Brže od pregledniku!
126 odnosi: Ana Maria Machado, Apulija, Aragonski jezik, Asturleonski jezik, August Kovačec, Španjolski jezik, Žgaljići, Čakavsko narječje, Bajčići, Baltičko more, Baskijski jezik, Baskijsko-algonkijski pidžin, Bijaći, Božidar Prosenjak, Brazilski portugalski, Brusići, Dalmatinski gradovi-države, Dalmatski jezik, Dan, Dijalektologija, Esperanto, Estremadurci, Faust Vrančić, Filološki fakultet „Blaže Koneski“ – Skoplje, Francesco Redi, Francuska, Francuski jezik, Frano Baras, Galješki jezik, Giuseppe Praga, Gramatički rod, Humboldtovo sveučilište u Berlinu, Ido, Indoeuropski jezici, Infant, Istočnoromanski jezici, Istriotski jezik, Istrorumunjski jezik, Italija, Italski jezici, Ivan Klajn, Ivo Sanader, Izdavačka kuća Buske, Izoglosa, Izumrli jezici, Jezična porodica, Jezične porodice i jezici: Indoeuropski jezici – Nigersko-kongoanski jezici, Jezici u Europi, Jidiš, Josip Tabak, ..., Južnoromanski jezici, Judeošpanjolski jezik, Kastiljci, Katalonci, Katalonski jezik, Klaus Ebner, Knez, Kornić, Korzički jezik, Kraljevina Kastilija, Krčkoromanski dijalekt, Krk, Krk (grad), Kulturno područje, Langobardi, Latinska Amerika, Latinska unija, Latinski jezik, Latvija, Ligurski jezik (romanski), Lika, Llanito jezik, Lučac, Makedorumunjski jezik, Michel Thomasova Metoda, Moldavski jezik, Municipij, Nikola Kovač, Njemački jezik, Normandijski jezik, Oïlski jezici, Okcitanski jezici, Okcitanski jezik, Palatalni lateralni aproksimant, Palatalni nazal, Paragoga, Pavao Tekavčić, Porok, Portuñol, Portugalski jezik, Povratne zamjenice, Punat, Q, Rezijanski jezik, Richard Kayne, Romanizirani Briti, Romanska Flandrija, Rt, Ruže vjetrova, Rumunjska, Rumunjski jezik, Sardinski jezici, Schiavoni, Sekta, Sicilija, Simonetta Sommaruga, Slavenski jezici, Sonet, Split, Srebreno, Srednji vijek, Strasbourg, Sužan, Svetište Majke Božje Višarske, Talijanska književnost, Talijanski jezik, Tito (razdvojba), Toharski jezici, Valencijsko narječje, Veneti, Vojvoda, Vokativ, Vulgarni latinski jezik, Zapadnogermanski jezici, Zapadnoitalski jezici, 1Lib1Ref. Proširite indeks (76 više) »
Ana Maria Machado
Rio de Janeiru 2017. godine. Ana Maria Machado (Rio de Janeiro, 24. prosinca 1941.), brazilska je spisateljica za djecu, novinarka i slikarica, dobitnica ugledne Nagrade Hans Christian Andersen i predsjednica žirija za dodjelu iste.
Novi!!: Romanski jezici i Ana Maria Machado · Vidi više »
Apulija
Apulija (tal. Puglia) je regija u jugoistočnoj Italiji.
Novi!!: Romanski jezici i Apulija · Vidi više »
Aragonski jezik
Zona u kojima prevladava određeni jezik prema Pretprojektu Zakona o jezicima u Aragonu iz 2001. godine. Crveno - aragonski, ljubičasto - katalonski, žuto - španjolski. Аragonski jezik (aragoieraz, altoaragonés, aragonés, fabla aragonesa, luenga aragonesa, patués; ISO 639-3: arg) zapadnoromanski jezik pirenejske podskupine, šire pirenejsko-mozarapske skupine, čiji je danas jedini živi član i kojim na Pirinejskom poluotoku govori oko 11 000 od 2 000 000 (1994) Aragonaca u Aragoniji, Španjolska.
Novi!!: Romanski jezici i Aragonski jezik · Vidi više »
Asturleonski jezik
Аsturleonski (asturski; ISO 639-3: ast) romanski je jezik uže iberoromanske skupine, katkad zvan i asturski ili asturijski.
Novi!!: Romanski jezici i Asturleonski jezik · Vidi više »
August Kovačec
August Kovačec August Kovačec (Donje Jesenje, 6. kolovoza, 1938.), akademik, profesor, leksikograf, te član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).
Novi!!: Romanski jezici i August Kovačec · Vidi više »
Španjolski jezik
Španjolski jezik (ISO 639-3: spa; kastiljanski) romanski je jezik i jedan od pet velikih jezika svijeta.
Novi!!: Romanski jezici i Španjolski jezik · Vidi više »
Žgaljići
Žgaljići, lok.
Novi!!: Romanski jezici i Žgaljići · Vidi više »
Čakavsko narječje
Čakavsko narječje ili čakavski jezik (čakavština, čakavica, čekavski; ISO:ckm) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika, uz kajkavsko i štokavsko.
Novi!!: Romanski jezici i Čakavsko narječje · Vidi više »
Bajčići
Bajčići, lok.
Novi!!: Romanski jezici i Bajčići · Vidi više »
Baltičko more
Baltičko more nalazi se na sjeveru Europe i sa Sjevernim morem povezano je tjesnacima Sunda, Veliki Belt, Mali Belt, Skagerrak, Kattegat i Kielskim kanalom. Baltičko more jest rubno more Atlantskoga oceana koje zatvaraju Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska, Rusija, Švedska te sjeverna i srednjoeuropska nizina. Proteže se od 53°N do 66°N geografske širine i od 10°E do 30°E geografske dužine. Izmjena vode između Baltičkoga mora i Atlantskog oceana ograničena je i odvija se kroz danske tjesnace u Kattegat kroz Øresund te Veliki i Mali Belt. Najznačajniji zaljevi Baltičkoga mora jesu Botnički zaljev, Finski zaljev, Riški zaljev i Gdanjski zaljev. Administrativnu granicu Baltika na njezinu sjevernom rubu, na geografskoj širini 60°N, čine Ålandski i Botnički zaljevi, a na sjeveroistočnom rubu Finski zaljev, na istočnome Riški zaljev, a na zapadu švedski dio južnoga Skandinavskog poluotoka. Baltičko more povezano je umjetnim vodenim putovima s Bijelim morem preko Bijelomorsko-baltičkoga kanala i s Njemačkim zaljevom Sjevernoga mora Kielskim kanalom.
Novi!!: Romanski jezici i Baltičko more · Vidi više »
Baskijski jezik
Baskijski jezik (ISO 639-3: eus; baskijski: euskara, katkad i euskerahttp://servicios.elcorreo.com/euskera/ ili eskuara) je izolirani jezik kojim govore Baski, narod nastanjen u Pirenejima u sjevernoj Španjolskoj i jugozapadnoj Francuskoj te neutvrđen broj u dijaspori.
Novi!!: Romanski jezici i Baskijski jezik · Vidi više »
Baskijsko-algonkijski pidžin
govorno područje Algonkinsko-baskijski pidžin bio je pidžin kojim su govorili baskijski kitolovci i razni algonkijski narodi.
Novi!!: Romanski jezici i Baskijsko-algonkijski pidžin · Vidi više »
Bijaći
Iskopine i obnovljena crkva sv. Marte u Bijaćima Veliki Bijać, crkva sv. Onofrija (sv.Nofar) Bijaći (Biaci, Byaci, Biaki, Biachi) su bili staro hrvatsko naselje smješteno na zapadnom dijelu Kaštelanskog polja.
Novi!!: Romanski jezici i Bijaći · Vidi više »
Božidar Prosenjak
Božidar Prosenjak (Kuzminec kraj Koprivnice, 19. kolovoza 1948.) hrvatski je književnik i novinar.
Novi!!: Romanski jezici i Božidar Prosenjak · Vidi više »
Brazilski portugalski
Brazilski portugalski je skupno ime za varijacije portugalskog jezika koji se govore u Brazilu.
Novi!!: Romanski jezici i Brazilski portugalski · Vidi više »
Brusići
Brusići, lok.
Novi!!: Romanski jezici i Brusići · Vidi više »
Dalmatinski gradovi-države
Dalmatinski gradovi-države bili su dalmatinski lokaliteti gdje su prevladavali lokalni romanski jezici među stanovništvom koji su preživjeli Seobu naroda nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva od kraja 3. do sredine 6. stoljeća.
Novi!!: Romanski jezici i Dalmatinski gradovi-države · Vidi više »
Dalmatski jezik
Dalmatski jezik (ISO 639-3: dlm) danas je izumrli jezik koji se govorio na obalnom prostoru današnje Hrvatske i Crne Gore.
Novi!!: Romanski jezici i Dalmatski jezik · Vidi više »
Dan
sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. jednadžbom vremena. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Romanski jezici i Dan · Vidi više »
Dijalektologija
Dijalektologija je jezikoslovna disciplina kojoj su predmet proučavanja narječja i dijalekti kojega jezika u sadašnjemu razvojnome stanju (sinkronija) i njihovome povijesnome razvoju (dijakronija).
Novi!!: Romanski jezici i Dijalektologija · Vidi više »
Esperanto
Rijeci na Korzu u kojoj se nalazilo sjedište "Adriatika ligo esperantista", prve esperantske udruge u Rijeci i Hrvatskoj od njezina osnutka 28. rujna 1907. godine Esperanto (ISO 639-3: epo), međunarodni je umjetni jezik nastao u drugoj polovici 19.
Novi!!: Romanski jezici i Esperanto · Vidi više »
Estremadurci
Estremadurci, narod ili etnička grupa iz skupine romanskih naroda, nastanjeni u autonomnoj regiji Extremadura na zapadu Španjolske.
Novi!!: Romanski jezici i Estremadurci · Vidi više »
Faust Vrančić
Faust Vrančić (tal. Fausto Veranzio, lat. Faustus Verantius, mađ.: Verancsics Faustus; Šibenik, 1. siječnja 1551. – Venecija, 20. siječnja 1617.), bio je hrvatski polihistor, jezikoslovac, izumitelj, diplomat, inženjer, svećenik, biskup.
Novi!!: Romanski jezici i Faust Vrančić · Vidi više »
Filološki fakultet „Blaže Koneski“ – Skoplje
Filološki fakultet „Blaže Koneski“ Sveučilišta "Sv.
Novi!!: Romanski jezici i Filološki fakultet „Blaže Koneski“ – Skoplje · Vidi više »
Francesco Redi
Francesco Redi, (Arezzo, 19. veljače 1626. – Pisa, 1. ožujka 1698.), bio je talijanski liječnik, prirodoslovac i pjesnik.
Novi!!: Romanski jezici i Francesco Redi · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Romanski jezici i Francuska · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Romanski jezici i Francuski jezik · Vidi više »
Frano Baras
Frano Baras (Split, 5. studenoga 1931. – Split, 26. ožujka 2023.) bio je hrvatski romanist, publicist i esejist. Pisao je članke i zapise o starijoj i novijoj prošlosti i sadašnjosti, području Dalmacije, posebice o Splitu, zbog čega nosi naslov čuvara splitskog pamćenja. Nositelj pamćenja Splita, prof. Frano Baras, predstavio dvije knjige, Slobodna Dalmacija, 25.10.2011. | 20:2, pristupljeno 4. svibnja 2016. Živio je u Splitu i na Madeiri. Frano Baras, Matica hrvatska, pristupljeno 4. svibnja 2016.
Novi!!: Romanski jezici i Frano Baras · Vidi više »
Galješki jezik
Galješki jezik ili galicijski jezik (ISO 639-3: glg; izv. galego) jedan je od romanskih jezika Španjolske kojime se služi narod Galježana.
Novi!!: Romanski jezici i Galješki jezik · Vidi više »
Giuseppe Praga
Giuseppe Praga (Sutomišćica (Ugljan), 19. ožujka 1893. – Venecija, 19. veljače 1958.) bio je talijanski povjesničar i arhivist iz Dalmacije, autor Povijesti Dalmacije s italocentričnih pozicija.
Novi!!: Romanski jezici i Giuseppe Praga · Vidi više »
Gramatički rod
Broj rodova ili imenskih klasa u nekim jezicima Rod se u jezikoslovlju odnosi na podjelu nekih riječi po biološkom ili sociološkom rodu.
Novi!!: Romanski jezici i Gramatički rod · Vidi više »
Humboldtovo sveučilište u Berlinu
Alexandera von Humboldta ispred Humboldtova sveučilišta. Obrati pažnju na španjolski natpis koji ga opisuje kao "drugog otkrivača Kube". Humboldtovo sveučilište u Berlinu (njemački Humboldt-Universität zu Berlin), najstarije berlinsko sveučilište koje je 1810.
Novi!!: Romanski jezici i Humboldtovo sveučilište u Berlinu · Vidi više »
Ido
Logo Ida Ido (ISO 639-3: ido), je logičan i jednostavan međunarodni umjetni jezik stvoren da bi olakšao komunikaciju među ljudima različitih govornih sredina i kultura.
Novi!!: Romanski jezici i Ido · Vidi više »
Indoeuropski jezici
Indoeuropski manjinski jezik sa službenim statusom Indoeuropska jezična porodica (privatni kod) prema broju govornika najveća je svjetska jezična porodica kojoj pripada većina europskih jezika i južne i zapadne Azije.
Novi!!: Romanski jezici i Indoeuropski jezici · Vidi više »
Infant
Španjolska kruna infanta Infant (ženski oblik: infanta) je naslov koji se davao svoj djeci portugalskog i španjolskog monarha, osim prijestolonasljedniku, te suprugama i djeci infanta (također i djeci kćeri koja je prijestolonasljednica).
Novi!!: Romanski jezici i Infant · Vidi više »
Istočnoromanski jezici
300px Istočnoromanski jezici (privatni kod) zasebna su grana romanskih jezika.
Novi!!: Romanski jezici i Istočnoromanski jezici · Vidi više »
Istriotski jezik
Istriotski (ISO 639-3: ist) je zapadnoitalski jezik koji se danas očuvao tek na području gradova Vodnjana i Rovinja u Istri, Hrvatska.
Novi!!: Romanski jezici i Istriotski jezik · Vidi više »
Istrorumunjski jezik
Istrorumunjski jezik (ISO 639-3: ruo) jezik istočnoromanske skupine, kojim na sjeveru Istre u nekoliko sela, poglavito Žejane, Lanišće i Šušnjevica danas govori nekoliko stotina Ćiribiraca (555 do 1500; 1994).
Novi!!: Romanski jezici i Istrorumunjski jezik · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Romanski jezici i Italija · Vidi više »
Italski jezici
Italski jezici (prvatni kod) pripadaju grani međusobno srodnih indoeuropskih jezika od kojih su se neki govorili u starom vijeku na području Apeninskog poluotoka.
Novi!!: Romanski jezici i Italski jezici · Vidi više »
Ivan Klajn
Prof.
Novi!!: Romanski jezici i Ivan Klajn · Vidi više »
Ivo Sanader
Dr.
Novi!!: Romanski jezici i Ivo Sanader · Vidi više »
Izdavačka kuća Buske
Izdavačka kuća Buske (njemački: Helmut Buske Verlag) je jezikoslovna izdavačka kuća sa sjedištem u Hamburgu.
Novi!!: Romanski jezici i Izdavačka kuća Buske · Vidi više »
Izoglosa
Farskim otocima njemačkim dijalektima - Benrathova i Speyerova crta - su označene crnim. ''Crta La Spezia-Rimini'' razdvaja sjeverne talijanske dijalekte od južnih Izoglosa je geografska granica neke jezične pojave, npr.
Novi!!: Romanski jezici i Izoglosa · Vidi više »
Izumrli jezici
Izumrli jezici, jezik koji više nema izvornih govornika.
Novi!!: Romanski jezici i Izumrli jezici · Vidi više »
Jezična porodica
Glavne jezične porodice svijeta Jezična porodica označuje skupinu različitih jezika koje se grupira zajedno na temelju zajedničkoga porijekla.
Novi!!: Romanski jezici i Jezična porodica · Vidi više »
Jezične porodice i jezici: Indoeuropski jezici – Nigersko-kongoanski jezici
Glavne jezične porodice.
Novi!!: Romanski jezici i Jezične porodice i jezici: Indoeuropski jezici – Nigersko-kongoanski jezici · Vidi više »
Jezici u Europi
Većina jezika u Europi pripada indoeuropskim jezicima.
Novi!!: Romanski jezici i Jezici u Europi · Vidi više »
Jidiš
Jidiš (heb. ייִדיש, Jiddisch; ISO 639-3: yid) jedna od dvije podskupine visokonjemačkih jezika kojim govori oko četiri milijuna Židova širom svijeta, poglavito u Izraelu i Njemačkoj.
Novi!!: Romanski jezici i Jidiš · Vidi više »
Josip Tabak
Josip Tabak (Sarajevo, 1. ožujka 1912. – Zagreb, 5. srpnja 2007.), hrvatski prevoditelj, pisac, esejist, novinar i književni kritičar, znalac preko dvadeset jezika.
Novi!!: Romanski jezici i Josip Tabak · Vidi više »
Južnoromanski jezici
Južnoromanski jezici, južna skupina romanskih jezika koji su rasprostranjeni na Korzici u Francuskoj i Sardiniji u Italiji.
Novi!!: Romanski jezici i Južnoromanski jezici · Vidi više »
Judeošpanjolski jezik
Judeošpanjolski, judeokastilski jezik, u Izraelu poznat kao jezik ladino, jezik je sefardskih Židova iz Španjolske, koji se danas govori poglavito na području Izraela; ima oko 110 000 govornika rasutih u nekoliko država, od čega 100 000 u Izraelu (1985).
Novi!!: Romanski jezici i Judeošpanjolski jezik · Vidi više »
Kastiljci
Kastiljci Kastiljci (španjolski: castellanos; arapski ესპანელები) su romanski narod nastanjen na gotovo čitavom području Pirenejskog poluotoka, u Španjolskoj.
Novi!!: Romanski jezici i Kastiljci · Vidi više »
Katalonci
Katalonci (katalonski, francuski i okcitanski: catalans, sardinski: cadelanos, španjolski: catalanes, talijanski: catalani) romanska su etnička skupina Službeno, pojmom „Katalonci” označavaju se stanovnici Katalonije, autonomne zajednice u Španjolskoj te stanovnike povijesne regije Roussillon u južnoj Francuskoj, danas departman Pyrénées-Orientales.
Novi!!: Romanski jezici i Katalonci · Vidi više »
Katalonski jezik
Govorno područje katalonskog jezika Katalonski jezik (katalonsko-valencijsko-balearski; ISO 639-3: cat) spada u grupu romanskih jezika.
Novi!!: Romanski jezici i Katalonski jezik · Vidi više »
Klaus Ebner
'''Klaus Ebner''' (2008.) Klaus Ebner (Beč, 8. kolovoza 1964.) je austrijski književnik.
Novi!!: Romanski jezici i Klaus Ebner · Vidi više »
Knez
Kip kneza Branimira u Ninu Knez ili kneginja (starosl. кънѩѕь) naslov je koji se davao pripadnicima plemstva, a u raznim je povijesnim razdobljima i u raznim krajevima imao različito značenje.
Novi!!: Romanski jezici i Knez · Vidi više »
Kornić
crkvica Svetog Dunata Punta Zabavni dio plaže na Dunatu Kornić je naselje na otoku Krku, administrativno pripada gradu Krku i jedan od njegovih mjesnih odbora.
Novi!!: Romanski jezici i Kornić · Vidi više »
Korzički jezik
Korzikanski ili korzički jezik (Corsu ili Lingua corsa; ISO 639-3: cos) je romanski jezik koji spada u skupinu južnoromanskih jezika.
Novi!!: Romanski jezici i Korzički jezik · Vidi više »
Kraljevina Kastilija
Grb Kraljevine Castille Kraljevina Kastilija je bila jedna od srednjovjekovnih kraljevina na Pirinejskom poluotoku.
Novi!!: Romanski jezici i Kraljevina Kastilija · Vidi više »
Krčkoromanski dijalekt
Krčkoromanski dijalekt (krčkoromanski, veljotski, staroveljotski; prema Veglia, talijanskom nazivu za otok Krk), izumrli zapadnoitalski dijalekt dalmatskog, kojim su na otoku Krku govorile skupine stočarskih morlačkih Vlaha.
Novi!!: Romanski jezici i Krčkoromanski dijalekt · Vidi više »
Krk
Krk (tal. Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).
Novi!!: Romanski jezici i Krk · Vidi više »
Krk (grad)
Krk je grad na zapadu Hrvatske, na otoku Krku.
Novi!!: Romanski jezici i Krk (grad) · Vidi više »
Kulturno područje
Sjedinjenih Američkih Država (1948.) Kulturna područja svijeta po definiciji Whittena i Huntera Afrike po definicji Melvilla J. Herskovitsa kineske kulture keltskih jezika, mogu se klasificirati kao kulturna regija Devet naroda Sjeverne Amerike Kulturno područje, kulturna regija ili kulturna sfera odnosi se na geografiju s jednom relativno homogenom ljudskom aktivnošću ili kompleksom aktivnosti (kultura).
Novi!!: Romanski jezici i Kulturno područje · Vidi više »
Langobardi
Henrik IV. i Fridrik I. Barbarossa. Langobardi (također Longobardi ili Lombardi) su germanski narod, podrijetlom iz Skandinavije.
Novi!!: Romanski jezici i Langobardi · Vidi više »
Latinska Amerika
Latinska Amerika (pridjev: latinskoamerički) je skupni naziv za sva ona područja u Americi koja su nakon velikih otkrića, od kraja XV st.
Novi!!: Romanski jezici i Latinska Amerika · Vidi više »
Latinska unija
Latinska unija je međunarodna organizacija sastavljena od zemalja u kojima se govore romanski jezici (francuski, španjolski, talijanski, portugalski, rumunjski i katalonski).
Novi!!: Romanski jezici i Latinska unija · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Romanski jezici i Latinski jezik · Vidi više »
Latvija
Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.
Novi!!: Romanski jezici i Latvija · Vidi više »
Ligurski jezik (romanski)
Ligurski jezik (ISO 639-3: lij), romanski jezik uže galoitalske skupine kojim danas govori preko 1 900 000 Đenoveških Liguraca u Italiji, uključujući i nešto Monegaska iz Monaka.
Novi!!: Romanski jezici i Ligurski jezik (romanski) · Vidi više »
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Novi!!: Romanski jezici i Lika · Vidi više »
Llanito jezik
Llanito jezik (ISO 639-3: llj; zahtjev odbijen), jezik iz Gibraltara na Iberskom poluotoku koji se temellji na andluzijskom španjolskom i britanskom engleskom.
Novi!!: Romanski jezici i Llanito jezik · Vidi više »
Lučac
Lučac (Lucaz, Luzaz, suburbium S. Dominici, povijesno predgrađe na istočnoj strani starog Splita, danas u sastavu gradskog kotara Lučac-Manuš. Središnja ulica Lučca je Radunica, poznata po staroj pučkoj arhitekturi i proslavi Dani Radunice.
Novi!!: Romanski jezici i Lučac · Vidi više »
Makedorumunjski jezik
Makedorumunjski jezik (aromunski, arumunjski, vlaški; ISO 639-3: rup), jezik Aromuna ili Arumunja, nevelikog raspršenog naroda kojim govori oko 200 000 od 700 000 etničkih Aromuna u Grčkoj, 50 000 u Albaniji (400 000 etničkih; Korçë, Lushnjë, Pernët, Gjirokastër, Sarandë, Berat, Durrës, Kavajë i Tiranë), 4 770 u Bugarskoj (2000 WCD; Peštera, Velingrad, Dupnica, Rakitovo i Blagoevgrad), 8 467 u Makedoniji (1994; Skopje, Štip, Bitola, Kruševo, Struga, Ohrid, Kočani-Vinica, Sveti Nikole, Kumanovo i Gevgelija), 28 000 u Rumunjskoj (Dobrudža) i 15 000 u Srbiji i Kosovu.
Novi!!: Romanski jezici i Makedorumunjski jezik · Vidi više »
Michel Thomasova Metoda
Michel Thomasova Metoda je originalna metoda koju je razvio Michel Thomas za podučavanje jezika.
Novi!!: Romanski jezici i Michel Thomasova Metoda · Vidi više »
Moldavski jezik
Moldavski jezik je naziv za moldavski standard rumunjskoga jezika.
Novi!!: Romanski jezici i Moldavski jezik · Vidi više »
Municipij
Municipij (lat. municipium, plural. municipia) je izraz koji se u rimskoj državi rabio za tzv.
Novi!!: Romanski jezici i Municipij · Vidi više »
Nikola Kovač
Nikola Kovač (Pločice, Konavle, 16. prosinca 1936. – Sarajevo, 24. rujna 2007.) bio je bosanskohercegovački esejist, prevoditelj, urednik, romanist, književni i likovni kritičar srpske nacionalnosti.
Novi!!: Romanski jezici i Nikola Kovač · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Romanski jezici i Njemački jezik · Vidi više »
Normandijski jezik
Normanski ili normanski francuski (Normaund, francuski: Normand, Guernésiais: Normand, Jèrriais: Nouormand) je, ovisno o klasifikaciji, ili francuski dijalekt ili romanski jezik koji se može klasificirati kao jedan od Oïl jezika zajedno s francuskim, pikardskim i valonskim.
Novi!!: Romanski jezici i Normandijski jezik · Vidi više »
Oïlski jezici
Oilski jezici (privatni kod), jedan od dva ogranka romanskih jezika uže galoretijske skupine koja obuhvaća (6) jezika rasprostranjenih poglavito u Francuskoj, dijelu Belgije i nekim prekomorskim zemljama.
Novi!!: Romanski jezici i Oïlski jezici · Vidi više »
Okcitanski jezici
Okcitanski jezici (langue d'oc) ogranak iberoromanskih jezika koji se govore u departmana južne Francuske, te u nekim dijelovima Španjolske i Italije.
Novi!!: Romanski jezici i Okcitanski jezici · Vidi više »
Okcitanski jezik
okcitanskog naroda Okcitanski jezik (provansalski, langue d'oc; ISO 639-3: oci) jedan od okcitanskih jezika, iberoromanski ogranak, koji se govore u departmanima južne Francuske, te u nekim dijelovima Španjolske i Italije, i u Monaku.
Novi!!: Romanski jezici i Okcitanski jezik · Vidi više »
Palatalni lateralni aproksimant
Palatalni lateralni aproksimant suglasnik je koji postoji u nekim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.
Novi!!: Romanski jezici i Palatalni lateralni aproksimant · Vidi više »
Palatalni nazal
Palatalni nasal suglasnik je koji postoji u nekim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.
Novi!!: Romanski jezici i Palatalni nazal · Vidi više »
Paragoga
Paragoga (iz grč. παραγωγή, latinica: paragogé), u starijim hrvatskim izvorima i zasuvak, naziv je za epentetsko dodavanje glasa ili sloga na kraj riječi u svrhu naglašavanja, izmjene gramatičkog značenja ili kao nezavisni razvoj u jeziku.
Novi!!: Romanski jezici i Paragoga · Vidi više »
Pavao Tekavčić
Pavao Tekavčić (Zagreb, 23. kolovoza 1931. – Zagreb, 19. ožujka 2007.), hrvatski jezikoslovac, talijanist i romanist.
Novi!!: Romanski jezici i Pavao Tekavčić · Vidi više »
Porok
Pušenje kao vrsta poroka. Porok je svaka loša navika, stečena sklonost koje se teško osloboditi.
Novi!!: Romanski jezici i Porok · Vidi više »
Portuñol
Govorno područje Portunhola Portuñol ili Portuhol mješani je je ne standardiziran/ne kodificiran jezik kojim govore u govornici u graničnim području usko povezanog Španjolskog i Porugalskog, a u Južnoj Americi osobito u sjevernim područjima Urugvaja i južnog Brazila.
Novi!!: Romanski jezici i Portuñol · Vidi više »
Portugalski jezik
thumb Portugalski jezik (ISO 639-3: por; a língua portuguesa) je romanski jezik kojim se služi oko 200 milijuna ljudi.
Novi!!: Romanski jezici i Portugalski jezik · Vidi više »
Povratne zamjenice
Povratne zamjenice u mnogim su jezicima vrsta zamjenica koje referiraju osobu koja već ima neku ulogu u rečenici.
Novi!!: Romanski jezici i Povratne zamjenice · Vidi više »
Punat
Punat je naselje i općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Romanski jezici i Punat · Vidi više »
Q
Datoteka:Latin alphabet Qq.png Q je 17.
Novi!!: Romanski jezici i Q · Vidi više »
Rezijanski jezik
Rezijanski Oče naš. Rezijanski jezik (slov.: Rezijanščina, svoje ime rozajanski langač ili lengač, tal.: Lingua resiana, furl.: Rosean) je autonomno narječje slovenskog jezika, kojim govori oko 1.500-3.000 ljudi, ponajviše u Reziji (Italija).
Novi!!: Romanski jezici i Rezijanski jezik · Vidi više »
Richard Kayne
Richard Stanley Kayne (New York, Sjedinjene Američke Države, 27. rujna 1944.), američki jezikoslovac.
Novi!!: Romanski jezici i Richard Kayne · Vidi više »
Romanizirani Briti
Odnosni stupanj romanizacije na osnovni arheoloških podataka. Romanizacija je bila najveća na jugoistoku. Stupanj je opadao kako se širila prema zapadu i sjeveru. Rimska akulturacija bila je najmanja moguća ili je uopće nije bilo zapadno od crte od Humbera ka Severnu, uključujući Cornwall i Devon. Romanizirani Briti je pojam kojim označujemo zajednicu odnosno kulturu koja je nastala spajanjem domorodačkih britskih elemenata (naroda keltskog jezika i običaja) s rimskom kulturom.
Novi!!: Romanski jezici i Romanizirani Briti · Vidi više »
Romanska Flandrija
Romanska Flandrija (francuski: Flandre romane ili Flandre gallicante, nizozemski: Romaans Vlaanderen latinski: Gallo-Flandria ili Flandria Gallica) je teritorij koji je bio dio bivše Grofovije Flandrije, a koristio se za područje gdje su stanovnici govorili romanske jezike, kao što je pikardijski.
Novi!!: Romanski jezici i Romanska Flandrija · Vidi više »
Rt
Rt je dio kopna koji je uvučen u more (ili jezero), a odlikuje ga niska obala.
Novi!!: Romanski jezici i Rt · Vidi više »
Ruže vjetrova
Graf ruže vjetrova Ruže vjetrova su grafički prikazi smjera i jačine puhanja vjetra na nekom mjestu.
Novi!!: Romanski jezici i Ruže vjetrova · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: Romanski jezici i Rumunjska · Vidi više »
Rumunjski jezik
Rumunjski jezik (ISO 639-3: ron; točnije, dačkorumunjski) najrašireniji je i, po broju govornika, najveći jezik grane istočnoromanskih jezika.
Novi!!: Romanski jezici i Rumunjski jezik · Vidi više »
Sardinski jezici
Sardinski jezici (Sardu, Saldu ISO 639) skupina su južnoromanskih jezika s otoka Sardinije, kojoj pripadaju kampidanski, logudorski, sasarski (sasareški) i galurski (galureški).
Novi!!: Romanski jezici i Sardinski jezici · Vidi više »
Schiavoni
Schiavoni (od latinskog: Sclavi izvedeno od novo latinskog: Sclabo, Sclavo, iz grčkog: Σλάβος), je bio termin koji se u ranom srednjem vijeku po Apeninskom poluotoku ustalio za Slavene, koji su zajedno s Avarima provalili u zapadne rimske provincije Norik, Dalmaciju, Panoniju i Iliriju.
Novi!!: Romanski jezici i Schiavoni · Vidi više »
Sekta
Sekta ili sljedba je svaka religiozna grupa koja ima vlastiti i svojstveni pogled na svijet, što proizlazi iz naučavanja jedne od glavnih religija svijeta, ali nije s njime identičan.
Novi!!: Romanski jezici i Sekta · Vidi više »
Sicilija
Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.
Novi!!: Romanski jezici i Sicilija · Vidi više »
Simonetta Sommaruga
Simonetta Sommaruga (2011) Simonetta Myriam Sommaruga (Sins, 14. svibnja 1960.) je švicarska političarka i pijanistica, članica Socijaldemokratske stranke Švicarske.
Novi!!: Romanski jezici i Simonetta Sommaruga · Vidi više »
Slavenski jezici
Južnoslavenski jezici slovenski, hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski, makedonski, bugarski Rasprostranjenost slavenskih jezika Pregled slavenskih jezika po uporabnim pismima Slavenski jezici (privatni kod) su podskupina Indoeuropskih jezika.
Novi!!: Romanski jezici i Slavenski jezici · Vidi više »
Sonet
'''Rukopisni original soneta s akrostihom autora Josipa Vidovića posvećenog Magdaleni Tomić''' Sonet je pjesnička forma talijanskog porijekla, sastavljena od četrnaest stihova (jedanaesteračkih, dvanaesteračkih, osmeračkih ili drugačijih) koji su u osnovnom obliku podijeljeni u dva katrena i dvije tercine ili terceta.
Novi!!: Romanski jezici i Sonet · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Romanski jezici i Split · Vidi više »
Srebreno
Srebreno je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i administrativno sjedište općine Župa dubrovačka.
Novi!!: Romanski jezici i Srebreno · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Romanski jezici i Srednji vijek · Vidi više »
Strasbourg
Strasbourg (elzaški: Strossburi; njemački: Straßburg) grad je na istoku Francuske, na lijevoj strani Rajne.
Novi!!: Romanski jezici i Strasbourg · Vidi više »
Sužan
Sužan je mjesto na otoku Krku, u općini Dobrinj, u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Romanski jezici i Sužan · Vidi više »
Svetište Majke Božje Višarske
Svetište Majke Božje Višarske europsko je katoličko marijansko svetište na Svetom Višarju (tal.: Monte Santo di Lussari, njem.: Luschariberg), u talijanskim Julijskim Alpama.
Novi!!: Romanski jezici i Svetište Majke Božje Višarske · Vidi više »
Talijanska književnost
Talijanska književnost je sva književnost pisana na talijanskom jeziku, pogotovo u Italiji.
Novi!!: Romanski jezici i Talijanska književnost · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Romanski jezici i Talijanski jezik · Vidi više »
Tito (razdvojba)
Tito je osobno ime koje dolazi od latinskoga Tit ili Titus.
Novi!!: Romanski jezici i Tito (razdvojba) · Vidi više »
Toharski jezici
Toharski je izumrla grana indoeuropske jezične porodice kojom su se služili Toharci na području oaza sjevernih predjela Tarimske zavale (današnji Xinjiang - Autonomna regija Ujgurskog naroda).
Novi!!: Romanski jezici i Toharski jezici · Vidi više »
Valencijsko narječje
Valencijski jezik (katalanski: valencià), dijalekt katalonskog jezika koji je prema Statutu autonomije iz 1982. godine, uz španjolski službeni jezik u Valencijskoj Zajednici, španjolskoj autonomnoj zajednici smještenoj na istoku Pirenejskog poluotoka na obali Sredozmenog mora.
Novi!!: Romanski jezici i Valencijsko narječje · Vidi više »
Veneti
Skupine na Apeninskom poluotoku u Željeznom doba. Veneti (poznati i kao heneti na latinskom i ενετοί enetoi na grčkom) su bili drevni narod koji je nastanjivao sjeveroistok današnje Italije, odnosno područje koje odgovara današnjoj regiji Veneto.
Novi!!: Romanski jezici i Veneti · Vidi više »
Vojvoda
Vojvodska heraldička kruna Vojvoda ili vojvotkinja (lat. dux) pripadnici su plemstva, povijesno prvi ispod kralja ili kraljice, a obično upravljaju vojvodstvom.
Novi!!: Romanski jezici i Vojvoda · Vidi više »
Vokativ
Vokativ (lat. vocare.
Novi!!: Romanski jezici i Vokativ · Vidi više »
Vulgarni latinski jezik
Vulgarni latinski jezik (lat. sermo vulgaris) označava dijalekte latinskog jezika koji su se govorili prvenstveno u zapadnim provincijama Rimskog Carstva, sve dok se ti dijalekti, sve se više međusobno udaljavajući, u 9. stoljeću nisu razvili u zasebne romanske jezike.
Novi!!: Romanski jezici i Vulgarni latinski jezik · Vidi više »
Zapadnogermanski jezici
Zapadnogermanski jezici, zapadna skupina germanskih jezika koja obuhvaća 41 jezik raširenih po zemljama zapadne i središnje Europe.
Novi!!: Romanski jezici i Zapadnogermanski jezici · Vidi više »
Zapadnoitalski jezici
Zapadnoitalski jezici, jedna od tri glavne skupine romanskih jezika koja obuhvaća (38), po novijoj klasifikaciji 32 jezika što se govore kroz južnu Europu od Moldavije na istoku pa preko Balkanskog, Apeninskog i Iberskog poluotoka do obala Atlantika na zapadu sve do belgije na sjeveru.
Novi!!: Romanski jezici i Zapadnoitalski jezici · Vidi više »
1Lib1Ref
Vizualni sadržaj za kampanju ''1lib1ref'' #1Lib1Ref (poznat na nekim romanskim jezicima i kao #1Bib1Ref) je wikipedijska kampanja koja poziva knjižničare da sudjeluju u projektu online enciklopedije tako da poboljšavaju članke dodavanjem kvalitetnih referenci člancima koji ih nemaju.
Novi!!: Romanski jezici i 1Lib1Ref · Vidi više »
