Prava LGBT osoba u Europi

Lezbijska, gay, biseksualna, i transrodna (LGBT) prava vrlo se razlikuju unutar Europe.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Prava LGBT osoba u Europi · Vidi više »

Prijestolje od žada

Prijestolje od žada drugi je roman u alternativno povijesnom/fantastičnom serijalu Temeraire američke autorice Naomi Novik, prvi puta objavljen u Hrvatskoj 2010. godine.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Prijestolje od žada · Vidi više »

Prosvjetiteljstvo

''Ako postoji nešto što znaš, izreci to. Ako postoji nešto što ne znaš, istraži to.''— Ilustracija na naslovnici francuske ''Encyclopédie'' iz 1772.; Istina u središtu slike okružena je svjetlom, a predstavljaju je dvije figure desno Filozofija i Razum. Prosvjetiteljstvo, iluminizam ili doba razuma razdoblje je i pokret od 1650-ih do 1780-ih tijekom kojega su intelektualne snage u Europi davale naglasak razumu (vidi racionalizam), analizi i individualizmu nasuprot tradicijskim linijama autoriteta.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Prosvjetiteljstvo · Vidi više »

Protektorat Malta

Protektorat Malta bio je britanski protektorat nad Maltom koji je postojao u razdoblju od 1800. do 1813. godine.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Protektorat Malta · Vidi više »

Prva Francuska Republika

Prva Francuska Republika ili jednostavno Prva Republika nastala je u slijedu poslije Francuske revolucije a zatim nakon ukidanja monarhije.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Prva Francuska Republika · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Pučki ustanak

Pučki ustanak (mađ. Népfelkelő, njem. Landsturm) od 1868. naziv je za pričuvne postrojbe Austro-ugarske vojske na teritoriju Hrvatske.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Pučki ustanak · Vidi više »

Raffaele Mario Radossi

Msgr. Radossi, fra Raffaele Mario (Cres, 3. lipnja 1887. – Padova, 27. rujna 1972.), O.F.M.Conv., biskup porečki i pulski 1941.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Raffaele Mario Radossi · Vidi više »

Rajnska konfederacija

Rajnska konfederacija ili Rajnski savez (njem. Rheinbund, fra. États confédérés du Rhin) bila je tvorevina njemačkih marionetskih država Prvog Francuskog Carstva.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Rajnska konfederacija · Vidi više »

Raketa

Raketa Redstone - okosnica projekta Mercury Nacrt višestupne rakete iz 17. stoljeća - poljskog izumitelja Kazimierz Siemienowicza Raketa (njem. Rakete, tal. rocchetto:vreteno) je naziv za letjelicu, zrno, projektil, svemirski brod koja se kreće s pomoću brzog izlaska plinova ili propelanta iz motora rakete.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Raketa · Vidi više »

Republika Lucca

Zastava Lucce. Republika Lucca je povijesna bila srednjovjekovna država na Apeninskom poluotoku.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Republika Lucca · Vidi više »

Republikanska garda (Francuska)

Čanik konjičke regimente Republikanska garde Elizejske palače Republikanska garda (fr. Garde républicaine) postrojba je francuske Nacionalne žandarmerije (fr. Gendarmerie Nationale).

Novi!!: Napoleonski ratovi i Republikanska garda (Francuska) · Vidi više »

Riječka zastava

270x270px Riječka zastava, riječka trobojnica (tricolore fiumano) je povijesna državna zastava i zastava grada Rijeke s vodoravno postavljenim bojama crveno-žuta-plava nastala sredinom XIX. st. kao simbol posebnog političkog autonomnog statusa Rijeke u Austrougarskoj monarhiji i državnosti Rijeke - Slobodna država Rijeka.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Riječka zastava · Vidi više »

Romantizam

Romantizam je umjetnički, književni i intelektualni pokret nastao u Europi krajem 18. stoljeća.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Romantizam · Vidi više »

Rothschildi

Mayer Amschel Rothschild, osnivač obiteljske dinastije Dinastija Rothschild je bankarska plemićka obitelj, koja je stekla veliko bogatstvo i utjecaj i danas se smatra jednom od najbogatijih obitelji na svijetu.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Rothschildi · Vidi više »

Rottenburg am Neckar

Rottenburg am Neckar (do 10. srpnja 1964. samo Rottenburg) je grad srednje veličine u Baden-Württembergu, Njemačka.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Rottenburg am Neckar · Vidi više »

Ruska carska vojska

Značka Ruske carske vojske Ruska carska vojska naziv je za kopnene oružane snage Ruskog Carstva djelatna u razdoblju između 1721.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Ruska carska vojska · Vidi više »

Ruska književnost

Ruska književnost uključuje književnost Rusije i njenih emigranata, kao i književnost nezavisnih naroda koji su kroz povijest živjeli zajedno s Rusima u istoj državnoj zajednici poput Ruskog Carstva ili Sovjetskog Saveza, a napisana je na staroslavenskom, staroruskom ili suvremenom ruskom jeziku.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Ruska književnost · Vidi više »

Saarski protektorat

Saarski protektorat, službeno Saarska (fra. Sarre, njem. Saarland) bio je kratkotrajni protektorat (1946. – 1957.) odijeljen od Njemačke nakon njezinog poraza u Drugom svjetskom ratu, kojim je upravljala Francuska u doba četvrte republike.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Saarski protektorat · Vidi više »

Salamanca

Salamanca je grad i istoimena pokrajina u regiji Kastilja i León na zapadu središnje Španjolske.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Salamanca · Vidi više »

Sardinija

Satelitska snimka Sardinija (sardinski: Sardigna, talijanski: Sardegna), otok i regija u Italiji.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Sardinija · Vidi više »

Saska-Anhalt

Saska-Anhalt (donjonjemački: Sassen-Anholt) je savezna pokrajina (zemlja) u istočnom dijelu Njemačke.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Saska-Anhalt · Vidi više »

Saveznici

Napada na Pearl Harbor. * ''Plavo'': Sile Osovine i njihove kolonije * ''Sivo'': Neutralne zemlje tijekom Drugog svjetskog rata ** Tamno zelene točkice: zemlje koje su prvotno bile neutralne, ali su tijekom rata anektirane u SSSR ** Svijetlo zelene točkice: zemlje koje su tijekom rata prešle iz Sila Osovine na stranu Saveznika ** Plave točkice: zemlje koje su nakon što su ih osvojile Sile osovina postale njihove marionete Saveznici ili Savezničke sile je izraz koji se ispočetka neformalno, a kasnije formalno koristio za savez država na čelu s Velikom Britanijom, Republikom Kinom, Sovjetskim Savezom i Sjedinjenim Američkim Državama koji je u Drugom svjetskom ratu pobijedio Sile Osovine.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Saveznici · Vidi više »

Sazan

Sazan ili Sazanit (tal. Saseno, grč. Σάσων, Sason), mali otok koji se nalazi na ulazu u Vlorski zaljev u Albaniji.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Sazan · Vidi više »

Seljačke bune

Iako su bili najspektakularniji oblik seljačkog otpora tijekom srednjeg i ranoga novog vijeka, seljačke bune bile su razmjerno rijetka pojava, a veći dio otpora odvijao se zapravo kroz oblike pasivnog otpora (odbijanje izvršavanja radova ili plaćanja podavanja) ili napuštanjem posjeda koje su obrađivali i potragom za boljim uvjetima.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Seljačke bune · Vidi više »

Sicilija

Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Sicilija · Vidi više »

Skandinavija

sjeverne Europe Skandinavija je kulturna i povijesna regija u sjevernoj Europi koja se sastoji od većeg dijela Skandinavskog poluotoka i Jutlandskog poluotoka, te otoka između njih.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Skandinavija · Vidi više »

Slavoluk pobjede u Parizu

Slavoluk pobjede Slavoluk pobjede u Parizu (fr. Arc de triomphe) spomenik je koji se nalazi u središtu Trga Charlesa de Gaullea (fr. Place Charles de Gaulle), poznatog i kao Place de l'Étoile (fr., Trg zvijezde).

Novi!!: Napoleonski ratovi i Slavoluk pobjede u Parizu · Vidi više »

Slovensko narodno buđenje

Slovensko narodno buđenje (slov. Slovensko narodno prebujanje) naziv je za postupno spoznavanje vlastite nacionalne svijesti u slovenskome narodu, koje je počelo u drugoj polovici 18. stoljeća, a svoj vrhunac doživjelo sredinom 19. stoljeća.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Slovensko narodno buđenje · Vidi više »

Sopot (Poljska)

Sopot je dio konurbacije Trójmiasto (Tri mjesta) zajedno s Gdanjskom i Gdyniom, ladanjsko mjesto tih daleko većih gradova.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Sopot (Poljska) · Vidi više »

Sto dana

William Sadler: Bitka kod Waterlooa Sto dana (fra. les Cent-Jours), također poznatо kao Rat Sedme koalicije, obilježilo je razdoblje između Napoleonovog povratka iz progonstva s otoka Elbe u Pariz, 20. ožujka 1815. i drugog vraćanja kralja Luja XVIII., 8. srpnja 1815.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Sto dana · Vidi više »

Sveto Rimsko Carstvo

Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »

Thomas Jefferson

Thomas Jefferson (13. travnja 1743. – 4. srpnja 1826.) bio je jedan od osnivača Sjedinjenih Američkih Država, glavni autor Deklaracije o nezavisnosti (1776.) i treći Predsjednik SAD-a (1801. – 1809.). Na početku Američke revolucije, služio je u kontinentalnom kongresu predstavljajući državu Virginiju, a nakon toga služio je i kao ratni guverner Virginije (1779. – 1781.). Nakon što je rat okončan sredinom 1784. godine Jefferson je postao diplomat u Parizu.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Thomas Jefferson · Vidi više »

Trident

Trident (tal. Trento, lokalni dijalekti Trènt, njem. Trient) je talijanski grad smješten u dolini rijeke Adige u regiji Trentino-Južni Tirol i glavni grad je pokrajine Trentina.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Trident · Vidi više »

Trier

Trier je grad u njemačkoj saveznoj pokrajini Porajnju i Falačkoj.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Trier · Vidi više »

Urugvaj

Urugvaj, službeni naziv Istočna Republika Urugvaj (špa. República Oriental del Uruguay) država je na jugoistoku Južne Amerike, smještena između Brazila na sjeveroistoku i Argentine na zapadu te je smješten na obali Atlantskog oceana i estuariju Rio de la Plata.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Urugvaj · Vidi više »

Velika Srbija

Kаrlobаg-Ogulin-Kаrlovаc-Viroviticа. Velika Srbija je popularno ime za srpski radikalni nacionalistički iredentistički politički projekt nastao u 19. stoljeću.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Velika Srbija · Vidi više »

Viška bitka 1811.

Viška bitka (fra. Bataille de Lissa, tal. Battaglia di Lissa) bila je pomorska bitka vođena između britanske eskadre fregata i mnogo veće eskadrile francuskih i talijanskih fregata i manjih plovila u srijedu, 13. ožujka 1811. godine tijekom Jadranskoga pohoda Napoleonskih ratova.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Viška bitka 1811. · Vidi više »

Vinko Knežević

Vinko Knežević (njem.: Vincenz Knesevich, u nekim izvorima Vinzenz; engl.: Vincent) (Gračac, 30. studenoga 1755. – Sveta Jelena, 11. ožujka 1832.), hrvatski barun, član plemićke obitelji Knežević, podmaršal, general konjaništva (General der Kavallerie) i tajni carski savjetnik Habsburške Monarhije.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Vinko Knežević · Vidi više »

Vojvoda

Vojvodska heraldička kruna Vojvoda ili vojvotkinja (lat. dux) pripadnici su plemstva, povijesno prvi ispod kralja ili kraljice, a obično upravljaju vojvodstvom.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Vojvoda · Vidi više »

Vojvodina Salzburg

Vojvodina Salzburg (njem. Herzogtum Salzburg), cislajtanijska krunska zemlja Carevine Austrije i Austro-Ugarske od 1849.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Vojvodina Salzburg · Vidi više »

Wilhelm von Humboldt

Wilhelm von Humboldt Friedrich Wilhelm Christian Karl Ferdinand von Humboldt (Potsdam, 22. lipnja 1767. — Tegel, 8. travnja 1835.) bio je njemački filozof, jezikoslovac, državnik i suosnivač Berlinskoga sveučilišta (danas: Humboltovo sveučilište u Berlinu).

Novi!!: Napoleonski ratovi i Wilhelm von Humboldt · Vidi više »

William Pitt Mlađi

William Pitt Mlađi William Pitt Mlađi (Hayes, London, 28. svibnja 1759. - Putney, London, 23. siječnja 1806.) bio je britanski državnik, najmlađi i posljednji premijer Velike Britanije od 1783.

Novi!!: Napoleonski ratovi i William Pitt Mlađi · Vidi više »

Zell am See

Zell am See (bav. Zöi am See), grad u austrijskoj saveznog državi Salzburg od 9.949 stanovnika.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Zell am See · Vidi više »

Zimski rat

Područje Finske koje je osvojio Sovjetski savez u Zimskom ratu (1939-1940). Zimski rat ili Sovjetsko-finski rat (engleski: Winter War; finski: talvisota, ruski: Зимняя война, švedski: vinterkriget) počeo je 30. studenog 1939. godine kada je Sovjetski savez, kojeg je tada vodio Staljin, napao Finsku.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Zimski rat · Vidi više »

Zmaj Njegova Veličanstva

Zmaj njegova veličanstva (eng. His Majesty's Dragon), u Ujedinjenom Kraljevstvu objavljen pod nazivom Temeraire, prvi je roman u alternativno povijesnom/fantastičnom serijalu Temeraire američke autorice Naomi Novik, prvi puta objavljen u Hrvatskoj 2010.

Novi!!: Napoleonski ratovi i Zmaj Njegova Veličanstva · Vidi više »

17. studenoga

17.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 17. studenoga · Vidi više »

19. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 19. stoljeće · Vidi više »

53. pješačka pukovnija

53.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 53. pješačka pukovnija · Vidi više »

7. rujna

7.

Novi!!: Napoleonski ratovi i 7. rujna · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Napoleonovi ratovi.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »