Brže od pregledniku!
199 odnosi: Adaševci, Andrijaševci, Andy Warhol, Austro-Ugarska, Austrougarska vojska, Đurđevo (Žabalj, Srbija), Šajkaš, Šibensko-kninska županija, Šid, Šid (općina), Šiprage, Šodolovci, Švedska invazija na Poljsku, Žabalj, Čađavica, Čavle, Češka, Češko državno pravo, Čepin, Čurug, Bačinci, Bačka Palanka (općina), Bački Jarak, Baška, Bale, Bardejov, Berkasovo, Bijelo Brdo (Erdut), Bikić Do, Bilje, Bill Evans, Bingula, Bogatić (Srbija), Bogdanovci, Borovo, Bosilegrad, Bosna i Hercegovina (1918. – 1923.), Botoșani (županija), Brăila (županija), Brdovec, Brestovac, Bukovina, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, Darda, Deronje, Despotovo, Dionizije Njaradi, Dobrota, Donji Andrijevci, Doroslovo, ..., Drenovci, Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata, Erdevik, Etničke grupe Češke, Etničke grupe Bosne i Hercegovine, Etničke grupe Hrvatske, Etničke grupe SAD-a, Festival izvornog folklora Kucurska žetva, Festival kulture Rusina Crvena ruža, Gajdobra, Gibarac, Giraltovce, Gospođinci, Grkokatolička crkva u Hrvatskoj, Havrijil Kosteljnik, Hrvatski Breg, Hrvatsko-ukrajinski odnosi, Humenné, Ikona Majke Božje Klokočovske, Indoeuropljani, Irena Kolesar, Istočna Europa, Istočni Slaveni, Istočnoslavenski jezici, Južnobački okrug, Kijevska Rus', Kolut (Sombor, Srbija), Kosančić, Kotor Varoš, Kraljevina Mađarska, Kruščić, Kucura, Kula (Bačka), Kula (općina), Kuršumlija, Lalić (Odžaci, Srbija), Lemki, Levoča, Limena katedrala, Lipany, Lipar, Mađari u Vojvodini, Mađarska grkokatolička Crkva, Maramureș (županija), Medzilaborce, Mikleuš, Mikluševačko ljeto, Mikluševci, Mošorin, Molovin, Nacionalna manjina, Narodi svijeta R, Negoslavci, Nova Crvenka, Novi Beograd, Okrug Medzilaborce, Organizacija ukrajinskih nacionalista, Osječko-baranjska županija, Palilula (općina, Beograd), Pančevo, Panslavenske boje, Parage, Petrovačko zvono, Petrovaradin, Pištinci, Piroge, Pivnice (Bačka Palanka, Srbija), Podolci, Politički rusinizam, Poljska, Poljsko-litavsko-teutonski rat, Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1921., Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1961., Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1971., Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1981., Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991., Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991., Popis stanovništva u Sloveniji 1991., Poprad, Povijest Češke, Povijest Poljske, Povijest Rusije, Povijest Ukrajine, Prešov, Prešovský kraj, Privina Glava, Rajevo Selo, Rusi, Rusini, Rusini u Hrvatskoj, Rusini u Mađarskoj, Rusinska grkokatolička Crkva, Rusinski jezik, Ruski Krstur, Ruteni, Sabinov, Satu Mare (županija), Savez Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske, Savino Selo, Selenča, Sereď, Sikirevci, Silbaš, Sirig, Slaveni, Slavomir Miklovš, Slavonija, Slovačka, Snina, Sot, Sportsko društvo Rusin Mikluševci, Srbija, Srijem, Srijemska Mitrovica, Srijemska Mitrovica (općina), Stanovništvo Hrvatske, Stanovništvo Slovačke, Stanovništvo Srbije, Stanovništvo Ukrajine, Stará Ľubovňa, Strážske, Stropkov, Subotica, Surčin (općina), Svidník, Temerin, Tompojevci, Trpinja, Užgorod, Ukrajina, Ukrajinci, Ukrajinci Hrvatske (knjiga), Vašica, Velika Mađarska, Velikosrpska propaganda, Vinkovci, Vizić, Volodymyr Hnatjuk, Vranov nad Topľou, Vršac, Vrbas (općina), Vukovar, Vukovarsko-srijemska županija, Vysoké Tatry, Zakarpatje, Zakarpatska oblast, Zapadnobački okrug, Zemun, Zrenjanin. Proširite indeks (149 više) »
Adaševci
Adaševci (srp.: Адашевци) je naselje u općini Šid u Srijemskom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Rusini i Adaševci · Vidi više »
Andrijaševci
Rijeka Bosut razdvaja Rokovce i Andrijaševce Andrijaševci su općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Rusini i Andrijaševci · Vidi više »
Andy Warhol
Andy Warhol (ponegdje Andrew Warhola); (Pittsburgh, 6. kolovoza 1928. – New York, 22. veljače 1987.), američki slikar, dizajner i filmski stvaratelj rusinskog podrijetla.
Novi!!: Rusini i Andy Warhol · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Rusini i Austro-Ugarska · Vidi više »
Austrougarska vojska
Austrougarska vojska bila je kopnena sastavnica oružanih snaga Austro-Ugarske od 1867.
Novi!!: Rusini i Austrougarska vojska · Vidi više »
Đurđevo (Žabalj, Srbija)
Đurđevo (ćir.: Ђурђево, mađ.: Sajkásgyörgye, rusinski: Дюрдьов) je naselje u općini Žabalj u Južnobačkom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Rusini i Đurđevo (Žabalj, Srbija) · Vidi više »
Šajkaš
Šajkaš (ćir.: Шајкаш, mađ.: Sajkásszentiván njem.: Schajkasch-Sentiwan) je naselje u općini Titel u Južnobačkom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Rusini i Šajkaš · Vidi više »
Šibensko-kninska županija
Svečana zastava bivše Šibenske županije (1993. – 1997.) Šibensko-kninska županija jest županija u Hrvatskoj smještena u središnjoj i sjevernoj Dalmaciji.
Novi!!: Rusini i Šibensko-kninska županija · Vidi više »
Šid
Šid je grad i općina u zapadnom Srijemu (Vojvodina, Srbija), smješten na padinama Fruške gore.
Novi!!: Rusini i Šid · Vidi više »
Šid (općina)
Mapa općine Šid Općina Šid je jedna od općina u Republici Srbiji.
Novi!!: Rusini i Šid (općina) · Vidi više »
Šiprage
Šiprage su naseljeno mjesto u općini Kotor Varoš, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.
Novi!!: Rusini i Šiprage · Vidi više »
Šodolovci
Šodolovci (srp. ćir. Шодоловци; mađ. Páznán), su naselje i općina u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Rusini i Šodolovci · Vidi više »
Švedska invazija na Poljsku
Švedska invazija na Poljsko-Litavsku Uniju ili Švedski potop (poljski: Роtор, litavski: Tvanas) označava niz događaja sredinom 17. stoljeća na teritoriju Poljsko-Litavske Unije.
Novi!!: Rusini i Švedska invazija na Poljsku · Vidi više »
Žabalj
Pravoslavna crkva u Žablju Žabalj (ćir.: Жабаљ, mađ.: Zsablya, njem.: Josefsdorf) je grad i središte istoimene općine u Južnobačkom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Rusini i Žabalj · Vidi više »
Čađavica
Čađavica je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Rusini i Čađavica · Vidi više »
Čavle
Čavle je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Rusini i Čavle · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Rusini i Češka · Vidi više »
Češko državno pravo
Češko državno pravo pojam je koji označava skup povijesnih i državno-pravnih činjenica na kojima je utemeljena težnja češkoga naroda za očuvanjem nacionalne samostalnosti i postizanjem teritorijalnoga jedinstva zemalja Češke krune, najprije u okviru Habsburške Monarhije, a potom i u ostalim državno-pravnim okolnostima.
Novi!!: Rusini i Češko državno pravo · Vidi više »
Čepin
Čepin je općina i naselje u Hrvatskoj.
Novi!!: Rusini i Čepin · Vidi više »
Čurug
Čurug (ćir.: Чуруг, mađ.: Csurog) je naselje u općini Žabalj u Južnobačkom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Rusini i Čurug · Vidi više »
Bačinci
Bačinci (srp.: Бачинци) je naselje u općini Šid u Srijemskom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Rusini i Bačinci · Vidi više »
Bačka Palanka (općina)
Mapa općine Bačka Palanka Općina Bačka Palanka je jedna od općina u Republici Srbiji.
Novi!!: Rusini i Bačka Palanka (općina) · Vidi više »
Bački Jarak
Bački Jarak (ćir.: Бачки Јарак, mađ.: Tiszaistvánfalva, njem.:Jarmosch) je grad u općini Temerin u Južnobačkom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Rusini i Bački Jarak · Vidi više »
Baška
Pogled na Bašku iz zraka. Baška je naselje i općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Rusini i Baška · Vidi više »
Bale
Bale (tal. Valle) općina u zapadnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Rusini i Bale · Vidi više »
Bardejov
Bardejov (mađ. Bártfa, njem. Bartfeld) je grad u Prešovskom kraju u sjeveroistočnoj Slovačkoj.
Novi!!: Rusini i Bardejov · Vidi više »
Berkasovo
Berkasovo je selo u Srijemu, u Vojvodini, Srbija.
Novi!!: Rusini i Berkasovo · Vidi više »
Bijelo Brdo (Erdut)
Bijelo Brdo (srp. ćir. Бијело Брдо), je naselje u sastavu općine Erdut u Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Rusini i Bijelo Brdo (Erdut) · Vidi više »
Bikić Do
Bikić Do (rusinski: Бикич Дол) je naselje u općini Šid u Srijemskom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Rusini i Bikić Do · Vidi više »
Bilje
Bilje (mađarski: Bellye) je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Rusini i Bilje · Vidi više »
Bill Evans
William John Evans, poznatiji kao Bill Evans (Plainfield, 16. kolovoza 1929. – New York, 15. rujna 1980.) bio je američki jazz pijanist i skladatelj.
Novi!!: Rusini i Bill Evans · Vidi više »
Bingula
Bingula je naselje u općini Šid u Srijemskom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Rusini i Bingula · Vidi više »
Bogatić (Srbija)
Bogatić (ćirilično: Богатић) je naselje i središte istoimene općina u sjeverozapadnom dijelu Republike Srbije.
Novi!!: Rusini i Bogatić (Srbija) · Vidi više »
Bogdanovci
Bogdanovci su općina u Hrvatskoj, u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Novi!!: Rusini i Bogdanovci · Vidi više »
Borovo
Rijeka Dunav u Borovu, pogled prema Vukovaru Borovo (srp. ćir. Борово; mađ. Boró; njem. Worow), također poznato kao Borovo Selo (kako bi se razlikovalo od prigradskog naselja Borovo Naselje koje je do 1980. godine također bilo dio katastarske općine Borovo), je selo i općina u Vukovarsko-srijemskoj županiji u istočnom dijelu Hrvatske.
Novi!!: Rusini i Borovo · Vidi više »
Bosilegrad
Bosilegrad (bug. Босилеград, ćir.: Босилеград) je grad i središte istoimene općine u Pčinjskome okrugu u južnoj Srbiji.
Novi!!: Rusini i Bosilegrad · Vidi više »
Bosna i Hercegovina (1918. – 1923.)
Pokrajina Bosna i Hercegovina bila je privremena pokrajina Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, koja je postojala od jugoslavenskog ujedinjenja 1918.
Novi!!: Rusini i Bosna i Hercegovina (1918. – 1923.) · Vidi više »
Botoșani (županija)
Botoșani županija nalazi se u sjevernoj Rumunjskoj, u povijesnoj pokrajini Moldaviji.
Novi!!: Rusini i Botoșani (županija) · Vidi više »
Brăila (županija)
Brăila županija nalazi se u jugoistočnoj Rumunjskoj u povjesnoj pokrajini Munteniji.
Novi!!: Rusini i Brăila (županija) · Vidi više »
Brdovec
Brdovec je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Rusini i Brdovec · Vidi više »
Brestovac
Brestovac je naseljeno mjesto i istoimena općina u Slavoniji, u Požeško-slavonskoj županiji.
Novi!!: Rusini i Brestovac · Vidi više »
Bukovina
'''Grb Bukovine''' '''Grb pokrajine Bukovine unutar Austro-Ugarske''' '''Zastava Bukovine u Austro-Ugarskoj''' '''Položaj Bukovine u današnjoj Rumunjskoj i Ukrajini''' '''Etnički sastav Bukovine''' '''Podijela Bukovine 1940. godine između SSSR-a i Rumunjske''' Bukovina (ukrajinski: Буковина/Bukovyna, rumunjski: Bucovina, njemački: Bukowina) je povijesna pokrajina smještena na granici Rumunjske i Ukrajine.
Novi!!: Rusini i Bukovina · Vidi više »
Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje
Dan sjećanja ili službeno Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje obilježava se 18.
Novi!!: Rusini i Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje · Vidi više »
Darda
Darda (mađ. Dárda) je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Rusini i Darda · Vidi više »
Deronje
Deronje (srp.: Дероње, njem. Dornau, mađ, Dernye) je naselje u općini Odžaci u Zapadnobačkom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Rusini i Deronje · Vidi više »
Despotovo
Despotovo (ćir.: Деспотово, mađ.: Úrszentiván, njem.: Despot-Sankt-Iwan, ranije Despot Sveti Ivan i Vasiljevo) je naselje u općini Bačka Palanka u Južnobačkom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Rusini i Despotovo · Vidi više »
Dionizije Njaradi
Dionizije Njaradi (rusinski Дионизий Няради) (Ruski Krstur, 10. listopada 1874. – Mrzlo Polje, 14. travnja 1940.) bio je grkokatolički Križevački biskup i vodeći rusinski intelektualac svog vremena.
Novi!!: Rusini i Dionizije Njaradi · Vidi više »
Dobrota
Dobrota je grad u općini Kotor u Crnoj Gori.
Novi!!: Rusini i Dobrota · Vidi više »
Donji Andrijevci
Donji Andrijevci su općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Brodsko-posavskoj županiji.
Novi!!: Rusini i Donji Andrijevci · Vidi više »
Doroslovo
Doroslovo (ćir.: Дорослово, mađ.:Doroszló) je naselje u općini Sombor u Zapadnobačkom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Rusini i Doroslovo · Vidi više »
Drenovci
Drenovci su cvelfersko naselje i sjedište istoimene općine na jugu Vukovarsko-srijemske županije.
Novi!!: Rusini i Drenovci · Vidi više »
Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata
Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata je skupni naziv za 16 pravoslavnih i grčko-katoličkih crkava koje su upisane na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi, a od kojih se 8 nalazi u poljskim vojvodstvima: Malopoljskom i Potkarpatskom vojvodstvu, te 8 u ukrajinskim pokrajinama: Lavovskoj i Ivano-Frankovskoj oblasti.
Novi!!: Rusini i Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata · Vidi više »
Erdevik
Erdevik je vinogradarsko naselje na Fruškoj gori u općini Šid u Srijemskom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Rusini i Erdevik · Vidi više »
Etničke grupe Češke
Etničke grupe Češke: 10,186,000 stanovnika UN Country Population (2007).
Novi!!: Rusini i Etničke grupe Češke · Vidi više »
Etničke grupe Bosne i Hercegovine
Etničke grupe Bosne i Hercegovine, 4.363.000 stanovnika (1991.).
Novi!!: Rusini i Etničke grupe Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Etničke grupe Hrvatske
Etničke grupe Hrvatske: UN Country Population (2007) 4,555.000.
Novi!!: Rusini i Etničke grupe Hrvatske · Vidi više »
Etničke grupe SAD-a
Etničke grupe SAD-a: 308,798,000 (UN Country Population; 2008) preko 310 naroda.
Novi!!: Rusini i Etničke grupe SAD-a · Vidi više »
Festival izvornog folklora Kucurska žetva
Festival izvornog folklora Kucurska žetva je folklorna manifestacija koja se održava u selu Kucuri, autonomna pokrajina Vojvodina, Republika Srbija.
Novi!!: Rusini i Festival izvornog folklora Kucurska žetva · Vidi više »
Festival kulture Rusina Crvena ruža
Festival kulture Rusina Crvena ruža je glazbena i folklorna manifestacija koja se održava u selu Ruskom Krsturu, autonomna pokrajina Vojvodina, Republika Srbija.
Novi!!: Rusini i Festival kulture Rusina Crvena ruža · Vidi više »
Gajdobra
Gajdobra (ćir.: Гајдобра, mađ.: Szépliget, njem.: Schönau) je naselje u općini Bačka Palanka u Južnobačkom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Rusini i Gajdobra · Vidi više »
Gibarac
Gibarac je selo u Srijemu, u autonomnoj pokrajini Vojvodini, Srbija.
Novi!!: Rusini i Gibarac · Vidi više »
Giraltovce
Giraltovce (mađ. Girált) grad je u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj.
Novi!!: Rusini i Giraltovce · Vidi više »
Gospođinci
Gospođinci (ćir.: Госпођинци, mađ.: Boldogasszonyfalva) su naselje u općini Žabalj u Južnobačkom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Rusini i Gospođinci · Vidi više »
Grkokatolička crkva u Hrvatskoj
Grkokatolička katedrala u Križevcima Slavonskog Broda Vrhovni nadbiskup Ukrajinske grkokatoličke crkve Svjatoslav Ševčuk (lijevo) i hrvatski grkokatolički biskup Nikola Kekić prigodom obilježavanja 400. obljetnice Marčanske unije u Križevcima 2012. godine. Grkokatolička crkva u Hrvatskoj je Katolička crkva koja koristi bizantski istočni obred.
Novi!!: Rusini i Grkokatolička crkva u Hrvatskoj · Vidi više »
Havrijil Kosteljnik
Havrijil Kosteljnik (1886. – 1948.) je književni utemeljitelj rusinske književnosti za Rusine naseljene u Hrvatskoj i Bačkoj.
Novi!!: Rusini i Havrijil Kosteljnik · Vidi više »
Hrvatski Breg
Hrvatski Breg je naselje u Gradu Rumi.
Novi!!: Rusini i Hrvatski Breg · Vidi više »
Hrvatsko-ukrajinski odnosi
50px Hrvatsko-ukrajinski odnosi (ukrajinski: Українсько-хорватські відносини) vanjski su odnosi između Hrvatske i Ukrajine.
Novi!!: Rusini i Hrvatsko-ukrajinski odnosi · Vidi više »
Humenné
Humenné (mađ: Homonna, njem: Homenau) je grad u Prešovskom kraju u sjeveroistočnoj Slovačkoj.
Novi!!: Rusini i Humenné · Vidi više »
Ikona Majke Božje Klokočovske
desno Ikona Majke Božje Klokočovske čudotvorna je ikona iz sela Klokočov u Slovačkoj, koju najviše štuju grkokatolički vjernici.
Novi!!: Rusini i Ikona Majke Božje Klokočovske · Vidi više »
Indoeuropljani
Indoeuropljani - Ime narodima koji se služe jezicima indoeuropske jezične porodice, i čije se porijeklo traži u hipotetičkim Proto-Indoeuropljanima koji su se služili proto-indoeuropskim jezikom.
Novi!!: Rusini i Indoeuropljani · Vidi više »
Irena Kolesar
Irena Kolesar (Slavonski Brod, 22. studenog 1925. – Zagreb, 3. rujna 2002.) je bila hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica.
Novi!!: Rusini i Irena Kolesar · Vidi više »
Istočna Europa
Istočna Europa Istočna Europa europska je regija koju čine države.
Novi!!: Rusini i Istočna Europa · Vidi više »
Istočni Slaveni
Istočni Slaveni su zbirni naziv za Ruse, Bjeloruse i Ukrajince.
Novi!!: Rusini i Istočni Slaveni · Vidi više »
Istočnoslavenski jezici
Istočnoslavenski jezici su podskupina iz skupine slavenskih jezika, indoeuropska jezična porodica.
Novi!!: Rusini i Istočnoslavenski jezici · Vidi više »
Južnobački okrug
Južnobački okrug (srpski: Јужнобачки округ, Južnobački okrug; mađarski: Dél Bácskai Körzet; slovački: Juhobáčsky okres; rusinski: Јужнобачки окрух; rumunjski: Districtul Backa de Sud) je okrug na sjeveru Republike Srbije.
Novi!!: Rusini i Južnobački okrug · Vidi više »
Kijevska Rus'
Kijevska Rus' – (čitaj: Kijevska Rus', slovo «u» je naglašeno); (ukrajinski: Ки́ївська Русь – Kyjivs'ka Rus', ruski: Ки́евская Русь – Kievskaja Rus', bjeloruski: Кіеўская Русь – Kieŭskaja Rus') je prva istočnoslavenska država koja se pojavila pod istočnoslavenskim plemenom Poljanima i Vikinzima u 9.
Novi!!: Rusini i Kijevska Rus' · Vidi više »
Kolut (Sombor, Srbija)
Kolut (ćir.: Колут, mađ.: Küllőd, njem.:Kolluth) je naselje u općini Sombor u Zapadnobačkom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Rusini i Kolut (Sombor, Srbija) · Vidi više »
Kosančić
Kosančić (ćir.: Косанчић) je naselje u općini Vrbas u Južnobačkom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Rusini i Kosančić · Vidi više »
Kotor Varoš
Kotor Varoš je općina u Bosni i Hercegovini, u entitetu Republika Srpska.
Novi!!: Rusini i Kotor Varoš · Vidi više »
Kraljevina Mađarska
Kraljevina Mađarska (mađ. Magyar Királyság), poznata i pod nazivom Regenstvo, postojala je između 1920.
Novi!!: Rusini i Kraljevina Mađarska · Vidi više »
Kruščić
Kruščić (ćir.: Крушчић, njem.: Weprovatz, mađ.: Veprőd) je naselje u općini Kula u Zapadnobačkom okrugu u Vojvodini, naseljeno pretežno Srbima i Crnogorcima.
Novi!!: Rusini i Kruščić · Vidi više »
Kucura
Kucura (ćir.: Куцура, mađ.: Kucora, njem.:Kutzura) je naselje u općini Vrbas u Južnobačkom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Rusini i Kucura · Vidi više »
Kula (Bačka)
Kula je grad i sjedište istoimene općine u Zapadnobačkom okrugu, u Vojvodini, Srbija.
Novi!!: Rusini i Kula (Bačka) · Vidi više »
Kula (općina)
Mapa općine Kula Općina Kula je jedna od općina u Republici Srbiji.
Novi!!: Rusini i Kula (općina) · Vidi više »
Kuršumlija
Kuršumlija (ćirilično: Куршумлија) je naselje i središte istoimene općina u južnom dijelu Republike Srbije.
Novi!!: Rusini i Kuršumlija · Vidi više »
Lalić (Odžaci, Srbija)
Lalić (srp.: Лалић, svk. Laliť, mađ, Liliomos) je naselje u općini Odžaci u Zapadnobačkom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Rusini i Lalić (Odžaci, Srbija) · Vidi više »
Lemki
Lemki u narodnoj nošnji (lijevo), Prešovska regija, Slovačka Lemki (ukrajinski, rusinski: Лeмки, lemkivski: Лeмкы) su manja etnička zajednica nastanjena na graničnim karpatskim prostorima Poljske, Ukrajine i Slovačke.
Novi!!: Rusini i Lemki · Vidi više »
Levoča
Levoča (mađ. Lőcse, njem. Leutschau) je grad u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj i upravno središte Okruga Levoča.
Novi!!: Rusini i Levoča · Vidi više »
Limena katedrala
Limena katedrala (ukr.: Бляшана Катедра) bila je prva neovisna ukrajinska crkva u Sjevernoj Americi te srce Serafimitske Crkve.
Novi!!: Rusini i Limena katedrala · Vidi više »
Lipany
Lipany (mađ. Héthárs, njem. Siebenlinden, lat. Septemtiliae) je grad u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj.
Novi!!: Rusini i Lipany · Vidi više »
Lipar
Lipar (ćir.: Липар) je naselje u općini Kula u Zapadnobačkom okrugu u Vojvodini, naseljeno pretežno Srbima.
Novi!!: Rusini i Lipar · Vidi više »
Mađari u Vojvodini
Mađari su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.
Novi!!: Rusini i Mađari u Vojvodini · Vidi više »
Mađarska grkokatolička Crkva
Mađarska grkokatolička Crkva (mađ.: Magyar görögkatolikus egyház) je Katolička Crkva prema bizantskom crkvenom obredu, direktno odgovorna Svetom ocu u Vatikanu.
Novi!!: Rusini i Mađarska grkokatolička Crkva · Vidi više »
Maramureș (županija)
Maramureș ((mađarski:Máramaros) županija nalazi se u sjeverozapadnoj Rumunjskoj u povjesnoj pokrajini Transilvaniji. Glavni grad županije Maramureș je grad Baia Mare.
Novi!!: Rusini i Maramureș (županija) · Vidi više »
Medzilaborce
Medzilaborce (mađ. Mezőlaborc, rue. Меджилабірці/Medžilabirci) je grad u Prešovskom kraju u sjeveroistočnoj Slovačkoj.
Novi!!: Rusini i Medzilaborce · Vidi više »
Mikleuš
Mikleuš je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Rusini i Mikleuš · Vidi više »
Mikluševačko ljeto
Mikluševačko ljeto (rusinski: Миклошевске лєто), je manifestacija kulture Rusina i Ukrajinaca iz Hrvatske.
Novi!!: Rusini i Mikluševačko ljeto · Vidi više »
Mikluševci
Mikluševci (rusinski:Миклошевци, ukrajinski: Мiклушевці), je naselje u sastavu općine Tompojevci.
Novi!!: Rusini i Mikluševci · Vidi više »
Mošorin
Mošorin (ćir.: Мошорин, mađ, Mozsor) je naselje u općini Titel u Južnobačkom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Rusini i Mošorin · Vidi više »
Molovin
Molovin (ćir.: Моловин) je naselje u općini Šid u Srijemskom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Rusini i Molovin · Vidi više »
Nacionalna manjina
Rumunjskoj. Nacionalna manjina je dio određenog naroda i/ili nacije koji ne živi u svojoj nacionalnoj državi, već kao manjina u nekoj drugoj državi, zajedno s drugim narodima.
Novi!!: Rusini i Nacionalna manjina · Vidi više »
Narodi svijeta R
Narodi svijeta R.
Novi!!: Rusini i Narodi svijeta R · Vidi više »
Negoslavci
Negoslavci (srp. ćir. Негославци; mađ. Negoszlovce), su naselje i općina u Hrvatskoj, u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Novi!!: Rusini i Negoslavci · Vidi više »
Nova Crvenka
Nova Crvenka (ćir.: Нова Црвенка) je naselje u općini Kula u Zapadnobačkom okrugu u Vojvodini, naseljeno pretežno Srbima.
Novi!!: Rusini i Nova Crvenka · Vidi više »
Novi Beograd
Novi Beograd je beogradska općina s najvećim brojem stanovnika.
Novi!!: Rusini i Novi Beograd · Vidi više »
Okrug Medzilaborce
Okrug Medzilaborce (slovački: Okres Medzilaborce) nalazi se u istočnoj Slovačkoj u Prešovskom kraju.
Novi!!: Rusini i Okrug Medzilaborce · Vidi više »
Organizacija ukrajinskih nacionalista
Znak Organizacije ukrajinskih nacionalista (M) Organizacija ukrajinskih nacionalista (ukr. Організація українськихнаціоналістів), skraćeno OUN, ukrajinski je politički pokret stvoren 1929.
Novi!!: Rusini i Organizacija ukrajinskih nacionalista · Vidi više »
Osječko-baranjska županija
Osječko-baranjska županija je jedna od dvadeset hrvatskih županija, smještena je na istoku Hrvatske.
Novi!!: Rusini i Osječko-baranjska županija · Vidi više »
Palilula (općina, Beograd)
Palilula je jedna od općina grada Beograda.
Novi!!: Rusini i Palilula (općina, Beograd) · Vidi više »
Pančevo
Pančevo (srp. ćir. Панчево, mađ. Pancsova, njem. Banstadt i Pantschowa, tur. Pançova, rum. Panciova, slovač. Pánčevo, rusin. Панчево) je grad u Banatu (Vojvodina, Republika Srbija), na rijeci Tamišu.
Novi!!: Rusini i Pančevo · Vidi više »
Panslavenske boje
Slavenskom kongresu u Pragu Panslavenske boje su crvena, bijela i plava; te boje se nalaze na većini zastava slavenskih zemalja.
Novi!!: Rusini i Panslavenske boje · Vidi više »
Parage
Parage (ćir.: Параге, mađ.: Parrag) je naselje u općini Bačka Palanka u Južnobačkom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Rusini i Parage · Vidi više »
Petrovačko zvono
Petrovačko zvono (rusinski: Петривски дзвон), je najveća i središnja godišnja kulturna manifestacija Rusina i Ukrajinaca iz Hrvatske.
Novi!!: Rusini i Petrovačko zvono · Vidi više »
Petrovaradin
Petrovaradinska tvrđava Petrovaradin (srp. Петроварадин, mađ. Pétervárad, njem. Peterwardein), nekadašnji utvrđeni grad uz rijeku Dunav, danas dio užeg gradskog područja Novog Sada.
Novi!!: Rusini i Petrovaradin · Vidi više »
Pištinci
Pištinci Ono što nije zapisano, nije se ni dogodilo, 26.
Novi!!: Rusini i Pištinci · Vidi više »
Piroge
Piroge su danas međunarodno slavensko jelo koje se koristilo na galicijskom prostoru bivše Poljske države, današnjim prostorima zapadne Ukrajine, istočne Poljske i Slovačke, gdje se mješalo niz slavenskih naroda između ostalih i Poljaci, Ukrajinci i Bjelorusi, posljednja dva naroda tada su bila poznata kao Rusini.
Novi!!: Rusini i Piroge · Vidi više »
Pivnice (Bačka Palanka, Srbija)
Pivnice (ćir.: Pivnice, mađ.: Pincéd) je naselje u općini Bačka Palanka u Južnobačkom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Rusini i Pivnice (Bačka Palanka, Srbija) · Vidi više »
Podolci
*Selo Podolec prvo je nosilo to ime.
Novi!!: Rusini i Podolci · Vidi više »
Politički rusinizam
Politički rusinizam; također Političko rusinstvo; je ukrajinski termin za politiku propagiranja postojanja rusinske nacije u kojoj se nastoji obrazložiti specifičnost rusinskog nacionalnog identiteta te njegova različitost od onog ukrajinskog.
Novi!!: Rusini i Politički rusinizam · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Rusini i Poljska · Vidi više »
Poljsko-litavsko-teutonski rat
Poljsko-litavsko-teutonski rat, poznat i kao Veliki rat vođen je u razdoblju od 1409. do 1411. godine između Kraljevine Poljske i Velike Kneževine Litve protiv države Teutonskih vitezova.
Novi!!: Rusini i Poljsko-litavsko-teutonski rat · Vidi više »
Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1921.
Austrougarski kruzi su postali jugoslavenske oblasti sa sjedištima: Bihać, Banja Luka, Tuzla, Travnik, Sarajevo i Mostar. Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini je izvršen 1921. godine, po prvi put od strane vlasti Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
Novi!!: Rusini i Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1921. · Vidi više »
Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1961.
Stanovništvo Bosne i Hercegovine po naseljima prema popisu iz 1961. godine; Srbi - plava, Muslimani - zelena, Hrvati - narančasta. Treći po redu popis stanovništva u drugoj Jugoslaviji objavljen je 30. ožujka 1961. godine.
Novi!!: Rusini i Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1961. · Vidi više »
Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1971.
Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini je izvršen 1971. godine.
Novi!!: Rusini i Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1971. · Vidi više »
Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1981.
Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini je izvršen 1981. godine.
Novi!!: Rusini i Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1981. · Vidi više »
Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.
Stanovništvo Bosne i Hercegovine po naseljima prema popisu iz 1991. godine; Srbi - plava, Muslimani - zelena, Hrvati - narančasta. Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini je izvršen u ožujku 1991. godine.
Novi!!: Rusini i Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991. · Vidi više »
Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.
Popis stanovništva u Hrvatskoj proveden je u ožujku 1991.
Novi!!: Rusini i Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991. · Vidi više »
Popis stanovništva u Sloveniji 1991.
Popis stanovništva u SR Sloveniji je izvršen u ožujku 1991. godine, kao dio Popisa stanovništva u Jugoslaviji.
Novi!!: Rusini i Popis stanovništva u Sloveniji 1991. · Vidi više »
Poprad
Poprad je grad u Slovačkoj.
Novi!!: Rusini i Poprad · Vidi više »
Povijest Češke
desno desno Povijest Češke je povijest prostora koji naseljavaju Česi od doseljenja Slavena do današnje Češke Republike.
Novi!!: Rusini i Povijest Češke · Vidi više »
Povijest Poljske
Poljska povijest ne počinje ujedinjenjem poljskih plemena u 10. stoljeću, već u 15. stoljeću prije Krista dolaskom Lužičke kulture koja se zadržala do 4. stoljeća pr. Kr., a okupljala je stanovnike oko grada Biskupina.
Novi!!: Rusini i Povijest Poljske · Vidi više »
Povijest Rusije
Slikovni prikaz Velikoga grba Ruskoga Carstva.Presented drawing of Artist Igor Barbe, 2006, http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/af/Greater_coat_of_arms_of_the_Russian_empire_IGOR_BARBE_1500x1650jpg.jpg "Greater Coat of Arms of the Russian Empire" 1882-1917 '' Ovo je pregled povijesti Rusije do 1917. Za daljnju rusku povijest vidi članke Sovjetski Savez i Rusija.
Novi!!: Rusini i Povijest Rusije · Vidi više »
Povijest Ukrajine
Zastava Ukrajine Grb Ukrajine Nacionalni muzej povijesti Ukrajine, Kijev Ruskom Carstvu (19. st.) Rurik (9.-14. st.) Povijest Ukrajine je povijest prostora današnje Ukrajine i naroda Ukrajinaca od prapovijesti do danas.
Novi!!: Rusini i Povijest Ukrajine · Vidi više »
Prešov
Prešov (mađ. Eperjes, njem. Eperies) je grad u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj.
Novi!!: Rusini i Prešov · Vidi više »
Prešovský kraj
Prešovský kraj jedna od krajeva (pokrajina) Slovačke.
Novi!!: Rusini i Prešovský kraj · Vidi više »
Privina Glava
Privina Glava (ćirilično: Привина Глава) je naselje u općini Šid u Srijemskom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Rusini i Privina Glava · Vidi više »
Rajevo Selo
Rajevo Selo je naselje na jugu Vukovarsko-srijemske županije i s okolnim selima spada u područje Cvelferije.
Novi!!: Rusini i Rajevo Selo · Vidi više »
Rusi
Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.
Novi!!: Rusini i Rusi · Vidi više »
Rusini
Grb Rusina Područja s kojih su Rusini doselili u današnju Hrvatsku Drvena crkva iz muzeja na otvorenom Drvena crkva Rusina Muzej na otvorenom Narodna nošnja iz Petrovaca Rusinska kuća Rusinska kuća Rusinski vez Rusinski vez Rusinski vez Sokolski slet Uskrsna hrana: sirac i uskrsni kruh Rusini (Rusnaci, Ruteni), maleni narod iz grupe Istočnih Slavena čija se stara postojbina nalazila u Zakarpatju, odnosno dijelu Ukrajine, na granici s Poljskom, Slovačkom, Mađarskom i Rumunjskom.
Novi!!: Rusini i Rusini · Vidi više »
Rusini u Hrvatskoj
Rusina Rusini u Hrvatskoj su jedna od 22 priznate nacionalne manjine u Hrvatskoj.
Novi!!: Rusini i Rusini u Hrvatskoj · Vidi više »
Rusini u Mađarskoj
Rusini su jedna od nacionalnih manjina u Mađarskoj.
Novi!!: Rusini i Rusini u Mađarskoj · Vidi više »
Rusinska grkokatolička Crkva
Rusinska katolička crkva u Svidníku Rusinska grkokatolička Crkva (Rusnačka, Rutenska) je Katolička Crkva prema bizantskom crkvenom obredu, direktno odgovorna Svetom ocu u Vatikanu.
Novi!!: Rusini i Rusinska grkokatolička Crkva · Vidi više »
Rusinski jezik
Poljsko-rusinski natpis Rusinski jezik (ponegdje se navodi kao istočnorusinski; ISO 639-3: rue) je jezik koji se uglavnom govori u zapadnoj Ukrajini, kao i u susjednim regijama Slovačke i Poljske.
Novi!!: Rusini i Rusinski jezik · Vidi više »
Ruski Krstur
Ruski Krstur (ćir.: Руски Крстур, rusinski: Руски Керестур) je naselje u općini Kula u Zapadnobačkom okrugu u Vojvodini, većinom naseljeno Rusinima.
Novi!!: Rusini i Ruski Krstur · Vidi više »
Ruteni
Autohtoni životni prostor srednjovjekovnih Rutena odnosno Ukrajinaca i Bjelorusa Ruteni (ukr. Русини) je srednjovjekovni latinski naziv za Ukrajince formiran na prijelazu s 12.
Novi!!: Rusini i Ruteni · Vidi više »
Sabinov
Sabinov (mađ. Kisszeben, njem. Zeben) je grad u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj.
Novi!!: Rusini i Sabinov · Vidi više »
Satu Mare (županija)
Satu Mare županija je na sjeveru Rumunjske u povjesnoj pokrajini Transilvaniji glavni grad je Satu Mare.
Novi!!: Rusini i Satu Mare (županija) · Vidi više »
Savez Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske
Petrovaca Ukrajinci Hrvatske (2002.) Savez Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske (ukr. Союз русинiв i українцiв Республiки Хорватiя, rus. Союз Русинохи УкраїнцохРепублики Горватскей) je krovna kulturno-prosvjetna manjinska organizacija u Republici Hrvatskoj osnovana 1968.
Novi!!: Rusini i Savez Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske · Vidi više »
Savino Selo
Savino Selo (ćir.: Савино Село, mađ.: Torzsa, njem.:Torschau) je naselje u općini Vrbas u Južnobačkom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Rusini i Savino Selo · Vidi više »
Selenča
Selenča (ćir.: Селенча, mađ.: Bácsújfalu) je naselje u općini Bač u Južnobačkom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Rusini i Selenča · Vidi više »
Sereď
Sereď (slk. do 1954. Sered, mađ. Szered) je grad u zapadnoj Slovačkoj u Trnavskom kraju upravno pripada Okrugu Galanta.
Novi!!: Rusini i Sereď · Vidi više »
Sikirevci
Sikirevci su općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Brodsko-posavskoj županiji.
Novi!!: Rusini i Sikirevci · Vidi više »
Silbaš
Silbaš (ćir.: Силбаш, mađ.: Szilbács) je naselje u općini Bačka Palanka u Južnobačkom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Rusini i Silbaš · Vidi više »
Sirig
Sirig (ćir.: Сириг, mađ.: Hadiknépe) je naselje u općini Temerin u Južnobačkom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Rusini i Sirig · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Rusini i Slaveni · Vidi više »
Slavomir Miklovš
Mons.
Novi!!: Rusini i Slavomir Miklovš · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Rusini i Slavonija · Vidi više »
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Novi!!: Rusini i Slovačka · Vidi više »
Snina
Snina (mađ. Szinna, rusinski Снина) je grad u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj.
Novi!!: Rusini i Snina · Vidi više »
Sot
Sot je selo u Srijemu, u Vojvodini, Srbija.
Novi!!: Rusini i Sot · Vidi više »
Sportsko društvo Rusin Mikluševci
Sportsko društvo Rusin je športsko društvo iz Mikluševaca u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Novi!!: Rusini i Sportsko društvo Rusin Mikluševci · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Rusini i Srbija · Vidi više »
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Novi!!: Rusini i Srijem · Vidi više »
Srijemska Mitrovica
Grb Srijemske Mitrovice Srijemska Mitrovica (srp. Сремска Митровица/Sremska Mitrovica, mađ. Szávaszentdemeter, njem. Syrmisch-Mitrowitz), grad u Vojvodini, u Srbiji, te sjedište istoimene općine.
Novi!!: Rusini i Srijemska Mitrovica · Vidi više »
Srijemska Mitrovica (općina)
Mapa općine Srijemska Mitrovica Općina Srijemska Mitrovica je jedna od općina u Republici Srbiji.
Novi!!: Rusini i Srijemska Mitrovica (općina) · Vidi više »
Stanovništvo Hrvatske
Stanovništvo Hrvatske obuhvaća sve osobe koje žive na teritoriju Republike Hrvatske, hrvatske i strane državljane.
Novi!!: Rusini i Stanovništvo Hrvatske · Vidi više »
Stanovništvo Slovačke
Etnička struktura rema podacima iz 2011. godine Slovačka prema podacima sa zadnjeg popisa stanovništva iz 2011. godine ima 5,397,036 stanovnika, odnosno 110 stanovnika po km2.
Novi!!: Rusini i Stanovništvo Slovačke · Vidi više »
Stanovništvo Srbije
Srbija premа popisu stanovništva iz 2011.
Novi!!: Rusini i Stanovništvo Srbije · Vidi više »
Stanovništvo Ukrajine
Populacijska krivulja Ukrajine Dobna struktura Ukrajine Ukrajinske djevojke u tradicionalnim košuljama vyšyvankama. Prirodni prirast stanovništva Ukrajine Stanovništvo Ukrajine većinom čine Ukrajinci s 77,8% (popis 2001.) od ukupnog broja stanovnika u Ukrajini.
Novi!!: Rusini i Stanovništvo Ukrajine · Vidi više »
Stará Ľubovňa
Stará Ľubovňa (mađarski: Ólubló, njemački: Altlublau, poljski: Stara Lubowla) grad je u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj u blizini granice s Poljskom.
Novi!!: Rusini i Stará Ľubovňa · Vidi više »
Strážske
Strážske (mađarski: Őrmező, njemački: Straschke) je grad u Košičkom kraju u istočnoj Slovačkoj.
Novi!!: Rusini i Strážske · Vidi više »
Stropkov
Stropkov (mađarski: Sztropkó, njemački: Stropko) je grad u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj.
Novi!!: Rusini i Stropkov · Vidi više »
Subotica
Subotica je najsjeverniji grad u Srbiji, drugi po broju stanovnika u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini.
Novi!!: Rusini i Subotica · Vidi više »
Surčin (općina)
Općina Surčin (srpski: Општина Сурчин) je općina u sastavu grada Beograda u Srbiji.
Novi!!: Rusini i Surčin (općina) · Vidi više »
Svidník
'''Centar Svidníka ''' Svidník (mađ. Ferencvágása, njem. Oberswidnik) grad je u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj.
Novi!!: Rusini i Svidník · Vidi više »
Temerin
Temerin (ćir.: Темерин, mađ.: Temerin, njem.:Temeri) je grad i središte istoimene općine u Južnobačkom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Rusini i Temerin · Vidi više »
Tompojevci
Tompojevci su općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Rusini i Tompojevci · Vidi više »
Trpinja
Trpinja (srp. ćir. Трпиња; mađ. Terpenye) jest naselje i općina u istočnoj Hrvatskoj, u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Novi!!: Rusini i Trpinja · Vidi više »
Užgorod
Užgorod (ukrajinski, rusinski i ruski: Ужгород, mađarski: Ungvár, njemački: Ungwar, češki i slovački: Užhorod) je grad u zapadnoj Ukrajini središte Zakarpatske oblasti.
Novi!!: Rusini i Užgorod · Vidi više »
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Novi!!: Rusini i Ukrajina · Vidi više »
Ukrajinci
Ukrajinci (ukr. українці / ukrajinci) su jedna od tri istočnoslavenske nacije većinom nastanjene u Ukrajini, Rusiji, Bjelorusiji i susjednim područjima.
Novi!!: Rusini i Ukrajinci · Vidi više »
Ukrajinci Hrvatske (knjiga)
Naslovnica knjige Ukrajinci Hrvatske (2002.) Ukrajinci Hrvatske (ukr. Українцi Хорватiї) je knjiga tiskana na ukrajinskom jeziku, izdana u Zagrebu 2002.
Novi!!: Rusini i Ukrajinci Hrvatske (knjiga) · Vidi više »
Vašica
Vašica je selo u Srijemu, u Vojvodini, Srbija.
Novi!!: Rusini i Vašica · Vidi više »
Velika Mađarska
Austro-Ugarske (zelenim je označena Kraljevina Ugarska, a tamnozelenim autonomna Kraljevina Hrvatska i Slavonija) Velika Mađarska (mađar. Nagy-magyarország) je pojam koji se odnosi na nacionalističku ideologiju mađarskih iredentista koji teže proširenju državnih granica Mađarske i okupljanju mađarske nacionalne zajednice u susjednim zemljama unutar jedne države kao i ujedinjenje svih onih teritorija (zemlje Krune sv. Stjepana) koji su bili pod upravom Ugarske u okviru Austro-Ugarske monarhije do 1918. godine, zaključno s Trianonskim ugovorom 1920. godine.
Novi!!: Rusini i Velika Mađarska · Vidi više »
Velikosrpska propaganda
Velikosrpska propaganda je s lažnim tvrdnjama proizvodila mržnju prema susjednim narodima Albancima, Bošnjacima, Hrvatima i Crnogorcima kako bi poticala rušilački, osvetnički i ubilački nagon radi provođenja ciljeva velikosrpske ideologije.
Novi!!: Rusini i Velikosrpska propaganda · Vidi više »
Vinkovci
Vinkovci su grad u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Rusini i Vinkovci · Vidi više »
Vizić
Vizić (ćir.: Визић, mađ.: Füzegy) je naselje u općini Bačka Palanka u Južnobačkom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Rusini i Vizić · Vidi više »
Volodymyr Hnatjuk
Volodymyr Mykhajlovyč Hnatjuk (Velesniv, 1871. - Lavov, 1926.) je bio ukrajinski etnolog koji je proučavao rusinsku književnost, skupljač narodnih pjesama.
Novi!!: Rusini i Volodymyr Hnatjuk · Vidi više »
Vranov nad Topľou
Vranov nad Topľou (mađ. Varannó, njem. Frö(h)nel / Vronau an der Töpl) je grad u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj.
Novi!!: Rusini i Vranov nad Topľou · Vidi više »
Vršac
Vršac (srp. Вршац, mađ.: Versec, Versecz, nje.: Werschetz, rum.: Vârşeţ, tur.: Virşac) je grad u autonomnoj pokrajini Vojvodini, u Republici Srbiji.
Novi!!: Rusini i Vršac · Vidi više »
Vrbas (općina)
Mapa općine Vrbas Općina Vrbas je jedna od općina u Republici Srbiji.
Novi!!: Rusini i Vrbas (općina) · Vidi više »
Vukovar
Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.
Novi!!: Rusini i Vukovar · Vidi više »
Vukovarsko-srijemska županija
Županijska Palača u Vukovaru. Vukovarsko-srijemska županija je najistočnija hrvatska županija i nalazi se na prostoru istočne Slavonije i zapadnog Srijema.
Novi!!: Rusini i Vukovarsko-srijemska županija · Vidi više »
Vysoké Tatry
Administrativna podjela grada Vysoké Tatry (mađ. Magastátra, njem. Hohe Tatra) grad je u Prešovskom kraju u sjeveroistočnoj Slovačkoj.
Novi!!: Rusini i Vysoké Tatry · Vidi više »
Zakarpatje
Grb Zakarpatske oblasti u Ukrajini Zakarpatska oblast na administrativnoj podjeli Ukrajine Zakarpatje na karti Čehoslovačke iz 1928. godine Zakarpatje ili Zakarpatska Ukrajina (ukrajinski: Закарпаття, Закарпатська Україна, rumunjski: Transcarpatia, poljski: Zakarpacie, mađarski: Kárpátalja) je pokrajina smještena većim dijelom u zapadnoj Ukrajini te manjim dijelom u Slovačkoj, Poljskoj i Rumunjskoj.
Novi!!: Rusini i Zakarpatje · Vidi više »
Zakarpatska oblast
Zakarpatska oblast administrativna je oblast koja se nalazi se u zapadnoj Ukrajini.
Novi!!: Rusini i Zakarpatska oblast · Vidi više »
Zapadnobački okrug
Zapadnobački okrug (srpski: Западнобачки округ, Zapadnobački okrug; mađarski: Nyugat Bácskai Körzet; slovački: Západnobáčsky okres; rusinski: Заходнобачки окрух; rumunjski: Districtul Backa de Vest) je okrug na sjeveru Republike Srbije.
Novi!!: Rusini i Zapadnobački okrug · Vidi više »
Zemun
Zemun (srpski: Земун, mađarski: Zimony, njemački: Semlin, latinski: Taurunum) je beogradska općina koja zauzima površinu od 15.356 ha, na kojoj živi 168.170 stanovnika.
Novi!!: Rusini i Zemun · Vidi više »
Zrenjanin
Zrenjanin (srp. Зрењанин, mađ. Nagybecskerek, slk. Zreňanin, rum. Becicherecul Mare, njem. Großbetschkerek) treći je najveći grad Vojvodine po broju stanovnika, sjedište Srednjobanatskog upravnog okruga i značajan industrijski i kulturni centar Banata.
Novi!!: Rusini i Zrenjanin · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Karpato-Rusin, Rusin, Rusnaci, Rusnak, Ruthen.
