Komunikacija

694 odnosi: Aerodinamička sila otpora, Aerodinamički otpor, Aerodinamički potisak, Aerodinamički potisak (lift), Aerostat, Aerostatika, Agregacijsko stanje, Akcelerometar, Aksijalan, Aktuator, Akustika, Alatni stroj, Albert Einstein, Albrecht Kossel, Alfa-čestica, Ampermetar, André-Marie Ampère, Anomalija vode, Antibumping, Apogej, Arhimed, Arhimedov zakon, Arthur Ashkin, Asimptotska sloboda, Astronomija, Atmosferski tlak, Atomska stupica, Atrakcija, Atwoodov padostroj, Širenje morskog dna, Škare, Škare za lim, Željeznička elektrifikacija, Žiroskop, Čekrk, Čelik-čelo, Čeljusna kočnica, Čvrstoća, Balansiranje, Balon, Banik, Bat (alat), BCS-teorija, Bernoullijeva jednadžba, Betzov zakon, Biot–Savartov zakon, Blaise Pascal, Bohrov radijus, Bojilo, Bourdonova cijev, ..., Brana, Brian Josephson, Brodski vijak, Brtva, Brtvilo, Brzina kruženja, Brzina oslobađanja, Brzinomjer, Burin, Burton Richter, Cavendishev pokus, Centar masa, Centralno grijanje, Centrifugalna sila, Centrifugalna sisaljka, Centrifugalna spojka, Centripetalna sila, CGS sustav, Charles Hard Townes, Charles-Augustin de Coulomb, Christiaan Huygens, Ciklotron, CNC tehnološka dokumentacija, Coriolisov protokomjer, Coriolisov učinak, Coulombov zakon, Cremonin plan sila, Daniel Bernoulli, David Jonathan Gross, Džul, Deformacija, Delhijski sultanat, Dielektrična konstanta vakuuma, Dijagram cjevovoda i instrumentacije, Dijagram naprezanja, Dijamagnetizam, Dijelovi vjetroagregata, Din, Dinamička meteorologija, Dinamički uzgon, Dinamika, Dinamometar, Dipol, Disipativni sustavi, Distorzija, Dizalica, Dizalice i dizala, Dmitrij Dmitrijevič Ivanenko, Doljnjak, Donald Knuth, Dosjed, Duboko vučenje, Efektivna vrijednost električnog napona i struje, Ekscentar preša, Ekvipotencijalne plohe, Elastičnost, Električna polarizacija, Električna rezonancija, Električna struja, Električna susceptibilnost, Električni izboj, Električni naboj, Električni potencijal, Električni strojevi, Električni vodič, Električno polje, Elektricitet, Elektrodinamičko djelovanje, Elektrodinamika, Elektrolit, Elektromagnet, Elektromagnetizam, Elektromagnetska indukcija, Elektromagnetska sila, Elektromagnetska spojka, Elektromotor, Elektromotorna sila, Elektron, Elektronska optika, Elektrootporno zavarivanje, Elektroslaba teorija, Elektrostatika, Enckeov komet, Enercon, Energetske transformacije, Energija, Energijske razine, Fizička meteorologija, Fizika, Fizika čvrstog stanja, Fluid, Fotoelektrični učinak, Foucaultovo njihalo, François Englert, Francisova turbina, Frank Anthony Wilczek, Fundamentalne interakcije, Gabriel Lippmann, Galileijeve transformacije, Galileijevo načelo relativnosti, Gaspard Gustave Coriolis, Geomorfološki proces, George Eugene Uhlenbeck, George Gabriel Stokes, George Zweig, Geostrofički vjetar, Giambattista della Porta, Gibanje, Glodalica, Glodalo, Gorivi članak, Govor na gori, Građa mišića, Granica razvlačenja, Gravitacija, Gravitacijska konstanta, Gravitacijski metar, Gravitacijski potencijal, Graviton, Greda (konstrukcija), Grijanje, Hadroni, Hannes Olof Gösta Alfvén, Hans Albrecht Bethe, Harmonijsko titranje, Heliocentrični sustav, Hendrik Antoon Lorentz, Hendrik Casimir, Henry Cavendish, Henry Way Kendall, Herbert Spencer, Hermann von Helmholtz, Hibridno električno vozilo, Hideki Jukava, Hidraulička pumpa, Hidraulički cilindar, Hidraulički fluid, Hidraulički motor, Hidraulički pogon, Hidraulični tijesak, Hidraulika, Hidraulika (razdvojba), Hidrodinamički tlak, Hidrodinamika, Hidroenergija, Hidrostatički paradoks, Hidrostatički tlak, Hidrostatika, Higgsov bozon, Histereza, Hladno oblikovanje, Hladno zavarivanje pritiskom, Hodanje (veza), Honanje, Hookeov zakon, Hugh David Politzer, Hugo Grotius, Hvalospjev ljubavi, Hvatište, Idealna tekućina, Impedancija, Impuls, Impuls sile, Indukcijski motor, Injektor, Isaac Newton, Isidor Isaac Rabi, Ispitivanje prionjivosti premaza, Isprešavanje, Istosmjerna struja, Istosmjerni motor, Ivar Giaever, Izmjenična električna struja, Iznuda, Izotropija, Izvijanje, Izvlačenje, J/ψ mezon, Jaka nuklearna sila, Jakost, Japanski papir, Jean le Rond d'Alembert, Jednadžba gibanja, Jednostavni stroj, Jednostavno harmoničko gibanje, Jerome Isaac Friedman, Jezero, Jezgra kometa, Johannes Kepler, Joseph Larmor, Kabelna dizalica, Kantar (vaga), Kaon, Katodna cijev, Katodno zračenje, Kauzalnost, Kemijski afinitet, Kidalica, Kilopond, Kinematički par, Kinematika, Kinetička energija, Kinetička teorija plinova, Klasična fizika, Klasična mehanika, Klin, Klin (strojni dio), Kočnice, Košava, Koeficijent trenja, Kohezija, Količina gibanja, Kolotura, Koloturnik, Kolutna spojka, Koma (astronomija), Komet, Kompenzacijska spojka, Kompenzator, Kompresor, Komutator (elektromotor), Kondicija, Konjska snaga, Konstrukcijski čelik, Konstrukcijski element, Kontrolni češalj za navoj, Konvekcija, Kormilarski stroj, Kosina, Kotač, Kovalentna veza, Kovanje, Kozmička brzina, Kozmologija, Kreont, Kritični broj okretaja, Kronologija klasične mehanike, Krutost, Kuglično navojno vreteno, Kvantna kromodinamika, Kvantni brojevi, Kvark, Lamelna spojka, Lančani prijenos, Lančano prenosilo, Larmorova precesija, Ležaj, Ležaj (razdvojba), Leo Esaki, Lepanje, Linearni motor, Lineta, Lisnata opruga, Ljutnja, LNG brod, Longitudinalan val, Lopatica turbine, Lorentzova sila, Louis Poinsot, Luigi Cremona, Magnet, Magnetna polarizacija, Magnetni ležaj, Magnetohidrodinamički generator, Magnetohidrodinamika, Magnetska indukcija, Magnetsko polje, Magnetsko zavarivanje, Mali vjetroagregat, Manometar, Masa, Maser, Materijalna točka, Maxwellove jednadžbe, Međimurska županija, Međudjelovanje, Međumolekulske sile, Međunarodni sustav mjernih jedinica, Mehanička energija, Mehanička prednost, Mehanička tehnologija, Mehanički prijenos, Mehanički sat, Mehanički valovi, Mehanika, Mehanika fluida, Mehanika tla, Mehanizam, Mehanizam sa zupčastom letvom, Meka brtva, Meko lemljenje, Metacentar, Metalna konstrukcija, Metalna veza, Metar u sekundi na kvadrat, Meteorološke pojave, Meteorologija, Mezon, Mikrolegirani čelik, Millikanov pokus, Mjenjač brzine, Mjerenje deformacija, Mjerenje protoka, Mjerilo protoka, Mjerna jedinica, Mjerna tolerancija, Mjerna veličina, Mjerne rašlje, Mjerni instrument, Mjesečeva mora, Mjesečevi krateri, Mjesec, Mlazna struja, Mljevenje, Modul elastičnosti, Molekula, Moment inercije, Moment sile, Morska struja, Morske mijene, Multiplikator (stroj), N, Načelo relativnosti, Naboj boje, Napon, Naprava, Naprezanje, Nasilje, Nauka o čvrstoći, Navoj, Navojno vreteno, Navrtka, Nebeska mehanika, Neuroza, Newton (razdvojba), Newtonov zakon gravitacije, Newtonovi zakoni gibanja, Niels Bohr, Nikola Tesla, Njihalo, Njutn, Noćnik, Nosač, Nuklearna energija vezanja, Nuklearna fisija, Očni vijak, Obaranje ruke, Obnovljiva energija, Obnovljivi izvori energije, Obrada metala, Odbojnik, Odnošenje kapljica, Održiva energija, Održivi razvoj, Odvlaživanje pare, Okretna dizalica, Okvir, Opružni čekić, Opruga, Opterećenje, Optička pinceta, Oscilacije, Oslonac, Osovina, Osovinski vod, Otpor, Otpor sredstva, Otto Stern, Pantograf (promet), Paralelogram vektora, Parna turbina, Parni bubanj, Pascalov zakon, Patrijarhat, Paulijev princip isključenja, Perigej, Permeabilnost vakuuma, Permitivnosti, Perpetuum mobile, Peter Debye, Peter Higgs, Pierre Curie, Pierre-Gilles de Gennes, Piezoelektrični efekt, Pila, Pilasti navoj, Pinceta, Pion, Planet, Planetarni prijenos, Plastičnost, Plimna sila, Plinsko zavarivanje, Pločasta kočnica, Plovilo, PMA-3 (mina), Pneumatika, Pneumatski cilindar, Pneumatski motor, Podloška, Podna dizalica, Pogon, Poissonov omjer, Pojasna kočnica, Pokazivač klizanja, Pokretna traka, Poluga, Polykarp Kusch, Pomicanje kontinenata, Popis osnovnih tema u fizici, Portalna dizalica, Postanak tla, Potencijal, Potencijalna energija, Povijest astronomije, Povijest dinamike i kinematike, Povijest fizike, Povijest klasične mehanike, Površinska napetost, Pravilo lijeve ruke, Pravo na život, Precipitacijsko očvršćivanje, Precizna mehanika, Prenosilo, Pretražni mikroskop s tuneliranjem, Prigušenje, Prijelom rebara, Prijenosnik, Prisilna prostitucija, Pritisak, Probijač, Proces nuklearne fisije, Progib, Proizvodnja električne energije, Proizvodno strojarstvo, Pronijeva kočnica, Proporcionalnost, Protuprovalna vrata, Pužni prijenos, Pužno prenosilo, Puzanje, Rad, Rad (fizika), Radijalna bušilica, Rasplinjač, Ravnoteža, Ravnoteža (mehanika), Razlika potencijala, Razvodnik (hidraulika), Razvrtanje, Reakcija, Reakcija (sila), Reduktor, Referentna točka, Referentni sustav, Relativna dielektrična permitivnost, Remenski prijenos, Rep kometa, Rezanje, Rezni alat, Rezonancija, Rezultanta, Richard Edward Taylor, Robert Hooke, Rotametar, Ručna obrada, Ruđer Bošković, Rukavac (strojarstvo), Samuel Abraham Goudsmit, Samuel Chao Chung Ting, Savijanje, Savijanje cijevi, Savijanje limova, Schmidtova spojka, Seš, Seizmički val, Seizmologija, Servomehanizam, Servomotor, SI izvedene jedinice, Sigurnosna matica, Sigurnosna spojka, Sigurnosni ventil, Sila (razdvojba), Sila teža, Sila, Lamekova žena, Sile, Sile u klipnom mehanizmu, Silnice, Siméon Denis Poisson, Simon Stevin, Sjekač, Skalar (fizika), Sklerometar, Skok, Slaba nuklearna sila, Smicanje, Smjer, Snaga, Solarni paneli na svemirskim letjelicama, Spin, Spiralna opruga, Spojene posude, Spojevi glavčine i vratila, Spojka, Spreg sila, Stabilitet broda, Stabilnost, Stacionarno stanje, Standardni model, Stap, Stapni i klipni strojevi, Statika, Stern-Gerlachov pokus, Stezna glava, Stezni pribor, Stezni spoj, Stezni trn, Stirlingov motor, Stlačeni zrak, Strojevi, Strojna obrada, Strojni dio, Strujanje, Strujanje zraka, Stupanj slobode, Subrahmanyan Chandrasekhar, Sunčev dimnjak, Suspenzija, Suspenzija (kemija), Svjetlost, Svrdlo, Tahometar, Tamna tvar, Tanjurasta opruga, Tanker, Tarna spojka, Tarni prijenos, Teška snajperska puška RT-20, Težište, Težina, Tekuća vrpca, Tekući kristali, Tekućine, Temelj, Tenzid, Tenziometar (površinska napetost), Teorija sličnosti, Teret, Termodinamika, Tesla, Thomas Young, Tijelo (fizika), Tijesak, Titanijeve legure, Titranje, Tlačni cjevovod, Tlačni ventil, Tlak, Tokarilica, Tokarski nož, Tokarsko srce, Toplinski kapacitet, Toplovodno grijanje, Torzijska opruga, Torzijska vaga, Tower Bridge, Treći Keplerov zakon, Trenje, Tresivo prenosilo, Tribometar, Tromost, Troposfera, Tuneliranje, Tupoljev Tu-144, Turbostroj, Tvrdo lemljenje, Tvrdoća, Tvrdoća po Brinellu, Tvrdoća po Rockwellu, Tvrdoća po Shoreu, Tvrdoća po Vickersu, Uže, Ubojstvo zbog časti, Ubrizgivač, Ubrzanje, Ubrzanje Zemljine sile teže, Ultrazvučna kontrola, Ultrazvuk, Uskočnik, Utor na glavi vijka, Uzgon, Uzročno-posljedična veza, Vaga, Vaga za pisma, Val, Valjanje, Valna funkcija, Van der Waalsove sile, Varijator, Vektor, Ventil, Ventil za ograničavanje tlaka, Venturijeva cijev, Vibracije, Vibrometar, Vijak, Vijčani spoj, Viseći most, Viskoznost, Visoka peć, Vitlo, Vjetar, Vlačna čvrstoća, Vlačno ispitivanje, Vodeni val, Vodeničko kolo, Vodilica, Vodna turbina, Vodni udar, Vodokaz, Vozna dizalica, Vratilo, Vretenasta preša, Vreteno, Vrtlog, Vrtnja, Wavestar energy koncept, William Gilbert, Willis Eugene Lamb, Youngov modul elastičnosti, Zakon očuvanja energije, Zakon očuvanja količine gibanja, Zakovica, Zapornica, Zatik, Zavojna opruga, Zdenac, Zmorac, Zračni vjetroagregat, Zrak, Zubni implantat, Zupčanik, Zvuk. Proširite indeks (644 više) » « Stisni indeks

Aerodinamička sila otpora

Aerodinamička sila otpora je sila koja djeluje suprotno od smjera kretanja nekog krutog tijela.

Novi!!: Sila i Aerodinamička sila otpora · Vidi više »

Aerodinamički otpor

U mehanici fluida, aerodinamički otpor (ponekad nazvan otpor zraka ili otpor tekućine) - je sila koja djeluje suprotno od relativnog smjera tijela koje se kreće okružen nekim fluidom.

Novi!!: Sila i Aerodinamički otpor · Vidi više »

Aerodinamički potisak

Razvoj prednjih krila u Formuli 1 (gore prema dolje). Aerodinamički potisak (eng. downforce) je sila koja pritišće automobil, češće bolid Formule 1 prema dolje (na površinu asfalta) te tako povećava prianjanje gume o podlogu i omogućava brže prolaske kroz zavoje (bez bočnog proklizavanja), te mora smanjiti otpor zraka.

Novi!!: Sila i Aerodinamički potisak · Vidi više »

Aerodinamički potisak (lift)

Lift, aerodinamički uzgon, je komponenta ukupnih sila koja se stvara zbog razlike tlakova pri strujanju fluida oko krutog tijela.

Novi!!: Sila i Aerodinamički potisak (lift) · Vidi više »

Aerostat

Baloni na vrući zrak. Zračni brod Zeppelin NT. Aerostat je šuplja letjelica od lagana materijala, ispunjena toplim zrakom ili plinom lakšim od zraka (najčešće helijem ili vodikom), što joj omogućuje da lebdi u zraku.

Novi!!: Sila i Aerostat · Vidi više »

Aerostatika

balona na vrući zrak bavi se aerostatika. Aerostatika se bavi uvjetima ravnoteže zraka i drugih plinova, odnosno zakonima ravnoteže tijela u nekom plinovitom mediju (na primjer stlačeni zrak u zatvorenom spremniku, ponašanje balona ili zračnog broda).

Novi!!: Sila i Aerostatika · Vidi više »

Agregacijsko stanje

Čvrsto stanje: kristal kvarca. Tekućine ili kapljevine tvari su u agregacijskom stanju koje se odlikuje lakom promjenom oblika uz istodobnu, gotovo potpunu, nestlačivost. kinetičke energije molekula. plazmu. Meissnerovog učinka. bocom (kondenzacija). Agregacijsko stanje jedno je od nekoliko oblika postojanja tvari koji se odlikuju različitim kvalitativnim svojstvima i ovise o temperaturi i tlaku.

Novi!!: Sila i Agregacijsko stanje · Vidi više »

Akcelerometar

Osnovni način rada mehaničkog akcelerometra. Mjerač ubrzanja ili G-metar. piezoelektričnog učinka. Pametni telefon ''Galaxy Nexus'' s ugrađenim akcelerometrom. Izgled jednog poluvodičkog akcelerometra. Akcelerometar (lat. acceler: ubrzati + grč. μέτρον: mjera) ili mjerač ubrzanja je mjerni instrument ili uređaj za mjerenje akceleracije (ubrzanja) tijela u navigaciji, aeronautici, seizmologiji.

Novi!!: Sila i Akcelerometar · Vidi više »

Aksijalan

Aksijalan (od lat. axis: osovina) može značiti.

Novi!!: Sila i Aksijalan · Vidi više »

Aktuator

s mehanizmom sa zupčastom letvom za upravljanje ventilima za vodovodne cijevi. Aktuator (engl. actuator, od srednjovjekovni lat. actuare: ostvariti) ili ponekad se naziva i aktor, u upravljačkoj i regulacijskoj tehnici, mehatronici, robotici i slično, je naprava kojom se na pobudu upravljačkoga signala pokretni dijelovi sustava dovode u željeni položaj, ostvaruje se njihovo gibanje ili razvija sila ili moment sile (zakretni moment) kojim ti dijelovi djeluju na okolinu.

Novi!!: Sila i Aktuator · Vidi više »

Akustika

longitudinalnih valova. Zvučna izolacija: gluha komora prigušuje zvukove s pločama za prigušenje. Jeka je vraćanje emitiranih valova zbog odbijanja od neke površine, tako da reflektirani val dolazi promatraču sa zakašnjenjem u odnosu na izvorni val. ''Northrop F/A-18'' probija zvučni zid. Akustika (grč. ἀϰουστıϰός: slušni) je grana fizike koja se bavi proučavanjem nastajanja, širenja i osjetom zvuka.

Novi!!: Sila i Akustika · Vidi više »

Alatni stroj

Tokarilica kao primjer alatnog stroja. tokarilici. sinkronom elektromotoru. prijenosnika. Mehanička preša sa zaštitnom pregradom. tokarenja podrazumijeva izbor vrijednosti sljedećih parametara: brzine rezanja ''vc'', posmaka ''f'' i dubine rezanja ''ap''. batom. savijačica s 3 valjka. Stroj za savijanje cijevi. žice ili cijevi. Isprešani ili ekstrudirani aluminijski profil sa složenim presjekom. titanijevim nitridom (TiN). reznog alata. tokarskog noža. Univerzalna tokarilica. CNC glodalica s 5 osi ili obradni centar. Vodoravna tračna pila. Alatni stroj za obodno plošno brušenje. Alatni stroj za lepanje. cilindričnih površina. Alatni stroj za ravno honanje. točkasto zavarivanje. obradnom centru. Moderna CNC tokarilica s dodatnim nosačem alata za bušenje. Industrijsko rezanje laserom čelika na CNC alatnom stroju. Alatni stroj je stroj za oblikovanje obradaka ili izrađevina od različitih materijala.

Novi!!: Sila i Alatni stroj · Vidi više »

Albert Einstein

Fotoelektrični učinak također pokazuje dualizam: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izlijeću na desnu stranu. elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Albert Einstein (Ulm, 14. ožujka 1879. – Princeton, New Jersey, 18. travnja 1955.) bio je teorijski fizičar, prema jednom izboru najveći fizičar uopće.

Novi!!: Sila i Albert Einstein · Vidi više »

Albrecht Kossel

Nukleinske kiseline: RNA (lijevo) i DNA (desno). ionizacije neutralnih atoma. nm. Dipolna molekula vode: ''μ''.

Novi!!: Sila i Albrecht Kossel · Vidi više »

Alfa-čestica

Alfa-čestice su ustvari ioni helija ili samo atomska jezgra helija. Alfa-zračenje. Znak za opasnost od radioaktivnosti. Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča. atomskih jezgri. Izvor alfa-čestica ispod detektora zračenja. Braggova krivulja prikazuje broj ionizacijskih parova koje stvaraju alfa-čestice na raznim udaljenostima od izvora. tuneliranja ili tunelskog učinka. Granule 9. Prominencije. beta-čestice). Alfa-čestica ili α-čestica je jezgra atoma helija složena od dvaju protona i dvaju neutrona.

Novi!!: Sila i Alfa-čestica · Vidi više »

Ampermetar

Ampermetar je mjerni instrument namijenjen mjerenju jakosti električne struje u električnim krugovima.

Novi!!: Sila i Ampermetar · Vidi više »

André-Marie Ampère

André-Marie Ampère (Lyon, 20. siječnja 1775. – Marseille, 10. lipnja 1836.), francuski fizičar, matematičar, kemičar i filozof.

Novi!!: Sila i André-Marie Ampère · Vidi više »

Anomalija vode

jezeru ljeti (lijevo) i zimi (desno). Anomalija vode posebnost je vode da najveću gustoću ima na temperaturi od +4°C, iako bi svako fizikalno tijelo trebalo imati najveću gustoću u krutom stanju.

Novi!!: Sila i Anomalija vode · Vidi više »

Antibumping

Anti-bumping, bumping resist ili bumpingproof karakteristika je cilindarskih brava koje su danas najraširenije, a označava otpornost na bumping metodu nasilnog otvaranja.

Novi!!: Sila i Antibumping · Vidi više »

Apogej

hiperboli E i napustila bi Zemlju. Zemljina središta. jednoliko ubrzanog gibanja sa smjerom prema središtu kruženja. Zemljinom vrtnjom. m/s ili 7.91 km/s. Ta se brzina zove i '''prvom kozmičkom brzinom'''. Sustav Zemlja - Mjesec. Apogej (prema grč. ἀπόγεıος: udaljen od Zemlje) je najudaljenija točka na Mjesečevoj stazi (405 503 kilometara) ili stazama umjetnih satelita do Zemljina središta. .

Novi!!: Sila i Apogej · Vidi više »

Arhimed

težinu istisnute tekućine. Arhimedov vijak. površine dna posude ''A'', a ne ovisi o obliku posude. oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.

Novi!!: Sila i Arhimed · Vidi više »

Arhimedov zakon

Arhimedov zakon - grafički prikaz. Težina plutajućeg broda ''Fp'' i njegov uzgon ''Fa'' moraju biti jednake veličine. Arhimedov mogući način dokazivanja čistoće zlata u kruni. dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. kocku. kocke. pumpi). Plovni dok ili plutajući dok u Hamburgu. Baloni na vrući zrak. Arhimedov zakon nazvan je po Arhimedu (grč.), (oko 287.-212. pr. Kr.) iz Sirakuze koji je prvi otkrio ovaj zakon, a koji glasi: Hidrostatski tlak koji djeluje s gornje strane tijela (sl. 1) je manji od hidrostatskog tlaka s donje strane (sl. 2).

Novi!!: Sila i Arhimedov zakon · Vidi više »

Arthur Ashkin

Arthur Ashkin (Brooklyn, New York, 2. rujna 1922.), američki fizičar.

Novi!!: Sila i Arthur Ashkin · Vidi više »

Asimptotska sloboda

Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima. rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. Asimptotska sloboda je svojstvo kvarkova da se gibaju kao slobodne elementarne čestice na maloj međusobnoj udaljenosti (manjoj od 10–15 metara), a da djeluju iznimno velikim privlačnim silama na većim udaljenostima te da se zbog toga ne mogu izdvojiti iz hadrona kao zasebne čestice.

Novi!!: Sila i Asimptotska sloboda · Vidi više »

Astronomija

Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.

Novi!!: Sila i Astronomija · Vidi više »

Atmosferski tlak

Njemačkoj (crnom bojom). živom. Riječkoj luci. Atmosferski tlak ili tlak zraka je tlak na bilo kojem dijelu Zemljine atmosfere.

Novi!!: Sila i Atmosferski tlak · Vidi više »

Atomska stupica

Integrirani krug atomske stupice razvijene u ILS-u (eng. ''Institute for Laser Science'') 2005. optičkoj pinceti. opružnog sustava. To je sila za obnavljanje i jednaka je - ''ktrap ∙ x''. Optički okretač stanica je laserska zamka zasnovana na vlaknima koja može zadržati i precizno usmjeriti žive stanice za tomografsku mikroskopiju. optičke pincete sa samo najosnovnijim dijelovima. Atomska stupica (engl. atomic trap) je uređaj za usporavanje (hlađenje) atoma u malom dijelu prostora radi njihova spektroskopskog proučavanja.

Novi!!: Sila i Atomska stupica · Vidi više »

Atrakcija

* privlačenje (lat. attractio), privlačnost, privlačna snaga; suprotno: repulzija.

Novi!!: Sila i Atrakcija · Vidi više »

Atwoodov padostroj

Prikaz Atwoodovog padostroja iz 1905. Prikaz rada Atwoodovog padostroja. Atwoodov padostroj (po engleskom fizičaru Georgeu Atwoodu) je mehanički uređaj koji se sastoji od dviju nejednakih masa (utega) koje su s pomoću nerastezljive žice (niti) obješene preko kolotura, za koji se pretpostavlja da je bez trenja i da mu je masa zanemarivo malena.

Novi!!: Sila i Atwoodov padostroj · Vidi više »

Širenje morskog dna

Starost oceanske kore. Najmlađa kora (crveno) je duž centra širenja. Širenje morskog dna je hipoteza po kojoj novo morsko dno nastaje na krijesti srednjooceanskog hrpta i onda vodoravno pomiče od krijeste hrpta prema subdukcijskoj zoni gdje opet tone u plašt.

Novi!!: Sila i Širenje morskog dna · Vidi više »

Škare

Vrste škara: za šivanje, za papir, kuhinjske škare. Ručne škare za rezanje limova. Rezanje škarama: α – prednji kut, β – stražnji kut. Škare (iz njem. Schere, koje opet dolazi iz starovisokonjemačkog skāri; hrvatski oblik nožice rijedak u upotrebi) je alat za rezanje, koji se sastoji od dviju oštrica postavljenih jedna nasuprot drugoj.

Novi!!: Sila i Škare · Vidi više »

Škare za lim

lim s ravnom oštricom. Škare za lim sa zakrivljenom oštricom. Škare za lim ili ručne škare za lim služe za rezanje lima debljine do 2 milimetra.

Novi!!: Sila i Škare za lim · Vidi više »

Željeznička elektrifikacija

Treća šina Četvrta šina Kontaktna mreža Željeznička elektrifikacija daje napajanje željezničkom pogonskom vozilu (lokomotivi ili koju koristi motorni vlak).

Novi!!: Sila i Željeznička elektrifikacija · Vidi više »

Žiroskop

Žiroskop. Shematski prikaz žiroskopa. balističkom projektilu IRBM S3. Precesija zvrka ili žiroskopa. Žiroskop koji je izumio Léon Foucault 1852. Bohnenbergov uređaj iz 1810. Žiroskop ili giroskop (grč. γῦρος: krug ili γυρός: okrugao, zaobljen) je mjerni instrument kojemu je glavni dio zvrk.

Novi!!: Sila i Žiroskop · Vidi više »

Čekrk

Čekrk ili jednostavno priručno vitlo. Pužni čekrk. Čekrk (tur. çıkrık) je jednostavno priručno vitlo koje se sastoji se od dva kolotura različitih polumjera, međusobno čvrsto spojenih zajedničkom osovinom.

Novi!!: Sila i Čekrk · Vidi više »

Čelik-čelo

Čelično uže. vlakana. Čelično uže (katkad čelik-čelo, kabel ili sajla), u strojarstvu, građevinarstvu i tehnici općenito, savitljiv je ravni (linearni) konstrukcijski dio koji služi za prijenos vlačnih sila, odnosno natezanje, napinjanje, vješanje, povlačenje i drugo.

Novi!!: Sila i Čelik-čelo · Vidi više »

Čeljusna kočnica

hidraulična kočnica: 1. pedala kočnice, 2. glavni cilindar, 3. kočna tekućina, 4. klip, 5. cilindar, 6. kočni bubanj, 7. obloga, 8. povratna opruga. željezničkih vagona. Razne vrste unutarnjih čeljusnih kočnica. Čeljusna kočnica ili bubanj kočnica spada u tarne kočnice.

Novi!!: Sila i Čeljusna kočnica · Vidi više »

Čvrstoća

kidalici. Univerzalna kidalica. Dijagram naprezanja trgovačkih čelika. Dijagrami naprezanja češćih tehničkih materijala. Nakon dosizanja točke ''M'', epruveta se produžuje čak i ako opterećenje smanjujemo. Suženje presjeka na najslabijem mjestu epruvete naglo raste i u točki ''L'' nastupa lom epruvete. umora materijala. Tamna područja prikazuju spori nastanak i rast pukotina, dok svijetlo područje prikazuje brzi i nasilni lom materijala. Čvrstoća je mehaničko svojstvo materijala koje pruža otpor djelovanju sile.

Novi!!: Sila i Čvrstoća · Vidi više »

Balansiranje

ravnotežno stanje. Balansiranje je uravnoteženje sila što se javljaju u mirovanju (statičko balansiranje) i u vrtnji (dinamičko balansiranje) na okretnim (rotirajućim) strojnim dijelovima (na primjer na turbinskim rotorima ili na automobilskim kotačima) kao posljedica neuravnoteženih masa zbog netočne izrade ili nehomogena materijala.

Novi!!: Sila i Balansiranje · Vidi više »

Balon

braće Montgolfier. Baloni na vrući zrak. Baloni na vrući zrak. Baloni u obliku srca. Balon (franc. ballon balon, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.

Novi!!: Sila i Balon · Vidi više »

Banik

Banik je u slavenskoj mitologiji duh koji boravi u prostorijama namijenjenim za kupanje.

Novi!!: Sila i Banik · Vidi više »

Bat (alat)

kuje) s velikim batom. Kovač u radu s batom od 50 kilograma. Kovanje u jednoj kovačnici korištenjem dvoradnog bata. Stari bat pogonjen na energiju vode. Parni bat. parni bat iz muzeja. parni bat iz 1877. (Francuska). Bat ili malj je mehanički čekić za strojno kovanje, za koji se ne koristi ljudska (ručna) snaga, već snaga strojeva, koja ga podiže na neku visinu, da bi slobodnim padom (gravitacija) udario u radni komad ili otkovak.

Novi!!: Sila i Bat (alat) · Vidi više »

BCS-teorija

pretražnog mikroskopa s tuneliranjem. tuneliranja ili tunelskog učinka. BCS-teorija ili Bardeen-Cooper-Schriefferova teorija je prva mikroskopska teorija supravodljivosti (1957.). Polazi od pretpostavke da na vrlo niskim temperaturama u kristalnoj rešetki supravodiča privlačno međudjelovanje elektron–rešetka–elektron nadjačava odbojnu električnu silu među elektronima, tj.

Novi!!: Sila i BCS-teorija · Vidi više »

Bernoullijeva jednadžba

Mjerna prigušnica prema standardu ISO 5167 za mjerenje protoka. Venturijeva cijev: tlak u prvoj mjernoj točki u cijevi ''p1'' je viši nego u drugoj ''p1'', a brzina fluida ''v'' je niža u mjernoj točki "1", jer je poprečni presjek u točki "1" veći nego u "2". Bernoullijeva jednadžba (prema Danielu Bernoulliju) je osnovni zakon gibanja fluida.

Novi!!: Sila i Bernoullijeva jednadžba · Vidi više »

Betzov zakon

Skica protoka fluida kroz pokretač (vjetroagregat) oblika diska. Betzov zakon praktički znači da niti jedan vjetroagregat ne može biti učinkovitiji od 59,3%. Na vodoravnoj osi je omjer brzine vjetra iza i ispred rotora vjetroagragata ''v2/v1'', a na okomitoj osi je stupanj aerodinamičke pretvorbe ''Cp''. Arizoni. Mali vjetroagregat u Bristolu. Betzov zakon matematički prikazuje stupanj aerodinamičke pretvorbe koji je jednak omjeru snage na vratilu vjetroagregata i raspoložive snage u slobodnoj struji vjetra.

Novi!!: Sila i Betzov zakon · Vidi više »

Biot–Savartov zakon

električnog vodiča. električne struje, tada su prsti savinuti u smjeru jakosti magnetskoga polja. silu od 2 ∙ 10-7 njutna po metru (N/m). električnih naboja. Najjednostavniji je elektromagnet električna zavojnica kroz koju može teći električna struja. električne struje. Biot–Savartov zakon ili Laplaceov zakon je fizikalni zakon koji opisuje vezu između jakosti magnetskoga polja i stalne električne struje koja ga je prouzročila.

Novi!!: Sila i Biot–Savartov zakon · Vidi više »

Blaise Pascal

Pascalov portret. hiperbola. računalni stroj u povijesti. Pascalovog zakona. hidrauličke preše. Binomni koeficijenti se mogu izračunati kao dijelovi Pascalova trokuta, gdje je svaki broj zbroj ona dva iznad njega. ''Pascalov pravac'' GHK šesterovrha ABCDEF upisan u elipsu. Protustrane šesterovrha imaju istu boju. Blaise Pascal (Clermont-Ferrand, 19. lipnja 1623. – Pariz, 19. kolovoza 1662.), francuski filozof, matematičar i fizičar.

Novi!!: Sila i Blaise Pascal · Vidi više »

Bohrov radijus

nm. Prijelaz elektrona i njihova rezultirajuća valna duljina za vodik. ultraljubičaste, jer imaju valnu duljinu kraću od 400 nm. Bohrov radijus ili Bohrov polumjer je mjerna jedinica je za mjerenje duljine, a upotrebljava se prije svega u atomskoj fizici.

Novi!!: Sila i Bohrov radijus · Vidi više »

Bojilo

Bojila za tekstil (Marrakech, Maroko). Indigo dobiven iz biljke indigovke. Purpurno obojene tkanine. valnih duljina (boja) upadaju u bojilo. Ovo bojilo upija crvenu i zelenu svjetlost, ali odbija plavu, stvarajući plavu boju bojila. organskih molekula. valnim duljinama. Konjugirani lanci s dušikovim i kisikovim atomima. P-nitrotoluen (V) je vrlo slabo svijetložuto obojen, dok je p-nitranilin (VI) narančastožut, a njegov kation (VII) svijetložut. negativnog naboja. pmc.

Novi!!: Sila i Bojilo · Vidi više »

Bourdonova cijev

manometra ili tlakomjera s Bourdonovom cijevi. Detalji Bourdonove cijevi. Termograf. Bourdonova cijev je zakrivljena zrakoprazna ili tekućinom ispunjena cijev koja se savija pod utjecajem vanjskog tlaka (upotreba u manometrima ili tlakomjerima) ili temperature (upotreba u termografima).

Novi!!: Sila i Bourdonova cijev · Vidi više »

Brana

Hooverova brana na rijeci Colorado u SADu, visoka 221metar. Španjolskoj, koristi se već oko 2000 godina Brana Grand Anicut na rijeci Kaveri, Tamil Nadu, Indija (1. stoljeće) Brana je hidrotehnička građevina izgrađena preko riječne doline ili korita radi iskorištavanja vodene mase; rjeđe se naziva pregrada.

Novi!!: Sila i Brana · Vidi više »

Brian Josephson

Brian Josephson ili Brian David Josephson (Cardiff, 4. siječnja 1940.), britanski fizičar.

Novi!!: Sila i Brian Josephson · Vidi više »

Brodski vijak

Brodski vijak. Vijak je na suvremenim brodovima najrašireniji tip brodskog propulzora i gotovo jedino sredstvo poriva.

Novi!!: Sila i Brodski vijak · Vidi više »

Brtva

O-prstenovi različitih promjera. opruge. motora. Profilna brtva za vodovodne cijevi. kit. Teflonske brtve (PTFE brtve). vlakana. vode kroz navoje. Način postavljanja teflonske trake. konoplje. željezna jezgra. Nekoliko primjera prstenastih brtava iz mekog materijala s metalnim oblogama: a) od valovitih metalnih traka s obostrano nalijepljenim elastičnim materijalom te metalnim okvirom, b) prsten od mekog materijala s metalnim prstenom na vanjskom obodu, c) s jezgrom iz mekog materijala u metalnom prstenu. olovo ili asfalt. matica. Brtvljenje spoja izloženog djelovanju medija niske temperature i visokog tlaka: 1., 2. prirubnice dijelova u spoju, 3. gumeni brtveni prsten, 4. potporni metalni prsten. Visokotlačno brtvljenje: a) koncentracijom pritiska na male površine nalijeganja na središnjem dijelu brtve: b) s pomoću zatvorene brtve; 1., 2. dijelovi u spoju, 3. brtveni prsten u nestegnutom stanju. Spoj cilindra s poklopcem zabrtvljen delta-prstenom s pomoću tlaka medija: a) u neopterećenom stanju, b) u stanju kad djeluje tlak medija; 1. poklopac, 2. cilindar, 3. brtveni prsten. Brtvljenje spoja izloženog djelovanju medija visoke temperature i tlaka: 1., 2. dijelovi u spoju, 3. brtveni prsten od CrMo čelika. Primjer opreme za vakuumsko brtvljenje. pumpi. opruge. Djelovanje automatske brtve: a) brtva prednapregnuta ugradnjom, b) brtva pod djelovanjem tlaka medija. Način brtvenog djelovanja manžete: a) jednostruka manžeta, b) dvostruka ili '''U''' manžeta; 1. manžeta, 2. medij ili fluid (plin ili tekućina). Način brtvljenja između rotirajućeg i mirujućeg dijela s pomoću tekućine: 1. rotor, 2. brtvena tekućina. 3. medij čije istjecanje treba spriječiti. Membranska brtva na motociklu. Labirintna brtva. Brtva je strojni dio, izrađen od brtvenoga materijala (brtvila), koji služi za sprječavanje ili smanjenje prijelaza tvari između dvaju funkcijski odvojenih prostora, dakle na mjestima kao što su rastavljivi cijevni spojevi i ulaz nekog strojnog dijela u unutrašnjost konstrukcije.

Novi!!: Sila i Brtva · Vidi više »

Brtvilo

motora. Teflonske brtve (PTFE brtve). vlakana. kit. brodskoj prevodnici. parnoj turbini. vode kroz navoje. Način postavljanja teflonske trake. pumpi. Gama-brtva. Brtvilo ili brtveni materijal je materijal od kojeg se rade brtve.

Novi!!: Sila i Brtvilo · Vidi više »

Brzina kruženja

Zemlju. m/s ili 7,91 km/s. Ta se brzina zove i prvom kozmičkom brzinom. Brzina kruženja ili prva kozmička brzina vk ovisi o gravitacijskoj konstanti nebeskoga tijela G, njegovoj masi M i o polumjeru kružne staze r: Iako zbog otpora atmosfere staze satelita oko Zemlje na visinama manjima od 200 kilometara nisu moguće, prva kozmička brzina na površini Zemlje teoretski iznosi 7,91 km/s, na površini Mjeseca 1,68 km/s, Marsa 3,56 km/s.

Novi!!: Sila i Brzina kruženja · Vidi više »

Brzina oslobađanja

hiperboli E i napustila bi Zemlju. jednoliko ubrzanog gibanja sa smjerom prema središtu kruženja. Zemljinom vrtnjom. m/s ili 7,91 km/s. Ta se brzina zove i '''prvom kozmičkom brzinom'''. Sunčeve gravitacije i napusti Sunčev sustav. Brzina oslobađanja ili druga kozmička brzina je brzina kojom se moraju lansirati svemirske letjelice (međuplanetarne sonde) na putu od Zemlje k Mjesecu i planetima Sunčeva sustava.

Novi!!: Sila i Brzina oslobađanja · Vidi više »

Brzinomjer

brzine. km/h ili MPH (milja na sat). Brzinomjer je mjerni instrument ili uređaj za mjerenje brzine.

Novi!!: Sila i Brzinomjer · Vidi više »

Burin

A: zmorac (po danu), B: burin (po noći). Priobalna vjetroelektrana Lillgrund (Švedska) koristi često zmorac i burin. klasa optimist) koriste često zmorac i burin. mora (prema promatraču). Kod burina je suprotno, on se kreće od promatrača prema moru. Burin ili kopnenjak (prema mlet. tal. borin, deminutiv od bora: bura) je slab ljetni vjetar koji puše noću i u prvom dijelu jutra od kopna prema moru u sustavu obalnoga kruženja zraka.

Novi!!: Sila i Burin · Vidi više »

Burton Richter

Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima. Burton Richter (New York, 22. ožujka 1931. – Stanford, 18. srpnja 2018.), američki fizičar.

Novi!!: Sila i Burton Richter · Vidi više »

Cavendishev pokus

torzijske vage u Cavendishovom pokusu. grede. Njihova slaba privlačnost prema ostalim loptama postavljenim uzduž grede bila je prepoznatljiva po progibu koji je stvarala. Detalj pokazuje krak torzijske vage (''m''), veliku olovnu kuglu (''W''), malu olovnu kuglu (''x''), i izolirajuću kutiju (''ABCDE''). Cavendishov pokus ili Cavendishov eksperiment, koji je izveo od 1797.

Novi!!: Sila i Cavendishev pokus · Vidi više »

Centar masa

ravnoteže: igračka će ostati u ravnoteži samo ako se prst nalazi točno ispod centra mase. kosine ako reakcija podloge nije u istoj liniji s težištem (u ovom slučaju i centra mase) dolazi do prevrtanja. Centar masa, centar mase ili središte mase je točka koja se nalazi na prosječnoj udaljenosti od svih čestica nekog sustava ili pojedinih čestica tijela, hvatište ukupne vanjske sile koja djeluje na sustav čestica ili na tijelo.

Novi!!: Sila i Centar masa · Vidi više »

Centralno grijanje

Peć za centralno grijanje na ogrjevno drvo. rimskoj vili u mjestu Vieux-la-Romaine, blizu Caena, Francuska. kućanske aparate. Parno grijanje se uglavnom koristi za daljinsko grijanje. Radijator centralnog grijanja. kotlovima. parne lokomotive. Primjer ekspanzijske posude za centralno grijanje. sivoga lijeva. Centralno grijanje je vrsta grijanja kojemu je svojstveno da se toplina proizvodi centralno u zajedničkom uređaju ili postrojenju (kotlovnici) te pomoću nekog prijenosnika topline (topla voda, para ili zrak) dovodi u pojedine prostorije, a kod daljinskoga grijanja i skupine zgrada ili cijelih gradskih blokova.

Novi!!: Sila i Centralno grijanje · Vidi više »

Centrifugalna sila

sile teže, sile od napetosti lanaca i centrifugalne sile. Promatrač sa zemlje u konačnici opaža jednoliko kružno gibanje za koje je potrebna sila koja djeluje centripetalno, a koja dolazi od rezultante sile teže i sile od napetog lanaca: djeca za nj nisu u ravnoteži sila jer postoji stalno ubrzanje prema središtu vrtnje. Centrifugalna sila jest sila kojom se u rotirajućim sustavima objašnjava spontano ubrzano gibanje tijela u smjeru od središta vrtnje.

Novi!!: Sila i Centrifugalna sila · Vidi više »

Centrifugalna sisaljka

Dijelovi centrifugalne sisaljke. ''Warman'' centrifugalna sisaljka. Centrifugalna sisaljka je sisaljka (crpka ili pumpa) kroz koju tekućina protječe od smjera crpljenja prema tlačnoj strani djelovanjem centrifugalne sile, s radijalnim tokom strujanja, koja potiskuje tekućinu između lopatica jednog ili više rotora.

Novi!!: Sila i Centrifugalna sisaljka · Vidi više »

Centrifugalna spojka

motorne pile: lanac se omata oko lančanika iza spojke koja se okreće s vanjskim bubnjem. čelične kuglice, odnosno grafitna čelična zrnca. Spoj klinaste remenice s vratilom pomoću čeljusne centrifugalne spojke: 1. vodeći dio, 2. vođeni dio – klinasta remenica, 3. čeljusti, 4. svornjaci, 5. tarne obloge, 6. opruge, 7. kuglični ležaji. Centrifugalna spojka je spojka koja se ukopčava povećanjem broja okretaja pogonskoga stroja, a zadatak joj je olakšavanje ubrzanja stroja.

Novi!!: Sila i Centrifugalna spojka · Vidi više »

Centripetalna sila

Na česticu u gibanju kratko i sve češće djeluju sile koje njenu putanju zakrivljuju prema kružnici. Između djelovanja sila čestica se giba pravocrtno. Centripetalnom silom nazivamo silu koja neprekidno tijelu daje centripetalnu akceleraciju prema središtu kružnice po kojoj se ono giba. Centripetalna sila ime je za svaku silu koja česticu ili tijelo s pravocrtne putanje neprestano skreće prema određenom središtu.

Novi!!: Sila i Centripetalna sila · Vidi više »

CGS sustav

CGS sustav ili Gaussov sustav jedinica je mjerni sustav koji za polazište ima osnovne jedinice: centimetar, gram i sekundu.

Novi!!: Sila i CGS sustav · Vidi više »

Charles Hard Townes

Charles Hard Townes (Greenville, 28. srpnja 1915. – Oakland, 27. siječnja 2015.), američki fizičar.

Novi!!: Sila i Charles Hard Townes · Vidi više »

Charles-Augustin de Coulomb

elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. Coulombovo torziono njihalo ili torzijska vaga. Trenje na vodoravnoj (horizontalnoj) podlozi. Charles-Augustin de Coulomb (Angoulême, 14. lipnja 1736. – Pariz, 23. kolovoza 1806.), francuski fizičar.

Novi!!: Sila i Charles-Augustin de Coulomb · Vidi više »

Christiaan Huygens

Christiaan Huygens (Haag, 14. travnja 1629. – Haag, 8. srpnja 1695.), nizozemski astronom, matematičar i fizičar.

Novi!!: Sila i Christiaan Huygens · Vidi više »

Ciklotron

Prikaz ciklotrona. izmjeničnim električnim poljem između dviju elektroda u obliku slova D, smještenih u vakuumskoj komori između polova velikoga i snažnoga magneta. ioniziraju okolni zrak stvarajući plavu svjetlost. Lawrencovog ciklotrona promjera 686 mm, iz 1932. terapiju radijacijom. Nobelovu nagradu za kemiju 1951. Ogroman magnet ciklotrona nalazi se lijevo, s ravnom komorom za ubrzanje između polova u sredini. Zraka koja analizira čestice je na desnoj strani. Put elektrona brzine ''v'' koji se kreće u magnetskom polju ''B''. Tamo gdje je točkasti krug ukazuje na magnetsko polje usmjereno prema nama, a krug s + označava magnetsko polje usmjereno od nas. Francuski ciklotron, proizveden u Zürichu (Švicarska, 1937.). Ciklotron za protone od 70 MeV, izgrađen 2008. (Sveučilište u Nantesu, Francuska). radioterapiju s neutronima, proizvedenim s ciklotronom. Ciklotronski elektromagnet u Lawrenceovoj dvorani znanosti (eng. ''Lawrence Hall of Science''). Crni dijelovi izrađeni su od čelika i protežu se pod zemljom. Zavojnice magneta nalaze se u bijelim cilindrima. Vakuumska komora bila bi u vodoravnom razmaku između polova magneta. Ciklotron (Ernest Orlando Lawrence, 1932.) je akcelerator čestica koji ubrzava čestice izmjeničnim električnim poljem između dviju elektroda u obliku slova D, smještenih u vakuumskoj komori između polova velikoga i snažnoga magneta.

Novi!!: Sila i Ciklotron · Vidi više »

CNC tehnološka dokumentacija

Moderna CNC tokarilica s dodatnim nosačem alata za bušenje. CNC tehnološka dokumentacija je skup dokumenata koji sadržavaju podatke (informacije) kojima se određuje postupak izrade proizvoda i potrebna sredstva za njegovu izradu na CNC alatnom stroju (na primjer CNC tokarilica).

Novi!!: Sila i CNC tehnološka dokumentacija · Vidi više »

Coriolisov protokomjer

Coriolisov protokomjer. Coriolisov protokomjer ili maseni protokomjer se sastoji od dvije paralelne cijevi savite u obliku slova U kroz koje protječe tekućina u istom smjeru.

Novi!!: Sila i Coriolisov protokomjer · Vidi više »

Coriolisov učinak

Putanja kugle na podlozi koja se okreće. Coriolisov učinak ili Coriolisova sila je inercijska sila koja djeluje na sve čestice u rotirajućim sustavima kad se gibaju pod nekim kutom u odnosu na rotacijsku os; okomita je na brzinu gibanja i na rotacijsku os.

Novi!!: Sila i Coriolisov učinak · Vidi više »

Coulombov zakon

Coulombov zakon je jedan od osnovnih zakona elektrostatike koji je 1785.

Novi!!: Sila i Coulombov zakon · Vidi više »

Cremonin plan sila

Primjer Cremoninog plana sila za rešetkasti nosač (sastavljen od sustava trokuta). Cremonin plan sila (Luigi Cremona) je metoda proračuna sila u konstrukciji koja se sastoji od trokutastih nosača.

Novi!!: Sila i Cremonin plan sila · Vidi više »

Daniel Bernoulli

Daniel Bernoulli (Groningen, 8. veljače 1700. – Basel, 17. ožujka 1782.), švicarski matematičar, fizičar, botaničar, oceanograf i anatom.

Novi!!: Sila i Daniel Bernoulli · Vidi više »

David Jonathan Gross

rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima. David Jonathan Gross ili samo David Gross (Washington, 19. veljače 1941.), američki fizičar.

Novi!!: Sila i David Jonathan Gross · Vidi više »

Džul

Džul (znak J) je mjerna jedinica SI za rad (W), energiju (E) i toplinu (Q).

Novi!!: Sila i Džul · Vidi više »

Deformacija

Tlačne sile stvaraju deformaciju na tijelo koje ga skraćuju, ali istovremeno ga i šire. Dijagram naprezanja (''σ'' - vlačnog naprezanja i ''ε'' - linijske vlačne deformacije) za tipični neželjezni materijal: 1: Stvarna granica elastičnosti 2: Granica proporcionalnosti 3: Granica elastičnosti 4: Granica razvlačenja ili σ0,2 (naprezanje pri kojem nastaje trajno produljenje od 0,2% prvobitne dužine šipke ili štapa) Deformacija (lat. deformatio: izobličenje, nagrđivanje), u fizici, je promjena oblika tijela (rastezanje, svijanje, sukanje i drugo) pod utjecajem vanjskih ili unutarnjih sila.

Novi!!: Sila i Deformacija · Vidi više »

Delhijski sultanat

Karta Delhijskog sultanata za vrijeme najvećeg teritorija u 14. stoljeću. Delhijski sultanat (perz. دهلی سلطان, urd. دہلی سلطنت‎) bilo je islamsko carstvo s prijestolnicom u Delhiju, koje se protezalo preko velikog dijela Indijskog potkontinenta tijekom 320 godina (1206. – 1526.). Pokrivao je dijelove današnje Indije, Bangladeša, Pakistana i Nepala.

Novi!!: Sila i Delhijski sultanat · Vidi više »

Dielektrična konstanta vakuuma

elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. Dielektrična konstanta vakuuma, dielektrična permitivnost vakuuma, permitivnost vakuuma ili dielektričnost vakuuma (oznaka ε0) je prirodna ili fizikalna konstanta koja je jednaka recipročnoj vrijednosti umnoška magnetske permeabilnosti vakuuma μ0 i kvadrata brzine svjetlosti c u vakuumu (određena u SI sustavu): gdje je: c_0 - brzina svjetlosti u vakuumu, a \mu_0 - relativna permeabilnost vakuuma.

Novi!!: Sila i Dielektrična konstanta vakuuma · Vidi više »

Dijagram cjevovoda i instrumentacije

'''Dijagram cjevovoda i instrumentacije''' crpke i pripadajućeg spremnika. Simboli su u skladu sa standardima EN ISO 10628 i EN 62424 (L – mjerenje razine, gore i dolje na spremniku; M – elektromotor; M1 – otvor za ulaz kod održavanja; N – mlaznica ili spojnica; N3 – odljev; N4 – odušnik; P – crpka; PA – ventil za ograničavanje tlaka; PI – pokazivač tlaka ili manometar; T – spremnik bez unutarnjeg tlaka; SOLVENT – otapalo). Dijagram cjevovoda i instrumentacije (eng. Piping and Instrumentation Diagram ili P&ID) je dijagram ili nacrt koji se koristi u procesnoj industriji, a prikazuje procesne tokove i pripadajuća osjetila, mjerne pretvornike, te izvršne sprave (aktuatore).

Novi!!: Sila i Dijagram cjevovoda i instrumentacije · Vidi više »

Dijagram naprezanja

Dijagram naprezanja trgovačkih čelika Dijagram naprezanja (''σ'' - vlačnog naprezanja i ''ε'' - linijske vlačne deformacije) za tipični neželjezni materijal: 1: Stvarna granica elastičnosti 2: Granica proporcionalnosti 3: Granica elastičnosti 4: Granica razvlačenja ili σ0,2 (naprezanje pri kojem nastaje trajno produljenje od 0,2% prvobitne dužine šipke ili štapa) Dijagram naprezanja za niskougljični ili meki čelik. Hookeov zakon vrijedi u početnom području od 0 do donje granice tečenja (2): 1. Vlačna čvrstoća materijala 2. Granica razvlačenja ili σ0,2 3. Lom materijala 4. Područje plastičnih deformacija 5. Područje klonulosti A: Teoretski dijagram naprezanja (F/A0) B: Stvarni dijagram naprezanja (F/A) Dijagram naprezanja prikazuje međusobnu ovisnost σ - vlačnog naprezanja i ε - relativnog produljenja ili linijske vlačne deformacije.

Novi!!: Sila i Dijagram naprezanja · Vidi više »

Dijamagnetizam

zlata: lebdenje ili levitacija pirolitičkog ugljika. paramagnetika (μp), vakuuma (μ0) i dijamagnetika (μd). precesije za negativno nabijenu česticu (elektron). Velika strelica označava vanjsko magnetsko polje, mala strelica kutni moment spina čestice. Uz izvod Larmorova teorema. Dijamagnetizam je svojstvo mnogih kemijskih elemenata (na primjer zlata, srebra, cinka, silicija, fosfora, vodika, plemenitih plinova) i većine organskih spojeva, koje obilježava slaba magnetska permeabilnost.

Novi!!: Sila i Dijamagnetizam · Vidi više »

Dijelovi vjetroagregata

rotora. Profil lopatice vjetroagregata. kočioni sustav. Ta sklop će se ugraditi u kućište stroja ili gondolu, koja je smještena na stupu. male vjetroagregate. Lopatice vjetroagregata duge 15 metara. Glavčina rotora u toku ugradnje. Lopatica vjetroagregata prije bojenja. Temelji vjetroagregata. Primjer prijevoza lopatica rotora. Dijelovi vjetroagregata su: rotor ili vjetroturbina (sastoji se od glavčine, vratila i lopatica – obično 3 lopatice), kočioni sustav, elementi za uležištenje sporohodnog vratila, upravljački i nadzorni sustav, električni generator, zakretnik ili oprema za zakretanje, kućište stroja ili gondola, stup, prijenosnik snage (obično multiplikator), temelj, transformator, spoj na elektroenergetski sustav i posebna oprema.

Novi!!: Sila i Dijelovi vjetroagregata · Vidi više »

Din

U fizici je din (od grčke riječi δύναμις (dynamis) što znači sila, snaga) jedinica za silu specificirana u centimetar-gram-sekunda- mjernom sustavu (CGS), prethodniku modernog SI sustava.

Novi!!: Sila i Din · Vidi više »

Dinamička meteorologija

oblake. zalaska Sunca. Dinamička meteorologija se bavi utvrđivanjem zakonitosti atmosferskih procesa (pojava).

Novi!!: Sila i Dinamička meteorologija · Vidi više »

Dinamički uzgon

Dinamički uzgon je sila koja djeluje na površinu tijela što se giba u plinu ili tekućini (fluid), a usmjerena je okomito na smjer strujanja.

Novi!!: Sila i Dinamički uzgon · Vidi više »

Dinamika

centripetalno ubrzanje ''a''. trenja. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. Dinamika (prema grč. δυναμıϰός: snažan, jak; pokretljiv, od δύναμıς: sila, snaga) je grana klasične mehanike koja povezuje gibanje tijela sa silama koje djeluju na tijelo.

Novi!!: Sila i Dinamika · Vidi više »

Dinamometar

Dinamometar koji mjeri u gramima. Dinamometar je mjerni instrument ili naprava koja služi za mjerenje sila (vlačnih ili tlačnih) (na primjer za mjerenje sile kojom vuče lokomotiva) ili, neizravno, za određivanje snage strojeva (na primjer dinamometar je jedan od sastavnih dijelova Pronijeve kočnice, naprave za određivanje korisne snage strojeva).

Novi!!: Sila i Dinamometar · Vidi više »

Dipol

Zemljino magnetsko polje približno predstavlja magnetni dipol. Prikaz koji pokazuje električno polje koje stvara elemenarni električni dipol. vode je primjer polarne molekule, a veličina njihove polarnosti određena je električnim dipolnim momentom. Negativni naboj je predstavljen crvenom bojom, pozitivni naboj je prikazan plavom bojom, dok je bijelo neutralno. televizijski prijem. Pojam dipol ima više značenja.

Novi!!: Sila i Dipol · Vidi više »

Disipativni sustavi

Primjer disipativnog sustava: granule na površini Sunca (fotosfera). Udaljenost na slici predstavlja oko 35 000 kilometara. Disipativni sustavi (prema lat. dissipare: razasuti, razbacati, rasipati) su mehanički, termodinamički, električni ili elektromagnetski izolirani sustavi u kojima se povećava temperatura ili pojačava nepravilno kaotično gibanje čestica koje tvore sustav.

Novi!!: Sila i Disipativni sustavi · Vidi više »

Distorzija

Distorzija (lat. distorsio) može značiti iskretanje, izvijanje, iskrivljenje, izopačenje, izobličenje.

Novi!!: Sila i Distorzija · Vidi više »

Dizalica

Cestovna dizalica s rešetkastim dohvatnikom najveće nosivosti 750 tona. oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1∙D1.

Novi!!: Sila i Dizalica · Vidi više »

Dizalice i dizala

Cestovna dizalica s rešetkastim dohvatnikom najveće nosivosti 750 tona. brodogradilištu ''Yantai Raffles'', Yantai, Kina. Dizalice i dizala su naprave ili strojevi za dizanje, premještanje i povlačenje tereta.

Novi!!: Sila i Dizalice i dizala · Vidi više »

Dmitrij Dmitrijevič Ivanenko

Dmitrij Dmitrijevič Ivanenko (Dmitrievič; ukr. Дмитро́ Дми́трович Іване́нко ili Dmytro Dmytrovič Ivanenko; Poltava, 29. srpnja 1904. – Moskva, 31. prosinca 1994.), ruski i ukrajinski fizičar.

Novi!!: Sila i Dmitrij Dmitrijevič Ivanenko · Vidi više »

Doljnjak

Doljnjak danju (gore) i noćnik noću (dolje) za Apalačko gorje. Djelovanje noćnika. Djelovanje noćnika. Doljnjak, danji vjetar ili danik je mjesni dolinski dnevni vjetar, koji nastaje Sunčevim zagrijavanjem planinskih padina.

Novi!!: Sila i Doljnjak · Vidi više »

Donald Knuth

Donald Ervin Knuth (10. siječnja 1938.) je jedan od najpoznatijih informatičara programera i umirovljeni profesor na sveučilištu Stanford.

Novi!!: Sila i Donald Knuth · Vidi više »

Dosjed

Vrste dosjeda osovine i provrta. Mjerna tolerancija osovine i provrta Tolerancija dužinskih mjera prema standardu ISO 286 iz 1980. Načini nanošenja tolerancija dosjeda na tehnički crtež i tolerirana vanjska i unutarnja mjera prema ISO 286. Dosjed je odnos dvaju oblikovanih strojnih elemenata (npr. provrt i osovina, utor i pero, itd.), koji imaju jednake nazivne mjere.

Novi!!: Sila i Dosjed · Vidi više »

Duboko vučenje

Primjer proizvoda dobivenih dubokim vučenjem. Primjer koraka i operacija kod dubokog vučenja. Duboko vučenje metala (ponekad samo vučenje) je postupak strojne obrade metala u kojem se obradak (platina ili rondela), najčešće u hladnom stanju, provlači kroz jednu ili više matrica u novi željeni oblik korištenjem posebnih alata.

Novi!!: Sila i Duboko vučenje · Vidi više »

Efektivna vrijednost električnog napona i struje

Pojam efektivne vrijednosti električnog napona i struje od temeljne je važnosti pri razmatranju rada i snage izmjeničnog električnog napona, odn.

Novi!!: Sila i Efektivna vrijednost električnog napona i struje · Vidi više »

Ekscentar preša

Način rada mehaničke ekscentar preše. Ekscentar preša koja se koristila u automobilskoj industriji. Ekscentar preša se koriste za brzo kovanje predmeta malih izmjera (dimenzija).

Novi!!: Sila i Ekscentar preša · Vidi više »

Ekvipotencijalne plohe

Ekvipotencijalne plohe (crvene) i silnice polja (crne) u nekom fizikalnom polju. željezna pilovina te se ploča lagano potrese. Slova N i S predstavljaju položaje sjevernog i južnog pola. Ekvipotencijalne plohe su zamišljene plohe koje obuhvaćaju sve točke u prostoru u kojima je potencijal fizikalnoga polja jednake vrijednosti.

Novi!!: Sila i Ekvipotencijalne plohe · Vidi više »

Elastičnost

Tlačna zavojna torzijska opruga. vlačne čvrstoće trgovačkih čelika. ploštine A, pa je ukupna sila ''F'' u presjeku ''σ ∙ A''. Elastičnost (franc. élasticité: rastezljivost, gipkost elastičnost, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.

Novi!!: Sila i Elastičnost · Vidi više »

Električna polarizacija

dielektrični materijal. dielektričnih materijala (naravno poslije vakuuma). zlata: lebdenje ili levitacija pirolitičkog ugljika. Električna polarizacija je usmjeravanje električnih dipola molekula ili induciranje električnoga dipola pod utjecajem električnoga polja.

Novi!!: Sila i Električna polarizacija · Vidi više »

Električna rezonancija

kapaciteta ''C'', gdje titrajni krug ne sadrži radne otpore koji bi uzrokovali gubitke energije. Pobudimo li takav titrajni krug na titranje, strujnim krugom će poteći struja kao odziv titrajnog kruga na pobudu. sat. Električna rezonancija je pojava pri kojoj za određenu frekvenciju u električnom titrajnom krugu nastupa titranje s ekstremno velikom ili ekstremno malom strujnom amplitudom.

Novi!!: Sila i Električna rezonancija · Vidi više »

Električna struja

katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu. membranom. Električna struja je usmjereno gibanje nabijenih čestica.

Novi!!: Sila i Električna struja · Vidi više »

Električna susceptibilnost

Električna susceptibilnost (oznaka χe) je fizikalna veličina kojom se opisuje svojstvo dielektrika da se u električnom polju mogu polarizirati.

Novi!!: Sila i Električna susceptibilnost · Vidi više »

Električni izboj

Vatra svetog Ilije na jarbolima broda. tračnicama vlaka. elektrolučnog zavarivanja. dozimetru. Geigerov brojač. zračenja se stvara. Geisslerove cijevi. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Korona je svjetleći izboj koji se pojavljuje obično na mjestima gdje su vodiči visokog napona svinuti pod oštrim kutom. Munja udara Space Shuttle Challenger prije lansiranja. Električni izboj je prolazak električnoga naboja kroz plinove u električnom polju pri kojem zbog sudara među česticama dolazi do određenih (svjetlosnih, akustičkih, toplinskih) popratnih pojava.

Novi!!: Sila i Električni izboj · Vidi više »

Električni naboj

električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. električnog polja između dva točkasta naboja. Za pozitivni naboj se uzima da je izvor polja (silnice iz njega izlaze), a za negativni da je njegov ponor. Električni naboj ili količina elektriciteta (oznaka q ili Q) je fizikalna veličina koja opisuje temeljno svojstvo čestica koje uzajamno djeluju električnim silama.

Novi!!: Sila i Električni naboj · Vidi više »

Električni potencijal

elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. naboja. Električni potencijal (oznaka V ili φ) je skalarna fizikalna veličina koja opisuje potencijalnu energiju električki nabijene čestice u statičkom električnom polju.

Novi!!: Sila i Električni potencijal · Vidi više »

Električni strojevi

Rotor i stator elektromotora. galvanometru ''(G)''.http://books.google.com/books?id.

Novi!!: Sila i Električni strojevi · Vidi više »

Električni vodič

bakra danas se upotrebljavaju za vodiče samo u unutrašnjim instalacijama zgrada, jer se mogu lako savijati. Alučel (skraćeno od aluminij-čelik) ili alučel vodič je naziv za materijal od kojega se izrađuje jedna vrsta kombiniranih električnih vodiča za dalekovode. Električni vodič je električki vodljiva tvar, to jest tvar kroz koju električna struja može stalno (kontinuirano) teći.

Novi!!: Sila i Električni vodič · Vidi više »

Električno polje

Prikaz električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. Način rada elektroskopa s kuglicom. Električno polje je prostor u kojem električni naboj djeluje privlačnom (odnosno odbojnom) silom na drugo električno tijelo.

Novi!!: Sila i Električno polje · Vidi više »

Elektricitet

grmljavinske oluje. silom. elektrolize vode. obujmu plina neovisno o vrsti plina. Millikanov pokus. električnog kondenzatora. električna naboja. dielektrični materijal. električnog naboja +Q iz točke A u točku B. Elektricitet (njem. Elektrizität, prema engl. electricity i franc. électricité  elektricitet, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017. Električni naboj je jedno od temeljnih očuvanih svojstava elementarnih čestica. Pojave vezane za naboj u mirovanju opisujemo granom fizike koju nazivamo elektrostatika. Naboj u mirovanju također nazivamo statičkim ili elektrostatičkim nabojem. Naboj u gibanju nazivamo električnom strujom, a povezane pojave opisujemo elektrodinamikom. Postojanje elektriciteta zapaža se u prostoru posredstvom elektromagnetskog polja koje nastaje oko naboja. Ako naboj miruje postoji samo električno polje, takozvano elektrostatsko polje. Naboj u pokretu stvara i magnetsku komponentu elektromagnetskog polja. Elektricitet je otkriven zapažanjem postojanja elektrostatskog polja (privlačenje sitnih predmeta) u blizini naelektriziranog štapića od jantara.

Novi!!: Sila i Elektricitet · Vidi više »

Elektrodinamičko djelovanje

magnetizma. električnih naboja. silu od 2 ∙ 10-7 njutna po metru (N/m). Ako postavimo električni vodič unutar potkovastog magneta, čim se uključi električna struja, vodič će se otkloniti. Elektrodinamičko djelovanje ili Ørstedov zakon je djelovanje električne struje u električnom vodiču na drugi vodič ili trajni magnet.

Novi!!: Sila i Elektrodinamičko djelovanje · Vidi više »

Elektrodinamika

galvanometru ''(G)''.http://books.google.com/books?id.

Novi!!: Sila i Elektrodinamika · Vidi više »

Elektrolit

cinkova sulfata), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom. Leclanchéov članak. gorivnog članka. Elektrolit je kemijski spoj koji je električki vodljiv ili to postaje u otopljenom ili rastaljenom stanju jer sadrži ili stvara pokretljive ione koji mogu prenositi električni naboj.

Novi!!: Sila i Elektrolit · Vidi više »

Elektromagnet

Najjednostavniji je elektromagnet električna zavojnica kroz koju može teći električna struja. Elektromagnet. Elektromagnet je naprava koja pokazuje magnetska svojstva samo dok njome teče električna struja.

Novi!!: Sila i Elektromagnet · Vidi više »

Elektromagnetizam

Najjednostavniji je elektromagnet električna zavojnica kroz koju može teći električna struja. električnih naboja. Ako postavimo električni vodič unutar potkovastog magneta, čim se uključi električna struja, vodič će se otkloniti. silu od 2 ∙ 10-7 njutna po metru (N/m). Prednja strana zvučnika. Elektromagnetizam je grana klasične fizike koja istražuje uzroke i uzajamnu povezanost električnih i magnetskih pojava, objašnjava svjetlosne pojave i zakone optike, te sve ostale vrste elektromagnetskih valova.

Novi!!: Sila i Elektromagnetizam · Vidi više »

Elektromagnetska indukcija

galvanometru (G).http://books.google.com/books?id.

Novi!!: Sila i Elektromagnetska indukcija · Vidi više »

Elektromagnetska sila

Istoimeni električni naboji se djelovanjem elektrostatičke sile (Coulombov zakon) odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. galvanometru ''(G)''.http://books.google.com/books?id.

Novi!!: Sila i Elektromagnetska sila · Vidi više »

Elektromagnetska spojka

Elektromagnetska tarna spojka. zupčanici); rastavljeni na desnoj strani, tako da je obloga spojke vidljiva. Elektromagnetska tarna spojka. Višelamelna elektromagnetska tarna spojka. Jedna izvedba elektromagnetske zupčaste spojke: 1. magnetski dio, 2. glavina, 3. uzbudni svitak, 4. izolacijski prsten, 5. klizni prstenovi, 6. ozubljenje glavine i kotvenog dijela, 7. kotveni dio, 8. ozubljeni prstenovi 9. tlačne opruge. Elektromagnetska zupčasta spojka. Elektromagnetska spojka sa željeznim prahom. Elektromagnetska spojka je vrsta spojke koju pogoni istosmjerna struja koja se dobiva iz mreže izmjenične ili trofazne struje i ispravlja pomoću selenijskih ili silicijskih ispravljača.

Novi!!: Sila i Elektromagnetska spojka · Vidi više »

Elektromotor

Različiti elektromotori. Rotor i stator elektromotora. vodiči statora ''(F)'' priključak namota ili vodiča, ''(E)'' vodilica četkice. indukcijski ili asinkroni elektromotor. Okretno magnetsko polje. mikrovalne pećnice. Razne izvedbe servomotora. Elektromotor ili električni motor je stroj koji pretvara električnu energiju u mehanički rad.

Novi!!: Sila i Elektromotor · Vidi više »

Elektromotorna sila

Elektromotorna sila je u elektrotehnici veličina kojom se izražava rad potreban za razdvajanje nosilaca električnih naboja u izvoru električne struje, pri čemu sila koja djeluje na električne naboje nije direktna posljedica električnog polja.

Novi!!: Sila i Elektromotorna sila · Vidi više »

Elektron

dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.

Novi!!: Sila i Elektron · Vidi više »

Elektronska optika

Magnetska leća. Elektronska mikroskopija: transmisijski elektronski mikroskop. Put elektrona brzine ''v'' koji se kreće u magnetskom polju ''B''. Tamo gdje je točkasti krug ukazuje na magnetsko polje usmjereno prema nama, a krug s + označava magnetsko polje usmjereno od nas. Prva ikad napravljena slika pozitrona. Elektronska optika je grana fizike koja se bavi upravljanjem snopom elektrona s pomoću električnoga i magnetskoga polja te konstrukcijom elektroničkih uređaja poput optičkih.

Novi!!: Sila i Elektronska optika · Vidi više »

Elektrootporno zavarivanje

Oprema za točkasto elektrootporno zavarivanje. Prikaz točkastog elektrootpornog zavarivanja. Robot koji izvodi točkasto elektrootporno zavarivanje. Šavno elektrootporno zavarivanje. Sučeljno vodootporno zavarivanje. Elektrootporno zavarivanje (engl. Electric Resistance Welding – ERW) je način zavarivanja električnom energijom gdje se uvijek koristi pritisak i toplina, koja nastaje zbog velikog električnog otpora na mjestu dodira zavarivanih dijelova.

Novi!!: Sila i Elektrootporno zavarivanje · Vidi više »

Elektroslaba teorija

Higgsovim bozonom. subatomskih čestica opisanih standardnim modelom. rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. antineutrina. atomskih jezgri u jezgru helija. Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima. električnih naboja. Elektroslaba teorija je teorija ustanovljena pri pokušajima formulacije konzistentne teorije slabih međudjelovanja (slaba nuklearna sila), po uzoru na kvantnu elektrodinamiku.

Novi!!: Sila i Elektroslaba teorija · Vidi više »

Elektrostatika

Istoimeni električni naboji se djelovanjem elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. CD-om. Rumunjskoj. električnog naboja u prostoru. elekričnih naboja u vodljivim predmeta zbog elektrostatske indukcije. Negativni naboji (plavi) se privlače i pomiču na površinu predmeta koji je okrenut prema vanjskom naboju. Pozitivni naboji (crveni) odbijaju se i pomiču na površinu okrenutu prema van. Ovi inducirani površinski naboji su točno prave veličine i oblika tako da njihovo suprotno električno polje poništava električno polje vanjskog naboja u unutrašnjosti metala. Stoga je elektrostatsko polje svuda unutar vodljivog predmeta nula, a elektrostatski potencijal je konstantan. Prikaz električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. Način rada elektroskopa s kuglicom. Dielektrična polarizacija kod dielektrika. Elektrostatika je grana fizike koja se bavi istraživanjem električnih polja, sila i pojava nastalih među električnim nabojima koji miruju.

Novi!!: Sila i Elektrostatika · Vidi više »

Enckeov komet

Enckeov komet, 2P/Encke, komet Enckeove vrste.

Novi!!: Sila i Enckeov komet · Vidi više »

Enercon

Enercon GmbH je uz Vestas, GE i Gamesu jedan od četiriju vodećih svjetskih proizvođača vjetroturbina.

Novi!!: Sila i Enercon · Vidi više »

Energetske transformacije

U fizici, pod pojmom energija, opisuje se količina rada koja potencijalno može biti izvršena silom ili brzinom (kinetička energija) ili razlikom visina (potencijalna energija) unutar sustava bez obzira na ograničenja u transformaciji nametnuta entropijom.

Novi!!: Sila i Energetske transformacije · Vidi više »

Energija

toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. Energija (grč. ἐνέργεıα: rad, učinak) je djelotvorna sila, životna djelatnost, odlučnost, odrješitost.

Novi!!: Sila i Energija · Vidi više »

Energijske razine

energije, koji se naziva osnovno energijsko stanje, a svako više stanje naziva se pobuđenim energijskim stanjem. Dijagram energijskih razina elektrona u vodikovom atomu. atomske jezgre. Svako stacionarno stanje određuje specifičnu energijsku razinu atoma. Smanjenje energijske razine s ''E2'' na ''E1'' rezultira emisijom (izbacivanjem) fotona predstavljenog crvenom zavijenom strelicom, a čija je energija ''h∙ν''. Povećanje energijske razine s ''E1'' na ''E2'' nastalo zbog apsorpcije (upijanja) fotona predstavljenog crvenom zavijenom strelicom, a čija je energija ''h∙ν''. Zbir svih 14 atomskih jednoelektronskih orbitala za najmanja 3 glavna kvantna broja ''n''. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. nm. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). Energijske razine su bliske diskretne razine (nivoi) energije u nekom izoliranom sustavu (atom, molekula) ili u nekome sustavu čestica.

Novi!!: Sila i Energijske razine · Vidi više »

Fizička meteorologija

Zemljine atmosfere. Dvostruka duga. grmljavinske oluje. adijabatsko povećanje obujma (volumena) rezultira hlađenjem. Stopa opadanja temperature u troposferi: emagram dijagram pokazuje promjene suhih adijabata (podebljane linije) i vlažnih adijabata (iscrtkane linije), u skladu s tlakom i temperaturom. atmosferi. Bratislavi viđena s vrha mosta ''Nový Most'' (2005.). tropskoj šumi. vlagu i da se pri tom produžava. Fizička meteorologija proučava fizikalna svojstva i procese Zemljine atmosfere kao sastav zraka i oblaka, zračenja, akustiku, optiku i elektricitet atmosfere.

Novi!!: Sila i Fizička meteorologija · Vidi više »

Fizika

Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.

Novi!!: Sila i Fizika · Vidi više »

Fizika čvrstog stanja

kubičnog kristalnog sustava. čvrstoću. fotonaponski članak. Valentni pojasevi poluvodiča pokazuju potpuno popunjen valentni pojas i prazan vodljivi pojas. Fermijev nivo leži unutar zabranjenog pojasa. elektronskim mikroskopom. m. provođenja ili kondukcije topline. feromagnet u obliku potkove. Meissnerovog učinka (Walther Meissner). Ukrašena kopija prvog tranzistora otkrivenog u tvrtci Bell Labs 23. prosinca 1947. kada su američki istraživači John Bardeen, Walter Houser Brattain i William Bradford Shockley konstruirali prvi germanijski bipolarni tranzistor. kovalentne. kovalentnoj vezi sa susjedna tri silicijeva atoma, a veza s četvrtim silicijevim atomom ostaje nepopunjena. Nju popunjava elektron susjednog atoma, čime nastaje '''šupljina'''. Takvi trovalentni atomi koji primaju elektrone nazivaju se '''akceptori'''. fotonaponski članak izrađen od pločice monokristalnog silicija. Elektroporculan kao izolator za visoke napone. fotoelektričnog učinka. Svjetleće diode. dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Suprafluidni helij koji se nalazi u gornjoj posudi će pomalo isticati iz nje, kap po kap, sve dok se ne isprazni. Fizika čvrstog stanja je grana fizike koja proučava strukturu tvari u čvrstome stanju (krutine) te s pomoću kvantne fizike istražuje svojstva i procese u kristalnome i amorfnome obliku tvari, svojstva kristalizirane tvari i pojave vezane uz promjene fizikalnih veličina (primjerice temperature, tlaka, dimenzija i oblika mikrokristala, broja i vrste defekata u kristalnoj rešetki i drugo).

Novi!!: Sila i Fizika čvrstog stanja · Vidi više »

Fluid

površinske napetosti tekućina. Hidrostatički tlak povećava se s dubinom. Zbog razlike tlaka na gornjoj i donjoj plohi, na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. Fluid (lat. fluidum: tekućina) je tekućina ili plin, tekuća ili plinovita kemijska tvar kojoj molekule lako mijenjaju svoj relativan položaj (voda, zrak i drugo).

Novi!!: Sila i Fluid · Vidi više »

Fotoelektrični učinak

Fotoelektrični učinak: fotoni upadaju na metalnu ploču slijeva i izbijaju elektrone. Fotoelektrični učinak, fotoelektrični efekt ili fotoefekt fizikalna je pojava kod koje djelovanjem elektromagnetskog zračenja dovoljno kratke valne duljine, najčešće svjetlosti u ultraljubičastom području spektra, dolazi do izbijanja elektrona iz obasjanog materijala, obično kovine.

Novi!!: Sila i Fotoelektrični učinak · Vidi više »

Foucaultovo njihalo

Foucaultovo njihalo. Panteona u Parizu. Putanja kugle na podlozi koja se okreće prikazuje Coriolisov učinak. Foucaultovo njihalo je jedan od najpoznatijih fizikalnih pokusa koji zorno dokazuje da se Zemlja vrti oko svoje osi, a prvi je izgradio fizičar Léon Foucault 1851.

Novi!!: Sila i Foucaultovo njihalo · Vidi više »

François Englert

Higgsovom česticom. Higgsove čestice. François Englert (Etterbeek, 6. studenog 1932.), belgijski teorijski fizičar.

Novi!!: Sila i François Englert · Vidi više »

Francisova turbina

Francisova turbina (uz odobrenje Voith-Siemens) Montaža radnog kola ili rotora (Hidroelektrana Grand Coulee) Presjek kroz Francisovu turbinu, s privodnim zakretnim lopaticama (žute), koje su namještene na minimalni protok Presjek kroz Francisovu turbinu, s privodnim zakretnim lopaticama (žute), koje su namještene na maksimalni protok Pogled na spiralnu komoru. Spiralni dovod ravnomjerno dovodi vodu rotoru i stvara rotacijsko strujanje vode (Hidroelektrana Grand Coulee) Mala Francisova turbina (plava), spojena na električni generator Hidroelektrani Tri klanca Francisova turbina je vrsta vodene turbine koju je konstruirao britansko-američki inženjer James Bicheno Francis a primarno služi za proizvodnju električne energije uz pomoć generatora.

Novi!!: Sila i Francisova turbina · Vidi više »

Frank Anthony Wilczek

rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. Frank Anthony Wilczek ili samo Frank Wilczek (Mineola, New York, 15. svibnja 1951.), američki fizičar.

Novi!!: Sila i Frank Anthony Wilczek · Vidi više »

Fundamentalne interakcije

Higgsovim bozonom. rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. atomskih jezgri u jezgru helija. Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. Fundamentalne interakcije, osnovne sile ili temeljno međudjelovanje je međudjelovanje elementarnih čestica: gravitacijsko, elektromagnetsko, jako i slabo.

Novi!!: Sila i Fundamentalne interakcije · Vidi više »

Gabriel Lippmann

Gabriel Lippmann (Bonnevoie, Luksemburg, 16. kolovoza 1845. – na putovanju morem, 13. srpnja 1921.), francuski fizičar luksemburškoga podrijetla.

Novi!!: Sila i Gabriel Lippmann · Vidi više »

Galileijeve transformacije

koordinatnih sustava za Galilejeve transformacije. referentnim sustavima jednaka. vrijemeće teći sporije. ravnini (primjer Merkurova perihela). Zemlji. Galileijeve transformacije (po G. Galileiju) su matematičke transformacijske relacije kojima se prema Galileijevu načelu relativnosti pri prijelazu iz jednoga referentnog sustava u drugi preračunavaju koordinate položaja i brzine čestica.

Novi!!: Sila i Galileijeve transformacije · Vidi više »

Galileijevo načelo relativnosti

inercijskim referentnim sustavima. Galileijevo načelo relativnosti (po G. Galileiju) je načelo klasične fizike prema kojem svi prirodni zakoni imaju isti matematički oblik u svim inercijskim sustavima, to jest svi su inercijski sustavi međusobno ravnopravni i nije moguće promatranjem mehaničkih procesa u nekom inercijskom sustavu utvrditi giba li se on ili miruje.

Novi!!: Sila i Galileijevo načelo relativnosti · Vidi više »

Gaspard Gustave Coriolis

Gaspard Gustave Coriolis (Pariz, 21. svibnja 1792. – Pariz, 19. rujna 1843.), francuski fizičar i matematičar.

Novi!!: Sila i Gaspard Gustave Coriolis · Vidi više »

Geomorfološki proces

Geomorfološki proces (engleski: geomorphological process, geomorphic process) predstavlja niz zbivanja koja se događaju u vrijeme djelovanja skupa sila (agens) na stijensku masu određene geološke građe (pacijens).

Novi!!: Sila i Geomorfološki proces · Vidi više »

George Eugene Uhlenbeck

kružnog gibanja. ploštine petlje ''S''. kutne količine gibanja za \ell.

Novi!!: Sila i George Eugene Uhlenbeck · Vidi više »

George Gabriel Stokes

George Gabriel Stokes (Skreen, 13. kolovoza 1819. – Cambridge, 1. veljače 1903.), irsko-engleski matematičar i fizičar.

Novi!!: Sila i George Gabriel Stokes · Vidi više »

George Zweig

Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima. George Zweig (Moskva, 30. svibnja 1937.), američki fizičar ruskog podrijetla.

Novi!!: Sila i George Zweig · Vidi više »

Geostrofički vjetar

izobarama. anticikloni. Geostrofički vjetar (grč. γεω: Zemljino + στρέφεıν: okretati, vrtjeti) je visinsko vodoravno strujanje zraka kojem je smjer usporedan s izobarama.

Novi!!: Sila i Geostrofički vjetar · Vidi više »

Giambattista della Porta

Galilejeva teleskopa (dalekozora). Giambattista della Porta (Napulj, oko 1535. – Napulj, 4. veljače 1615.), talijanski fizičar, filozof, astrolog, polihistor i književnik.

Novi!!: Sila i Giambattista della Porta · Vidi više »

Gibanje

centripetalno ubrzanje ''a''. Radijvektor točke P. Gibanje je osnovni pojam u klasičnoj mehanici, određen (definiran) kao promjena položaja tijela u odnosu na neki sustav (referentni sustav) tijekom vremena.

Novi!!: Sila i Gibanje · Vidi više »

Glodalica

'''Okomita glodalica'''. 1: glodalo 2: vreteno 3: gornji prijenos i nosač vretena 4: stub 5: stol 6: Y-koordinata vodilica 7: koljeno 8: baza '''Vodoravna glodalica'''. 1: baza ili osnova 2: stub 3: koljeno 4 & 5: radni stol (x-os vodilica je uključena) 6: nosač vretena 7: vreteno s glodalom. CNC glodalica s 5 osi ili obradni centar. Kod protusmjernog obodnog plošnog glodanja rotacija alata (glavno gibanje) je u obrnutom smjeru od smjera posmaka. Strugotina se stvara od malog prema većem presjeku. Kod istosmjernog obodnog plošnog glodanja rotacija alata (glavno gibanje) je u istom smjeru od smjera posmaka. Strugotina se stvara od većem prema manjem presjeku. Čeono glodalo. Glodalica je ime za alatni stroj koji služi za obradu čvrstih materijala skidanjem čestica okretnim alatima.

Novi!!: Sila i Glodalica · Vidi više »

Glodalo

Glodalo za izradu utora (lijevo), 2 prstasta glodala (u sredini) i 3 prstasta glodala s kuglastim vrhom (desno). brzoreznog čelika. Profilno glodalo. Pilasto glodalo. ozubljenje presvučeno prevlakom od AlCrTiN. titanijevim nitridom. Kod protusmjernog obodnog plošnog glodanja rotacija alata (glavno gibanje) je u obrnutom smjeru od smjera posmaka. Strugotina se stvara od malog prema većem presjeku. Kod istosmjernog obodnog plošnog glodanja rotacija alata (glavno gibanje) je u istom smjeru od smjera posmaka. Strugotina se stvara od većem prema manjem presjeku. Glodalo služi za raznoliku upotrebu strojne obrade metala odvajanjem čestica na glodalicama, npr.

Novi!!: Sila i Glodalo · Vidi više »

Gorivi članak

Gorivni članak je elektrokemijski uređaj koji služi za neposrednu pretvorbu kemijske energije, sadržane u nekom kemijskom elementu ili spoju, u istosmjernu električnu struju.

Novi!!: Sila i Gorivi članak · Vidi više »

Govor na gori

Carl Heinrich Bloch: Govor na gori Govor na gori događaj je iz Isusovog života.

Novi!!: Sila i Govor na gori · Vidi više »

Građa mišića

Presjek skeletnog mišića.

Novi!!: Sila i Građa mišića · Vidi više »

Granica razvlačenja

Dijagram naprezanja (''σ'' - vlačnog naprezanja i ''ε'' - linijske vlačne deformacije) za tipični neželjezni materijal: 1: Stvarna granica elastičnosti 2: Granica proporcionalnosti 3: Granica elastičnosti 4: Granica razvlačenja ili σ0,2 (naprezanje pri kojem nastaje trajno produljenje od 0,2% prvobitne dužine šipke ili štapa) Granica razvlačenja ili granica tečenja materijala (oznaka: σ0,2) je ono naprezanje pri vlačnom opterećenju (vlačno ispitivanje) koje izaziva znatno istezanje ispitnog uzorka ili epruvete, bez povećanja sile.

Novi!!: Sila i Granica razvlačenja · Vidi više »

Gravitacija

kvadratu njihove međusobne udaljenosti. prostorvremena Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. hiperboli E i napustila bi Zemlju. eliptičnoj stazi oko Sunca. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Sunčeve mase. Gravitacija ili gravitacijsko međudjelovanje je jedna je od četiriju osnovnih sila (fundamentalne interakcije).

Novi!!: Sila i Gravitacija · Vidi više »

Gravitacijska konstanta

Newtonovom zakonu univerzalne gravitacije. Gravitacijska konstanta (oznaka G) je prirodna konstanta koja se pojavljuje u općem ili Newtonovom zakonu gravitacije kao čimbenik razmjernosti privlačne sile između dvaju tijela na određenoj udaljenosti i njihovih masa.

Novi!!: Sila i Gravitacijska konstanta · Vidi više »

Gravitacijski metar

Gravitacijski metar - instrument koji mjeri silu privlačenja između Zemlje i mase unutar samog instrumenta, a dobiveni podaci se koriste za utvrđivanje regionalnih i lokalnih gravitacijskih anomalija.

Novi!!: Sila i Gravitacijski metar · Vidi više »

Gravitacijski potencijal

Zemlju; na ekvatoru su nešto više nego na polovima. Gravitacijsko polje Zemlje: polje je radialno. Zelene strelice označavaju silnice gravitacijskoga polja. Gravitacijski potencijal, geopotencijal ili potencijal sile teže je potencijalna energija jedinice mase u polju sile teže.

Novi!!: Sila i Gravitacijski potencijal · Vidi više »

Graviton

Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Graviton (prema gravitacija), kvant gravitacijskog polja, prijenosnik temeljne gravitacijske sile.

Novi!!: Sila i Graviton · Vidi više »

Greda (konstrukcija)

ležaje, oslonjena na svojim krajevima (na jednoj strani pomično, na drugoj nepomično). Prema broju ležaja razlikuju se greda s jednim ležajem (konzolna), s dva ležaja (prosto oslonjena, s prepustima), s više ležaja (kontinuirana). savijanja na gredu i progib grede kada okomita sila djeluje u sredini grede. Greda je izdužena vodoravna ili kosa nosiva građevna konstrukcija (nosač) za prenošenje vertikalnih opterećenja na ležaje (oslonac).

Novi!!: Sila i Greda (konstrukcija) · Vidi više »

Grijanje

Ateni. Moderni otvoreni kamin. Kaljeva peć koja se koristi za centralno grijanje, sagrađena oko 1959. kW. toplinu polagano odaje i zagrijava prostoriju. Željezna peć na ogrjevno drvo koristila se nekad i za kuhanje. Plinska peć na ukapljeni naftni plin (LPG ili UNP) iz 1970-tih. Uljna peć. Prenosivi kalorifer. kućanske aparate. Parno grijanje se uglavnom koristi za daljinsko grijanje. centralnog grijanja. Prirodni plin izlazi iz zemlje u Tajvanu. Peć za centralno grijanje na ogrjevno drvo. pumpe i regulacijskog sklopa koji njome upravlja. Grijanje je postupak održavanja određene temperature u stambenim i radnim prostorijama iskorištavanjem topline izgaranja čvrstoga, tekućeg ili plinovitoga goriva, pretvaranjem električne energije u toplinu ili iskorištavanjem prirodnih izvora topline.

Novi!!: Sila i Grijanje · Vidi više »

Hadroni

Skica protona, jednog od najpoznatijih bariona, koji se sastoji od dva gornja kvarka i jednog donjeg kvarka. Jaku nuklearnu silu posreduju gluoni (valovi). Jaka nuklearna sila ima tri vrste naboja, crveno, zeleno i plavo. Imajte na umu da je izbor plave boje za gornji kvark proizvoljan; pretpostavlja se da "naboj u boji" kruži između 3 kvarka. Struktura piona (π+). Struktura kvarkova za negativni kaon (K-). rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. Hadron (prema grč. ἁδρός: gust, jak, temeljan) je subatomska čestica koju čine kvarkovi povezani jakom nuklearnom silom (jakim međudjelovanjem).

Novi!!: Sila i Hadroni · Vidi više »

Hannes Olof Gösta Alfvén

Hannes Olof Gösta Alfvén ili Hannes Alfvén (Norrköping, 30. svibnja 1908. – Djursholm, 2. travnja 1995.), švedski fizičar.

Novi!!: Sila i Hannes Olof Gösta Alfvén · Vidi više »

Hans Albrecht Bethe

Hans Albrecht Bethe (Strasbourg, 2. srpnja 1906. – Ithaca (New York), 6. ožujka 2005.), njemačko-američki fizičar.

Novi!!: Sila i Hans Albrecht Bethe · Vidi više »

Harmonijsko titranje

Ovisnost otklona harmonijskog titranja o vremenu je sinusoidalna. opruge. Harmonijsko titranje ili harmoničko titranje je titranje fizikalnog tijela ili čestice pod djelovanjem harmoničke sile.

Novi!!: Sila i Harmonijsko titranje · Vidi više »

Heliocentrični sustav

Andreasa Cellariusa, 1660. geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema Kopernikovom sustavu i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. lat.''De revolutionibus orbium coelestium''). Heliocentrični sustav ili Kopernikov sustav je model Sunčeva sustava koji, nasuprot geocentričnom sustavu, postavlja Sunce u središte svijeta.

Novi!!: Sila i Heliocentrični sustav · Vidi više »

Hendrik Antoon Lorentz

brzine (u prirodnim jedinicama gdje je ''c''.

Novi!!: Sila i Hendrik Antoon Lorentz · Vidi više »

Hendrik Casimir

Hendrik Casimir ili punim imenom Hendrik Brugt Gerhard Casimir (Hag, 15. srpnja 1909. – Heeze, 4. svibnja 2000.), nizozemski fizičar.

Novi!!: Sila i Hendrik Casimir · Vidi više »

Henry Cavendish

Henry Cavendish (Nica, 10. listopada 1731. – London, 24. veljače 1810.), britanski kemičar i fizičar.

Novi!!: Sila i Henry Cavendish · Vidi više »

Henry Way Kendall

Henry Way Kendall (Boston, 9. prosinca 1926. – Wakulla Springs State Park, Florida, 15. veljače 1999.), američki fizičar.

Novi!!: Sila i Henry Way Kendall · Vidi više »

Herbert Spencer

'''Herbert Spencer''' Herbert Spencer (Derby, 27. travnja 1820. – Brighton, 8. prosinca 1903.), engleski je filozof i sociolog.

Novi!!: Sila i Herbert Spencer · Vidi više »

Hermann von Helmholtz

Oftalmoskopiranje direktnim oftalmoskopom. Mjedeni kuglasti Helmholtzov rezonator koji se zasniva na originalnom nacrtu (oko 1890. – 1900.). Hermann von Helmholtz ili punim imenom Hermann Ludwig Ferdinand von Helmholtz (Potsdam, 31. kolovoza 1821. – Berlin, 8. rujna 1894.), njemački liječnik i fizičar.

Novi!!: Sila i Hermann von Helmholtz · Vidi više »

Hibridno električno vozilo

punionica Hibridno električno vozilo (HEV) tip je hibridnog vozila koje za pogon koristi kombinaciju tradicionalnog motora s unutarnjim izgaranjem (motor SUI) i elektromotora.

Novi!!: Sila i Hibridno električno vozilo · Vidi više »

Hideki Jukava

elementarnih čestica. V. F. Hess 1912. i Kolhörster 1913. i 1914. kozmičkih zraka. maglenoj komori, snimljena tijekom leta balonom 1. srpnja 1960. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. Hideki Jukava ili Hideki Yukawa (湯川 秀樹, Jukava Hideki, Tokio, Japan, 23. siječnja 1907. – Kjoto, Japan, 8. rujna 1981.), japanski teorijski fizičar i prvi Japanac koji je dobio Nobelovu nagradu.

Novi!!: Sila i Hideki Jukava · Vidi više »

Hidraulička pumpa

Način rada i simbol volumenske hidrauličke pumpe. Zupčasta hidraulička pumpa s vanjskim ozubljenjem. Dijelovi zupčaste hidrauličke pumpe s vanjskim ozubljenjem. Način rada zupčaste hidrauličke pumpe s vanjskim ozubljenjem. Zupčasta hidraulička pumpa s unutarnjim ozubljenjem. Način rada hidrauličke zupčaste pumpe s unutarnjim ozubljenjem. Rotor zupčaste hidrauličke pumpe sa zupčastim prstenom. Vijčana hidraulička pumpa. Klipno-aksijalna hidraulička pumpa. Presjek kroz vijčanu hidrauličku pumpu. Krilna (lamelna) hidraulička pumpa s 1 komorom i s konstantnim protokom. Klipno-aksijalna hidraulička pumpa s nagibnom pločom. Klipno-radijalna hidraulička pumpa s unutrašnjim ekscentrom. Hidraulička pumpa, hidraulička crpka ili hidraulička sisaljka je kao pogonski stroj sastavni dio hidrauličkog pogona, kojemu je izvana dovedena mehanička energija (obično elektromotor) i koji ju pretvara u energiju radnog hidrauličkog fluida.

Novi!!: Sila i Hidraulička pumpa · Vidi više »

Hidraulički cilindar

građevinskih strojeva. hidroelektrane. Način rada jednoradnog hidrauličkog cilindra. Način rada dvoradnog hidrauličkog cilindra. Simbol za teleskopski hidraulički cilindar (prema standardu ISO 1219). Simbol za diferencijalni hidraulički cilindar (prema standardu ISO 1219). Hidraulički cilindar ili linearni hidraulički motor je najčešći izvršni dio u hidrauličkom pogonu, koji služi za pretvorbu energije hidrauličkog fluida u mehanički rad (izvršna sila se kreće po pravcu).

Novi!!: Sila i Hidraulički cilindar · Vidi više »

Hidraulički fluid

Ulijevanje hidrauličkog fluida. ventilom za ograničenje tlaka (E) (sigurnosni ventil). Nepovratni ventil (F) sprječava natražno strujanje i pojavu preniskog tlaka u sustavu. Također, uz filtar ulja (G) se često paralelno priključuje nepovratni ventil (H), kojem je potreban izvjestan tlak za otvaranje (ima funkciju ograničenja tlaka), kako bi se izbjegao preveliki pad tlaka zaprljanog filtra ulja. Hidraulički fluid ili radni fluid hidrauličkog pogona je fluid koji se koristi u hidrauličkom pogonu, a služi za prijenos energije od hidrauličke pumpe do hidrauličkog motora.

Novi!!: Sila i Hidraulički fluid · Vidi više »

Hidraulički motor

Primjeri simbola za rotacijski hidraulični motor a) jednosmjerni, b) reverzibilni, c) podesiva reverzibilna pumpa-motor. Zupčasti hidraulični motor s vanjskim ozubljenjem. Dijelovi zupčastog hidrauličnog motora s vanjskim ozubljenjem. Način rada zupčastog hidrauličnog motora s vanjskim ozubljenjem. Gerotor motor ili zupčasto-prstasti rotacijski hidraulični motor. Klipno-aksijalni hidraulični motor s nagibnom pločom. Klipno-radijalni rotacijski hidraulični motor. Klipno-radijalni hidraulički motor s unutrašnjim ekscentrom. Hidraulični motor, hidromotor ili hidraulični aktuator je izvršni dio u hidrauličnom pogonu.

Novi!!: Sila i Hidraulički motor · Vidi više »

Hidraulički pogon

Hidraulička preša. ventilom za ograničenje tlaka (E) (sigurnosni ventil). Nepovratni ventil (F) sprječava natražno strujanje i pojavu preniskog tlaka u sustavu. Također, uz filtar ulja (G) se često paralelno priključuje nepovratni ventil (H), kojem je potreban izvjestan tlak za otvaranje (ima funkciju ograničenja tlaka), kako bi se izbjegao preveliki pad tlaka zaprljanog filtra ulja. stezanja. Hidraulička preša ili hidraulični tijesak omogućuje da se primijenjena sila (F1) duž nekog puta pretvori u veću silu (F2) duž manjeg puta i da se sila poveća onoliko puta koliko je površina gonjenog hidrauličkog cilindra (A2) veća od površine pogonskog hidrauličkog cilindra (A1). Zupčasta hidraulička pumpa s vanjskim ozubljenjem. Zupčasta hidraulička pumpa s unutarnjim ozubljenjem. hidrauličke pumpe s vanjskim ozubljenjem. Gerotor hidraulički motor. papirni filtar ulja kod automobila Volvo S40. hidrauličke preše kao primjer hidrauličkog pogona s otvorenim optokom. hidrauličkog fluida. Hidraulički cilindri (5 komada) kod hidrauličnog bagera ili kopača osiguravaju velik zahvat materijala koji se kopa. Hidraulički pogon ili hidraulični pogon je pogon zasnivan na prijenosu sile tekućinom (najčešće mineralnim uljem).

Novi!!: Sila i Hidraulički pogon · Vidi više »

Hidraulični tijesak

Način rada hidrauličke preše. dizalice za automobile. Shema hidrauličke preše. Hidraulični tijesak, hidraulična preša ili hidraulička preša je uređaj s pomoću kojega se mogu proizvesti vrlo velike sile tlačenja, dizanja, probijanja, oblikovanja i slično.

Novi!!: Sila i Hidraulični tijesak · Vidi više »

Hidraulika

hidrostatici iz ''Cyclopaedije''. vodu gradu Nimesu (Francuska), a sagrađen je 19. pr. Kr. Preklopna zapornica na Brani Arrowrock (SAD). Hidraulika (grč. αὐλός: cijev) je dio hidromehanike (mehanika fluida), koji se bavi proučavanjem stanja ravnoteže i strujanja realne tekućine, ponajprije vode, kroz cijevi, kanale i otvore, te pojavâ koje nastaju kada takva tekućina struji oko nekoga tijela uronjenoga u nju.

Novi!!: Sila i Hidraulika · Vidi više »

Hidraulika (razdvojba)

Izraz hidraulika je višeznačan.

Novi!!: Sila i Hidraulika (razdvojba) · Vidi više »

Hidrodinamički tlak

Venturijeva cijev: tlak u prvoj mjernoj točki u cijevi (1) je viši nego u drugoj (2), a brzina fluida "1" je niža u mjernoj točki "2", jer je poprečni presjek u točki "1" veći nego u "2". Hidrodinamički tlak je tlak u fluidu (tekućina ili plin) koji struji.

Novi!!: Sila i Hidrodinamički tlak · Vidi više »

Hidrodinamika

Torricellijev zakon istjecanja. zakonu kontinuiteta kroz svaki presjek cijevi mora proći u jedinici vremena ista količina tekućine. Venturijeve cijevi. sile. Hidrodinamika je grana hidromehanike (mehanike fluida) koja se bavi zakonima gibanja tekućina i pojavama uzrokovanima uzajamnim djelovanjem struje tekućine i tijela koje graniči s tekućinom u gibanju.

Novi!!: Sila i Hidrodinamika · Vidi više »

Hidroenergija

Nacionalnog parka Krka). HE Peruća. Vodeničko kolo gdje voda teče ispod drvenog kotača. Plimne hidroelektrane La Rance. Hidroelektrane Tri klanca u rujnu 2009. Itaipu u radu. energije valova. Mala hidroelektrana Roški slap. Mala hidroelektrana Ozalj. Hidroenergija, hidraulička energija ili energija vode, je snaga dobivena iz sile ili energije tekuće vodene mase, koja se može upotrijebiti u čovjeku korisne svrhe.

Novi!!: Sila i Hidroenergija · Vidi više »

Hidrostatički paradoks

površine dna posude ''A'', a ne zavisi od oblika posude. Hidrostatički paradoks ili Arhimedov paradoks (Arhimed) glasi: Tako je u četiri posude različitih oblika na slici, otvorenih prema istom atmosferskom tlaku pa, gdje je dubina vode H iznad jednakih iznosa površine A, i sila hidrostatičkog tlaka na dno svih posuda ista, i iznosi.

Novi!!: Sila i Hidrostatički paradoks · Vidi više »

Hidrostatički tlak

Hidrostatički tlak se povećava s dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. Hidrostatički tlak je tlak u unutrašnjosti mirne tekućine koji nastaje zbog njezine težine i raste linearno s visinom stupca tekućine iznad promatrane točke: Ovdje je: ρ - gustoća tekućine, g - ubrzanje sile teže, h - visina stupca tekućine.

Novi!!: Sila i Hidrostatički tlak · Vidi više »

Hidrostatika

hidraulične preše. Hidrostatički tlak se povećava s dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. Spojene posude. Punjenje spojenih posuda. Hidrostatika je grana hidromehanike (mehanika fluida) koja se bavi pojavama i silama u tekućinama koje miruju.

Novi!!: Sila i Hidrostatika · Vidi više »

Higgsov bozon

baždarnim i Higgsovim bozonom. Simulacija hipotetskog raspada Higgsovog bozona. standardnim modelom. Higgsov bozon ili Higgsova čestica (po P. Higgsu; oznaka H0) je bozon uveden u standardnu teoriju čestica i sila (1964.) radi objašnjenja kako je prilikom nastanka svemira narušena elektroslaba simetrija pa je nastao veći broj subatomskih čestica nego antičestica i zašto čestice imaju masu.

Novi!!: Sila i Higgsov bozon · Vidi više »

Histereza

magnetizacije (naziva se još i djevičanskom krivuljom) je označena plavom bojom, dok je kasnije ponašanje pri obrnutoj magnetizaciji iste jačine označeno zelenom bojom. magnetskoga polja. Feromagnetizam je fizikalna teorija koja objašnjava kako materijali postaju magnetima. sile i njegova sporijega skupljanja prilikom smanjivanja sile koja je izazvala rastezanje. Histereza (grč. ὑστέρησıς: manjak, zaostajanje) je pojava da učinci nekoga djelovanja kasne u odnosu na to djelovanje.

Novi!!: Sila i Histereza · Vidi više »

Hladno oblikovanje

S lijeva na desno: Vojna Medalja časti, mornarička Medalja časti i zrakoplovna Medalja časti. Medalje se proizvode hladnim oblikovanjem. Vijci raznih oblika Utiskivanje navoja pomoću ravnih profilnih čeljusti. Utiskivanje navoja valjanjem pomoću profilnih valjaka. Rovašena površina. Hladno oblikovanje je postupak strojne obrade metala bez odvajanja čestica, kojom se proizvodi sitna metalna roba masovne potrošnje.

Novi!!: Sila i Hladno oblikovanje · Vidi više »

Hladno zavarivanje pritiskom

oksida na površini (kao npr. aluminij). Hladno zavarivanje pritiskom je postupak zavarivanja na sobnoj temperaturi samo mehaničkom energijom ili pritiskivanjem obaju dijelova koji se zavaruju, jednog prema drugom.

Novi!!: Sila i Hladno zavarivanje pritiskom · Vidi više »

Hodanje (veza)

Frédéric Soulacroix: Flertovanje Hodanje je faza ljudskih ljubavnih veza, u kojoj se dvoje ljudi susreće s ciljem procjene prikladnosti drugoga kao potencijalnog partnera u intimnoj vezi.

Novi!!: Sila i Hodanje (veza) · Vidi više »

Honanje

Način rada pri honanju. Površina radnog komada nakon honanja. Alati za honanje. cilindričnih površina. Alatni stroj za ravno honanje. motora s unutarnjim izgaranjem. Honanje ili vlačno glačanje je vrsta strojne obrade metala.

Novi!!: Sila i Honanje · Vidi više »

Hookeov zakon

opruge ''x''. ploštine A, pa je ukupna sila ''F'' u presjeku ''σ ∙ A''. Dijagram naprezanja za niskougljični čelik. Hookeov zakon vrijedi u početnom području od 0 do donje granice razvlačenja(2). 1. Vlačna čvrstoća materijala 2. Granica razvlačenja ili ''σ0,2'' 3. Lom materijala 4. Područje plastičnih deformacija 5. Područje klonulosti A: Teoretski dijagram rastezanja B: Stvarni dijagram rastezanja (F/A) mjernog instrumenta srazmjeran je kutu spiralne opruge koja se odmota i time tlaku. Hookeov zakon je zakonitost koja opisuje ovisnost promjene oblika čvrstoga tijela u obliku štapa o djelovanju vanjske sile, što ju je utvrdio Robert Hooke.

Novi!!: Sila i Hookeov zakon · Vidi više »

Hugh David Politzer

rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima. Hugh David Politzer (New York, 31. kolovoza 1949.), američki fizičar.

Novi!!: Sila i Hugh David Politzer · Vidi više »

Hugo Grotius

Michiel Jansz. van Mierevelt: Hugo Grotius Hugo Grotius (Delft, 10. travnja 1583. – Rostock, 28. kolovoza 1645.), također poznat kao Huig de Groot i Hugo de Groot, bio je nizozemski humanist, diplomat, pravnik, protestantski teolog, državnik, pjesnik i dramatičar.

Novi!!: Sila i Hugo Grotius · Vidi više »

Hvalospjev ljubavi

Slika William-Adolphe Bouguereaua, koja pokazuje ljubav prema drugima. Hvalospjev ljubavi je biblijski tekst, koji se nalazi u trinaestom poglavlju Prve poslanice Korinćanima u Novom zavjetu.

Novi!!: Sila i Hvalospjev ljubavi · Vidi više »

Hvatište

sile određujemo strelicom. Točka ''A'' je hvatište sile. veličinu (jakost ili intenzitet), pravac i smjer u kome djeluje. Hvatište, (engl. point of application) u fizici, je točka fizikalnog tijela u kojoj djeluje sila.

Novi!!: Sila i Hvatište · Vidi više »

Idealna tekućina

Idealna tekućina je hipotetska tekućina u kojoj među slojevima ne djeluje nikakva sila te oni (slojevi) slobodno klize jedni preko drugih, a brzine svih slojeva u nekom prerezu cijevi jednake su.

Novi!!: Sila i Idealna tekućina · Vidi više »

Impedancija

Impedancija (njem. Impedanz; engl. impedance, prema lat. impedire: smetati, priječiti) može značiti.

Novi!!: Sila i Impedancija · Vidi više »

Impuls

Impuls (lat. impulsus: udarac, poticaj) može značiti.

Novi!!: Sila i Impuls · Vidi više »

Impuls sile

elastičan sraz ostaje sačuvan. puščanoga zrna. Impuls sile (lat. impulsus: udarac, poticaj), u mehanici (oznaka I), je vektorska fizikalna veličina određena (definirana) kao umnožak sile i vremena tijekom kojeg je ta sila djelovala.

Novi!!: Sila i Impuls sile · Vidi više »

Indukcijski motor

Presjek kroz indukcijski ili asinkroni motor. Rotor (dolje lijevo) i stator (gore desno) indukcijskog motora. Okretno magnetsko polje. Za ispravan rad nužno je da brzina vrtnje rotora bude neznatno manja od sinkrone brzine (takozvano klizanje rotora), pa odatle naziv asinkroni motor. Kavezni motor je najčešće upotrebljavana vrsta asinkronoga motora nazvan prema rotorskom namotu koji se sastoji od neizoliranih, najčešće aluminijskih vodiča simetrično raspoređenih po obodu željezne jezgre rotora i kratko spojenih na oba kraja, što nalikuje kavezu ili krletki. edition.

Novi!!: Sila i Indukcijski motor · Vidi više »

Injektor

Prikaz tipičnog modernog injektora. Injektor (prema lat. iniectus, particip prošli od inicere: ubaciti), u strojarstvu, je uređaj za napajanje parnih kotlova napojnom vodom.

Novi!!: Sila i Injektor · Vidi više »

Isaac Newton

lat. ''Philosophiae Naturalis Principia Mathematica'', 1687.) reflektora iz 1672. indeksa loma i da je boja prolazne svjetlosti svojstvo koje dolazi od loma svjetlosti kroz tvar. hiperboli E i napustila bi Zemlju. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Prema predaji, 1666. Newton je opazio pad jabuke s drveta u svom vrtu u Woolsthorpeu. Kako se kasnije sam prisjećao: “Iste sam godine počeo razmišljati o proširenju gravitacije i na gibanje Mjeseca.” Zemlje i Neptuna. Prvi Newtonov zakon (zakon inercije) tvrdi da svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikoga gibanja po pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. klasičnoj mehanici jednakost poprima oblik: F.

Novi!!: Sila i Isaac Newton · Vidi više »

Isidor Isaac Rabi

Isidor Isaac Rabi (hebrejski: איזידור אייזק רבי; Rymanów, 29. srpnja 1898. -, 11. siječnja 1988.), poljsko-američki fizičar židovskog porijekla i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1944. godine.

Novi!!: Sila i Isidor Isaac Rabi · Vidi više »

Ispitivanje prionjivosti premaza

Uređaj za ispitivanje prionjivosti premaza metodom urezivanja mrežice. Ocjena prionjivosti (adhezije) premaza od 0 do 1 prema normi ISO 2409. Ocjena prionjivosti (adhezije) premaza 4 prema normi ISO 2409. Ispitivanje prionjivosti premaza je metoda kojom se ispituje prionjivost, a to je jedno od najvažnijih svojstava naliča ili premaza, koje ovisi o kvaliteti pripreme površine i o sukladnosti (kompatibilnosti) premaznih sredstava.

Novi!!: Sila i Ispitivanje prionjivosti premaza · Vidi više »

Isprešavanje

Isprešani ili ekstrudirani aluminijski profil sa složenim presjekom. Matrica za isprešavanje (vanjski promjer je 228 mm). Matrica za isprešavanje (pogled izbliza). Hidrauličko vodoravno isprešavanje za aluminijske profile. plastike. Komplet od dvije matrice za isprešavanje aluminija. Isprešavanje ili ekstruzija je vrsta strojne obrade metala bez odvajanja čestica, koja služi u proizvodnji raznovrsnih profila, šipki, traka, cijevi konstantnog presjeka, od lakih i obojenih metala, te mekih čelika (isprešavanjem se proizvode i plastični i keramički proizvodi, te proizvodi u prehrambenoj industriji).

Novi!!: Sila i Isprešavanje · Vidi više »

Istosmjerna struja

Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. membranom. otpora. Istosmjerna struja ili istosmjerna električna struja je električna struja koja ima u tijeku vremena stalnu ili konstantnu jakost i trajno jedan te isti smjer.

Novi!!: Sila i Istosmjerna struja · Vidi više »

Istosmjerni motor

vodiči statora ''(F)'' priključak namota ili vodiča, ''(E)'' vodilica četkice. Prikaz rada istosmjernog motora. Prikaz rada istosmjernog motora. Prikaz rada istosmjernog motora. Istosmjerni motor ili motor za istosmjernu struju pretvara istosmjernu električnu struju u kružno gibanje.

Novi!!: Sila i Istosmjerni motor · Vidi više »

Ivar Giaever

Ivar Giaever (Bergen, 5. travnja 1929.), američki fizičar norveškoga podrijetla.

Novi!!: Sila i Ivar Giaever · Vidi više »

Izmjenična električna struja

Efektivna vrijednost, 4.

Novi!!: Sila i Izmjenična električna struja · Vidi više »

Iznuda

Iznuda je stjecanje koristi prisilom.

Novi!!: Sila i Iznuda · Vidi više »

Izotropija

Staklo je izotropna i amorfna tvar. opruge ''x''. Izotropija je svojstvo nekih kemijskih tvari da u svim smjerovima imaju jednaka fizikalna svojstva.

Novi!!: Sila i Izotropija · Vidi više »

Izvijanje

silom. deformaciju koja se svojstvena za izvijanje. silom. Izvijanje je gubitak stabilnosti štapa ili kojega drugog vitkog elementa konstrukcije osno opterećenoga prekomjerno velikom tlačnom silom.

Novi!!: Sila i Izvijanje · Vidi više »

Izvlačenje

žice ili cijevi. Izvlačenje je postupak strojne obrade metala bez skidanja čestica, koji se koristi u proizvodnji žica, traka, cijevi, šipki.

Novi!!: Sila i Izvlačenje · Vidi više »

J/ψ mezon

V. F. Hess 1912. i Kolhörster 1913. i 1914. kozmičkih zraka. elementarnih čestica. Prva ikad napravljena slika pozitrona. klip. J/ψ mezon ili J/ψ-mezon (oznaka J/ψ) je mezon koji se sastoji od čarobnoga (šarmantnog) kvarka i čarobnoga antikvarka, nema električnoga naboja, sam je sebi antičestica, mase je oko 3,097 GeV/c², spina 1, izospina 0 i vremena poluraspada oko 7,2·10–21 s. Otkrili su ga neovisno jedan o drugome S. C. C. Ting i B. Richter 1974.

Novi!!: Sila i J/ψ mezon · Vidi više »

Jaka nuklearna sila

atomskoj jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. Higgsovim bozonom. rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. donjih (d) kvarkova. Jaku nuklearnu silu posreduju gluoni (valovi). Jaka nuklearna sila ima tri vrste naboja, crveno, zeleno i plavo. Imajte na umu da je izbor plave boje za gornji kvark proizvoljan; pretpostavlja se da "naboj u boji" kruži između 3 kvarka. Jaka nuklearna sila, jaka sila ili jako međudjelovanje je temeljno međudjelovanje (fundamentalna interakcija) kvarkova i gluona koje drži na okupu kvarkove u nukleonu (protoni i neutroni) i "preostala" (rezidualna) jaka sila, prenošena mezonima, koja drži na okupu nukleone u atomskoj jezgri (fizika elementarnih čestica).

Novi!!: Sila i Jaka nuklearna sila · Vidi više »

Jakost

Jakost ili intenzitet (njem. Intensität, od lat. intensus: napregnut: općenito znači snaga, jakost, jačina, žestina; stupanj jačine djelovanja ili učinka) je mjera učinka fizikalnog djelovanja, dio je naziva mnogih fizikalnih veličina.

Novi!!: Sila i Jakost · Vidi više »

Japanski papir

Uzorci japanskog papira. Origami napravljen od japanskog papira (ždralovi u letu). Japanski papir je vrlo kvalitetan, ručno izrađen papir od tankih, finih, vrlo dugih, gipkih i čvrstih vlakanaca dobivenih od nekih odabranih biljaka što rastu u Japanu.

Novi!!: Sila i Japanski papir · Vidi više »

Jean le Rond d'Alembert

Jean le Rond d’Alembert (Pariz, 16. studenog 1717. – Pariz, 29. listopada 1783.), francuski filozof, znanstvenik, fizičar i matematičar.

Novi!!: Sila i Jean le Rond d'Alembert · Vidi više »

Jednadžba gibanja

Kinematske veličine materijalne čestice mase ''m'': položaj ili radijvektor ''r'', brzina ''v'' i ubrzanje ili akceleracija ''a''. gibanja. trenja. Jednoliko gibanje po kružnici. kutne brzine ''ω'' i radijvektor ''r'' m/s pod različitim kutovima (u vakuumu). balistička krivulja Zelena putanja: Newtonova balistička krivulja. Balistička krivulja projektila s otporom zraka i različitim početnim brzinama. Jednadžba gibanja je svaka fizikalna jednadžba kojom se opisuje neko gibanje.

Novi!!: Sila i Jednadžba gibanja · Vidi više »

Jednostavni stroj

kolima). Vodeničko kolo: voda teče preko drvenog kotača. valjka na koje se namata uže s teretom, naziva se vreteno. Sila potezanja razmjerno je manja u odnosu na silu u teretnom užetu prema omjeru polumjera vretena i kola. Poluga je jedan od 6 jednostavnih strojeva. oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.

Novi!!: Sila i Jednostavni stroj · Vidi više »

Jednostavno harmoničko gibanje

opruge. harmoničkog titranja o vremenu je sinusoidalna. gravitacijske sile. Jednostavno harmoničko gibanje se pojavljuje kod harmoničkog oscilatora kojemu je na jednom kraju učvršćena opruga s tijelom mase m na drugom kraju.

Novi!!: Sila i Jednostavno harmoničko gibanje · Vidi više »

Jerome Isaac Friedman

Jerome Isaac Friedman (Chicago, 28. ožujka 1930.), američki fizičar.

Novi!!: Sila i Jerome Isaac Friedman · Vidi više »

Jezero

Plitvička jezera – svjetski poznata prirodna atrakcija Jezero je vodom ispunjena prirodna depresija na kopnu, koja nema neposredne veze s morem.

Novi!!: Sila i Jezero · Vidi više »

Jezgra kometa

Građa kometa. Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. Mlazovi plina i leda izbijaju iz kometa Hartley 2. Usporedba jezgri kometa Tempel 1 i Hartley 2. Jezgra kometa Wild 2. infracrvenom svjetlu. Komet Hale-Bopp iz 1995. svemirske letjelice Rosetta. Jezgra kometa je osnovno tijelo kometa, rahla tvorevina smrznutih tvari, leda s prašinom.

Novi!!: Sila i Jezgra kometa · Vidi više »

Johannes Kepler

Johannes Kepler (Weil der Stadt kraj Stuttgarta, 27. prosinca 1571. – Regensburg,15. studenog 1630.), njemački astronom, matematičar i astrolog.

Novi!!: Sila i Johannes Kepler · Vidi više »

Joseph Larmor

Uz izvod Larmorova teorema. precesije za negativno nabijenu česticu. Velika strelica označava vanjsko magnetsko polje, mala strelica kutni moment spina čestice. zlata: lebdenje ili levitacija pirolitičkog ugljika. dijamagnetika (μd). Joseph Larmor (Magheragall, Sjeverna Irska, 11. srpnja 1857. – Hollywood, Sjeverna Irska, 19. svibnja 1942.), irski matematičar i fizičar.

Novi!!: Sila i Joseph Larmor · Vidi više »

Kabelna dizalica

Kabelna dizalica iznad Helgenanlageder Warnowwerfta u Warnemündeu (Njemačka). Kabelna dizalica: 1. upornik, 2. vitlo, 3. nosivo uže, 4. nosač voznog podiznog užeta, 5. vozno uže, 6. podizno uže, 7. upornik, 8. mehanizam za vožnju vitla, 9. mehanizam za dizanje. Raspored radnih užeta kabelne dizalice: 1. uže za vožnju, 2. uže za vožnju, 3. nosivo uže, 4. vitlo, 5. podizno uže, 6. nosač užeta, 7. uteg za napinjanje užeta. Progib nosivog užeta kabelne dizalice. brane. Kabelna dizalica, žičana dizalica ili kabelni granik je vrsta dizalice koja ima jedno ili više napetih nosivih čeličnih užeta kao stazu po kojoj se vozi mačka za dizanje i prijenos tereta.

Novi!!: Sila i Kabelna dizalica · Vidi više »

Kantar (vaga)

Rimska vaga ili kantar pronađena u Pompejima (Antički Rim). oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.

Novi!!: Sila i Kantar (vaga) · Vidi više »

Kaon

Struktura kvarkova za neutralni kaon (K0). Struktura kvarkova za negativni kaon (K-). Struktura piona (π+). V. F. Hess 1912. i Kolhörster 1913. i 1914. kozmičkih zraka. elementarnih čestica. Kaon (ka od slova K + on; oznaka K) je mezon izgrađen od jednoga stranoga (s) kvarka ili antikvarka i drugoga antikvarka ili kvarka, koji može biti gore (u) ili dolje (d) tako da mu je kvantni broj stranosti ± 1.

Novi!!: Sila i Kaon · Vidi više »

Katodna cijev

Presjek katodne cijevi u boji: '''1.''' Tri elektronska topa (svaki za jednu primarnu boju: crveno, zeleno i plavi)'''2.''' Elektronski snopovi '''3.''' Fokusne zavojnice'''4.''' Zavojnice za odbijanje '''5.''' Anodni spoj '''6.''' Rešetka za odvajanje snopova za stvaranje slike u boji: jedna za svaku primarnu boju '''7.''' Fosforni slojevi za svaku primarnu boju '''8.''' Povećanje fosfornog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona osciloskop. televiziju. Katodna cijev (eng. Cathode Ray Tube ili CRT)) je elektronska cijev u kojoj se elektroni, izbačeni iz užarene katode, zbog visokog napona između katode i anode ubrzavaju prema anodi u obliku snopa (katodno zračenje). Taj se snop usmjerava na fluorescentni zaslon, na kojem stvara svijetleću točku. Sustav za usmjeravanje (kondenzatorska polja dvaju parova pločica ili magnetska polja dvaju parova električnih zavojnica) otklanja elektronski snop u dva međusobno okomita smjera, oba okomita na smjer snopa. Položaj i gibanje točke na zaslonu ovisi o naponima između pločica, to jest o strujama u zavojnicama. Katodna cijev osnova je osciloskopa, uređaja za vizualizaciju i analizu električnog signala. Prvi je takvu cijev i uređaj konstruirao Karl Ferdinand Braun 1897. U katodnoj cijevi, koja služi za stvaranje slike u televizijskim prijamnicima te radarskim i računalnim zaslonima, može se upravljati jakošću snopa, a time i svjetloćom točke na zaslonu. U cijevima za stvaranje slike u boji stvaraju se tri snopa, radi postizanja svjetloće točke u trima osnovnim bojama. U tim se primjenama katodne cijevi sve više potiskuju zaslonima s tekućim kristalima.

Novi!!: Sila i Katodna cijev · Vidi više »

Katodno zračenje

Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Crookesovoj cijevi, katodne zrake se saviju. zračenja se stvara. Geisslerove cijevi. elektronske cijevi koje mogu stvoriti rendgensko zračenje. katodu i uzrokuju ljubičastu svjetlost iznad. katode. kanalnih zraka. Katodno zračenje (ponekad i katodne zrake) je struja elektrona koji u cijevima s plinskim izbojem ili u elektronskim cijevima teče od električki negativne katode prema električki pozitivnoj anodi.

Novi!!: Sila i Katodno zračenje · Vidi više »

Kauzalnost

centripetalno ili ubrzanje ''a''. pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. zakon očuvanja količine gibanja. Kauzalnost (srednjovjekovni lat. causalitas: uzročnost, od lat. causa: uzrok) je ono što biva po uzrocima, slijed od uzroka na posljedicu ili učinak, bez obzira na moguću svrhovitost.

Novi!!: Sila i Kauzalnost · Vidi više »

Kemijski afinitet

vode: ''μ''.

Novi!!: Sila i Kemijski afinitet · Vidi više »

Kidalica

Univerzalna kidalica (Hegewald & Peschke) Ispitivanje u tri točke na kidalici (Instron) Ispitni uzorak ili epruveta nakon vlačnog ispitivanja. Vidi se suženje promjera uzorka zbog vlačnog istezanja na kidalici Vlačno ispitivanje na kidalici za nestandardni ispitni uzorak (Instron). Kidalica je mjerni instrument ili stroj za vlačno ispitivanje čvrstoće materijala.

Novi!!: Sila i Kidalica · Vidi više »

Kilopond

Kilopond (znak: kp) je mjerna jedinica za silu, a također uz metar i sekundu jedna od osnovnih jedinica u starom tehničkom sustavu jedinica (MKpS).

Novi!!: Sila i Kilopond · Vidi više »

Kinematički par

Kinematički par čine dva međusobno povezana člana mehanizma.

Novi!!: Sila i Kinematički par · Vidi više »

Kinematika

Kinematika (franc. cinématique, prema grč. ϰίνημα, genitiv ϰıνηματος: gibanje) je grana mehanike koja proučava gibanje (kretanje) tijela, bez obzira na njegove uzroke (sila).

Novi!!: Sila i Kinematika · Vidi više »

Kinetička energija

gibanju. Kada tijelo pada, njegova se potencijalna energija smanjuje i pretvara u kinetičku energiju. četverotaktnog motora. Kinetička energija (prema grč. ϰıνητıϰός: koji se giba, koji pokreće; oznaka Ek) je energija tijela u gibanju.

Novi!!: Sila i Kinetička energija · Vidi više »

Kinetička teorija plinova

kinetičke energije molekula. toplinskim gibanjem čestica izjednačuju. Brownovog gibanja za veliku česticu (česticu prašine) kola se sudara s velikim brojem malih čestica (molekule plina) koje se kreću s različitim brzinama i u slučajnim smjerovima. Brownovog gibanja za 5 čestica (žuto) koje se sudaraju s 800 čestica. Žute čestice ostavljaju 5 plavih tragova slučajnog kretanja i jedna od njih ima crveni vektor brzine. gibanja njegovih slojeva. Kinetička teorija plinova je tumačenje makroskopskih svojstava plinova na temelju gibanja njihovih molekula.

Novi!!: Sila i Kinetička teorija plinova · Vidi više »

Klasična fizika

fizike. oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.

Novi!!: Sila i Klasična fizika · Vidi više »

Klasična mehanika

centripetalno ubrzanje ''a''. pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Klasična mehanika ili Newtonova mehanika je dio klasične fizike koji obuhvaća mehaniku čestica utemeljenu na Newtonovim zakonima mehanike i Galileijevu načelu relativnosti: gravitaciju, mehaniku krutoga tijela, mehaniku fluida, mehaniku titranja i mehaniku širenja valova u elastičnom sredstvu.

Novi!!: Sila i Klasična mehanika · Vidi više »

Klin

Izgled klina. Sjekira. sile i promjenu smjera njezina djelovanja. Klin je zaoštreno ili zašiljeno tijelo u obliku trokutaste prizme, najčešće od čelika.

Novi!!: Sila i Klin · Vidi više »

Klin (strojni dio)

Primjer utornog ili uzdužnog kukastog klina (gore) i poprečnog klina. Primjer primjene poprečnog klina. vratila. Segmentni Woodruffov klin. Segmentni Woodruffov klin izvađen. Konusni segmentni Woodruffov klin. Klin je strojni dio stožastog oblika, obično s nagibom 1:100, koji se primjenom sile umeću između glavčine i vratila.

Novi!!: Sila i Klin (strojni dio) · Vidi više »

Kočnice

hidraulična kočnica: 1. pedala kočnice, 2. glavni cilindar, 3. kočna tekućina, 4. klip, 5. cilindar, 6. kočni bubanj, 7. obloga, 8. povratna opruga. Automobilska pločasta kočnica ili disk kočnica. Kočna ploča je crni dio umetnut u crvena kočna kliješta. Kočna obloga je s unutarnje strane kočne ploče i ne vidi se na slici. Sivi disk kočnice je gotovo potpuno izložen pogledu. kočnice s bubnjem. željezničkih vagona. Simpleksna unutarnja čeljusna kočnica. Dupleksna unutarnja čeljusna kočnica. čeljusnih kočnica. Pločasta kočnica ili disk kočnica. Pojasna kočnica. Pronijeve kočnice. vrtložnih struja, kao kočnica za mjerenje svojstava elektromotora. Kočnice su uređaj za usporavanje ili zaustavljanje vozila, zrakoplova, stroja, njihova pokretnoga dijela i slično.

Novi!!: Sila i Kočnice · Vidi više »

Košava

Košava (tur. koş: brz + hava: zrak) je suh jugoistočni do južni vjetar koji puše pretežno u hladno doba godine u južnoj Mađarskoj, Podunavlju te u Banatu i Pomoravlju u Srbiji.

Novi!!: Sila i Košava · Vidi više »

Koeficijent trenja

Trenje na horizontalnoj podlozi. Koeficijent trenja ili faktor trenja (znak μ) je fizikalna veličina koja opisuje razmjernost između trenja i sile koja djeluje okomito na podlogu.

Novi!!: Sila i Koeficijent trenja · Vidi više »

Kohezija

vode jasno se vidi u svemiru. živi. vode čuvaju oblik kapljice pomoću kohezije. vode omogućava da se kukac gazivoda kreće po njezinoj površini. Kohezija (franc. cohésion, prema lat. cohaerere: prianjati, biti povezan), je privlačna međuatomska ili međumolekularna sila koja djeluje između susjednih čestica tvari.

Novi!!: Sila i Kohezija · Vidi više »

Količina gibanja

Newtonovo njihalo. Newton je osmislio ovo njihalo kako bi zorno prikazao prijenos količine gibanja s jedne kuglice na drugu u trenutku sudara (sraza) i predočio zakon očuvanja količine gibanja. Količina gibanja ili zalet (oznaka p) je vektorska fizikalna veličina u klasičnoj mehanici koja opisuje gibanje tijela, a određena je (definirana) kao umnožak mase m i brzine \vec v tijela: Za sustav od više čestica ili tijela, za \vec v se uzima brzina njihovog centra masa.

Novi!!: Sila i Količina gibanja · Vidi više »

Kolotura

Kolotura ili kolotur je kotač koji služi za prijenos gibanja ili djelovanja sile uz pomoć užeta (remena, lanca) prebačena preko njegova užlijebljena oboda.

Novi!!: Sila i Kolotura · Vidi više »

Koloturnik

Izgled Arhimedovog ili običnog koloturnika. Primjer potencijalnog koloturnika. Izgled diferencijalnog koloturnika (lijevo) i Arhimedovog (običnog) koloturnika (desno). Koloturnik se sastoji od više kolotura, obično od kombinacije nepomičnih i pomičnih kolotura, a koristi se za podizanje teških tereta.

Novi!!: Sila i Koloturnik · Vidi više »

Kolutna spojka

vijci. Elastična kolutna spojka. Kolutna spojka zapravo je dotjeranija vrsta prirubne spojke (spojke od jednostavnih prirubnica, koje su nakovane ili zavarene na vratila).

Novi!!: Sila i Kolutna spojka · Vidi više »

Koma (astronomija)

Građa kometa. Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. Mlazovi plina i leda izbijaju iz kometa Hartley 2. Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Komet Borrelly (oznake 19P/Borrelly) ima mlazeve plina, iako nema površinskog leda. Komet Holmes (oznake 17P/Holmes) iz 2007., pokazuje svojstveni plavi ionski plinski rep s desne strane. infracrvenom svjetlu. Australije 2007. infracrvenom svjetlu. Koma (lat. coma  koma, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.

Novi!!: Sila i Koma (astronomija) · Vidi više »

Komet

Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. Mlazovi plina i leda izbijaju iz kometa Hartley 2. Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Komet C/2011 W3 (Lovejoy) se približava Suncu krajem 2011. Australije 2007. Sunca. Sunca. Građa kometa. Dijelovi repa kometa. Neki kometi kao komet Lovejoy (oznake C/2011 W3) imaju vrlo dugačak rep. Usporedba jezgri kometa Tempel 1 i Hartley 2. Jezgra kometa Wild 2. Komet Borrelly (oznake 19P/Borrelly) ima mlazeve plina, iako nema površinskog leda. Komet Holmes (oznake 17P/Holmes) iz 2007., pokazuje svojstveni plavi ionski plinski rep s desne strane. Halleyjeva kometa u plavoj boji, s obzirom na putanje Jupitera, Saturna, Urana i Neptuna, koje su u crvenoj boji. infracrvenom svjetlu. Komet (prema grč. ϰομήτης: dugokos; zvijezda repatica) je nestalno nebesko tijelo u Sunčevu sustavu kojima su staze vrlo izdužene, a ravninu ekliptike mogu presijecati pod bilo kojim kutom.

Novi!!: Sila i Komet · Vidi više »

Kompenzacijska spojka

Kardanski ili križni zglob: osi srednjeg dijela sijeku se. Rastavljena Oldhamova spojka. Pomična ili kompenzacijska spojka s čeličnim lamelama. Kompenzacijska spojka s čeličnim lamelama. Kompenzacijska spojka je torzijski (uvijanje) kruta spojka koja se upotrebljava kada pri prijenosu okretnoga momenta s jednoga vratila na drugo njihove osi nisu suosne.

Novi!!: Sila i Kompenzacijska spojka · Vidi više »

Kompenzator

Kompenzator (njem. Kompensator od engl. compensator, prema lat. compensare: ujednačiti, naknaditi) može značiti.

Novi!!: Sila i Kompenzator · Vidi više »

Kompresor

Mali kompresor u hladnjaku. Vijčani kompresor zraka. klip, 3. usisni ventil, 4. tlačni ventil, 5. ojnica, 6. koljenasto vratilo. Klipni dvoradni kompresor sa 6 cilindara. Dijelovi krilnog kompresora: 1. kućište kompresora, 2. rotor, 3. krila, 4. opruga. zupčanici s 2 zuba). Presjek kroz vijčani kompresor zraka. Način rada aksijalnog turbokompresora. Prikaz tipičnog modernog injektora. Kompresor (njem. Kompressor, prema lat. compressus: stisnut) je stroj ili uređaj za stlačivanje (kompresija) plina ili pare.

Novi!!: Sila i Kompresor · Vidi više »

Komutator (elektromotor)

vodiči statora ''(F)'' priključak namota ili vodiča, ''(E)'' vodilica četkice. Presjek kroz komutator. "Hawkins Electrical Guide", Theo. Audel and Co., 2nd ed. 1917, vol. 1, ch. 21: Brushes and the Brush Gear, p. 300, fig. 327 Komutator (prema lat. commutare: izmijeniti, promijeniti) ili kolektor je dio električnog generatora ili električnog motora koji služi za pretvorbu izmjeničnih struja i napona, induciranih u njihovim rotorskim vodičima, u istosmjerne struje i napone u vanjskim dovodima, i obratno, istosmjernih struja i napona u izmjenične.

Novi!!: Sila i Komutator (elektromotor) · Vidi više »

Kondicija

Održavanje tjelesne kondicije. Kondicija je stanje zdravlja i blagostanja te, konkretnije, sposobnost obavljanja aspekata sporta, zanimanja i dnevnih aktivnosti.

Novi!!: Sila i Kondicija · Vidi više »

Konjska snaga

Konjska snaga je naziv za više starih mjernih jedinica za snagu izvan sustava SI.

Novi!!: Sila i Konjska snaga · Vidi više »

Konstrukcijski čelik

Različiti profili izrađeni od konstrukcijskog čelika. Čelični I-profil, koji nosi konstrukciju zgrade. Siska. Konstrukcijski čelik treba biti zavarljiv. Kardanski prijenos s dva kardanska zgloba i kardanskom osovinom. mikrolegiranih čelika. popuštanja. Različite boje pokazuju temperature na koje je čelik bio zagrijan. Svijetlo žuta boja na lijevoj strani prikazuje temperaturu od 204 °C, a svijetlo plava boja na desnoj strani pokazuje temperaturu od 337 °C. otvrdnjavanja površine čelika. opruge u sloju na vozilu ili '''gibanj'''. željeza. nehrđajućeg čelika. Rotorni bager. termoelektranu. Charpyjevo klatno u labaratoriju za ispitivanje udarne radnje loma materijala, što je mjera je za žilavost materijala. Konstrukcijski čelik je ugljični čelik (obični ili plemeniti) s udjelom ugljika manjem od 0,6% (maseni udio) ili legirani čelik (uglavnom s manganom, silicijem, kromom, niklom, volframom).

Novi!!: Sila i Konstrukcijski čelik · Vidi više »

Konstrukcijski element

Konstrukcijski element je dio konstrukcije koji prenosi sile.

Novi!!: Sila i Konstrukcijski element · Vidi više »

Kontrolni češalj za navoj

trapezni (u sredini) i Whithworthov navoj (dolje) Metrički navoj s trokutastim profilom ISO. Kontrolni češalj za navoj je mjerni instrument za mjerenje koraka navoja i za brzo utvrđivanje vrste navoja.

Novi!!: Sila i Kontrolni češalj za navoj · Vidi više »

Konvekcija

Zemljinoj atmosferi. Nastajanje konvekcije zraka oko ljudske ruke. Termohalinska pokretna traka ili termohalinska cirkulacija: dubinski tok tamna, a površinski svijetla traka. granule. Konvekcija ili toplinsko strujanje ili je prijenos topline u tvarima koje mogu strujati, to jest u tekućinama i plinovima (fluidi).

Novi!!: Sila i Konvekcija · Vidi više »

Kormilarski stroj

Kormilarski stroj je uređaj koji služi zakretanju kormila na brodu.

Novi!!: Sila i Kormilarski stroj · Vidi više »

Kosina

Zagrebačka uspinjača. Kosina je nagnuta ravna ploha - uzbrdica odnosno nizbrdica - koja može poslužiti kao čvrsta podloga za dizanje ili spuštanje tereta.

Novi!!: Sila i Kosina · Vidi više »

Kotač

Kotač na vozu. osovinom na svijetu i star je oko 5150 godina. Vodeničko kolo promjera 13 metara. Kotač, točak ili kolo je mehanička naprava okretanjem koje se omogućuje izvršenje nekog rada (pokretanje nekog tijela) uz primjenu manje sile.

Novi!!: Sila i Kotač · Vidi više »

Kovalentna veza

*Kovalentna veza je jedna vrsta kemijske veze pri kojoj svaki atom daje po jedan elektron koji čine zajednički elektronski par koji pripada objema jezgrama i time povezuje atome.

Novi!!: Sila i Kovalentna veza · Vidi više »

Kovanje

obrade metala. batom. Koljenasto vratilo se izrađuje kovanjem. kristalnih zrna. Otvoreno kovanje u ukovnju (s dva ukovnja), gdje se od ingota dobiva kovani kotač. batom od 50 kilograma. Hidraulička preša za kovanje. Kovanje prstena. Dijagram naprezanja za niskougljični čelik. Hookeov zakon vrijedi u početnom području od 0 do donje granice razvlačenja(2). 1. Vlačna čvrstoća materijala 2. Granica razvlačenja ili ''σ0,2'' 3. Lom materijala 4. '''Područje plastičnih deformacija''' 5. Područje klonulosti A: Teoretski dijagram rastezanja B: Stvarni dijagram rastezanja (F/A) Dva proizvoda dobivena kovanjem. Koljenasta vratila dobivena kovanjem. Kovanje u ukovnjima. žarenja (od 550 °C do 1300 °C). Kovanje je prostorno oblikovanje metala deformiranjem u toplom (užarenom), polutoplom ili hladnom stanju.

Novi!!: Sila i Kovanje · Vidi više »

Kozmička brzina

Zemlju. m/s ili 7,91 km/s. Ta se brzina zove i prvom kozmičkom brzinom. gravitacije i napusti Sunčev sustav. Voyager 1. Kozmička brzina je brzina koju treba postići fizikalno tijelo (na primjer prirodni ili umjetni satelit) kako bi se i bez dodatne sile potiska nastavilo kretati kružnom stazom oko nekoga nebeskog tijela (prva kozmička brzina), oslobodilo njegova gravitacijskoga polja i počelo udaljavati paraboličnom stazom (druga kozmička brzina), odnosno oslobodilo gravitacijskog utjecaja Sunca (treća kozmička brzina).

Novi!!: Sila i Kozmička brzina · Vidi više »

Kozmologija

geocentričnog sustava: Peter Apian, ''Cosmographia'' (1540.). heliocentričnog sustava: ''Hypothesis Copernicana''. heliocentričnom sustavu (lijevo) i geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema Kopernikovom sustavu i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. Babilonskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.). Hubbleom (ustupila NASA/ESA). kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Einsteineva teorija relativnosti. Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). velikog praska, svemir se širi iz točke beskonačnog pritiska i gustoće (singularnosti). umjetnim satelitom COBE. Svemirskog teleskopa Hubble). Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Kozmologija je grana astronomije koja se bavi porijeklom, svojstvima i razvojem svemira u cjelini.

Novi!!: Sila i Kozmologija · Vidi više »

Kreont

Kreont (grč. Κρέων) je u grčkoj mitologiji kralj Tebe.

Novi!!: Sila i Kreont · Vidi više »

Kritični broj okretaja

stapnog mehanizma za pretvaranje pravocrtnog gibanja u kružno gibanje. Каrdansko vratilo. Bregasto vratilo s izbočinama jajolika oblika (greben) za periodično otvaranje ventila (usisni i ispušni ventil). grede. Kritični broj okretaja je broj okretaja nekog stroja koji odgovara vlastitoj frekvenciji titranja nekoga dijela stroja ili stroja u cjelini.

Novi!!: Sila i Kritični broj okretaja · Vidi više »

Kronologija klasične mehanike

Izgled Arhimedovog ili običnog koloturnika. njihala ili klatna. umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti.'' Bernoullijeva jednadžba: kondenzacija vidljiva na gornjoj površini krila zrakoplova Airbus A340 uzrokovana padom temperature koja nastaje zbog pada tlaka. problema triju tijela, s time da je treće tijelo točkasto i bez mase. Za treće je tijelo Joseph-Louis Lagrange našao da može neporemećeno opstati u sustavu, na položaju 5 točaka u ravnini u kojoj se sva tijela gibaju. Zemlja vrti oko svoje osi. Kronologija klasične mehanike.

Novi!!: Sila i Kronologija klasične mehanike · Vidi više »

Krutost

Krutost možemo definirati kao otpornost na deformaciju i matematički ju definiramo kao odnos sile \mathbfF koja uzrokuje deformaciju i same deformacije \mathbfx.

Novi!!: Sila i Krutost · Vidi više »

Kuglično navojno vreteno

vretena. Lijeva uvećana slika: uklonjena je kružna cijev koja prikazuje držač, labave kuglice i cijev. Desna uvećana slika: bliži pogled na šupljinu kuglične matice. matica. Kuglično navojno vreteno (razgovorno kuglično vreteno) je vrsta navojnog vretena koja služi za precizno pretvaranje kružnog gibanja (rotacije) u pravocrtno gibanje (translaciju), u kombinaciji s dvodijelnom maticom, uglavnom kod modernijih CNC alatnih strojeva.

Novi!!: Sila i Kuglično navojno vreteno · Vidi više »

Kvantna kromodinamika

Higgsovim bozonom. rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima. Kvantna kromodinamika (ili kraće QCD od) je fizikalna teorija koja opisuje djelovanje jake nuklearne sile unutar složenih subatomskih čestica, između kvarkova i gluona s pomoću triju svojstava nazvanih naboji boje: crveno, plavo i zeleno.

Novi!!: Sila i Kvantna kromodinamika · Vidi više »

Kvantni brojevi

ultraljubičastu katastrofu". Zbroj svih 14 atomskih jednoelektronskih orbitala za najmanja 3 glavna kvantna broja ''n''. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. nm. Energetska shema atomskog orbitalnog modela. broj elektrona po ljuskama. srebra koji putuju kroz nehomogeno magnetsko polje i odbijaju se prema gore ili dolje, ovisno o svom okretanju; (1) peć, (2) snop atoma srebra, (3) nehomogeno magnetsko polje, (4) klasično očekivani rezultat, (5) uočeni rezultat. P. Zeeman napravio objašnjavajući Zeemanov učinak. interferometrom). Periodni sustav elemenata. Kvantni broj je broj koji opisuje kvantnomehaničko stacionarno stanje subatomskih čestica, elektrona u atomu i nukleona (protona i neutrona) u atomskoj jezgri.

Novi!!: Sila i Kvantni brojevi · Vidi više »

Kvark

Higgsovim bozonom. standardnim modelom. Jaku nuklearnu silu posreduju gluoni (valovi). Jaka nuklearna sila ima tri vrste naboja, crveno, zeleno i plavo. Imajte na umu da je izbor plave boje za gornji kvark proizvoljan; pretpostavlja se da "naboj u boji" kruži između 3 kvarka. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. komore na mjehuriće prvi puta je otkriven neutrino 13. prosinca 1970. Neutrino je udario proton u vodikovom atomu. Sraz se vidi na desnoj strani, gdje se sijeku 3 linije. Kvark (eng. quark, naziv što ga je uveo američki fizičar Murray Gell-Mann po riječi iz Joyceova romana Bdjenje nad Finneganom) je elementarna čestica, sastavnica hadrona, električnoga naboja ±e/3 ili ±2e/3, podložna jakom međudjelovanju.

Novi!!: Sila i Kvark · Vidi više »

Lamelna spojka

tarne spojke. Lamelna spojka. Dijagram uključenja tarnih spojki. Ortlinghausova spojka sa sinusnim lamelama. Lijeva košara kvačila, desna ploča kvačila (donje tarne ploče, gornje tarne ploče). Lamelna spojka, lamelna tarna spojka ili tarna spojka s lamelama je vrsta tarne spojke koje trenjem svojih tarnih ploha prenose okretni moment i najčešće se koriste na motornim vozilima, građevinskim i sličnim strojevima.

Novi!!: Sila i Lamelna spojka · Vidi više »

Lančani prijenos

Primjer jednostavnog lančanog prijenosa. Lanac i lančanik u lančanom prijenosu. Lanac za prijenos snage. Leonarda da Vincija. Poligonski učinak (utjecaj mnogokutnika) na gibanje lanca i lančanika sa 6 zuba kod zakretanja za kut θ. broju okretaja lančanika sa 6 zuba kod zakretanja za kut θ. Lančani prijenos kod bicikla. Dijelovi valjkastog lanca. pokretnu traku (konvejer). Povoljni i nepovoljni položaj lanca za lančane pogone s dva lančanika. Vratila su vodoravna: a), b), c) - povoljno; d), e) - nepovoljno; f), g) - vrlo nepovoljno; h), i) - nepovoljno. Člankasti lanac na lančaniku. Gallov lanac s 4 lamele po članku. Temeljni oblici pogonskih lanaca: a) valjkasti, b) zupčasti. Različite vrste završnih članaka valjkastih lanaca: a) s rascjepkom, b) s pruživim stremenom, c) savinuti članak za lance s neparnim brojem članaka. Valjkasti lanci: a) jednostruki, 1) svornjak, 2) vanjske i unutarnje lamele, 3) distancioni tuljak, 4) slobodnookretljivi valjak. Valjkasti lanci: b) dvostruki, c) trostruki. Valjkasti lanac s tuljcima. Prikaz djelovanja zupčastog lanca s unutarnjim vođenjem. Zupčasti lanac s: a) vanjskim, b) unutarnjim vođenjem. Lanac: a) s čeličnim svornjacima i b) rastavljivi zglobni lanac. bregastog vratila. Lančani prijenos iz 1912. Lančanik. Lančani prijenos s gumenim prigušivačem titranja: a) lančanik b) lanac c) gumeni prigušivač, d) nosač. Lančani prijenos s opružnim nategama. crpkom. Lančani prijenos, slično remenskom prijenosu sa zupčastim remenom, mehanički prijenos snage vrši pomoću veze oblikom.

Novi!!: Sila i Lančani prijenos · Vidi više »

Lančano prenosilo

Izgled lančanog prenosila. rudarstvu. Oblici lanaca žljebastih lančanih prenosila: a) jednoredni lanac s niskim poprečnim pritkama, b) dvoredni lanac s niskim poprečnim pritkama, c) lanac s poprečnim krilima. Žljebasto zatvoreno lančano prenosilo (redler): 1. zatvoreni limeni žlijeb, 2. lanac s poprečnim krilima u obliku slova '''U''', 3. pogonski lančanik, 4. povratni lančanik s nateznim uređajem, 5. usipni lijevak, 6. istovar materijala, 7. četke za čišćenje, 8. elektromotorni pogonski mehanizam. Različiti putovi prijenosa žljebastim zatvorenim lančanim prenosilima s lancima s poprečnim krilima: 1. jalovi dio lanca, 2. radni dio lanca, 3. pogonski lančanik, 4. povratni, odnosno natezni lančanik. Prenosilo sa strugalima: a) skica prenosila, b) presjek prenosila, c) prijenos materijala u hrpama pred strugalima; 1. pogonski lančanik, 2. povratni lančanik, 3. lanac, 4. zahvatač (strugalo), 5. žlijeb, 6. ulazni otvor, 7. izlazni otvor, 8. jalovi, povratni dio lanca. Rudničko prenosilo s niskim strugalima. Lančano prenosilo služi za vodoravni, okomiti i kosi prijenos sipkog materijala i komadne robe.

Novi!!: Sila i Lančano prenosilo · Vidi više »

Larmorova precesija

precesije za negativno nabijenu česticu (elektron). Velika strelica označava vanjsko magnetsko polje, mala strelica kutni moment spina čestice. Uz izvod Larmorova teorema. zlata: lebdenje ili levitacija pirolitičkog ugljika. dijamagnetika (μd). Larmorova precesija određuje frekvenciju precesije elektrona u vanjskom magnetskom polju, a odredio ju je 1897.

Novi!!: Sila i Larmorova precesija · Vidi više »

Ležaj

Presjek kroz poprečni kuglični ležaj, gdje se dodir ostvaruje u 4 točke. kugličnog ležaja. Poprečni dvodijelni klizni ležaj kao kompletan sklop stroja ili naprave. Jednostavni poprečni klizni ležaj s rukavcem (unutra) i blazinicom (vanjski dio) kružnog oblika, nastaje samo jedna klizna površina sa svojim "uljnim klinom" koji osigurava hidrodinamičko podmazivanje. Jednostavni kuglični ležaj. Samopodesivi kuglični ležaj. Valjkasti ležaj. Stožasti ili konični ležaj. Igličasti ležaj. Aksijalni valjkasti ležaj. magnetnog ležaja. Jednostavni kuglični ležajevi s kavezom. Stožasti ili konični ležaji. zračnim ležajem. Šiljasti ležaj s ravnom dodirnom površinom s dodatnim usredišćivanjem (centriranjem) osi šiljastoga rukavca i ležaja. Ležaj, u strojarstvu, je strojni dio koji služi za nošenje, vođenje ili oslanjanje pokretnih dijelova (na primjer osovine, vratila, njihajne poluge, kotača i slično) na mirujuće dijelove (na primjer postolja, kućišta i slično).

Novi!!: Sila i Ležaj · Vidi više »

Ležaj (razdvojba)

* ležaj, u strojarstvu, je strojni dio koji služi za nošenje, vođenje ili oslanjanje pokretnih dijelova (na primjer osovine, vratila, njihajne poluge, kotača i slično) na mirujuće dijelove (na primjer postolja, kućišta i slično).

Novi!!: Sila i Ležaj (razdvojba) · Vidi više »

Leo Esaki

Esakijeva ili tunelska dioda. Leo Esaki, izvorno Reiona Esaki (Osaka, 12. ožujka 1925.), japanski fizičar.

Novi!!: Sila i Leo Esaki · Vidi više »

Lepanje

Prikaz lepanja Lepanje je vrlo fini, abrazivni postupak obrade materijala, koji se provodi sa slobodnim abrazivnim zrnima.

Novi!!: Sila i Lepanje · Vidi više »

Linearni motor

Željezničko vozilo s linearnim motorom. Indukcijski stator se nalazi između tračnica Linearni motor je posebni oblik elektromotora bez rotirajućih dijelova odnosno rotora.

Novi!!: Sila i Linearni motor · Vidi više »

Lineta

Lineta. Moderna elektronski upravljana lineta iz 2000. Lineta je koristi na tokarilici kao stezni pribor kod obrade vrlo dugih obradaka (na primjer dugih osovina) ili kada treba obradak obraditi s čela.

Novi!!: Sila i Lineta · Vidi više »

Lisnata opruga

Tradicionalni polueliptični raspored slojevitih lisnatih opruga. S lijeve strane, opruga je spojena s okvirom preko okova. Lisnata opruga ili lamelna opruga je vrsta opruge koja može biti izrađena kao plosnata od jednog lista nekog materijala (jednostavna) ili od više njih složenih u slojeve (slojevita).

Novi!!: Sila i Lisnata opruga · Vidi više »

Ljutnja

Ljutnja je emocionalna reakcija, koja može biti izazvana objektivnim događajima, ali i iracionalna, nerazumna izazvana autosugestijom.

Novi!!: Sila i Ljutnja · Vidi više »

LNG brod

Metanizer ili LNG brod je vrsta trgovačkog broda namijenjenog za prijevoz ukapljenog plina, u ovom slučaju metana.

Novi!!: Sila i LNG brod · Vidi više »

Longitudinalan val

Primjer longitudinalnog vala. Zvuk se širi u obliku prostornih longitudinalnih valova u zraku. Valna duljina ''λ'' je udaljenosti između dvaju brjegova ili dolova sinusoidalnoga vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Longitudinalan val je val gdje čestice titraju u smjeru širenja vala.

Novi!!: Sila i Longitudinalan val · Vidi više »

Lopatica turbine

Lopatice plinske turbine Lopatice turbine sastavni su dijelovi plinskih ili parnih turbina.

Novi!!: Sila i Lopatica turbine · Vidi više »

Lorentzova sila

elektromagnetske valove, gube energiju i gibaju se sve sporije pa su im putanje spirale. alt.

Novi!!: Sila i Lorentzova sila · Vidi više »

Louis Poinsot

Louis Poinsot (Pariz, 3. siječnja 1777. – Pariz, 5. prosinca 1859.), francuski matematičar i fizičar.

Novi!!: Sila i Louis Poinsot · Vidi više »

Luigi Cremona

Luigi Cremona (Pavia, 7. prosinca 1830. – Rim, 10. lipnja 1903.), talijanski matematičar i statičar.

Novi!!: Sila i Luigi Cremona · Vidi više »

Magnet

sjevernog i južnog magnetskog pola. dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Djelovanje magneta. feromagnetika (μf), paramagnetika(μp), vakuuma (μ0) i dijamagnetika (μd). Prelomimo li magnetiziranu iglu na polovinu, vidjet ćemo da će svaka polovina biti potpuni magnet. Dijamagnetička svojstva zlata: lebdenje ili levitacija pirolitičkog ugljika. paramagnetska svojstva. Meissnerovog učinka. feromagnet u obliku potkove. željezne jezgre. Jakost magnetskog polja ''H'' je sukladna s jačinom električne struje ''i''. Feriti su izrazitih magnetskih svojstava. Magnet (lat. magnes, genitiv magnetis magnet, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.

Novi!!: Sila i Magnet · Vidi više »

Magnetna polarizacija

dijamagnetika (μd). zlata: lebdenje ili levitacija pirolitičkog ugljika. dielektrični materijal. dielektričnih materijala (naravno poslije vakuuma). Magnetna polarizacija ili magnetna susceptibilnost (oznaka χm) je fizikalna veličina kojom se opisuje svojstvo tvari da mogu biti magnetizirane u magnetskom polju.

Novi!!: Sila i Magnetna polarizacija · Vidi više »

Magnetni ležaj

Magnetni ležaj Magnetno ogledalo je osnovni način rada elektrodinamičkog magnetnog ležaja. Magnetni ležaj je ležaj koji omogućuje vođenje pokretnih strojnih dijelova, kao što su osovine i vratila, korištenjem magnetske levitacije.

Novi!!: Sila i Magnetni ležaj · Vidi više »

Magnetohidrodinamički generator

Magnetohidrodinamički generator ili MHD generator je generator koji pretvara dio unutarnje energije radne tvari (koja mora biti u stanju plazme) u električnu energiju djelovanjem magnetskoga polja.

Novi!!: Sila i Magnetohidrodinamički generator · Vidi više »

Magnetohidrodinamika

Sunce je magnetohidrodinamički sustav koji još uvijek nije u potpunosti shvaćen. Magnetohidrodinamika je grana fizike koja proučava električki vodljive fluide (plinove i tekućine) izložene magnetskom polju.

Novi!!: Sila i Magnetohidrodinamika · Vidi više »

Magnetska indukcija

tok prolazi. magnetskom polju. električne zavojnice. Magnetska indukcija ili gustoća magnetskog toka (oznaka B) je vektorska fizikalna veličina koja opisuje magnetsko polje i određuje Lorentzovu silu kojom magnetsko polje djeluje na električki nabijenu česticu u gibanju.

Novi!!: Sila i Magnetska indukcija · Vidi više »

Magnetsko polje

silnica magnetskog polja. sile. dijamagnetika (μd). Magnet u magnetskom polju. Magnetsko polje prstenastog magneta. Magnetsko polje je prostor oko prirodnih i umjetnih magneta i unutar njih u kojem djeluju magnetske sile.

Novi!!: Sila i Magnetsko polje · Vidi više »

Magnetsko zavarivanje

zavojnica. sile koje djeluju na nju. Magnetsko zavarivanje ili zavarivanje magnetski pokretanim električnim lukom (kratica: MPL) je postupak zavarivanja koji se ostvaruje pritiskom, nakon omekšavanja osnovnog materijala (npr. dviju cijevi), zbog djelovanja električnog luka, koji se rotira u zazoru žlijeba za zavarivanje.

Novi!!: Sila i Magnetsko zavarivanje · Vidi više »

Mali vjetroagregat

Mali vjetroagregat (SAD). Tri osnovna tipa vjetroagregata: Savoniusov rotor (rotor s vertikalnom osi), vjetroturbina s vodoravnom osi i desno Darrieusov rotor. Mali vjetroagregat (Australija). Arizoni. Mali vjetroagregat u Bristolu. Mali vjetroagregat u centru Manchestera. Švicarskoj. Mali vjetroagregat u Southwarku Ujedinjeno Kraljevstvo. Mali vjetroagregat u Cambridge, Massachusetts. Mali vjetroagregat u Manchesteru. Fotonaponski sustav na staroj kući. Mali vjetroagregat je po načinu rada uglavnom jednak velikim vjetroagregatima i s razvojem industrije primjenjuju se novi materijali, čime se bitno poboljšala pouzdanost i raspoloživost uređaja.

Novi!!: Sila i Mali vjetroagregat · Vidi više »

Manometar

Bourdonovom cijevi. membranom. U-cijev mjeri razliku tlakova: H.

Novi!!: Sila i Manometar · Vidi više »

Masa

pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto  masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.

Novi!!: Sila i Masa · Vidi više »

Maser

vakuumske pumpe. Maser (akronim od engl. Microwave Amplification by Stimulated Emission of Radiation: pojačanje mikrovalova stimuliranom emisijom zračenja) je uređaj za stvaranje i pojačavanje mikrovalova, a u suvremenoj inačici i za stvaranje i pojačavanje radiovalova i infracrvenoga zračenja.

Novi!!: Sila i Maser · Vidi više »

Materijalna točka

ravnoteži prilikom dizanja. m/s pod različitim kutovima (u vakuumu). balistička krivulja Zelena putanja: Newtonova balistička krivulja. Materijalna točka je idealizirano tijelo kojemu je ukupna masa koncentrirana u jednoj točki, misaona tvorevina kojom se, radi pojednostavnjivanja, u klasičnim fizikalnim tumačenjima nadomješta tijelo kad se pri ispitivanju njegova gibanja ne mora paziti na unutarnju građu i razlike između gibanja pojedinih njegovih dijelova i kad je svaka njegova dimenzija neusporedivo manja od ostalih prostornih dimenzija u razmatranom problemu.

Novi!!: Sila i Materijalna točka · Vidi više »

Maxwellove jednadžbe

Maxwellove jednadžbe: svjetlost je val elektromagnetskoga polja. Struja stvara magnetsko polje (Ampereov zakon). Promjenjivo magnetsko polje uzrok je električnom polju te inducira struju naboja u zahvaćenim vodičima (Faradayev zakon). Maxwellove jednadžbe, nazvane po škotskom fizičaru Jamesu Clerku Maxwellu, osnovne su jednadžbe elektromagnetizma.

Novi!!: Sila i Maxwellove jednadžbe · Vidi više »

Međimurska županija

Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u upravnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.

Novi!!: Sila i Međimurska županija · Vidi više »

Međudjelovanje

Međudjelovanje, interakcija, uzajamno djelovanje (eng., fra. interaction) jest uzrok promjena gibanja i stanja u fizici matematički iskazan s pomoću sile ili potencijalne energije.

Novi!!: Sila i Međudjelovanje · Vidi više »

Međumolekulske sile

Međumolekulske sile (ili Van der Waalsove sile) su sile elektromagnetske prirode koje djeluju među molekulama neke tvari i atomima plemenitih plinova.

Novi!!: Sila i Međumolekulske sile · Vidi više »

Međunarodni sustav mjernih jedinica

kilogram (prakilogram) platine tropske godine duljine kelvina (desno) ugljika (12C). ''(U jednom molu (0,012 kg) izotopa ugljika ima Avogadrov broj jedinki, to jest 6,02214129·1023 atoma.)'' sr; Sunčeva svjetlost obasijava Zemlju Međunarodni sustav mjernih jedinica ili Međunarodni sustav jedinica (skraćeno SI prema francuskom nazivu Système International) je sustav mjernih jedinica čija je uporaba zakonom propisana u svim državama svijeta (osim, Liberije i Mjanmara).

Novi!!: Sila i Međunarodni sustav mjernih jedinica · Vidi više »

Mehanička energija

Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. gibanju. trenja. gravitacijske sile. Prikazano je i naprezanje u niti ''T''. Mehanička energija je zbroj potencijalne i kinetičke energije u mehaničkom sustavu, to jest energija koja ovisi o položaju i gibanju tijela zbog djelovanja sile.

Novi!!: Sila i Mehanička energija · Vidi više »

Mehanička prednost

Kotač na vozu. čelične niti u uzdužnom smjeru), 2. karkasa ili kostur (radijalna struktura), 3. korda, 4. naplatak, 5. gazni sloj, 6. vanjski sloj i bok pneumatika, 7. stopa. oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1∙D1.

Novi!!: Sila i Mehanička prednost · Vidi više »

Mehanička tehnologija

tokarskog noža. tokarilici. Eiffelov toranj je spojen zakovicama. Stirlingovog motora. Mehanička tehnologija je stariji naziv za skup znanja, vještina te postupaka u preradi metala, polimera, drva i drugih sirovina ili poluproizvoda u konačne proizvode.

Novi!!: Sila i Mehanička tehnologija · Vidi više »

Mehanički prijenos

Ako je prijenosni omjer veći od 1, brzina vrtnje (broj okretaja) stroja smanjuje se, a zakretni moment, odnosno sila, povećava, a mehanički je uređaj kojim se to postiže reduktor. prijenosnih omjera i povratnom brzinom. Mehanički prijenos helikoptera. opruge sustavom zupčanika ubrzava do brzine vrtnje sekundne kazaljke. Prijenosni omjer poljoprivrednog prijenosnika (s 3 zupčanika) je 42/13.

Novi!!: Sila i Mehanički prijenos · Vidi više »

Mehanički sat

vrijeme. Sat s njihalom (klatnom) ili ura njihalica iz 1904., vrlo pouzdana vrsta mehaničkog sata. Zupčasti prekidač koju je konstruirao John Harrison oko 1722. Mehanički sat je mjerni instrument ili uređaj koji koristi mehanički mehanizam koji mjeri protok vremena.

Novi!!: Sila i Mehanički sat · Vidi više »

Mehanički valovi

moru. Primjer longitudinalnog vala. Primjer transverzalnog vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Mehanički valovi (na primjer zvuk) šire se u elastičnom mediju (na primjer zrak, voda) titranjem čestica povezanih elastičnim silama oko ravnotežnoga položaja; energija valova to je veća što je veća amplituda titranja, a izvor valova svako je tijelo koje titra (na primjer izvor zvuka može biti žica glazbenog instrumenta).

Novi!!: Sila i Mehanički valovi · Vidi više »

Mehanika

oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.

Novi!!: Sila i Mehanika · Vidi više »

Mehanika fluida

površinske napetosti tekućina. Hidrostatički tlak se povećava s dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. hidraulične preše. Torricellijev zakon istjecanja. Bernoullijeva jednadžba: kondenzacija vidljiva na gornjoj površini krila zrakoplova Airbus A340 uzrokovana padom temperature koja nastaje zbog pada tlaka. Preklopna zapornica na Brani Arrowrock (SAD). Mehanika fluida ili hidromehanika je grana fizike koja proučava zakone ravnoteže i strujanja fluida, a obuhvaća hidrostatiku, hidrodinamiku i aerodinamiku.

Novi!!: Sila i Mehanika fluida · Vidi više »

Mehanika tla

Mehanika tla, u užem smislu, izučava i opisuje tlo u prostoru na kojem ili unutar kojeg se gradi.

Novi!!: Sila i Mehanika tla · Vidi više »

Mehanizam

podvozja zrakoplova. Jedan od najjednostavnijih mehanizama je zglobni četverokut. http://en.wikisource.org/wiki/The_Kinematics_of_Machinery Kinematics of Machinery, 1876. Mehanizam iz Antikitere (glavni dio). mehanizma iz Antikitere. Wattovih mehanizama. Wattovog planetarnog prijenosnika. Mehanizam sa zupčastom letvom. Mehanizam (engl. mechanism, prema grč. μηχανή: stroj) je mehanička naprava ili njezin dio koji se sastoji od pokretnih dijelova, međusobno tako povezanih da se pokretanjem jednoga uzrokuje gibanje ostalih; služi za prijenos i pretvorbu jedne vrste gibanja u drugu vrstu gibanja.

Novi!!: Sila i Mehanizam · Vidi više »

Mehanizam sa zupčastom letvom

Mehanizam sa zupčastom letvom. Dio upravljačkog mehanizma sa zupčastom (ozubljenom) letvom kod automobila: 1. kotač upravljača, 2. osovina upravljača s kućištem, 3. mehanizam sa zupčastom letvom (zupčanik i ozubljena letva) i kućištem, 4. spone (lijeve i desne), 5. krajnici spone (lijevi i desni). Schneeberg parna zupčasta lokomotiva (Austrija). Mehanizam sa zupčastom letvom ili mehanizam s ozubljenom letvom se koristi za upravljanje motornim vozilima.

Novi!!: Sila i Mehanizam sa zupčastom letvom · Vidi više »

Meka brtva

motora. Neki oblici prstenastih brtava: a) O-prsten, b) čelna ploča, c) valovita traka, d) lamelna traka, e) okrugla traka, f) kvadratna traka. Teflonske brtve (PTFE brtve). Neki od načina sastavljanja brtava izrađenih od traka. vlakana. Neki od načina ugradnje mekih brtava među nepokretne dijelove: a) meka brtva u utoru s glatkim površinama nalijeganja, b) u utoru s izbočenjima nalijeganja. O-prstenovi različitih promjera. vodne turbine većih promjera. olovo ili asfalt. kit. brodskoj prevodnici. Plosnate brtve izrađene od raznih osnovnih materijala (s lijeva na desno): brtva od biljnih vlakana, PTFE ili teflonska brtva i grafitna brtva s vanjskim metalnim premazom. Profilna brtva za vodovodne cijevi. O-prsten: a) prije ugradnje, b) ugrađen. Primjer ugradnje O-prstena. brtvljenje vodovodnih cijevi i kudjelja. Meka brtva je vrsta brtve koja se izrađuje uglavnom od gume, polimernih materijala (teflon, polietilen, polivinilklorid, poliamid), biljnih i životinjskih vlakana, papira, kartona, pluta, grafita, troskine vune i slično.

Novi!!: Sila i Meka brtva · Vidi više »

Meko lemljenje

Postupak mekog lemljenja. tiskanoj pločici. Pb60Sn40 lem. Lemljeni spoj loše kvalitete. Slomljeni lemljeni spoj na transformatoru. Skidanje lemljenog spoja. Lemljeni spoj. Zaštitna pasta za meko lemljenje (kolofonij). Pištolj za meko lemljenje. Meko lemljenje je spajanje metalnih materijala pomoću rastaljenog dodatnog materijala ili lema, čije je talište niže od tališta osnovnog materijala koji se spaja, a iznosi ispod 350 ºC (temperatura taljenja olova Pb je 327,46ºC).

Novi!!: Sila i Meko lemljenje · Vidi više »

Metacentar

težišta broda (lijevo). Nalazi li se metacentar ispod težišta, brod je u labilnoj ravnoteži i on će se pri malom nagibu prevrnuti. Metacentar (oznaka M) je materijalna točka simetričnoga tijela što pliva u vodi, u kojoj pravac nosilac sile uzgona (oznaka B) siječe ravninu simetrije pri pomaku iz položaja ravnoteže (oznaka G).

Novi!!: Sila i Metacentar · Vidi više »

Metalna konstrukcija

Gradskog stadiona u Poljudu (Split) ili takozvani ''Mero sustav''. Krovna konstrukcija novog terminala u gradnji (Međunarodna zračna luka Zagreb) ili takozvani ''Mero sustav''. lijevanog željeza, u blizini Coalbrookdalea (Ujedinjeno Kraljevstvo) iz 1781. Eiffelov toranj u zoru. Eiffelov toranj je spojen zakovicama. Sardinija radio teleskop u gradnji. preljevu brane John H. Kerr (Virginia, SAD) Sirova zakovica. elektrolučnog zavarivanja. zone utjecaja topline (ZUT) i osnovnog metala. podloškom. grede. ležaje, oslonjena na svojim krajevima (na jednoj strani pomično, na drugoj nepomično). Prema broju ležaja razlikuju se greda s jednim ležajem (konzolna), s dva ležaja (prosto oslonjena, s prepustima), s više ležaja (kontinuirana). Konzola je konstrukcijski element kojemu je jedan kraj ukliješten u zid ili u koji drugi dio konstrukcije, a drugi mu je kraj slobodan. Roštilj je rešetkasta oblika, a roštiljne konstrukcije u građevinarstvu su sastavljene od mreže kruto povezanih grednih nosača. statički određen, a naziva se '''trozglobni okvir'''. Kupola (ljuska) stadiona Ōita u Japanu. Lučni most iznad rijeke Tyne u Newcastleu. Metalna konstrukcija, u građevinarstvu, je nosivi sustav građevine pretežno sastavljene od metalnih elemenata.

Novi!!: Sila i Metalna konstrukcija · Vidi više »

Metalna veza

258x258px Valentni pojasevi poluvodiča pokazuju potpuno popunjen valentni pojas i prazan vodljivi pojas. Fermijev nivo leži unutar zabranjenog pojasa. Model metalne veze. Heksagonska rešetka. Bohrov model atoma prikazuje elektronski nivo elektrona s njegovom energijom, koja se označuje s brojem ''n''. Metalna veza je veza između atoma metala.

Novi!!: Sila i Metalna veza · Vidi više »

Metar u sekundi na kvadrat

Metar u sekundi na kvadrat (oznaka: m/s2, m·s-2 ili m s-2) je izvedena SI jedinica za ubrzanje (akceleraciju), definirana kao ubrzanje pri kojem se brzina objekta u 1 sekundi poveća za 1 m/s, zbog čega se ponekad koristi i izraz metar u sekundi u (po) sekundi.

Novi!!: Sila i Metar u sekundi na kvadrat · Vidi više »

Meteorološke pojave

oblake. zalaska Sunca. Zemlji. °C). Njemačkoj (crnom bojom). globalnog zatopljenja. Izobare na meteorološkoj karti. Bratislavi viđena s vrha mosta ''Nový Most'' (2005). bure, Nin. tropskoj šumi. Kaliforniji. Tornado. Pijavica. Islandska ciklona 4. rujna 2003. Pješčana oluja se približava gradu Al Asad u Iraku, 2005. grmljavinske oluje. Vatra svetog Ilije na jarbolima broda. Posljedica kisele kiše. sušom. Dvostruka duga. moru. Santa Cruzu (Kalifornija), SAD. Meteorološke pojave ili meteorološki elementi su veličine kojima se prikazuje fizikalno stanje atmosfere i fizikalne pojave u njoj.

Novi!!: Sila i Meteorološke pojave · Vidi više »

Meteorologija

satelitska snimka uragana Hugo. Dvostruka duga. Evangelista Torricelli je izumio barometar. Stari barometri iz ''Musée des Arts et Métiers'', Pariz. Celzijevim stupnjevima. radiosonde. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. Meteorologija ili vremenoslovlje (grč. μετεωρολογία: naučavanje o nebeskim pojavama) je znanost o Zemljinoj atmosferi i promjenama u njoj.

Novi!!: Sila i Meteorologija · Vidi više »

Mezon

Struktura piona (π+). nadmorskom visinom koju je mjerio V. F. Hess 1912. i Kolhörster 1913. i 1914. kozmičkih zraka. beta-čestice). elementarnih čestica. Prva ikad napravljena slika pozitrona. klip. Geigerov brojač. relativno ubrzanom crvenom satu vrijeme će teći sporije. Mezon (prema grč. μέσος: srednji) je subatomska čestica kojoj je masa između mase elektrona i protona, hadron cjelobrojnoga spina, građen od kvarka i antikvarka.

Novi!!: Sila i Mezon · Vidi više »

Mikrolegirani čelik

mikrolegiranih čelika. Sardinija radio teleskop u gradnji, gdje su se koristili mikrolegirani čelici. Račva na donjem dijelu tlačnog cjevovoda na Hidroelektrani Dhauliganga, Indija, gdje su se koristili mikrolegirani čelici. Prikaz izbrušenog perlita pod povećanjem od 2000 puta. željeza. vodne turbine. termoelektranu. engl. ''SMAW'') Mikrolegirani čelik ili sitnozrnati mikrolegirani čelik povišene čvrstoće (engl. High-strength low-alloy steel ili HSLA steel) je vrsta ugljičnog čelika koji ima povećanu čvrstoću, uz istovremenu uštedu legirajućih elemenata, a ostvaruje se primjenom postupka mikrolegiranja.

Novi!!: Sila i Mikrolegirani čelik · Vidi više »

Millikanov pokus

Millikanov pokus. Otvorena aparatura za Millikanov pokus. električnog kondenzatora. Aparatura koja je primijenjena u Millikanovom pokusu. Millikanova aparatura za pokus određivanja električnog naboja nabijenih kapljica ulja u električnom polju. Skica iz originalnih Millikanovih zabilješki (1913.). Mikroskop korišten u Millikanovom pokusu. Moderna aparatura za Millikanov pokus. Millikanov pokus je pokus u kojem je R. A. Millikan (1909.) s pomoću kapljica ulja raspršenih u homogenom električnom polju odredio elementarni električni naboj.

Novi!!: Sila i Millikanov pokus · Vidi više »

Mjenjač brzine

prijenosnih omjera i povratnom brzinom. Ako je prijenosni omjer veći od 1, brzina vrtnje (broj okretaja) stroja smanjuje se, a zakretni moment, odnosno sila, povećava, a mehanički je uređaj kojim se to postiže reduktor. opruge sustavom zupčanika ubrzava do brzine vrtnje sekundne kazaljke. Prijenosni omjer poljoprivrednog prijenosnika (s 3 zupčanika) je 42/13.

Novi!!: Sila i Mjenjač brzine · Vidi više »

Mjerenje deformacija

HE Peruća. Klinometar Visak sa skalom koja djeluje kao klinometar Pojednostavljeni prikaz hidrometra. Što je manja gustoća tekućine, hidrometar će više potonuti B, što se može očitati na skali A Mjerenje deformacija ili oskultacija visokih objekata i hidroelektrana se vrši u cilju osiguranja od mogućih iznenadnih i nepredvidivih pojava na objektima (brana i strojarnica), te zaštita okoliša i nizvodnog područja od šteta i katastrofa.

Novi!!: Sila i Mjerenje deformacija · Vidi više »

Mjerenje protoka

Prikaz rada Venturijeve cijevi. vode. vodnih turbina. Mjerna prigušnica prema standardu ISO 5167 za mjerenje protoka. kućanstva. Pitot-cijev. Elektromagnetski protokomjer. Laserski Dopplerov protokomjer (Tehničko sveučilište u Poznanju). Coriolisov protokomjer. Način rada termodinamičkog protokomjera. Mjerenje protoka vrlo je važan dio svakog proizvodnog procesa.

Novi!!: Sila i Mjerenje protoka · Vidi više »

Mjerilo protoka

Venturijeve cijevi. Mjerna prigušnica prema standardu ISO 5167 za mjerenje protoka. Tipični vodomjer za kućanstva. brzine zrakoplova. Primjer je na zrakoplovu Airbus A380, gdje se koristi Pitotova cijev (desno) s ulazom statičkoga tlaka i lopaticom (lijevo). Smjer zraka je s desna na lijevo. vodnih turbina. Coriolisov protokomjer. Način rada termodinamičkog protokomjera. vode. Elektromagnetski protokomjer. Laserski Dopplerov protokomjer (Tehničko sveučilište u Poznanju). Ultrazvučni protokomjer na cjevovodu plina. Mjerilo protoka je mjerni instrument ili uređaj za mjerenje količine tekućine, pare ili plina koji protječu kroz cjevovod u nekom vremenu (protok).

Novi!!: Sila i Mjerilo protoka · Vidi više »

Mjerna jedinica

platine. pramjere ili etalona u odnosu na koji je definiran kilogram. stupnjevima Celzija (lijevo) i kelvina (desno). Mjerna jedinica je odabrana, dogovorena i objavljena poznata vrijednost mjerne (fizikalne) veličine s kojom se pri mjerenju uspoređuju sve druge istovrsne veličine.

Novi!!: Sila i Mjerna jedinica · Vidi više »

Mjerna tolerancija

Mjerna tolerancija osovine i provrta. Vrste dosjeda osovine i provrta. Primjer geometrijskih dimenzija i tolerancije položaja za otvor na ploči. hrapavosti površine. strojnih obrada. Mjerna tolerancija je propisano dozvoljeno odstupanje oblika i dimenzija strojnih dijelova od apsolutno točnih.

Novi!!: Sila i Mjerna tolerancija · Vidi više »

Mjerna veličina

platine. tropske godine. pramjere ili etalona u odnosu na koji je definiran kilogram. stupnjevima Celzija (lijevo) i kelvina (desno). Mol je ona množina tvari u sustavu koji sadrži toliko elementarnih jedinki tvari koliko ima atoma u 0,012 kg izotopa ugljika 12 (12C). U jednom molu (0,012 kg) izotopa ugljika 12 ima Avogadrov broj jedinki, to jest 6,02214129 × 1023 atoma. duljine. teraherca kad mu jakost zračenja u tom smjeru iznosi 1/683 W/sr (vata po steradijanu). luk duljine jednake polumjeru (''b.

Novi!!: Sila i Mjerna veličina · Vidi više »

Mjerne rašlje

Mjerne rašlje imaju dva ulaza: prvo "Ide", a onda "Ne ide". Mjerne rašlje za kontrolu navoja imaju dva ulaza: prvo "Ide", a onda "Ne ide". Mjerne rašlje za kontrolu navoja. Mjerni trn ili čep s otvrnutim površinama. Promjenjivi mjerni trn ili čep (gornji je mjerni čep za kontrolu navoja). Mjerne rašlje ili mjerna račva su mjerni instrumenti za brzu kontrolu osovina, a imaju otvore na oba kraja i oznakama odstupanja od upisane mjere.

Novi!!: Sila i Mjerne rašlje · Vidi više »

Mjerni instrument

Sat mjeri vrijeme Kronometar Prikaz vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Promjena energije iz pravocrtnog kretanja u kružno kretanje Toplina je oblik energije, koja je djelomično potencijalna energija, a djelomično kinetička energija Sunčani sat Nogometaš će prenijeti svoju energiju na loptu, koja će izvršiti rad. Kod udarca veće snage, lopta će prije stići do cilja Pješčani sat Mjerni instrument služi za neposredno mjerenje fizikalnih mjerenih veličina.

Novi!!: Sila i Mjerni instrument · Vidi više »

Mjesečeva mora

Glavna Mjesečeva mora i Mjesečevi krateri na bližoj strani Mjeseca. Mjesečeva mora su ogromne tamne ravnice na Mjesecu koje su ranim astronomima izgledale kao vodene mase, pa su ih nazivali "morima".

Novi!!: Sila i Mjesečeva mora · Vidi više »

Mjesečevi krateri

Glavna Mjesečeva mora i Mjesečevi krateri na bližoj strani Mjeseca. Topografija Mjeseca. Krateri Aristarh (lijevo) i Herod (desno) More kiša s kraterom Kopernik (na samom vrhu slike) Mjesečevi krateri su reljefne značajke Mjeseca, uz Mjesečeva mora i visoravni, sa zamjetljivim posljedicama tektonskih procesa i vulkanizma.

Novi!!: Sila i Mjesečevi krateri · Vidi više »

Mjesec

Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.

Novi!!: Sila i Mjesec · Vidi više »

Mlazna struja

Kanade. Zemlje u smjeru zapad-istok. Na sjevernoj polutki se sjeverna mlazna struja naziva polarna mlazna struja, a južna suptropska. Mlazna struja je razmjerno uzak (nekoliko stotina kilometara), nekoliko kilometara debeo i obično tisuće kilometara dug pojas vrlo jakih vjetrova u gornjoj troposferi i stratosferi, u kojem je brzina vjetrova veća od 90 km/h, a rijetko može dosegnuti i 650 km/h.

Novi!!: Sila i Mlazna struja · Vidi više »

Mljevenje

žita. drobilice. mlinskih kamenova, od kojih se jedan okreće i usitnjuje zrnje trenjem i smicanjem (žrvanj). Mljevenje je operacija procesne tehnike koja primjenjuje vanjsku silu (gnječenje, udaranje i (ili) trenje) za smanjenje čestica čvrstoga materijala do potrebne veličine.

Novi!!: Sila i Mljevenje · Vidi više »

Modul elastičnosti

Modul elastičnosti ili Youngov modul je fizikalna veličina.

Novi!!: Sila i Modul elastičnosti · Vidi više »

Molekula

Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.

Novi!!: Sila i Molekula · Vidi više »

Moment inercije

Klizačica kod okretanja smanjuje svoj moment tromosti ili moment inercije skupljajući ruke uz tijelo kako bi se brže okretala. Traktor s vanjskim zamašnjakom (s velikim momentom tromosti) koji služi da ujednačuje okretanje motora (bez trzaja). ravnoteža. Moment tromosti ili moment inercije (znak I ili J) je fizikalna veličina koja opisuje tromost ili inerciju čestice ili krutoga tijela pri promjeni brzine ili smjera vrtnje; jednaka je zbroju umnožaka mase m i kvadrata udaljenosti r od osi rotacije svake čestice koja čini tijelo: Moment inercije je ustvari mjera tromosti za vrtnju ili rotacijsko gibanje.

Novi!!: Sila i Moment inercije · Vidi više »

Moment sile

trenja nisu uzeti u obzir). Moment sile ili zakretni moment je vektorska fizikalna veličina koja kod rotacije tijela ima sličnu ulogu kakvu sila ima kod translacije (jednoliko ubrzano gibanje po pravcu) tijela: moment sile daje tijelu kutno ubrzanje.

Novi!!: Sila i Moment sile · Vidi više »

Morska struja

Glavne morske struje Morske struje su manje-više povezano, uglavnom vodoravno gibanje morske odnosno oceanske vode, te su uz valove i mijene jedno od triju osnovnih gibanja.

Novi!!: Sila i Morska struja · Vidi više »

Morske mijene

Crikvenica za vrijeme plimnog vala koji je zahvatio jadransku obalu 1. prosinca 2008. Prikaz morskih mijena s obzirom na položaj Sunca i Mjeseca. Budući da su morske mijene posljedica istodobnoga djelovanja gravitacijskih sila Mjeseca i Sunca, njihovi se utjecaji za sizigija (mlad i pun Mjesec) konstruktivno preklapaju (to su '''žive morske mijene'''). kvadratura (prva i posljednja četvrt) destruktivno preklapaju (to su znatno niže, '''mrtve morske mijene'''). Zemlje i Mjeseca odnosno Zemlje i Sunca oko zajedničkog centra masa (baricentar). umjetni satelit). Zaljev Fundy za vrijeme plime. Zaljev Fundy za vrijeme oseke. plimne hidroelektrane La Rance u Francuskoj. Vodenica na morske mijene. Morske mijene su periodično dizanje (plima) i spuštanje (oseka) morske i oceanske površine i premještanje vodenih masa (plimne struje) prouzročeno gravitacijskom silom kojom Mjesec i Sunce djeluju na vodene mase i Zemljinom vrtnjom (rotacijom).

Novi!!: Sila i Morske mijene · Vidi više »

Multiplikator (stroj)

opruge sustavom zupčanika ubrzava do brzine vrtnje sekundne kazaljke. prijenosnih omjera i povratnom brzinom. Ako je prijenosni omjer veći od 1, brzina vrtnje (broj okretaja) stroja smanjuje se, a zakretni moment, odnosno sila, povećava, a mehanički je uređaj kojim se to postiže reduktor. Prijenosni omjer poljoprivrednog prijenosnika (s 3 zupčanika) je 42/13.

Novi!!: Sila i Multiplikator (stroj) · Vidi više »

N

Datoteka:Latin alphabet Nn.png N je 19.

Novi!!: Sila i N · Vidi više »

Načelo relativnosti

inercijskim referentnim sustavima. referentnim sustavima jednaka. vrijeme će teći sporije. ravnini (primjer Merkurova perihela). Načelo relativnosti ili princip relativnosti je načelo koje tvrdi da je svako gibanje relativno te da su u dvama referentnim sustavima koji se uzajamno gibaju jedan prema drugome položaji i brzine čestica, a u posebnoj teoriji relativnosti i vrijeme, različiti, dok se u ubrzanim sustavima pojavljuju i dodatne inercijske sile.

Novi!!: Sila i Načelo relativnosti · Vidi više »

Naboj boje

Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima. rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. Animacija međudjelovanja unutar neutrona. Gluoni su predstavljeni u obliku krugova s nabojem boja u sredini i nabojem boje s vanjske strane. Naboj boje ili samo boja u fizici elementarnih čestica svojstvo je kvarkova i gluona zbog kojeg oni međudjeluju jakom nuklearnom silom.

Novi!!: Sila i Naboj boje · Vidi više »

Napon

elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. naboja. voltmetra. Električni napon ili električna napetost (oznaka U) je razlika električnih potencijala dviju točaka električnoga polja ili strujnoga kruga.

Novi!!: Sila i Napon · Vidi više »

Naprava

Naprava za bušenje provrta. glodanje. glodanje. Određivanje položaja obratka. Izbor ploha za oslanjanje na obratku. Ravna ploča, ploča s kanalima i podložne letve. Oslonci ili čepovi. Granične letve. Granični zatici i pomična prizma. Čvrsti i pomični svornjak. Prizma za prihvat valjaka. Prihvatni limovi. Prihvatni zatik. Prihvatni prsten. Dijelovi za posluživanje. Pomična stezna poluga s kuglastom drškom. Standardizirani dijelovi za posluživanje. Naprava je pomagalo koje obično služi za prihvat, stezanje, određivanje međusobnog položaja te vođenje alata i obratka za vrijeme strojne obrade.

Novi!!: Sila i Naprava · Vidi više »

Naprezanje

kidalici za nestandardni ispitni uzorak. ploštine A, pa je ukupna sila ''F'' u presjeku ''σ ∙ A''. Posmično naprezanje u vodoravnoj šipki zbog djelovanja dvije okomite šipke čije su osi pomaknute (kao na primjer škare). Tenzor naprezanja. Naprezanje \sigma.

Novi!!: Sila i Naprezanje · Vidi više »

Nasilje

Antisemitski neredi 1819. u Frankfurtu Nasilje (dolazi od "sila"), označava odnos između dviju strana u kome jedna strana uporabom ili samom prijetnjom uporabe sile utječe na drugu stranu.

Novi!!: Sila i Nasilje · Vidi više »

Nauka o čvrstoći

naprezanja). ležaje, oslonjena na svojim krajevima (na jednoj strani pomično, na drugoj nepomično). Prema broju ležaja razlikuju se greda s jednim ležajem (konzolna), s dva ležaja (prosto oslonjena, s prepustima), s više ležaja (kontinuirana). Konzola je konstrukcijski element kojemu je jedan kraj ukliješten u zid ili u koji drugi dio konstrukcije, a drugi mu je kraj slobodan. opruge ''x''. kidalici za nestandardni ispitni uzorak. Naprezanje \sigma.

Novi!!: Sila i Nauka o čvrstoći · Vidi više »

Navoj

Zavojnica Metrički navoj s trokutastim profilom ISO Cijevni navoj Trapezni navoj Pilasti navoj Navoj je osnovni dio vijka i matice preko kojega se prenose spojne sile.

Novi!!: Sila i Navoj · Vidi više »

Navojno vreteno

osovine. Navojno vreteno (u strojarstvu često se naziva samo vreteno) je strojni dio u obliku izduženoga vijka, koji zajedno s pridruženim dijelovima pretvara vrtnju (rotacijsko gibanje) u pravocrtno gibanje (translacija).

Novi!!: Sila i Navojno vreteno · Vidi više »

Navrtka

Šesterostrana matica. Najčešći oblici matica: a) šesterokutna, b) krunasta s izrezima za rascjepku, c) s izrezima za specijalni ključ, d) s dvije paralelne plohe, e) krilna, f) narovašena. S lijeva na desno: matica s čeonim urezom, četverostrana matica, T-matica, šesterostrana zatvorena matica, najlonska matica i krunasta matica. S lijeva na desno: krilasta matica, šesterostrana matica, matica za zavarivanje. Matice za privarivanje. Dijelovi za osiguranje vijčanih spojeva povećanjem uzdužne (aksijalne) sile: a) i b) elastičnom podloškom, c) ozubljenom prstenastom podloškom, d) prstenom od stakloplastike usađenim u maticu (sigurnosna matica), e) maticom i protumaticom. Dimenzije šesterostrane matice. Samokočne matice: a) četvrtasta s konkavnom dosjednom površinom, b) dvodjelna s konusom. Rascjepka (zavlaka). Navrtka ili matica mehanička je naprava koja služi pričvrščivanju ili podešavanju.

Novi!!: Sila i Navrtka · Vidi više »

Nebeska mehanika

Sunca služio za pogon. umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). ophodna vremena planeta 1 i planeta 2 imaju odnos ''t''13/2: ''t''23/2. hiperboli E i napustila bi Zemlju. jednoliko ubrzanog gibanja sa smjerom prema središtu kruženja. Zemljinom vrtnjom. m/s ili 7.91 km/s. Ta se brzina zove i '''prvom kozmičkom brzinom'''. baricentra (centra mase) s eliptičnim putanjama (tipično za dvojne zvijezde). eliptičnoj stazi oko Sunca. problema triju tijela, s time da je treće tijelo točkasto i bez mase. Za treće je tijelo Joseph-Louis Lagrange našao da može neporemećeno opstati u sustavu, na položaju 5 točaka u ravnini u kojoj se sva tijela gibaju. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Nebeska mehanika je grana astronomije koja proučava gibanje nebeskih tijela pod djelovanjem sile, te stanje ravnoteže samih tijela.

Novi!!: Sila i Nebeska mehanika · Vidi više »

Neuroza

Viktor Oliva: Čovjek koji pije apsint. Neuroza ili neurotski poremećaj blaži je psihički poremećaj praćen smetnjama u pogledu emocija, ponašanja, mišljenja i tjelesnih simptoma.

Novi!!: Sila i Neuroza · Vidi više »

Newton (razdvojba)

Newton može značiti.

Novi!!: Sila i Newton (razdvojba) · Vidi više »

Newtonov zakon gravitacije

umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Isaac Newton (1642. – 1728.) Zemlje i Neptuna. općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini. pomrčini Sunca, kad je glavnina snažne Sunčeve svjetlosti zaklonjena. Prvi puta je to mjerenje izvršeno 29. svibnja 1919., čime je bila potvrđena Einsteineva teorija relativnosti. ophodna vremena planeta 1 i planeta 2 imaju odnos ''t''13/2: ''t''23/2. trenja. jednoliko ubrzanog gibanja sa smjerom prema središtu kruženja. Zemljinom vrtnjom. m/s ili 7.91 km/s. Ta se brzina zove i '''prvom kozmičkom brzinom'''. hiperboli E i napustila bi Zemlju. Newtonov zakon gravitacije ili opći zakon gravitacije iskazuje da se svaka dva tijela privlače uzajamno silom koja je proporcionalna (u skladu) umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti: gdje je.

Novi!!: Sila i Newtonov zakon gravitacije · Vidi više »

Newtonovi zakoni gibanja

latinskom Newtonovi zakoni gibanja ili Newtonovi aksiomi su tri zakona klasične mehanike objavljena 1687. godine u djelu Philosophiae naturalis principia mathematica Isaaca Newtona.

Novi!!: Sila i Newtonovi zakoni gibanja · Vidi više »

Niels Bohr

Niels Bohr (Kopenhagen, 7. listopada 1885. – Kopenhagen, 18. studenog 1962.), danski fizičar.

Novi!!: Sila i Niels Bohr · Vidi više »

Nikola Tesla

Memorijalnog centra Nikola Tesla. izmjeničnu električnu struju. Teslin izmjenični električni generator iz patenta ''U.S. Patent 390,721'' (1888.) vodne turbine HE Jaruga 1. bežično upravljao na daljinu, a javno ga je 1898. pokazao u New Yorku. Teslinog transformatora. Teslinog transformatora koji stvara milijune volti napona. Kip Nikole Tesle na početku istoimene ulice u Zagrebu. Na trofazni napon mogu se priključiti i jednofazna trošila u kućanstvu (rasvjeta, kućanski aparati), spajanjem na jednu od triju faza (oznake faza L1, L2 i L3) i na neutralni vodič (oznaka N) indukcijski ili asinkroni elektromotor. Okretno magnetsko polje. Teslinom transformatoru. pametnih telefona. Tesline turbine bez lopatica. Nikola Tesla (Smiljan, 10. srpnja 1856. – New York, 7. siječnja 1943.), bio je hrvatsko-američki izumitelj i inženjer srpskog podrijetla, koji je djelovao na polju elektrotehnike i strojarstva te futurist koji je najpoznatiji po svojim doprinosima u dizajniranju suvremenog sustava distribucije električne energije koristeći izmjeničnu struju.

Novi!!: Sila i Nikola Tesla · Vidi više »

Njihalo

gravitacijske sile. Prikazano je i naprezanje u niti ''T''. Kad njihalo pustimo, ono će se gibati pod utjecajem sile ''m∙g∙sin θ''. Foucaultovo njihalo. mehaničkog sata. Zemlji. Rekonstrukcija Zhang Hengovog seizmografa. Njihalo je fizikalno tijelo koje se njiše oko ravnotežnoga položaja.

Novi!!: Sila i Njihalo · Vidi više »

Njutn

Njutn (znak N) je mjerna jedinica SI za silu.

Novi!!: Sila i Njutn · Vidi više »

Noćnik

Doljnjak danju (gore) i noćnik noću (dolje) za Apalačko gorje. Djelovanje noćnika. Djelovanje noćnika. Noćnik je vjetar koji noću puše niz obronke planine prema dolini, a u priobalnom pojasu prema moru.

Novi!!: Sila i Noćnik · Vidi više »

Nosač

Izrada glavnog nosača za generator pare. Izrada glavnog nosača za generator pare. ležaje, oslonjena na svojim krajevima (na jednoj strani pomično, na drugoj nepomično). Prema broju ležaja razlikuju se greda s jednim ležajem (konzolna), s dva ležaja (prosto oslonjena, s prepustima), s više ležaja (kontinuirana). Konzola je konstrukcijski element kojemu je jedan kraj ukliješten u zid ili u koji drugi dio konstrukcije, a drugi mu je kraj slobodan. Nosač, ili točnije rečeno građevni nosač, je nosivi sklop koji prenosi opterećenje preko jednog ili više raspona na potpore (ležaje).

Novi!!: Sila i Nosač · Vidi više »

Nuklearna energija vezanja

Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. Nuklearna energija vezanja je energija koja drži nukleone (protone i neutrone) na okupu u atomskoj jezgri.

Novi!!: Sila i Nuklearna energija vezanja · Vidi više »

Nuklearna fisija

Jedna od mogućih reakcija nuklearne fisije: atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisijski produkti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). atomske jezgre. Nuklearna fisija (lat. fissio, razdvajanje, dijeljenje) je ona vrsta nuklearne reakcije, koja nastaje kad se jezgra atoma nekog kemijskog elementa cijepa na dva fisijska produkta ili fisiona fragmenta sličnih masa, uz emisiju jednog ili više neutrona, te velike količine energije.

Novi!!: Sila i Nuklearna fisija · Vidi više »

Očni vijak

Očni vijak. Očni vijak za vješanje tereta. Očni vijak ili vijak s okom je vrsta vijka koji služi za dizanje tereta.

Novi!!: Sila i Očni vijak · Vidi više »

Obaranje ruke

Natjecanje u obaranju ruke.Obaranje ruke, također poznato i kao "hrvanje rukom", jest pojedinačni sport snage, u kojem se dva protivnika natječu savijenim laktovima postavljenim na stol i čvrsto stisnutim rukama, nastojeći silom spustiti protivnikovu ruku na stol.

Novi!!: Sila i Obaranje ruke · Vidi više »

Obnovljiva energija

Hidroelektrane Peruća. Kini. Vodeničko kolo promjera 13 metara. Europi. Ozlju. instaliranom snagom od 43,7 MW. pumpe i regulacijskog sklopa koji njome upravlja. Sunčev toranj PS10. Sunčeva termoelektrana Andasol. fotonaponskog sustava. Sustav s prirodnim kruženjem ili termosifon na kosom krovu kuće. Havaja. Geotermalna elektrana Malitbog (Filipini) je trenutno najveća samostalna geotermalna elektrana na svijetu. geotermalnih elektrana Geysers (Kalifornija). biomasu kao osnovno gorivo, a rezervo gorivo je treset. sintetskog plina (1941.) drvne sječke. Postrojenje za proizvodnju bioetanola (Brazil). Tipična oznaka na otvoru spremnika goriva, po kojoj se može koristiti samo bioetanolove mješavine E5 ili E10, a ne smiju E20 ili E85. Uzorak biodizela. drvnim plinom. Plimna hidroelektrana La Rance (Francuska). zglobna plutajuća prigušnika Pelamis P-750. Toftu, Norveška. gorivog članka. gorive članke (Brno, Češka). Obnovljiva energija je energija stvorena iz prirodnih izvora, poput sunčeve svjetlosti, vjetra, kiše, valova i geotermalne topline koji su obnovljivi (prirodno iznova punjivi).

Novi!!: Sila i Obnovljiva energija · Vidi više »

Obnovljivi izvori energije

Nacionalnog parka Krka). Hidroelektrane Peruća. Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i najveća je vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. fotonaponskog sustava. geotermalnih elektrana Geysers (Kalifornija). drvne sječke. Uzorak biodizela. Plimna hidroelektrana La Rance (Francuska). gorivog članka. gorive članke (Brno, Češka). Obnovljivi izvori energije, obnovljivi izvori dobara ili obnovljivi resursi su izvori materijala ili energije koji se stalno ili određenim postupcima obnavljaju pa se tako mogu iskorištavati bez iscrpljivanja.

Novi!!: Sila i Obnovljivi izvori energije · Vidi više »

Obrada metala

tokarilici. koroziji. Lijevanje u pješćani kalup za jednokratnu upotrebu. valjanja. Kovanje je jedan od najstarijih i najraširenijih postupaka obrade metala. batom. strojne obrade odvajanjem čestica. MIG ili elektrolučno zavarivanje taljivom žicom u zaštiti inertnog plinom. Anodna zaštita s trupa broda. kristalnim zrnima cinka. Kristalna zrna čelika ispod zaštitnog sloja cinka su mikroskopska (mikrostruktura). toplinske obrade na temperaturi od 1 200 °C (Goodwin Steel Castings Ltd. - Ujedinjeno kraljevstvo). katane. Svijetle valovite linije (''nioi'') odvajaju martenzitne krajeve od perlitne osnove. Obrada metala je promjena oblika, dimenzija ili svojstava metala kako bi se prilagodio daljnjoj upotrebi.

Novi!!: Sila i Obrada metala · Vidi više »

Odbojnik

cestovnog motornog vozila ili branik na Ford Taunusu iz 1958. Francuskoj. koničnih ili stožastih zavojnih torzijskih opruga: a), c) s kružnim odnosno pravokutnim presjekom žice, b), d) s kružnim odnosno pravokutnim presjekom žice i navojima koji se mogu uvlačiti jedni u druge. Prstenaste opruge u odbojniku željezničkih vagona i vozila (otvoren za prikazivanje). Prstenasta opruga: a) u neopterećenom, b) u opterećenom stanju. Odbojnik je elastični i prigušni dio na prednjem i stražnjem kraju vozila, koji ublažuje udarce, to jest preuzima kinetičku energiju pri sudaru.

Novi!!: Sila i Odbojnik · Vidi više »

Odnošenje kapljica

MW. vodocijevnog kotla (gore je parnji bubanj a dolje je vodni bubanj) s prirodnim kruženjem vode (cirkulacijom). parnom bubnju, samo je manjih dimenzija. Odnošenje kapljica (eng. carryover with steam) je pojam koji se koristi kod kotlova i generatora pare, a odnosi se na odnošenje kapljica vode (a s njima i otopljene soli i suspendiranih čvrstih čestica) s vodenom parom, a uzrokuje taloženje sadržanih soli na unutarnjim stijenkama cijevi pregrijača i lopaticama parnih turbina.

Novi!!: Sila i Odnošenje kapljica · Vidi više »

Održiva energija

Hidroelektrane Peruća. Kini. Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i najveća je vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. fotonaponskog sustava. geotermalnih elektrana Geysers (Kalifornija). drvne sječke. Plimna hidroelektrana La Rance (Francuska). gorivog članka. gorive članke (Brno, Češka). Sjevernoj Americi od uvođenja 1990-tih. "Philips Tornado Asian Compact Fluorescent", publisher.

Novi!!: Sila i Održiva energija · Vidi više »

Održivi razvoj

Nacionalnog parka Krka). Hidroelektrane Peruća. Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i najveća je vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. fotonaponskog sustava. geotermalnih elektrana Geysers (Kalifornija). drvne sječke. Plimna hidroelektrana La Rance (Francuska). gorivog članka. gorive članke (Brno, Češka). Održivi razvoj, uravnoteženi razvoj ili postojani razvoj je gospodarski razvoj koji u potpunosti uzima u obzir djelovanje gospodarske aktivnosti na okoliš i osniva se na obnovljivim izvorima dobara.

Novi!!: Sila i Održivi razvoj · Vidi više »

Odvlaživanje pare

gorivo. parnom bubnju, samo je manjih dimenzija. Prikaz jednostavnog ciklonskog odvajača (separatora). Odvlaživanje pare ili separacija pare se koristi uglavnom za vodenu paru koja iz parnoga bubnja izlazi prema pregrijaču pare, da bi što više odvojile čestice vode od pregrijane pare, te tako spriječe problemi koje bi vlažnost pare izazvala u pregrijaču pare ili parnoj turbini.

Novi!!: Sila i Odvlaživanje pare · Vidi više »

Okretna dizalica

Okretna dizalica s pomičnim člankastim dohvatnikom. Okretna dizalica s konstrukcijom kojom se kraj dohvatnika kreće približno po vodoravnoj liniji. Okretne dizalice se često koriste za pretovar u lukama. Velika gustoća pretovara na lučkim obalama zahtijeva dizalice koji mogu raditi jedan blizu druge. brodogradilištu. Okretna dizalica se koristi i za rasuti teret. Okretna dizalica ili okretni granik je vrsta dizalice koja se može okretati oko svoje okomite srednje osi.

Novi!!: Sila i Okretna dizalica · Vidi više »

Okvir

Most sagrađen od trozglobnih okvira. Most nosi tračnice u jednom smjeru koje su pretvorene u prostor za pješake, te s donje strane je nosač cjevovoda. gipskartonske ploče. Okvir je građevni nosivi sklop sastavljen od jedne ili više greda (prečaka) te dvaju ili više stupova (potpornja), obično međusobno kruto spojenih.

Novi!!: Sila i Okvir · Vidi više »

Opružni čekić

Opružni čekić u kovačnici. batom od 50 kilograma. Opružni čekić se primjenjuje za kovanje manjih predmeta u serijskoj proizvodnji ili remontnim radionicama.

Novi!!: Sila i Opružni čekić · Vidi više »

Opruga

zavojna torzijska opruga. zavojna torzijska opruga (opterećenje na uvijanje) s ušicama od žice opruge zavinute na kraju. Spiralna opruga. Dva broša željezne kulture: La Tène (1. stoljeće pr. Kr.) i iz Rima (4. stoljeće). mehaničkog sata. slojevitih lisnatih opruga. S lijeve strane, opruga je spojena s okvirom preko okova. Torzijska opruga ili opruga opterećena na uvijanje. Slojevite lisnate opruge na vlaku. savijanja u mišolovci. Tanjurasta opruga. zavojnih torzijskih opruga: a) ušice od žice opruge zavinute na kraju, b) posebne ušice obavijene zavojima opruge, c) nažlijebljeni čep. zavojnom oprugom savijanja (opterećenje na savijanje). Prstenaste opruge u odbojniku željezničkih vagona i vozila (otvoren za prikazivanje). Opruga (također elastično pero prema njem. Feder) je strojni dio za elastično spajanje.

Novi!!: Sila i Opruga · Vidi više »

Opterećenje

gredu (na primjer snijeg). savijanja. Konzola opterećena silom ''F'' na slobodnom kraju. Opterećenje ili teret, u mehanici, su sve sile i momenti sila koji djeluju na neko tijelo u promatranome trenutku.

Novi!!: Sila i Opterećenje · Vidi više »

Optička pinceta

Staklene nanočestice zarobljene u optičkoj pinceti. opružnog sustava. To je sila za obnavljanje i jednaka je - ''ktrap ∙ x''. Optički okretač stanica je laserska zamka zasnovana na vlaknima koja može zadržati i precizno usmjeriti žive stanice za tomografsku mikroskopiju. Općenita skica optičke pincete sa samo najosnovnijim dijelovima. atomske stupice razvijene u ILS-u (eng. ''Institute for Laser Science'') 2005. sunčevog vjetra na repove prašine i plina jasno se vide. Optička pinceta je znanstveni instrument koji se koristi vrlo uskim laserskim snopom kako bi njime djelovao na mikroskopske čestice privlačnom ili odbojnom silom od najčešće nekoliko pikonjutna.

Novi!!: Sila i Optička pinceta · Vidi više »

Oscilacije

opruge. Matematički je najjednostavnije sinusno titranje. njihala se prenosi na drugo preko užeta. bubnja. vibracija na ovjesu automobila. Oscilacije (kasnolatinski oscillatio: njihanje), općenito znače kolebanja, nestalnost (oscilacije tečaja, oscilacije temperature).

Novi!!: Sila i Oscilacije · Vidi više »

Oslonac

vijka (ručica) na nepomični cilindrični zglob postolja. normale na tangencijalnu ravninu kroz dodirnu točku. Uže prebačeno preko koloture, mijenja se samo pravac sile \scriptstyle \vec F u užetu, dok iznos sile ostaje isti. Reakcija veze \scriptstyle \vec R uvijek je usmjerena suprotno pravcu i smjeru u kojem veza sprječava gibanje tijela. Oslonac ili veza u statici (mehanici) je mehanički ili fizički dio (uređaj) koji ograničava ili sprječava gibanje nekog tijela.

Novi!!: Sila i Oslonac · Vidi više »

Osovina

Osovina vlaka. Osovina vlaka mreže vlakova velikih brzinâ u Japanu, Shinkansen. Simetrična osovina s dva potporna rukavca (osnaca): ''F'' – opterećenje na savijanje, ''l'' – dužina rukavaca, ''d'' – promjer rukavca, crtkano – idealni oblik predstavlja kubna parabola. Žlijebljeni spoj na pogonskoj osovini. žlijebljenim spojem u sredini. Zaobljena mjesta promjene presjeka osovine i vratila: ''ρ'' – polumjer zaobljenja na vratilu, ''R'' – polumjer zaobljenja dijela koji se ugrađuje ili montira (''ρ'' Kamionsko vratilo ili pogonska osovina. lokomotivi. Pogonska osovina bicikla. Tokarilica s više osovina. drveni kotač s osovinom na svijetu (oko 5150 godina). stapnog mehanizma za pretvaranje pravocrtnog gibanja u kružno gibanje. Каrdansko vratilo. Bregasto vratilo s izbočinama jajolika oblika (greben) za periodično otvaranje ventila (usisni i ispušni ventil). grede. Osovina je strojni dio (element) duguljasta, najčešće cilindrična oblika, koji nosi kotače, remenice, zupčanike, poluge, ležajeve ili slično, a koji se okreću ili rotiraju (ili se njišu) oko njega ili zajedno s njim.

Novi!!: Sila i Osovina · Vidi više »

Osovinski vod

Osovinski vod je dio koji spaja brodski vijak i porivni stroj na brodu.

Novi!!: Sila i Osovinski vod · Vidi više »

Otpor

Otpor je protivljenje tijela silama koje ga prisiljavaju na gibanje.

Novi!!: Sila i Otpor · Vidi više »

Otpor sredstva

Otpor sredstva je sila koja se pojavljuje pri gibanju tijela kroz fluid (tekućina ili plin) i pritom ima smjer koji je suprotan smjeru gibanja tijela.

Novi!!: Sila i Otpor sredstva · Vidi više »

Otto Stern

srebra, (3) nehomogeno magnetsko polje, (4) klasično očekivani rezultat, (5) uočeni rezultat. ploštine petlje ''S''. kružnog gibanja. kutne količine gibanja za \ell.

Novi!!: Sila i Otto Stern · Vidi više »

Pantograf (promet)

Laktasti pantograf. Pantograf je uređaj nalik na istoimenu crtaću napravu, smješten na krovu elektromotornoga vozila (na primjer lokomotive) koji služi za priključak na zračni električni vod.

Novi!!: Sila i Pantograf (promet) · Vidi više »

Paralelogram vektora

Zbrajanje sila. kosini. Smjer sile određujemo strelicom. Točka ''A'' je hvatište sile. veličinu (jakost ili intenzitet), pravac i smjer u kome djeluje. Guraju li dva čovjeka kolica u suprotnom smjeru, ali u istom pravcu, rezultanta će biti jednaka razlici obiju sila i imat će smjer veće komponente \overrightarrowF_1. Hvatište sile možemo premjestiti u bilo koju točku u pravcu njena djelovanja. Da odredimo rezultantu, nacrtat ćemo sile \overrightarrowF_1 i \overrightarrowF_2 po veličini i po smjeru u zadanom mjerilu i načiniti paralelogram sila. U paralelogramu sila povući ćemo dijagonalu iz zajedničkog hvatišta obiju sila. Ta dijagonala daje traženu rezultantu. Paralelogram vektora je geometrijski način zbrajanja vektora.

Novi!!: Sila i Paralelogram vektora · Vidi više »

Parna turbina

elektrani. Siemens parna turbina s otvorenim kućištem. Otvorena parna turbina tvrtke MAN SE. Parna turbina je rotacijski toplinski stroj u kojem se energija vodene pare visokog tlaka i temperature najprije pretvara u kinetičku energiju strujanja, a potom u mehanički rad, vrtnju rotora.

Novi!!: Sila i Parna turbina · Vidi više »

Parni bubanj

generatora pare koji koristi ugljen kao gorivo. vodocijevnog kotla (gore je parnji bubanj a dolje je vodni bubanj) s prirodnim kruženjem vode (cirkulacijom). MW. Parni bubanj ili parni dom je dio vodocijevnog kotla (generator pare) u kojem se odvajaju mjehurići pare od vode, pa je donji dio ispunjen vodom a u gornjem dijelu se skuplja zasićena para.

Novi!!: Sila i Parni bubanj · Vidi više »

Pascalov zakon

Pokus koji je osmislio i izvršio Blaise Pascal 1646., a prikazuje djelovanje Pascalovog zakona. Hidrostatički tlak se povećava s dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. hidrauličke preše. Pascalov zakon je temeljni zakon hidrostatike, koji kaže: u tekućini koja se nalazi u zatvorenoj posudi vanjski tlak širi se jednako na sve strane, to jest čestice tekućine prenose tlak u svim pravcima jednako.

Novi!!: Sila i Pascalov zakon · Vidi više »

Patrijarhat

Patrijarhat, u općem smislu, oblik društvene organizacije, formalne ili neformalne, u kojoj muškarci imaju primarnu kontrolu nad društvenim, političkim, ekonomskim i kulturnim institucijama.

Novi!!: Sila i Patrijarhat · Vidi više »

Paulijev princip isključenja

Zbir svih 14 atomskih jednoelektronskih orbitala za najmanja 3 glavna kvantna broja ''n''. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. nm. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). Paulijev princip isključenja, Paulijevo načelo, princip isključenja ili Paulijev princip (po W. Pauliju) je kvantnomehaničko načelo prema kojemu se u atomu svaki elektron nalazi u drugome kvantnom stanju, to jest dva elektrona u kvantnom sustavu ne mogu imati jednake sve kvantne brojeve.

Novi!!: Sila i Paulijev princip isključenja · Vidi više »

Perigej

hiperboli E i napustila bi Zemlju. Zemljina središta. jednoliko ubrzanog gibanja sa smjerom prema središtu kruženja. Zemljinom vrtnjom. m/s ili 7.91 km/s. Ta se brzina zove i '''prvom kozmičkom brzinom'''. Sustav Zemlja - Mjesec Perigej (prema grč. περίγειος: koji je blizu Zemlje) je najbliža točka na Mjesečevoj stazi (udaljenost Mjesečeva perigeja je 363 295 kilometara) ili stazama umjetnih Zemljinih satelita do Zemljina središta, smještena na kraju velike osi elipse kojom se satelit giba relativno prema Zemlji.

Novi!!: Sila i Perigej · Vidi više »

Permeabilnost vakuuma

elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. Permeabilnost vakuuma, magnetska permeabilnost vakuuma ili magnetska konstanta (oznaka μ0) je prirodna ili fizikalna konstanta magnetske permeabilnosti za vakuum, koja iznosi: u SI sustavu, osnosno tesla · metar po amperu (T · m/A).

Novi!!: Sila i Permeabilnost vakuuma · Vidi više »

Permitivnosti

polarizacije (gore nepolarizan dielektrik i dolje polarizan dielektrik). Takav dielektrik zahtijeva manji električni tok da čestice budu električki nabijene (ima veću permitivnost) od praznog prostora ili vakuuma. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. Permitivnost (eng. permitivity, prema lat. permittere: dopustiti), dielektrična permitivnost ili dielektričnost (oznaka ε) je fizikalna veličina koja opisuje utjecaj dielektrika na međudjelovanje električnih naboja.

Novi!!: Sila i Permitivnosti · Vidi više »

Perpetuum mobile

Premda je perpetuum mobile proglašen kao nerješivim, pokušaji da se ostvari nisu prestali. Jedan od pokušaja da se ostvari perpetuum mobile. Perpetuum mobile (lat.: neprestano pokretljivo) je naziv za stroj koji bi, stavljen jednom u gibanje i ne trošeći energiju, nastavio kretanje beskonačno i pritom još obavljao koristan mehanički rad.

Novi!!: Sila i Perpetuum mobile · Vidi više »

Peter Debye

Negativni naboj je prestavljen plavom bojom, pozitivni naboj je prikazan plavom bojom, dok je bijelo neutralno. čvrstoga tijela. Peter Debye, punim imenom Peter Joseph William Debye (niz. Petrus Josephus Wilhelmus Debije, Maastricht, 24. ožujka 1884. – Ithaca (New York), 2. studenog 1966.), nizozemsko-američki fizičar i fizikalni kemičar.

Novi!!: Sila i Peter Debye · Vidi više »

Peter Higgs

Higgsovom česticom. Higgsove čestice. Peter Higgs (Newcastle upon Tyne, 29. svibnja 1929.), britanski teorijski fizičar.

Novi!!: Sila i Peter Higgs · Vidi više »

Pierre Curie

olovna ploča. Marie i Pierre Curie vrše pokuse s radijem (crtež napravio André Castaigne). silom. Pierre Curie (Pariz, 15. svibnja 1859. - Pariz, 19. travnja 1906.), francuski kemičar i fizičar.

Novi!!: Sila i Pierre Curie · Vidi više »

Pierre-Gilles de Gennes

Loptice za stolni tenis od celuloida. Pierre-Gilles de Gennes (Pariz, 24. listopada 1932. – Orsay, Île-de-France, 18. svibnja 2007.), francuski fizičar.

Novi!!: Sila i Pierre-Gilles de Gennes · Vidi više »

Piezoelektrični efekt

silom. Jednostavni kristal kvarca koji se koristi kao kvarcni oscilator. vode ima električni dipolni moment zbog nejednolikog dijeljenja elektrona u svojoj strukturi. Tako je negativan električni naboj prikazan u sredini (crvena sjena), a pozitivan električni naboj na krajevima (plava sjena). Piezoelektrični upaljač koji se koristi za paljenje raketnog pogona.http://science.howstuffworks.com/rpg3.htm How Rocket-Propelled Grenades Work by Shane Speck Prikaz zaslona kod sonara za otkrivanje ribe. Barijev titanat (BaTiO3) kao vrsta keramike ima piezoelektrična svojstva. Zvučnik koji se često koristi u jeftinim uređajima kao zvučni alarm koristi metalni disk spojen s piezoelektričnim diskom. žlijebljenog spoja, korištenjem piezoelektričnog efekta za otkrivanje grešaka. Načelo rada sonara. Piezoelektrični efekt (grč. piezo - gurati) ili piezoelektrični učinak je pojava stvaranja električnog naboja na površini posebno odrezanog kristala (čvrsti dielektrik - izolator) koji je elastično deformiran vanjskom silom.

Novi!!: Sila i Piezoelektrični efekt · Vidi više »

Pila

Ručna pila - ''lisičji rep''. stabla. Švicarskoj. Ručna okvirna pila. Ubodna pila s električnim pogonom. Vodoravna tračna pila. Motorna pila. Radijalna kružna pila s električnim pogonom. Volframov karbid (WC) se koristi za tvrde prevlake na alatima kod kružnih pila. Prijenosna tračna pila za trupce. Pila (starovisokonjem. fīla: turpija) je rezni alat za ručno ili strojno rezanje drva, plastike, kovinâ i slično odvajanjem čestica (piljenje).

Novi!!: Sila i Pila · Vidi više »

Pilasti navoj

Kosi ili pilasti navoj. Pilasti navoj ili kosi navoj je navoj koji za osnovicu ima pravokutni trokut s kutom profila β.

Novi!!: Sila i Pilasti navoj · Vidi više »

Pinceta

Razne vrste pinceta. Pinceta (franc. pincette) je dvokraka hvataljka za hvatanje i pridržavanje malih predmeta ili takvih koji se ne smiju doticati prstima.

Novi!!: Sila i Pinceta · Vidi više »

Pion

rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. V. F. Hess 1912. i Kolhörster 1913. i 1914. kozmičkih zraka. elementarnih čestica. Prva ikad napravljena slika pozitrona. klip. Pion ili pi-mezon (pi od slova π + on; oznaka π) je najlakši mezon, izgrađen od kvarkova i antikvarkova gore (u) i dolje (d).

Novi!!: Sila i Pion · Vidi više »

Planet

Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.

Novi!!: Sila i Planet · Vidi više »

Planetarni prijenos

kazaljke na satu, dok je prstenasti zupčanik cijelo vrijeme nepomičan. parnih strojeva. Planetarni prijenos je vrsta zupčaničkog prijenosa, kod kojega se mehanički prijenos ostvaruje tako da mu barem jedan član (planetarni član) osim oko vlastite osi, rotira oko još jedne osi.

Novi!!: Sila i Planetarni prijenos · Vidi više »

Plastičnost

vlačne čvrstoće trgovačkih čelika. Dijagram naprezanja (''σ'' - vlačnog naprezanja i ''ε'' - linijske vlačne deformacije) za tipični neželjezni materijal: 1: Stvarna granica elastičnosti 2: Granica proporcionalnosti 3: Granica elastičnosti 4: Granica razvlačenja ili σ0,2 (naprezanje pri kojem nastaje trajno produljenje od 0,2% prvobitne dužine šipke ili štapa) obrade metala. valjanja. savijačica s 3 valjka. Stroj za savijanje cijevi. dubokim vučenjem. žice ili cijevi. Plastičnost je svojstvo nekih tvari (materijala) da pod djelovanjem dovoljno velike sile mijenjaju oblik, koji gotovo u potpunosti trajno zadržavaju i nakon prestanka djelovanja sile (plastična deformacija).

Novi!!: Sila i Plastičnost · Vidi više »

Plimna sila

Zemlje i Mjeseca odnosno Zemlje i Sunca oko zajedničkog centra masa (baricentar). titraju (osciliraju) što nazivamo morske mijene. satelit). Plimna sila ili plimotvorna sila je sila koju uzrokuju Sunce i Mjesec gravitacijskim privlačenjem vodenih masa, te centrifugalnom silom koja se javlja zbog okretanja Zemlje i Mjeseca odnosno Zemlje i Sunca oko zajedničkog centra masa (baricentar).

Novi!!: Sila i Plimna sila · Vidi više »

Plinsko zavarivanje

Plinsko zavarivanje. Plinsko zavarivanje (ponekad pogrešno zvano "autogeno zavarivanje") spada u grupu zavarivanja taljenjem, gdje se osnovni materijal tali toplinom plamena.

Novi!!: Sila i Plinsko zavarivanje · Vidi više »

Pločasta kočnica

Automobilska pločasta kočnica ili disk kočnica. Kočna ploča je crni dio umetnut u crvena kočna kliješta. Kočna obloga je s unutarnje strane kočne ploče i ne vidi se na slici. Sivi disk kočnice je gotovo potpuno izložen pogledu. Pločasta kočnica ili disk kočnica. Prikaz rada servokočnice. Pločasta kočnica, kočnica s pločom ili disk kočnica predstavlja noviji način rješavanja problema kočenja.

Novi!!: Sila i Pločasta kočnica · Vidi više »

Plovilo

Falkuša Plovilo ili plutajući objekt bilo koja je naprava koja pliva i kreće se po površini vode ili roni i kreće se ispod površine vode.

Novi!!: Sila i Plovilo · Vidi više »

PMA-3 (mina)

Pogled odozdo na PMA-3 minu. Primjetan je gumeni pokrov i rupa za montažu upaljača. PMA-3 je jugoslavenska vrsta protupješačke antimagnetne eksplozivne mine, također zvana i klackalica.

Novi!!: Sila i PMA-3 (mina) · Vidi više »

Pneumatika

pneumatskim (mehaničkim) čekićem. Stranica o pneumatici iz ''Cyclopaedije''. Sačuvana Porterova lokomotiva na pneumatski pogon iz 1856. Vijčani kompresor zraka. stlačenog zraka. Shema dobivanja i razvoda komprimiranog zraka. Jednostupanjski ventil za ograničavanje tlaka. Dvostupanjski ventil za ograničavanje tlaka. Filtar zraka sa zaprljanje strane. Tlačna posuda: 1) ulazni priključak, 2) izlazni priključak, 3) sigurnosni ventil, 4) tlakomjer ili manometar, 5) slavina za ispuštanje kondenzata, 6) otvor za čišćenje, 7) slavina (protočni ventil), 8) tlačna sklopka ili prekidač. Skica načina rada prstenaste razvodne mreže stlačenog zraka. Način rada automatskog odvajača kondenzata s plovkom: 1. kondenzat, 2. plovak, 3. pilot-ventil, 4. membrana, 5. ventil za ispuštanje, 6. prigušnica, 7. opruga. Simbol jedinice za pripremu zraka: fini filtar za zrak (lijevo), regulator tlaka (u sredini), mazalica ili zauljivač (desno). filtar za zrak: 1. sabirna posuda (prozirna), 2. tanjurasti štitnik, 3. uložak filtra, 4. slavina, 5. krilca, 6. kondenzat. atmosferski zrak, 8. vreteno ventila. Mazalica ili zauljivač. moment ključ za stezanje vijaka. Shema pneumatskog razvodnika i cilindra. oprugom u zatvorenom položaju. Simbol jednosmjernog prigušnog ventila. pneumatskog cilindra. Prikaz rada dvoradnog pneumatskog cilindra. Pneumatika (prema grčkom πνευματιϰός (pneumatikos): koji se odnosi na vjetar, zrak, dah) je tehnička grana koja se bavi iskorištenjem energije stlačenoga (komprimiranog) zraka uz pomoć mehaničkih uređaja.

Novi!!: Sila i Pneumatika · Vidi više »

Pneumatski cilindar

Prikaz rada jednoradnog pneumatskog cilindra. Prikaz rada dvoradnog pneumatskog cilindra. 3D prikaz rada pneumatskog cilindra. Simbol dvoradnog pneumatskog cilindra. Način rada pneumatskog teleskopskog cilindra. Pneumatski teleskopski cilindar s 8 stupnjeva izvlačenja, jednoradni, skupljen i izvučen. Bušenje velikih rupa s pneumatskim (mehaničkim) čekićem (pneumatski udarni cilindar). čavala. moment ključ za stezanje vijaka. Pneumatski cilindar je najčešći izvršni element u pneumatskim sustavima.

Novi!!: Sila i Pneumatski cilindar · Vidi više »

Pneumatski motor

moment ključ za stezanje vijaka. Dijelovi pneumatskog moment ključa za stezanje vijaka. Pneumatski krilni ili lamelni motor: *1. kućište motor *2. rotor *3. krila *4. opruga. Zupčasti pneumatski motor ima dva zupčanika u zahvatu, smještena u zajedničko kućište. Pneumatski motor je pneumatski rotacijski izvršni uređaj kojima se ostvaruje kontinuirano kružno gibanje vratila.

Novi!!: Sila i Pneumatski motor · Vidi više »

Podloška

Razne vrste podloški. Podloške: a) okrugla, b) četvrtasta, c) s nagibom za valjane profile. Ravna podložna pločica (lijevo) i rasječeni elastični prsteni (desno). Tanjurasta elastična podloška. Zakrivljeni elastični prsten. Zupčasta podloška. Podloška s produžetkom. Vijčani spoj s ravnom i rasječenom podloškom. Ravna široka podloška. Podloška, podložnica ili podložna pločica (u široj uporabi se koristi izraz šajba) je dio vijčanog spoja, a najčešće su okruglog oblika, s rupom kroz koju prolazi vijak.

Novi!!: Sila i Podloška · Vidi više »

Podna dizalica

vijčano vreteno s ručnom polugom. ulje ili voda). hidrauličke preše. Podna dizalica spada u male ili serijske dizalice, a to su jednostavni mehanizmi ili uređaji za dizanje tereta.

Novi!!: Sila i Podna dizalica · Vidi više »

Pogon

* Pogon je izvor sile (potiska, poriva, vučne sile) kojom se pokreće neko plovilo, letjelica, vozilo, stroj ili slično; katkada se naziva i propulzijom.

Novi!!: Sila i Pogon · Vidi više »

Poissonov omjer

Kada je kocka s duljinom stranice L, od izotropnog elastičnog materijala napregnuta na vlak (rastezanje) u smjeru osi x, ona se produlji za vrijednost ΔL, a u smjeru drugih dviju osi materijal se suzi ili skupi za pola duljine ΔL. Za izotropne elastične materijale Poissonov omjer je 0,5. Ispitni uzorak ili epruveta nakon vlačnog ispitivanja. Vidi se suženje promjera uzorka zbog vlačnog istezanja na kidalici Poissonov omjer ili Poissonov koeficijent (oznaka: υ) se određuje kao omjer poprečnog smanjenja i uzdužnog produljenja nekog materijala prilikom vlačnog ispitivanja na kidalici.

Novi!!: Sila i Poissonov omjer · Vidi više »

Pojasna kočnica

Pojasna kočnica. Pojasna kočnica za stražnji kotač bicikla. Pojasna kočnica zbog jednostavne konstrukcije je poznata već odavno.

Novi!!: Sila i Pojasna kočnica · Vidi više »

Pokazivač klizanja

Prikaz na instrumentu ovisno o položaju zrakoplova Pokazivač klizanja je u biti libela koja se sastoji od blago povijene staklene cjevčice ispunjene tekućinom kroz koju se kreće čelična kuglica nešto manjeg promjera.

Novi!!: Sila i Pokazivač klizanja · Vidi više »

Pokretna traka

plastične trake i dva bubnja,od kojih je jedan pogonski a drugi služi za zatezanje trake. željezničkih vagona do nasipa, a zatim od nasipa do broda. Fordova montažna traka (1913.). Predajna stanica dviju pokretnih traka: 1. pogonski bubnjevi, 2. povratni bubnjevi, 3. natezni bubanj. Skica pokretne trake: 1. gornji, radni dio trake, 2. donji, jalovi dio trake, 3. nosivi valjci, 4. valjci ispod utovarnog uređaja, 5. pogonski bubanj, 6. natezni bubanj, 7. natezni uteg, 8. usipni lijevak utovarnog uređaja, 9. istovar materijala (preko glave). čelične užadi. Pokretna traka s navulkaniziranim naboranim rubovima i poprečnim pregradama (za uspone do 70˚). Prenosila s 2 trake: a) za veoma strmi prijenos, b) za okomiti prijenos (transport). lance. Nosivi valjci pokretnih traka: a) glatki, b) valjak obložen prstenima od meke gume. Presjek materijala koji se prenosi na pokretnoj traci: a) ravna traka, b) koritasta traka s 3 nosiva valjka, c) koritasta traka s 5 nosivih valjaka. Upravljački slog nosivih valjaka koji se slobodno može okretati oko okomite osi. Vučna sila u traci vodoravne pokretne trake: pogon uz glavu, b) pogon na kraju. Pogon dugačkih pokretnih traka: a) pogon s 2 bubnja i nateznim uređajem, b) i c) pogon s 3 bubnja. Sile u traci uzduž oboda pogonskog bubnja. Međupogon pomoću pogonske trake: 1. radni dio trake prenosila, 2. pogonska traka, 3. pogonski bubanj. Međupogon pomoću gonjenog srednjeg valjka (a) i međupogon s linearnim motorom (b). oprugom (prigušivač udaraca), 4. natezna kolica, 5. natezni uteg, 6. natezno vitlo s nateznim užetom, 7. pogonski bubanj, 8. povratni bubanj koji je ujedno i natezni bubanj. Istovarni uređaji pokretnih traka: a) istovar preko glave, b) ravni i plužni strugači, c) pokretni istovarivač za sipki materijal; 1. kotači istovarivača, 2. pogonski mehanizam za vožnju, 3. otklonski bubnjevi, 4. koritasti nosivi valjci, 5. gornji radni dio trake, 6. presipna sipka, 7. tračnice na nosivoj konstrukciji prenosila, 8. nosiva konstrukcija istovarivača. Pokretna traka u suši (ili ''sushi'') restoranu. Procesna pokretna traka. Čelična traka na opružnom nosivom valjku. Žičane trake prenosila. Bacač. Bacač obješen na utovarni stup za utovar broda. Bacaču se materijal dovodi kroz okomitu teleskopsku padalicu, a uz ručno zakretanje bacača i promjenu kuta vrši se bacanje. Oblici lanaca žljebastih lančanih prenosila: a) jednoredni lanac s niskim poprečnim pritkama, b) dvoredni lanac s niskim poprečnim pritkama, c) lanac s poprečnim krilima. Žljebasto zatvoreno lančano prenosilo (redler): 1. zatvoreni limeni žlijeb, 2. lanac s poprečnim krilima u obliku slova '''U''', 3. pogonski lančanik, 4. povratni lančanik s nateznim uređajem, 5. usipni lijevak, 6. istovar materijala, 7. četke za čišćenje, 8. elektromotorni pogonski mehanizam. Različiti putovi prijenosa žljebastim zatvorenim lančanim prenosilima s lancima s poprečnim krilima: 1. jalovi dio lanca, 2. radni dio lanca, 3. pogonski lančanik, 4. povratni, odnosno natezni lančanik. Prenosilo sa strugalima: a) skica prenosila, b) presjek prenosila, c) prijenos materijala u hrpama pred strugalima; 1. pogonski lančanik, 2. povratni lančanik, 3. lanac, 4. zahvatač (strugalo), 5. žlijeb, 6. ulazni otvor, 7. izlazni otvor, 8. jalovi, povratni dio lanca. Rudničko prenosilo s niskim strugalima. Podno povlačno prenosilo: 1. kolica, 2. zahvatni svornjak, 3. vučni lanac. Podno povlačno prenosilo u željezničkom skladištu. Skica člankastog prenosila: a) pločasto, b) žljebasto, c) kutijasto. Žljebasto člankasto prenosilo: 1. istovar materijala (preko glave), 2. pogonski lančanik, 3. članak pokretne trake (preklopna čelična ploča s bočnim stranicama), 4. vučni lanac s kotačićem, 5. nosiva konstrukcija prenosila, 6. usipni lijevak utovarnog uređaja, 7. natezni lančanik, 8. natezni uređaj, 9. pogonski mehanizam. Presjeci nosive trake člankastih prenosila: žljebastog, b) kutijastog prenosila. Kružni stol s vodoravnim kruženjem. Pokretna traka, trakasto prenosilo, trakasti konvejer ili trakasti transporter se u osnovi sastoji od beskrajne gumene ili plastične trake i dva bubnja, od kojih je jedan pogonski a drugi služi za zatezanje trake.

Novi!!: Sila i Pokretna traka · Vidi više »

Poluga

jednostavnih strojeva. oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1∙D1.

Novi!!: Sila i Poluga · Vidi više »

Polykarp Kusch

ploštine petlje ''S''. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Polykarp Kusch (Blankenburg (Harz), Saska-Anhalt, Njemačka, 26. siječnja 1911. – Dallas, Teksas, SAD, 20. ožujka 1993.), američki fizičar njemačkog podrijetla.

Novi!!: Sila i Polykarp Kusch · Vidi više »

Pomicanje kontinenata

Pangee Fosilni dokazi pomicanja kontinenata Pomicanje kontinenata je ideja da se kontinenti slobodno pomiču po površini Zemlje mijenjajući međusobne pozicije.

Novi!!: Sila i Pomicanje kontinenata · Vidi više »

Popis osnovnih tema u fizici

Fizika je prirodna znanost koja proučava materiju i njeno gibanje kroz prostorvrijeme zajedno s usko povezanim idejama kao što su energija i sila.

Novi!!: Sila i Popis osnovnih tema u fizici · Vidi više »

Portalna dizalica

nosača zrakoplova HMS ''Queen Elizabeth''. brodogradilištu ''Yantai Raffles'', Yantai, Kina. luci Šangaj, Kina. tone. Kontejnerska portalna dizalica. Bočni pogled na ''Super-PostPanamax'' pretovarne mostove na APM terminalu u luci Rotterdam. Pogled na portejnere ili kontejnerske pretovarne mostove. Portalna dizalica ili portalni granik je dizalica koja ima vozno postolje u obliku portala (vrata) koja čini okvirnu metalnu konstrukciju s okomitim nogama spojenima s vodoravnim nosačem po kojem se vozi mačka za dizanje tereta.

Novi!!: Sila i Portalna dizalica · Vidi više »

Postanak tla

Postanak tla - tlo je nastalo kao rezultat triju procesa.

Novi!!: Sila i Postanak tla · Vidi više »

Potencijal

Potencijal (prema kasnolatin. potentialis: moguć) može značiti.

Novi!!: Sila i Potencijal · Vidi više »

Potencijalna energija

Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. opruge ''x''. luka. Potencijalna energija (oznaka Ep) je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru ili zbog dobivenih elastičnih deformacija (na primjer rastegnuta ili stisnuta opruga, savijeni štap i slično).

Novi!!: Sila i Potencijalna energija · Vidi više »

Povijest astronomije

Europi su takozvani Gosecki krugovi u Sachsen-Anhaltu (Njemačka), koji su bili izgrađeni prije gotovo 7000 godina (oko 4900 pr.Kr.). Povijest astronomije započinje još u prapovijesno vrijeme, davno prije prvih pisanih dokumenata.

Novi!!: Sila i Povijest astronomije · Vidi više »

Povijest dinamike i kinematike

ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. trenja. kosini. akceleracije (''v'' i ''a''). centripetalno ili ubrzanje ''a''. Kreće li se brod prema nama s određenom brzinom, a neki putnik na brodu trči okomito na smjer vožnje, tada taj putnik ima prema nama brzinu kosu na smjer vožnje. sile. hiperboli E i napustila bi Zemlju. Sunčev sustav. umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Povijest dinamike i kinematike započinje zapravo s renesansom koja je imala glavnu zaslugu.

Novi!!: Sila i Povijest dinamike i kinematike · Vidi više »

Povijest fizike

Povijest fizike započinje još u prapovijesna vremena, kada je pračovjek stjecao prva iskustvena fizikalna znanja.

Novi!!: Sila i Povijest fizike · Vidi više »

Povijest klasične mehanike

Arhimedov vijak Heronova kugla ili eolipile vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Leonarda da Vincija. Andreasa Cellariusa, iz 1660. Geometrija planetarnog kretanja: planet (M) obilazi oko Sunca (S) po elipsi (P-perihel, A-afel) Centrifugalnu i centripetalnu silu je prvi objasnio Christiaan Huygens. Isaac Newton je objasnio Newtonov zakon gravitacije. Bernoullijevu jednadžbu za mjerenje protoka. Dijagram naprezanja za niskougljični čelik. Hookeov zakon vrijedi u početnom području od 0 do donje granice razvlačenja(2). 1. Vlačna čvrstoća materijala 2. Granica razvlačenja ili ''σ0,2'' 3. Lom materijala 4. Područje plastičnih deformacija 5. Područje klonulosti A: Teoretski dijagram rastezanja B: Stvarni dijagram rastezanja (F/A) Shematski prikaz žiroskopa. svemiskog dizala. centripetalno ubrzanje ''a''. trenja. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Povijest klasične mehanike, kao i drugih grana fizike (Povijest fizike), usko je povezana s razvojem kulture i civilizacije čovječanstva, a sastoji se uglavnom od tri glavna razdoblja: antičke mehanike, srednjovjekovne mehanike i klasične (Newtonove) mehanike, koja obuhvaća i analitičku mehaniku.

Novi!!: Sila i Povijest klasične mehanike · Vidi više »

Površinska napetost

Uzrok je površinske napetosti asimetrični raspored međumolekularnih sila na granici faza. vode omogućava da se kukac gazivoda kreće po njezinoj površini. rezultanta sila površinske napetosti. Površinska napetost (znak σ) je fizikalna veličina koja opisuje svojstvo površine tekućine zbog kojega se ploština (površina) slobodne površine tekućine smanjuje.

Novi!!: Sila i Površinska napetost · Vidi više »

Pravilo lijeve ruke

Pravilom lijeve ruke određuje se smjer sile na vodič protjecan strujom koji se nalazi u magnetskom polju.

Novi!!: Sila i Pravilo lijeve ruke · Vidi više »

Pravo na život

Svako ljudsko biće ima pravo na život. Pravo na život je poštovanje ljudskog života kao središte zaštite ljudskih prava.

Novi!!: Sila i Pravo na život · Vidi više »

Precipitacijsko očvršćivanje

Fazni dijagram precipitacijskog očvršćivanja. toplinske obrade precipitacijskog očvršćivanja. tvrdoće. LZ 129 Hindenburg iz 1937. Aluminijske zakovice na zrakoplovu se moraju oblikovati prije dozrijevanja, jer kada očvrsnuće jednom započne, svaki pokušaj zakivanja rezultirat će raspucavanjem zakovice. nm. Precipitacijsko očvršćivanje, dozrijevanje ili starenje metala je vrsta toplinske obrade metala gdje je ostvaruje izdvajanje fino disperzirane faze u osnovnoj strukturi metala, a obično je prilog očvršćivanju nastajanjem kristala mješanaca ili legiranjem.

Novi!!: Sila i Precipitacijsko očvršćivanje · Vidi više »

Precizna mehanika

Presjek kroz džepni mehanički sat, gdje se vide glavni dijelovi. CNC glodalica s 5 osi ili obradni centar. točkasto zavarivanje. eng. ''Advanced Extremely High Frequency''). Precizna mehanika, finomehanika ili finomehanička tehnika je znanstvena i tehnička grana koja se kao grana strojarstva bavi proučavanjem, konstrukcijom i proizvodnjom finomehaničkih proizvoda (sastavnih dijelova, mjernih instrumenata, aparata i strojeva), kao i izborom i primjenom prikladnih tehnoloških postupaka.

Novi!!: Sila i Precizna mehanika · Vidi više »

Prenosilo

Kružno viseće prenosilo ili transporter: 1. lanac, 2. nosač tereta, 3. tračnica lanca i tereta. L. da Vincija iz 1480. Žičara u La Grave, Francuska. industrijskom okruženju. oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1∙D1.

Novi!!: Sila i Prenosilo · Vidi više »

Pretražni mikroskop s tuneliranjem

Skica pretražnog mikroskopa s tuneliranjem. zlata viđena pretražnim mikroskopom s tuneliranjem. Pretražni mikroskop s tuneliranjem (STM, kratica od engl. Scanning Tunneling Microscope) je mikroskop kojim se promatraju površine metala i drugih električki vodljivih materijala preciznošću na razini atoma.

Novi!!: Sila i Pretražni mikroskop s tuneliranjem · Vidi više »

Prigušenje

opruge bez prigušenja. opruge s prigušenjem. motorna vozila. Prigušenje ili atenuacija je smanjenje vrijednosti neke fizikalne veličine (električnoga napona, električne struje, zvuka, svjetlosti i tako dalje).

Novi!!: Sila i Prigušenje · Vidi više »

Prijelom rebara

Ljudska rebra (Gray's Anatomy of the Human Body, 20th ed. 1918.) Prijelom rebara, (lat - fractura costarum), je djelomični ili potpuni prekid kontinuiteta rebara, nastao kao posljedica djelovanja mehaničke sile koja nadmašuje otpornost koštanog tkiva.

Novi!!: Sila i Prijelom rebara · Vidi više »

Prijenosnik

Ako je prijenosni omjer veći od 1, brzina vrtnje (broj okretaja) stroja smanjuje se, a zakretni moment, odnosno sila, povećava, a mehanički je uređaj kojim se to postiže reduktor. Evolventno ozubljenje za lijevi pogonski zupčanik i desni gonjeni. Plava linija prikazuje zahvatnu liniju, koja je kod evolventnog ozubljenja pravac. prijenosnih omjera i povratnom brzinom. Pužni vijak i pužno kolo čine pužni prijenos. alatnih strojeva. alatnih strojeva. Vijčani prigon. Koljenasti prigon s dvokrakom polugom. Prijenosnik ili prigon je mehanički sklop (mehanizam) za prijenos snage ili gibanja s pogonskoga na gonjeni dio stroja (mehanički prijenos).

Novi!!: Sila i Prijenosnik · Vidi više »

Prisilna prostitucija

Prisilna prostitucija je pružanje seksualnih usluga u zamjenu za novac kod osoba, koje se prisiljene na to i ne rade to dobrovoljno.

Novi!!: Sila i Prisilna prostitucija · Vidi više »

Pritisak

plohu. Pritisak je sila koja djeluje na neku plohu.

Novi!!: Sila i Pritisak · Vidi više »

Probijač

Valjkasti probijači. Probijač za provrte. Probijač je ručni alat za probijanje limova, a to je ručna obrada koja služi za izradu otvora kružnog ili drugog zatvorenog oblika.

Novi!!: Sila i Probijač · Vidi više »

Proces nuklearne fisije

Induciran fisijski događaj. Jezgra atoma uran-235 apsorbira sporo krečući neutron, koji se razdvoji u brže i lakše elemente(fisijske produkte) i slobodne neutrone Nuklearna fisija je dijeljenje jezgre atoma na manje dijelove (manje jezgre), pri čemu nastaju + slobodni neutroni i druge male jezgre, što bi moglo dovesti do proizvodnje fotona (u obliku gama-zraka).

Novi!!: Sila i Proces nuklearne fisije · Vidi više »

Progib

grede. Progib nosača je pomak težišta presjeka u smjeru okomitom na nedeformiranu os nosača (štapa).

Novi!!: Sila i Progib · Vidi više »

Proizvodnja električne energije

Izmjenični sinkroni električni generator s četiri para polova na rotoru. Leclansheov članak (baterija). Proizvodnja električne energije koristi električnu potencijalnu energiju koja nastaje odvajanjem elektrona iz elektronskih omotača atoma.

Novi!!: Sila i Proizvodnja električne energije · Vidi više »

Proizvodno strojarstvo

Lijevanje u pješčani kalup za jednokratnu upotrebu. valjanja. Kovanje je jedan od najstarijih i najraširenijih postupaka obrade metala. Proizvodno strojarstvo je stručna i znanstvena grana koja se bavi preradom metala, polimera, drva i drugih sirovina ili poluproizvoda u konačne proizvode, to jest serijskom proizvodnjom proizvoda, izborom najpovoljnijih materijala, projektiranjem proizvodnih i tehnoloških procesa, mjerenjem i vođenjem procesa, organizacijom proizvodnje i njezinim upravljanjem, održavanjem tehničkih sustava te automatizacijom i robotizacijom proizvodnje.

Novi!!: Sila i Proizvodno strojarstvo · Vidi više »

Pronijeva kočnica

Prikaz rada Pronijeve kočnice. dinamometrom na natjecanju traktora 1910. Pronijeva kočnica ili dinamometrička kočnica je jednostavan uređaj ili mjerni instrument za kočenje kojim se mjeri zakretni moment stroja.

Novi!!: Sila i Pronijeva kočnica · Vidi više »

Proporcionalnost

U matematici, fizici i vezanim disciplinama proporcionalnost je vrsta zavisnosti između dvije veličine.

Novi!!: Sila i Proporcionalnost · Vidi više »

Protuprovalna vrata

Protuprovalna vrata, su vrata, koja služe za prevenciju od provala.

Novi!!: Sila i Protuprovalna vrata · Vidi više »

Pužni prijenos

Pužni prijenosnik Pužni vijak i pužno kolo čine pužni prijenos Pužni prijenosnik na kontrabasu Pužni prijenos je vijčanik s osima koje se mimoilaze najčešće pod kutem od 90º.

Novi!!: Sila i Pužni prijenos · Vidi više »

Pužno prenosilo

prikolicu. Pužno prenosilo ili pužni transporter najstarije je prenosilo stalne (kontinuirane) dobave, a služi za prijevoz ili podizanje sipkoga materijala ili tekućine.

Novi!!: Sila i Pužno prenosilo · Vidi više »

Puzanje

Tri koraka puzanja materijala prikazana u dijagramu puzanja. loma materijala. kristalnog zrna. kristalnog zrna. granica kristalnih zrna. granice kristalnog zrna se vide zbog kemijskog nagrizanja (jetkanje). Puzanje je pojava kada se dugotrajno opterećeni materijali, koji su pod utjecajem neke konstantne (statičke) sile, ovisno o temperaturi, počinju postupno rastezati.

Novi!!: Sila i Puzanje · Vidi više »

Rad

* Rad (ekonomija), mjera obavljenog posla.

Novi!!: Sila i Rad · Vidi više »

Rad (fizika)

sile teže i puta, u ovom slučaju visine ''h'' ili ''W.

Novi!!: Sila i Rad (fizika) · Vidi više »

Radijalna bušilica

Klasična radijalna bušilica. Brza radijalna bušilica s CNC upravljanjem. Jednostupna radijalna bušilica. Presjek u visini posmičnog pužnog kola. vretena radijalne bušilice. Izdizanje brvna i vreteništa otvorene i okvirne radijalne bušilice. Radijalna bušilica ili je vrsta bušilice koja mijenja položaj vretena na zakretnoj gredi, a obradak je nepokretan.

Novi!!: Sila i Radijalna bušilica · Vidi više »

Rasplinjač

Glavni dijelovi rasplinjača. Venturijeva cijev: tlak u prvoj mjernoj točki u cijevi (1) je viši nego u drugoj (2), a brzina fluida "1" je niža u mjernoj točki "2", jer je poprečni presjek u točki "1" veći nego u "2". Kondenzacija vidljiva na gornjoj površini krila zrakoplova Airbus A340 uzrokovana padom temperature koja nastaje zbog pada tlaka. Venturijeve cijevi. Rasplinjač (ponegdje karburator) je dio nekih Ottovih ili benzinskih motora, koji miješanjem goriva sa zrakom priprema određenu količinu gorive smjese i potom ju raspršuje u cilindar.

Novi!!: Sila i Rasplinjač · Vidi više »

Ravnoteža

Stabilna, labilna i indiferentna ravnoteža Ravnoteža je stanje mirovanja tijela.

Novi!!: Sila i Ravnoteža · Vidi više »

Ravnoteža (mehanika)

Stabilna ravnoteža. Labilna ravnoteža. Indiferentna ravnoteža. momenata sile je nula. Ravnoteža je stanje odnosno odnos u kojem su sve sile koje djeluju na nešto (neki predmet ili sustav) međusobno neutralizirane, u potpunosti ili u mjeri takvoj da se promatrani objekt ne pomiče unutar referentnog sustava.

Novi!!: Sila i Ravnoteža (mehanika) · Vidi više »

Razlika potencijala

Razlika potencijala je fizikalna veličina koja se odnosi na količinu energije koja je potrebna za pomicanje tijela iz jednog mjesta na drugo pod utjecajem različitih vrsta sila.

Novi!!: Sila i Razlika potencijala · Vidi više »

Razvodnik (hidraulika)

Primjer hidrauličkog razvodnika. Simbol pločastog 4/3 razvodnika s ručnim upravljanjem. Simbol klipnog 4/3 razvodnika s elekromagnetskim upravljanjem i oprugama za centriranje klipova. Shema i simbol predupravljanog razvodnika. Izgled klipnog 5/3 razvodnika s elekromagnetskim upravljanjem i oprugama za centriranje klipova. Izgled jednog pločastog razvodnika. Simbol klipnog 5/3 razvodnika s elekromagnetskim upravljanjem i oprugama za centriranje klipova. Primjer pneumatskog pločastog razvodnika. Razvodnik ili razvodni ventil je vrsta hidrauličkog ventila koji usmjerava tok hidrauličkog fluida u hidrauličkom pogonu propuštanjem, zatvaranjem ili promjenom smjera toka.

Novi!!: Sila i Razvodnik (hidraulika) · Vidi više »

Razvrtanje

spiralnim zubima, kontinuirano po cijeloj duljini brida, a služi za najfiniju obradu. Četiri mala razvrtala sa spiralnim zubima. Razvrtalo: a) ručno razvrtalo s cilindričnim drškom, b) strojno razvrtalo s koničnim drškom. Razvrtala: a) strojno nasadno razvrtalo, b) strojno nasadno razvrtalo s umetnutim zupcima, c) razvrtalo s udesivim zupcima, d) trodijelni slog razvrtala za grubo, srednje i završno fino razvrtanje koničnih rupa, e) udesivo ručno razvrtalo. Razvrtanje je postupak fine (završne) strojne obrade cilindrične rupe.

Novi!!: Sila i Razvrtanje · Vidi više »

Reakcija

Reakcija može biti.

Novi!!: Sila i Reakcija · Vidi više »

Reakcija (sila)

pritiskujemo. gibanja (centrifugalan je onaj koji se pomiče ili bježi iz središta ili centra). To je sila reakcije na centripetalnu silu, to jest silu koja prisiljava tijelo da se giba oko nekog središta. Reakcija, u fizici, je sila kojom se neko fizikalno tijelo odupire djelovanju vanjske sile (akcije).

Novi!!: Sila i Reakcija (sila) · Vidi više »

Reduktor

Ako je prijenosni omjer veći od 1, brzina vrtnje (broj okretaja) stroja smanjuje se, a zakretni moment, odnosno sila, povećava, a mehanički je uređaj kojim se to postiže reduktor. prijenosnih omjera i povratnom brzinom. 3D model reduktora. Reduktor (lat. reductor: voditelj natrag) je uređaj ili mehanički prijenosnik s pomoću kojega se smanjuje brzina vrtnje pogonskoga vratila, radnoga vretena i drugog, a pritom se brzina vrtnje pogonskoga stroja ili motora ne mijenja.

Novi!!: Sila i Reduktor · Vidi više »

Referentna točka

Referentna točka je dogovorno odabrana točka odnosno neka vrijednost u odnosu na koju se opisuje položaj ili promatra gibanje ostalih objekata iz tog sustava.

Novi!!: Sila i Referentna točka · Vidi više »

Referentni sustav

inercijskim referentnim sustavima. Referentni sustav ili referentni okvir je dogovorno određen koordinatni sustav u kojem se određuju (definiraju) položaji fizikalnih tijela (objekata) te promatra i opisuje gibanje.

Novi!!: Sila i Referentni sustav · Vidi više »

Relativna dielektrična permitivnost

Relativna dielektrična permitivnost ili relativna dielektričnost (oznaka εr) je fizikalna veličina koja opisuje električnu propusnost tvari u odnosu na dielekričnu permitivnost vakuuma; količnik je dielektrične permitivnosti tvari ε i dielektrične permitivnosti vakuuma ε0, to jest: Mjerna je jedinica relativne dielektrične permitivnosti broj jedan.

Novi!!: Sila i Relativna dielektrična permitivnost · Vidi više »

Remenski prijenos

Remenski prijenos s klinastim remenom, dvije remenice i zateznom remenicom. Plosnati remen i valjkasta remenica. Remenski prijenos s plosnatim remenom. Križni remenski prijenos s valjkastim remenicama. Otvoreni remenski prijenos s valjkastim remenicama. Remenski prijenos prenosi sile i okretna gibanja između vratila, a naročito je prikladan za veće razmake osi vratila.

Novi!!: Sila i Remenski prijenos · Vidi više »

Rep kometa

Građa kometa. Dijelovi repa kometa. Neki kometi kao komet Lovejoy (oznake C/2011 W3) imaju vrlo dugačak rep. Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Australije 2007. Sunca. Komet Holmes (oznake 17P/Holmes) iz 2007., pokazuje svojstveni plavi ionski plinski rep s desne strane. Rep kometa je sekundarna pojava u kometa, iako pruža veličanstven dojam kojemu promatrači ne mogu odoljeti ("zvijezda repatica").

Novi!!: Sila i Rep kometa · Vidi više »

Rezanje

reznog alata. tokarskog noža. Motorna pila. Prijenosna tračna pila za trupce. Nekoliko vrsta sjekira. Nož. Mačeta. Katana. Glodalo za izradu utora (lijevo), 2 prstasta glodala (u sredini) i 3 prstasta glodala s kuglastim vrhom (desno). Valjkasto glodalo za izradu zupčanika presvučeno prevlakom od AlCrTiN. svrdla za bušenje. alatnom stroju. rezanja vodenim mlazom. Rezanje ili sječenje je mehanički postupak obrade materijala kojim se dio obratka u potpunosti ili djelomično (zarezivanje) odvaja od cjeline.

Novi!!: Sila i Rezanje · Vidi više »

Rezni alat

Izgled klina. Kutovi reznog alata. tokarskog noža. svrdla. Glodalo za izradu utora (lijevo), 2 prstasta glodala (u sredini) i 3 prstasta glodala s kuglastim vrhom (desno). Alat za provlačenje (izvlačila ili provlačila) za završnu obradu. Primjer temperatura kod reznog alata. Rezni alat je alat kojim ručno ili na stroju obrađujemo materijal rezanjem.

Novi!!: Sila i Rezni alat · Vidi više »

Rezonancija

frekvenciji pobude i prigušenju. njihala se prenosi na drugo preko užeta. opruge. gravitacijske sile. Prikazano je i naprezanje u niti ''T''. Povučemo li gudalom po sredini žice, ona će izvoditi harmonijsko titranje i pri tom ćemo čuti ton. Ton se ne bi dobro čuo bez rezonantne kutije glazbala. električne napone. Teslin transformator je isto primjer rezonantnog kruga. kapaciteta ''C'', gdje titrajni krug ne sadrži radne otpore koji bi uzrokovali gubitke energije. Pobudimo li takav titrajni krug na titranje, strujnim krugom će poteći struja kao odziv titrajnog kruga na pobudu. sat. spektrometra. EPR spektrometar. Rezonancija (kasnolat. resonantia: odjek, odzvuk) je titranje fizikalnoga sustava pobuđenog nekom vanjskom periodičnom silom kojoj se frekvencija podudara sa svojstvenom (vlastitom, karakterističnom) frekvencijom sustava.

Novi!!: Sila i Rezonancija · Vidi više »

Rezultanta

Rezultanta sile \scriptstyle\vec F1 i \scriptstyle\vec F2 je sila \scriptstyle\vec Fnet. Određivanje rezultante konkurentnog sustava sila: a.) plan položaja, b.) određivanje rezultante pomoću paralelograma sila, c.) određivanje rezultante pomoću trokuta sila. Kliješta su sklop dviju poluga. Rezultanta (njem. Resultante "Tehnička enciklopedija", glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987. Rezultanta je vektor koji nastaje zbrajanjem više vektora (komponenata). Rezultanta sila je ona sila koja ima isti učinak kao i sve sile koje zajednički djeluju na sustav.

Novi!!: Sila i Rezultanta · Vidi više »

Richard Edward Taylor

Richard Edward Taylor (Medicine Hat, Kanada, 2. studenog 1929. – Stanford (Kalifornija), SAD, 22. veljače 2018.), kanadsko-američki fizičar.

Novi!!: Sila i Richard Edward Taylor · Vidi više »

Robert Hooke

opruge ''x''. Zupčasti prekidač. Robert Hooke (Freshwater, 18. srpnja 1635. - London, 3. ožujka 1703.), britanski fizičar, matematičar i izumitelj.

Novi!!: Sila i Robert Hooke · Vidi više »

Rotametar

vode. medicinskoj primjeni. Rotametar je najčešće upotrebljavani mjerni instrument za mjerenje protoka u laboratoriju, a često se koristi i u procesnoj industriji.

Novi!!: Sila i Rotametar · Vidi više »

Ručna obrada

Ručna okvirna pila. Ubodna pila s električnim pogonom. Vodoravna tračna pila. svrdla za bušenje. Svrdlo za proširivanje rupe. Upuštalo za upuštanje krajeva rupe. M20, pričvršćena u univerzalni držač ureznica. Turpije. reznog alata. turpije. brusnih traka. profila. Tri vrste grecala. Ručna obrada je obrada materijala koja koristi alat uz snagu mišića.

Novi!!: Sila i Ručna obrada · Vidi više »

Ruđer Bošković

diplomatske poslove, a u njemu je za života bio samo jedanput (1747.). Bazilika sv. Petra u Rimu. Ruđer Bošković, S.J. ili punim imenom Ruđer Josip Bošković (Dubrovnik, 18. svibnja 1711. – Milano, 13. veljače 1787.), bio je hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar, pjesnik i filozof; isusovac.

Novi!!: Sila i Ruđer Bošković · Vidi više »

Rukavac (strojarstvo)

valjnim ležajima (ili se ležajevi vrte na osovinama). Osovine i vratila imaju obično dva rukavca. Oblici rukavaca: a) krajnji ravni rukavac, b) s ojačanjem na kraju, c) unutarnji, d) kuglasti, e) grebenasti. Samopodesivi kuglični ležaj. Rukavac, u strojarstvu, je dio osovine ili vratila koji leži u ležaju (na primjer klizni ležaj ili kuglični ležaj).

Novi!!: Sila i Rukavac (strojarstvo) · Vidi više »

Samuel Abraham Goudsmit

kružnog gibanja. ploštine petlje ''S''. kutne količine gibanja za \ell.

Novi!!: Sila i Samuel Abraham Goudsmit · Vidi više »

Samuel Chao Chung Ting

Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima. Samuel Chao Chung Ting (Ann Arbor, Michigan, 27. siječnja 1936.), američki fizičar kineskog podrijetla.

Novi!!: Sila i Samuel Chao Chung Ting · Vidi više »

Savijanje

čeličnog I-profila. ležaje, oslonjena na svojim krajevima (na jednoj strani pomično, na drugoj nepomično). Prema broju ležaja razlikuju se greda s jednim ležajem (konzolna), s dva ležaja (prosto oslonjena, s prepustima), s više ležaja (kontinuirana). Slika opterećenja grede na 2 oslonca, djelovanje sila na gredu, djelovanje momenata savijanja na gredu i progib grede kada okomita sila djeluje u sredini grede. Jacob Bernoulli je uveo pretpostavku da pri savijanju poprečni presjeci ostaju ravni:poprečni se presjeci pri savijanju ne deformiraju, to jest ostaju ravni, i samo se zakreću jedan u odnosu na drugi. Pokusi potvrđuju točnost te pretpostavke! Neka se uzdužna vlakna nosača istežu ili produljuju (na slici ispod crvene neutralne osi) što znači da su prisutna vlačna naprezanja, a neka skraćuju (gornja na slici) što znači da su prisutna tlačna naprezanja. naprezanja ''σ'' koja se zamišljaju razdijeljenima po presjeku razmjerno udaljenosti od neutralne osi. Kod toga vrijedi: *raspodjela normalnog naprezanja po visini poprečnog presjeka linearna; *sve točke presjeka jednako udaljene od neutralne osi presjeka imaju isto normalno naprezanje; *u neutralnoj ravnini normalna naprezanja jednaki su nuli; *najveća normalna naprezanja imaju vlakna najudaljenija od neutralne osi presjeka; *neutralna os presjeka dijeli presjek na zonu vlaka i zonu tlaka. Savijanje ili fleksija (engl. bending, flexure) je opterećenje koje djeluje okomito na uzdužnu os nosača.

Novi!!: Sila i Savijanje · Vidi više »

Savijanje cijevi

muzički instrument, kojem su cijevi savijene. Trn za savijanje cijevi s jednim okretnim valjkom. Čelična cijev promjera 168 mm i debljine stijenke 18 mm, nakon savijanja. Stroj za savijanje cijevi. Primjer savijenih rukohvata. Savijene ispušne cijevi. Savijanje cijevi je postupak obrade metala bez skidanja čestica, kod kojeg se ravna cijev savija za neki kut.

Novi!!: Sila i Savijanje cijevi · Vidi više »

Savijanje limova

Pokretač dimnjaka dobiven ručnim savijanjem limova. Mehanička savijačica s 3 valjka za kružno savijanje limova. Kutno savijanje lima. Postupak kutnog savijanja lima. Računalno upravljana ili CNC hidraulička preša. Savijanje limova je postupak obrade metala bez skidanja strugotine, kod kojeg se u poprečnom presjeku unutrašnji dio skraćuje i opterećen je na tlak, dok se vanjski dio produljuje i opterećen je na vlak.

Novi!!: Sila i Savijanje limova · Vidi više »

Schmidtova spojka

Schmidtova spojka. Schmidtova spojka je spojka koja se upotrebljava za kompenzaciju velikog poprečnog pomaka.

Novi!!: Sila i Schmidtova spojka · Vidi više »

Seš

Prikaz nastajanja seša. Stojni val (crni) prikazan kao zbroj (superpozicija) dva pokretna vala koji se kreću u suprotnim smjerovima (plavi i crveni). Pojava seša ili bibavice na jezeru Loch Ness. New York (crveno) i Toledo, Ohio (plavo) za 14. prosinac 2003. Seš (franc. seiches), bibavica, štiga, šćiga je stojni val koji se javlja u jezerima, zaljevima, kanalima, lukama, zatvorenim morima ili njihovim dijelovima, a očituje se u oscilacijama razina vode, te u periodičnim promjenama strujanja.

Novi!!: Sila i Seš · Vidi više »

Seizmički val

Seizmogram snima 3 vrste potresnih valova: crvena linija pokazuje P-valove koji su najbrži; zelena linija pokazuje S-valove koji su sporiji 1,7 puta; dugi valovi ili L-valovi su najsporiji a djelovanje im je slabo. Shematski prikaz unutrašnjosti Zemlje. 1. kontinentalna kora - 2. oceanska kora - 3. gornji sloj - 4. donji sloj - 5. vanjska jezgra - 6. unutarnja jezgra - A: Mohorovičićev diskontinuitet - B: Gutenbergov diskontinuitet - C: Lehmannov diskontinuitet. longitudinalnog vala. transverzalnog vala. Seizmički val ili potresni val je prostorni, napredni (progresivni), elastični val (longitudinalni i transverzalni) koji se iz žarišta potresa (epicentar) istodobno širi na sve strane.

Novi!!: Sila i Seizmički val · Vidi više »

Seizmologija

Karta globalnih epicentara potresa od 1977. do 1986. Rekonstrukcija Zhang Hengovog seizmografa. Seizmogram snima 3 vrste potresnih valova: crvena linija pokazuje P-valove koji su najbrži; zelena linija pokazuje S-valove koji su sporiji 1,7 puta; dugi valovi ili L-valovi su najsporiji a djelovanje im je slabo. Hrvatskoj. Hrvatskoj. Shematski prikaz unutrašnjosti Zemlje. 1. kontinentalna kora - 2. oceanska kora - 3. gornji sloj - 4. donji sloj - 5. vanjska jezgra - 6. unutarnja jezgra - A: Mohorovičićev diskontinuitet - B: Gutenbergov diskontinuitet - C: Lehmannov diskontinuitet. Seizmologija (grč. seismos: potres i logos: znanost) je grana geofizike koja se bavi proučavanjem potresa i njihovih popratnih pojava.

Novi!!: Sila i Seizmologija · Vidi više »

Servomehanizam

Prikaz rada servokočnice. Servomehanizam (od lat. servus: sluga, rob + grč. μηχανή: stroj) je uređaj za ostvarivanje ili pojačavanje snage kojom se upravlja nekim mehanizmom, strojem, vozilom, brodom, letjelicom i slično (kadšto servouređaj ili samo servo).

Novi!!: Sila i Servomehanizam · Vidi više »

Servomotor

Industrijski zakretni ili rotacijski servomotori i mehanički prijenos, sa standardiziranim prirubnicama koje omogućuju laku zamjenu. Servomotor (od lat. servus: sluga, rob + motor: pokretač) je elektromotor koji prema primljenom upravljačkom signalu zauzima određeni zakretni položaj (zakretni ili rotacijski servomotor) ili mjesto na nekoj putanji (pravocrtni ili linearni servomotor), odnosno razvija odgovarajući zakretni moment ili silu.

Novi!!: Sila i Servomotor · Vidi više »

SI izvedene jedinice

Bez opisa.

Novi!!: Sila i SI izvedene jedinice · Vidi više »

Sigurnosna matica

Sigurnosna matica s umetkom od plastike (najlon - pa i naziv je ''Nyloc''). Prstenasta rasječena elastična podloška (takozvani Growerov prsten). Osiguranje vijčanog spoja od odvrtanja protumaticom (kontramaticom). maticom. Sigurnosna matica, samoosiguravajuća šesterostrana matica ili elastični prsten u matici (eng. Locknut) ima umetak od stakloplastike (ponekad i fiberglas) ili od specijalne plastične mase i čvrsto je usađen u čeličnu maticu.

Novi!!: Sila i Sigurnosna matica · Vidi više »

Sigurnosna spojka

Sinkrona sigurnosna spojka. vratilu, 2. vođeni dio spojke s remenicom, 3. paket lamela, 4. opruge, 5. prsten držač opruga, 6. vijak za podešavanje, 7. kuglični ležaj. zakretne momente. Sigurnosna spojka je spojka koja služi za spajanje u slučajevima kada mogu nastati preopterećenja, koja mogu uzrokovati oštećenja i lomove dijelova koje treba spojiti, ili koja bi mogla ugroziti normalan rad stroja.

Novi!!: Sila i Sigurnosna spojka · Vidi više »

Sigurnosni ventil

Presjek kroz proporcionalni sigurnosni ventil. kotla. pneumatici. Sigurnosni ventil osigurava da ne dođe do prekoračenja tlaka u dovodnom vodu (npr. u hidrauličkom pogonu).

Novi!!: Sila i Sigurnosni ventil · Vidi više »

Sila (razdvojba)

Sila može značiti.

Novi!!: Sila i Sila (razdvojba) · Vidi više »

Sila teža

accessdate.

Novi!!: Sila i Sila teža · Vidi više »

Sila, Lamekova žena

Sila je bila žena Lameka i majka Tubal-Kajina i Naame.

Novi!!: Sila i Sila, Lamekova žena · Vidi više »

Sile

Rijeka Sile (venecijanski: Sil) je 95 km duga rijeka u sjevernoj Italiji u Venetu.

Novi!!: Sila i Sile · Vidi više »

Sile u klipnom mehanizmu

Sile u stapmom mehanizmu Kako se unutar cilindra motora ili stapnih sisaljki vrše određeni procesi, tako na čelo stapa djeluju sile.

Novi!!: Sila i Sile u klipnom mehanizmu · Vidi više »

Silnice

električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. sile. Silnice su zamišljene crte, sa strelicama ili bez njih, kojima se predočuju različita svojstva fizikalnih polja.

Novi!!: Sila i Silnice · Vidi više »

Siméon Denis Poisson

Siméon Denis Poisson (Pithiviers, 21. lipnja 1781. – Pariz, 25. travnja 1840.), francuski fizičar i matematičar.

Novi!!: Sila i Siméon Denis Poisson · Vidi više »

Simon Stevin

Simon Stevin (Brugge, 1548. – Leiden ili Hag, veljača 1620.), nizozemski matematičar i fizičar.

Novi!!: Sila i Simon Stevin · Vidi više »

Sjekač

Sjekač ili dlijeto. reznog alata. Razni oblici sjekača za metal. Etiopiji. Sjekač ili dlijeto je ručni rezni alat za sječenje, a to je postupak kojim se jedan dio materijala odsijeca ili odvaja od ostatka materijala.

Novi!!: Sila i Sjekač · Vidi više »

Skalar (fizika)

mm (skalar). kosini. Pravokutni Kartezijev koordinatni sustav. koordinatnom sustavu u ravnini. i pripadajući komadić puta \scriptstyle \Delta s postaju jednaki za dovoljno mali vremenski interval. Skalar (prema lat. scalaris: ljestvični), u fizici, je mjerna veličina određena brojčanim iznosom, na primjer duljina dužine, ploština površine.

Novi!!: Sila i Skalar (fizika) · Vidi više »

Sklerometar

Određivanje tlačne čvrstoće sklerometrom. Sklerometar, odskočni čekić ili Schmidtov čekić je metoda koju je razradio švicarski inženjer Ernst Schmidt i koja se već uvelike primijenjuje, a određena je u njemačkoj normi (DIN 4240), a nalazi se i u hrvatskim normama (HRN U. M1.048.), za naknadno određivanje kvalitete betona.

Novi!!: Sila i Sklerometar · Vidi više »

Skok

Skakanje u športu - rukomet Životinjsko skakanje - dupin Skok ili skakanje je proces pri kojem se tijelo za kratko vrijeme odvaja od zemlje koristeći vlastitu silu, najčešće pomoću ekstenzije nogu.

Novi!!: Sila i Skok · Vidi više »

Slaba nuklearna sila

antineutrina. atomskih jezgri u jezgru helija. Higgsovim bozonom. Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima. W- bozona. Slaba nuklearna sila, slaba sila ili slabo međudjelovanje je temeljno međudjelovanje (fundamentalna interakcija) između kvarkova i leptona, jedna od četiriju temeljnih sila, uvedena pri pokušajima objašnjenja β-komponente prirodne radioaktivnosti.

Novi!!: Sila i Slaba nuklearna sila · Vidi više »

Smicanje

Kod smicanja sila se primjenjuje na vrh pravokutnika dok je dno pravokutnika u mjestu. Nastalo smično naprezanje, \tau\,, izobličuje pravokutnik u paralelogram, tako da je opterećen samo vrh paralelograma. Posmično naprezanje u vodoravnoj šipki zbog djelovanja dvije okomite šipke čije su osi pomaknute (kao na primjer škare). Smicanje, smik, posmik ili odrez je opterećenje čvrstoga tijela silama koje djeluju u ravnini nekoga presjeka tijela, a nastoje izazvati paralelno klizanje jednoga dijela presjeka (tankoga sloja) u odnosu na drugi.

Novi!!: Sila i Smicanje · Vidi više »

Smjer

Smjer može biti.

Novi!!: Sila i Smjer · Vidi više »

Snaga

rada. Rad izvršen u jedinici vremena zovemo snaga. Stara mjerna jedinica snage bila je konjska snaga (1 KS .

Novi!!: Sila i Snaga · Vidi više »

Solarni paneli na svemirskim letjelicama

Svemirske letjelice, koje se nalaze u unutrašnjem području Sunčevog sustava, oslanjaju se na solarne fotonaponske ćelije koje koriste sunčevu svjetlost za generiranje električne energije.

Novi!!: Sila i Solarni paneli na svemirskim letjelicama · Vidi više »

Spin

kružnog gibanja. ploštine petlje ''S''. kutne količine gibanja za \ell.

Novi!!: Sila i Spin · Vidi više »

Spiralna opruga

Učvršćenje spiralnih opruga: a) unutarnji kraj opruge učvršćen, vanjski pokretljiv, b) vanjski kraj opruge učvršćen, unutarnji pokretljiv. Nemirnica se sastoji od spiralne opruge (1), regulatora (2) i zamašnjaka ispod. Spiralna opruga izrađuje se od žice s kružnim ili pravokutnim presjekom, najčešće u obliku Arhimedove spirale, tako da je razmak među zavojima jednak (konstantan).

Novi!!: Sila i Spiralna opruga · Vidi više »

Spojene posude

Spojene posude. Punjenje spojenih posuda. kotlu zbog zakona o spojenim posudama. arteškog bunara. Spojene posude su međusobno povezane posude tako da se tekućina u njima može slobodno gibati iz jedne u drugu.

Novi!!: Sila i Spojene posude · Vidi više »

Spojevi glavčine i vratila

klinom. vratila. vratilu. pero. perom. klina. klin izvađen. klin. žlijebljenog spoja. žlijebljenim spojem za prijenos velikih okretnih momenata sile. Spoj s poligonim profilnim vratilima. Hirth ozubljenje. Tlačni tuljci. Primjeri Morseov konusa. Zvjezdasto-prstenasta elastična ploča. Primjer stožaste ljuske. Spojevi glavčine i vratila, koji služe za prijenos snage, odnosno momenta vrtnje s glavčine na vratilo ili obrnuto, u strojarstvu su vrlo česti i izvode se na različite načine, ali ipak imaju dosta zajedničkog.

Novi!!: Sila i Spojevi glavčine i vratila · Vidi više »

Spojka

prijenosnika, 7. prsten za otpuštanje, 8. poklopac, 9. diskovi za podršku, 10. noseći vijak, 11. zaustavna ogrlica. tarne spojke. Spojka, u strojarstvu općenito, je rastavljivi spojni strojni dio.

Novi!!: Sila i Spojka · Vidi više »

Spreg sila

momenta sile (gore) i sprega sile (dolje). Spreg sila. Spreg sila ili par sila predstavlja dvije sile F i –F međusobno paralelne, suprotno usmjerene, jednake po vrijednosti i s razmakom između hvatišta.

Novi!!: Sila i Spreg sila · Vidi više »

Stabilitet broda

težišta broda (lijevo). Nalazi li se metacentar ispod težišta, brod je u labilnoj ravnoteži i on će se pri malom nagibu prevrnuti. čamca. Primjer čamca s povećanom stabilnošću. Metacentar ''M'' je točka u kojoj okomica iz hvatišta uzgona siječe uzdužnicu broda. Stabilitet broda ili stabilnost broda svojstvo je broda da održava uspravan položaj u svim okolnostima plovidbe.

Novi!!: Sila i Stabilitet broda · Vidi više »

Stabilnost

mehanici. silom. krilo i rep djeluju sile uzgona. sile teže i težišta istisnine ''P'' koji je hvatište sile uzgona. Metastabilno stanje slabije veze (1), prijelazne konfiguracije "sedla" (2) i stabilnog stanja jače veze (3). Stabilnost (prema stabilan  stabilnost, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.

Novi!!: Sila i Stabilnost · Vidi više »

Stacionarno stanje

Elektronske ljuske i stacionarna stanja elektrona kod atoma i molekula. Bohrov model atoma litija. Stacionarno stanje je stanje sustava pri kojem se njegovi makroskopski čimbenici (parametri) ne mijenjaju ili u koje se sustav periodički vraća.

Novi!!: Sila i Stacionarno stanje · Vidi više »

Standardni model

Higgsovim bozonom. subatomskih čestica opisanih standardnim modelom. rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima. dualizam). atomskih jezgri u jezgru helija. Standardni model ili točnije rečeno standardni model čestica je opis subatomskih čestica i elektromagnetskoga, slabog i jakoga međudjelovanja, koji omogućava objašnjavanje pojava koje se uočavaju u pokusima u velikim ubrzivačima čestica.

Novi!!: Sila i Standardni model · Vidi više »

Stap

Centrifugalni regulator. Parni stroj u radu. Stap je dio stapnih i klipnih strojeva koji se ravnocrtno ili rotacijski giba unutar cilindra.

Novi!!: Sila i Stap · Vidi više »

Stapni i klipni strojevi

Klip '''R''' - Klipnjača; '''C''' - Koljenasto vratilo; '''W''' - Hlađenje vodom. Centrifugalni regulator. Stapni i klipni strojevi su strojevi kod kojih se ekspanzijom radnoga medija unutar cilindra potiskuje stap (parni stroj, motor s unutarnjim izgaranjem), a djelovanje sile potiskivanja pretvara se preko mehanizma u mehanički rad vrtnje vratila, ili se, obrnuto, radni medij potiskuje stapom ili klipom (stapna pumpa, stapni kompresor) koristeći se energijom iz drugih izvora dovedenom preko mehanizma.

Novi!!: Sila i Stapni i klipni strojevi · Vidi više »

Statika

Statika (prema grčkom στατιϰὴ: znanost o ravnoteži, od στατιϰός: koji zaustavlja) je grana mehanike koja proučava skupove sila i ravnotežu tijela na koja te sile djeluju.

Novi!!: Sila i Statika · Vidi više »

Stern-Gerlachov pokus

srebra koji putuju kroz nehomogeno magnetsko polje i odbijaju se prema gore ili dolje, ovisno o svom okretanju; (1) peć, (2) snop atoma srebra, (3) nehomogeno magnetsko polje, (4) klasično očekivani rezultat, (5) uočeni rezultat. ploštine petlje ''S''. kutne količine gibanja za \ell.

Novi!!: Sila i Stern-Gerlachov pokus · Vidi više »

Stezna glava

tokarilici s 3 stezne čeljusti za okrugle obratke. tokarilici. Vrste stezanja stezne glave. Ekscentrična stezna glava. Stezna glava (razgovorno amerikaner) s 3 čeljusti korisiti se za stezanje kružno simetričnih obradaka na tokarilici.

Novi!!: Sila i Stezna glava · Vidi više »

Stezni pribor

vlačne čvrstoće materijala. vijka za stezanje. sile. ekscentar s dijagramom steznog pomaka. ekscentar. Ekscentrična osovina. Vlačni ekscentar. Dvostruki utorni ekscentar. Bajunetno stezanje. Stezna koljenasta poluga. Opružno stezanje. pneumatskim stezanjem. Hidraulički pogon s upravljačkom shemom stezanja. Stezni pribor, stezna naprava, stezni alat, alat za stezanje, stezni dio ili element za stezanje sprječava pomicanje obratka za vrijeme strojne obrade zbog djelovanja sila rezanja.

Novi!!: Sila i Stezni pribor · Vidi više »

Stezni spoj

Stezni spoj prije ugradnje Stezni spoj nakon ugradnje Ugradnja steznog spoja grijanjem glavine Ugradnja steznog spoja hlađenjem vratila Stezni spoj je spoj koji se dobije navlačenjem osovine ili vratila većeg promjera, u provrt glavine ili rukavca manjeg promjera.

Novi!!: Sila i Stezni spoj · Vidi više »

Stezni trn

Elastični stezni trn. Starinjska vrsta steznog trna za tokarenja šupljih predmeta na tokarilicama. Trn sa steznim čeljustima. Ekspanzioni stezni trn. Stezni trn služi za stezanje obradaka na tokarilici kod kojih se zahtijeva točnost kružnosti vrtnje unutarnje i vanjske plohe koja se ne može postići vanjskim stezanjem.

Novi!!: Sila i Stezni trn · Vidi više »

Stirlingov motor

regenerator topline. izolator. Radni klip na hladnom (desnom) dijelu cilindra je spojen na zamašnjak. Presjek kroz Stirling motor - beta s rombovskim mehanizmom: * Ružičasto – vruće stijenke cilindra* Tamno sivo – hladne stijenke cilindra (s ulazom i izlazom za rashladno sredstvo)* Tamno zeleno – brtva ili toplinska izolacija koja odvaja dva kraja cilindra* Svijetlo zeleno – potiskivač* Tamno plavo – radni klip* Svijetlo plavo – rombovski mehanizam i zamašnjaci. Stirlingov motor ili motor s toplim zrakom radi kao klipni motor s vanjskim izgaranjem, odnosno s vanjskim dovodom topline i sa zatvorenim kružnim procesom.

Novi!!: Sila i Stirlingov motor · Vidi više »

Stlačeni zrak

Bušenje velikih rupa s pneumatskim (mehaničkim) čekićem. moment ključ za stezanje vijaka. Skica dobivanja i razvoda stlačenog zraka. Stlačeni zrak ili komprimirani zrak je atmosferski zrak stlačen na viši tlak od atmosferskog tlaka koji se upotrebljava kao sredstvo (medij) za prijenos energije.

Novi!!: Sila i Stlačeni zrak · Vidi više »

Strojevi

Vjetrenjača je još jedan od primjera strojeva Stroj (ili uređaj) jest skup dijelova povezanih u jednu logičnu cjelinu s ciljem izvođenja određene operacije.

Novi!!: Sila i Strojevi · Vidi više »

Strojna obrada

tokarilici. Osnovni postupak strojne obrade odvajanjem čestica. Stupnjevi i razredi hrapavosti površina i strojne obrade. Grubo uzdužno tokarenje. Mala glodalica. tekućinom. blanjalica Alat za provlačenje (izvlačila ili provlačila) za završnu obradu. Vodoravna tračna pila. Alatni stroj za obodno plošno brušenje. lepanja Strojna obrada se može podijeliti na strojnu obradu odvajanjem čestica i na strojnu obradu bez odvajanja čestica.

Novi!!: Sila i Strojna obrada · Vidi više »

Strojni dio

Homokinetički zglob. Vijčani spoj. Sirova zakovica. kugličnog ležaja. nehrđajućeg čelika. Remenski prijenosnik. Pužni prijenosnik. osovinu (3). Lančani prijenos kod bicikla. podvozja zrakoplova. Vrste dosjeda osovine i provrta. geometrijskih dimenzija i tolerancije položaja za otvor na ploči. kidalici za nestandardni ispitni uzorak. vlačnoj čvrstoći za ugljični čelik. naprezanja trgovačkih čelika. Vlačna čvrstoća ima oznaku M. kidalici. opterećenja. Wöhlerove krivulje za čelik (plavo) i aluminij (crveno). Wöhlerova krivulja za krhki aluminij. Strojni dio je gotovi, ugradivi dio stroja za čiju ugradnju nisu potrebni naknadni radovi prilikom ugradnje, a u pravilu se sastoje od većeg broja dijelova (vijak, matica, zatik, klin).

Novi!!: Sila i Strojni dio · Vidi više »

Strujanje

Reynoldsovim brojem. Torricellijev zakon istjecanja. laminarnog u turbulentno strujanje fluida. magnetskoga polja (crvene silnice). krilu zrakoplova. Strujanje je gibanje tekućine ili plina (fluida).

Novi!!: Sila i Strujanje · Vidi više »

Strujanje zraka

krilu zrakoplova. Zemlji. Vjetar je pretežno vodoravno strujanje zraka. Strujanje zraka ne ovisi samo o silama koje djeluju u atmosferi, nego i o trenutnom stanju atmosfere.

Novi!!: Sila i Strujanje zraka · Vidi više »

Stupanj slobode

* stupanj slobode, u mehanici, u užem smislu, je svako gibanje tijela i sustava tijela koje je opisano neovisnom (generaliziranom) koordinatom.

Novi!!: Sila i Stupanj slobode · Vidi više »

Subrahmanyan Chandrasekhar

Sirius B, pratioc zvijezde Sirius je najbliži i najpoznatiji bijeli patuljak. Na fotografiji se vidi kao malena točkica svjetla dolje lijevo ispod Siriusa. Subrahmanyan Chandrasekhar ili Subrahmanian Chandrasekhar (tamilski: சுப்பிரமணியன் சந்திரசேகர்; Lahore, 19. listopada 1910. - Chicago, 21. kolovoza 1995.), američki astrofizičar pakistanskog podrijetla.

Novi!!: Sila i Subrahmanyan Chandrasekhar · Vidi više »

Sunčev dimnjak

date.

Novi!!: Sila i Sunčev dimnjak · Vidi više »

Suspenzija

Suspenzija (lat. suspensio: vješanje; podizanje) može značiti.

Novi!!: Sila i Suspenzija · Vidi više »

Suspenzija (kemija)

Koloidna suspenzija brašna u vodi izgleda svijetlo plavo zato što se plavo svjetlo bolje reflektira na česticama brašna nego crveno svjetlo. Ovo je poznato kao Tyndallov učinak. U kemiji, suspenzija je heterogeni fluid koji sadrži čvrste čestice koje su prevelike za sedimentaciju. Obično moraju biti veće od 1 mikrometra.

Novi!!: Sila i Suspenzija (kemija) · Vidi više »

Svjetlost

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.

Novi!!: Sila i Svjetlost · Vidi više »

Svrdlo

Razna vrsta svrdla za bušenje. strojne obrade odvajanjem čestica. Vršni kut 118° i kut zavojnice 27° kod spiralnog svrdla. stošca s dvije glavne i jednom poprečnom oštricom. tvrdog metala. Ravno ili plosnato svrdlo za izradu rupa na cijevima pištolja. Zabušivala ili svrdla za bušenje središnjih uvrta. Svrdlo ili bušni alat je alat koje koristimo kod bušenja.

Novi!!: Sila i Svrdlo · Vidi više »

Tahometar

km/h ili MPH (milja na sat). brzine. Tahometar je mjerni instrument za mjerenje brzine vrtnje osovine, vratila ili nekoga drugog rotirajućeg tijela.

Novi!!: Sila i Tahometar · Vidi više »

Tamna tvar

Tamna tvar je naziv za tvar u svemiru koja ne emitira niti reflektira elektromagnetsko zračenje, zbog čega je ne možemo vidjeti.

Novi!!: Sila i Tamna tvar · Vidi više »

Tanjurasta opruga

vijčanom spoju. Tanjurasta opruga: a) u neopterećenom stanju, b) u opterećenom stanju. Primjeri ugradnje tanjurastih opruga: 1. s unutrašnjim vođenjem pomoću svornjaka, 2. s vanjskim vođenjem pomoću cijevi. Dijagram deformacija - sila za tanjuraste opruge. Tanjuraste opruge u serijskom spoju. Tanjuraste opruge u paralelnom spoju (tvrđe). Tanjurasta opruga je prstenasta ploča stožasta oblika, koja se slaže u stupove najčešće povezana kroz sredinu svornjakom.

Novi!!: Sila i Tanjurasta opruga · Vidi više »

Tanker

Tanker Falster Spirit, danas nosi ime Sharifa 4. Hrvatska u panamskoj luci Puerto Armuelles, 2006 Tanker je brod za prijevoz tekućih tereta kojemu je čitav prostor za teret podjeljen uzdužnim i poprečnim pregradama na nepropusna odjeljnja, koja se nazivaju tankovima.

Novi!!: Sila i Tanker · Vidi više »

Tarna spojka

Lamela tarne spojke. Pogled na motor Ford V6, gdje se vidi lamelna tarna spojka sa zamašnjakom. Lamelna spojka. prijenosnika, 7. prsten za otpuštanje, 8. poklopac, 9. diskovi za podršku, 10. noseći vijak, 11. zaustavna ogrlica. Konusna tarna spojka. Tarna spojka ili kvačilo je spojka koja služi za povremeno uključivanje u rad radnog (gonjenog) stroja pri neprekidnom radu pogonskog stroja.

Novi!!: Sila i Tarna spojka · Vidi više »

Tarni prijenos

Tarni prijenos iz 1906. Tarni prijenos iz 1902. Jednostavan uređaj za tarni prijenos. Tarni prijenos. Prikaz djelovanja tarnih prijenosa: a) čelni tarni prijenos s cilindričnim tarenicama i paralelnim vratilima, b) stožasti tarni prijenos za vratila pod pravim kutom; 1) vodeća i 2) vođena tarenica. Presjek vijenca klinaste i užlijebljene tarenice. Prikaz djelovanja tarnog prijenosa s automatskim postizanjem tlačne sile među tarenicama. Prikaz raspodjele dodirnog tlaka: a) između velikih tarenica; b) između malih tarenica. prešanog papira. Stožasti tarni prijenos vijčane preše s tarenicom obloženom kožom. Način djelovanja čelnog varijatora za bezstepenu promjenu broja okretaja i promjenu smjera vrtnje: 1) vodeća tarenica, 2) vođena tarenica. Varijator Svetozarevljevog sustava: 1) i 2) tarenice globoidnog oblika ili šalice; 3) nagibni valjak; 4) obloga nagibnog valjka; 5) i 6) mehanizam za postizavanje tlačne sile među tarenicama. Način rada varijatora Svetozarevljevog sustava: 1) i 2) šalice; 3) i 4) nagibni valjci. Način djelovanja tarnog prijenosa pri vožnji na kotačima. Tarni prijenos ili frikcijski prijenos je najjednostavniji oblik mehaničkog prijenosa neposrednim dodirom (samo trenjem dodirnih površina).

Novi!!: Sila i Tarni prijenos · Vidi više »

Teška snajperska puška RT-20

Teška snajperska puška RT-20 kalibra 20 mm, tzv.

Novi!!: Sila i Teška snajperska puška RT-20 · Vidi više »

Težište

ravnoteži prilikom dizanja. kosine ako reakcija podloge nije u istoj liniji s težištem dolazi do prevrtanja. sile teže i težišta istisnine ''P'' koji je hvatište sile uzgona. '''Korak 1''': Praktično određivanje težišta nesimetričnog predmeta. '''Korak 2''': Nakon vješanja o jednu točku, iz nje se pusti visak i označi. '''Korak 3''': Nakon vješanja o sasvim drugu točku, iz nje se pusti visak i označi. Sjecište dviju označenih linija je težište. Težište je materijalna točka u kojoj djeluje rezultanta sila što djeluju na neko tijelo ili sustav materijalnih točaka u polju sile teže; u toj točki može se zamisliti kao da je sabrana sva masa tijela, odnosno sustava materijalnih točaka.

Novi!!: Sila i Težište · Vidi više »

Težina

Dinamometar je mjerni instrument za mjerenje težine. Sila teža je sila koja djeluje na tijelo u gravitacijskom polju, a težina je sila kojom tijelo pritišće podlogu ili ovjes na kojem visi.

Novi!!: Sila i Težina · Vidi više »

Tekuća vrpca

Južnoj Koreji. Kružno viseće prenosilo ili transporter: 1. lanac, 2. nosač tereta, 3. tračnica lanca i tereta. lanca) iznutra. Kružna viseća prenosila: a) jednotračno prenosilo, b) dvotračno prenosilo, 1.) tračnica lanca i terete, 2.) vučni lanac, 3) ovjesna kolica lanca i terete, 4.) ovjesne poluge, 5.) nosač tereta, 6.) tračnica lanca, 7.) ovjesna kolica lanca, 8.) tračnica terete, 9.) ovjesna kolica tereta, 10.) ovjesne poluge, 11.) nosač tereta. kovani lanac). Kutni pogonski mehanizam kružnoga visećeg prenosila. Tekuća vrpca je vrsta prenosila kontinuirane dobave (konvejera) za neprekidno prenošenje tereta po određenoj putanji na razmjerno male udaljenosti.

Novi!!: Sila i Tekuća vrpca · Vidi više »

Tekući kristali

Jedan od oblika tekućih kristala. Wikipedijin logotip na LCD zaslonu. Tekući kristal je kemijska tvar koja se može naći u stanju sa svojstvima između tekućine i krutoga kristala, a čine ju donekle pravilno prostorno i orijentacijski uređene duguljaste ili plosnate molekule.

Novi!!: Sila i Tekući kristali · Vidi više »

Tekućine

gibati. dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. Cijevna libela. vode jasno se vidi u svemiru. gustoće. kukcu gazivoda kretanje po njezinoj površini. Tekućine ili kapljevine su tvari u agregacijskom stanju koje se odlikuje lakom promjenom oblika uz istodobnu, gotovo potpunu, nestlačivost.

Novi!!: Sila i Tekućine · Vidi više »

Temelj

kuću i dubokog temelja za neboder. Primjer plitkog temelja, osim temeljnih traka postavljena je i temeljna ploča. brani. Temelj je najniži konstruktivni element konstrukcije, koji opterećenje građevine prenosi na temeljno nosivo tlo.

Novi!!: Sila i Temelj · Vidi više »

Tenzid

Tenzidi se u vodenoj otopini u monomolekularnom sloju nakupljaju na granici faza, i to tako da se hidrofilni dio orijentira prema vodi (plavo), a hidrofobni prema ulju (ružičasto). Tenzid (dolazi od riječi tenzija + -id) je površinski aktivna tvar, to jest tvar koja smanjuju površinsku napetost tekućine (u stvari vode), odnosno smanjuju sile što djeluju na graničnim plohama između dviju faza tvari, čime se omogućuje nastajanje pjene, stvaranje vodene emulzije s tekućinama s kojima se voda inače ne miješa (na primjer s uljem) te vodene suspenzije s tvarima koje voda inače ne kvasi (na primjer s masnoćom).

Novi!!: Sila i Tenzid · Vidi više »

Tenziometar (površinska napetost)

torzijske vage kojoj je na jednoj strani obješen metalni prsten. Izgled metalnog prstena. Tenziometar (lat. tensio: napetost + grč. μέτρον: mjera) je mjerni instrument ili uređaj za mjerenje površinske napetosti tekućina.

Novi!!: Sila i Tenziometar (površinska napetost) · Vidi više »

Teorija sličnosti

X-43 wind tunnel test u punoj veličini. Test je dizajniran da bude '''dinamički sličan''' prototipu. Teorija sličnosti koncept je primjenjiv za testiranje inženjerskih modela.

Novi!!: Sila i Teorija sličnosti · Vidi više »

Teret

* teret (promet), u prometu, je roba ukrcana radi prijevoza u neko prijevozno sredstvo (kopneno, pomorsko, riječno ili zračno).

Novi!!: Sila i Teret · Vidi više »

Termodinamika

topline) pretvara u mehanički rad ''W''. Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. Premda je perpetuum mobile proglašen kao nerješivim, pokušaji da se ostvari nisu prestali. Jedan od pokušaja da se ostvari perpetuum mobile. K. parnog kotla koji koristi ugljen kao gorivo. Dieselov kružni proces. Proces prati brojeve od 1 do 4 u smjeru kazaljke na satu. Boyle-Mariotteov zakon. kemijsku tvar. Termodinamika ili znanost o toplini je grana fizike koja proučava izmjenu topline i mehaničkoga rada između sustava i okoline, te druge zakonitosti pretvorbe i prijenosa energije, posebno u plinovima.

Novi!!: Sila i Termodinamika · Vidi više »

Tesla

tok prolazi. magnetskom polju. električne zavojnice. Tesla (oznaka T; po N. Tesli) je mjerna jedinica magnetske indukcije (gustoće magnetskoga toka), izvedena jedinica Međunarodnog sustava mjernih jedinica SI.

Novi!!: Sila i Tesla · Vidi više »

Thomas Young

Thomas Young (Milverton, 13. lipnja 1773. – London, 10. svibnja 1829.), engleski fizičar, liječnik i egiptolog.

Novi!!: Sila i Thomas Young · Vidi više »

Tijelo (fizika)

Oprugu smatramo elastičnim tijelom. Kovanjem nastaju plastična tijela. Crno tijelo. Sunce je nebesko tijelo. Tijelo (lat. corpus) ili fizikalno tijelo, u fizici, je skup čestica tvari koje su povezane tako da se zajedno gibaju.

Novi!!: Sila i Tijelo (fizika) · Vidi više »

Tijesak

Vretenasta portalna ručna preša. Način rada vretenasta tarne ili frikcijske preše. Način rada mehaničke ekscentar preše. Mehanička preša sa zaštitnom pregradom. razvodnika da bi preša radnika, ako jednu ruku odmakne od razvodnika, stroj se odmah zaustavlja. hidrauličke preše. savijačica s 3 valjka. Tradicionalni tijesak s vijkom. Preša ili tijesak (njem. Presse  Mijo Matošević: "Tehnologija obrade i montaže", udžbenik za I razred strojarske struke, Um d.o.o., 2005. Namijenjena je ponajprije tlačnom opterećivanju obratka ili njegovoj deformaciji pravocrtnim gibanjem malja ili drugog alata prema radnomu stolu. Jednostavna drvena preša s navojnim vretenom od davnine je služila za cijeđenje grožđa, uljarica i slično, a prvi tiskarski strojevi također su bili jednostavne preše kojima se drvena ploča sa slovima pritiskala na papir. Za potrebe obrta i industrije razvijen je niz preša različitih po konstrukciji, namjeni i pritisku. Prema izvedbi razlikuju se vretenasta, mehanička i hidraulička preša. Preša je alatni stroj konstruiran za primjenu vrlo velike snage za oblikovanje ili rezanje materijala. Preše se izrađuju u rasponu od malih ručnih do velikih industrijskih postrojenja. Odlikuje ih mirniji rad od batova, te sa zato mogu koristiti većim silama.

Novi!!: Sila i Tijesak · Vidi više »

Titanijeve legure

Zrakoplov Blackbird je bio prvi avion u cijelosti načinjen od titanijevih legura. Boeinga 777 ima oko 10 % mase titanijeve legure. Turbo-ventilatorski motor koristi isto titanijeve legure. Dijelovi helikoptera su isto od titanijevih legura. Airbus A380 ima 146 tona titanijevih legura. Airbus A330 ima 18 tona titanijevih legura. Airbus A320 ima 12 tona titanijevih legura. Kovanje je najčešći tehnološki postupak prerade titanijevih legura. TIG ili elektrolučno zavarivanje netaljivom elektrodom u zaštiti inertnog plinom. Lijevanje u pješćani kalup za jednokratnu upotrebu. Titanijeve legure su vrlo čvrste, imaju malu gustoću, otporne su na koroziju i kompatibilne su s novim kompozitnim materijalima.

Novi!!: Sila i Titanijeve legure · Vidi više »

Titranje

opruge. Matematički je najjednostavnije sinusno titranje. njihala se prenosi na drugo preko užeta. bubnja. Titranje je periodičko mijenjanje neke fizikalne veličine, ponavljanje niza stanja u određenim vremenskim razmacima (intervalima).

Novi!!: Sila i Titranje · Vidi više »

Tlačni cjevovod

Tlačni cjevovod na Hidroelektrani Ohakuri, Novi Zeland Hidroelektrani Rijeka Hidroelektrani Dhauliganga, Indija RHE Velebit Tlačni cjevovod (engl. penstock) je čelični cjevovod (dio cijevi može biti i betonski) hidroelektrane, koji je postavljen koso ili u nekim slučajevima okomito, a služi da se voda provodi do strojarnice, te završava nesimetričnom račvom kojom se voda dijeli pojedinim vodnim turbinama.

Novi!!: Sila i Tlačni cjevovod · Vidi više »

Tlačni ventil

Jednostupanjski ventil za ograničavanje tlaka. Dvostupanjski ventil za ograničavanje tlaka. ventila za ograničavanje tlaka. Presjek kroz proporcionalni sigurnosni ventil. kotla. atmosferski zrak, 8. vreteno ventila. Jednostavni sigurnosni ventil. Tlačni ventil utječe na tlak u sustavu ili dijelu sustava (hidraulički pogon, pneumatski sustav i tako dalje), oni su izvršni elementi za upravljanje i za regulaciju tlaka, kao i za niz drugih funkcija zasnovanih na tlaku.

Novi!!: Sila i Tlačni ventil · Vidi više »

Tlak

ploštine ''A''. Tlak je fizikalna veličina (znak p) koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile F, koja djeluje okomito na površinu ploštine A, dakle: Mjerna jedinica tlaka je Paskal (znak Pa) ili njutn po metru kvadratnom (N/m2).

Novi!!: Sila i Tlak · Vidi više »

Tokarilica

Dijelovi univerzalne tokarilice: 1. glavno vreteno, 2. vretenište, 3. škare, 4. posmično kućište, 5. vlačno vreteno, 6. povodno vreteno, 7. kIjučna ploča, 8. osovina za ukapčanje, 9 zubna letva, 10. uzdužni suport, 11. poprečni suport, 12. stega reznog aIata, 13. gornji suport, 14. jahač ili konjić. tokarilici. Kutovi tokarskog noža. tokarenja: brzina rezanja ''vc'', posmak ''f'' i dubina rezanja ''ap''. Viševretena tokarilica. CNC tokarilica. vretena. asinkronog trofaznog elektromotora. Grubo uzdužno tokarenje. Završno ili fino tokarenje. Uzdužno tokarenje je osnovna operacija tokarenja. Poprečno ili plansko tokarenje. Izrada utora tokarenjem. tvrdog metala. Tokarski nož za grubu obradu. Tokarski nož za finu obradu. Tokarilica ili tokarski stroj je alatni stroj za strojnu obradu odvajanjem čestica, pomoću kojih se rezanjem obrađuju i izrađuju dijelovi okruglog (rotacijskog) oblika.

Novi!!: Sila i Tokarilica · Vidi više »

Tokarski nož

reznog alata. Kutovi tokarskog noža. Razne vrste tokarskih noževa i držači. Razne vrste tokarskih noževa. Tokarski nož s izmjenjivom pločicom od tvrdog materijala. tvrdog metala. Oblici reznih pločica. tvrdog metala. Tokarski nož za grubu obradu. Tokarski nož za finu obradu. Izmjenjiva pločica za rezanje navoja. Tokarski nož se razvijao tijekom dugog razdoblja i stano se usavršava.

Novi!!: Sila i Tokarski nož · Vidi više »

Tokarsko srce

Tri tokarska srca, jedan ugrađen i spreman za obradu osovine. tokarilici. Tokarsko srce se koristi na tokarilici kod strojne obrade dugačkih obradaka (osovina ili vratila), a zahtijeva se malo odstupanje od cilindričnosti, te se stezanje se obavlja između steznih šiljaka.

Novi!!: Sila i Tokarsko srce · Vidi više »

Toplinski kapacitet

kinetičke energije molekula. toplinskim zračenjem (Sunčeva svjetlost). Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. adijabatsko povećanje obujma (volumena) rezultira hlađenjem. temperaturom. °C. toplinskim zrakama. Jouleov uređaj iz 1845. Toplinski kapacitet (oznaka C) je fizikalna veličina jednaka količniku količine topline Q dovedene nekome tijelu i promjene temperature ΔT koju je dovedena toplina prouzročila: Mjerna jedinica je džul po kelvinu (J/K).

Novi!!: Sila i Toplinski kapacitet · Vidi više »

Toplovodno grijanje

kućanske aparate. kotlovima. Grijanje toplom vodom gravitacijom - dvocijevna izvedba - gornja razdioba: 1 kotao, 2 radijator, 3. dovodni vod tople vode, 4. povratni vod, 5. termometar, 6. hidrometar, 7, ekspanziona posuda, 8. ekspanziona vod, 9. odzračni vod, 10. preljev. Grijanje toplom vodom gravitacijom - dvocijevna izvedba - donja razdioba: 1. kotao. 2. radijator. 3. dovodni vod tople vode, 4. povratni vod, 5. termometar, 6. hidrometar, 7. ekspanziona posuda, 8. ekspanziona vod, 9. odzračni vod, 10. preljev, 11. odzračni vodovi uzlaznih ogranaka. Grijanje toplom vodom gravitacijom - jednocijevna izvedba: 1. kotao, 2. radijator, 3. dovodni vod tople vode, 4. povratni vod, 5. termometar, 6. hidrometar, 7. ekspanziona posuda, 8. ekspanziona vod, 9. odzračni vod, 10. preljev. Etažno toplovodno grijanje gravitacijom: 1. kotao, 2. dovodni vod, 3. radijator, 4. povratni vod, 5. regulacijski ventil, 6. ventil za punjenje i pražnjenje, 7. ekspanziona posuda, 8. vodokazno staklo, 9. ekspanzioni vod, 10. odzračni vod, 11. preljev, 12. termometar, 13. ventil za pražnjenje radijatora. Etažno toplovodno grijanje s gornjim povratnim vodom: 1. kotao, 2. dovodni vod, 3. radijator, 4. povratni vod, 5. regulacijski ventil, 6. ventil za punjenje i pražnjenje, 7. ekspanziona posuda, 8. vodokazno staklo, 9. ekspanzioni vod, 10. odzračni vod, 11. preljev, 12. termometar, 13. ventil za pražnjenje radijatora. Toplovodno grijanje s prisilnom cirkulacijom – dvocijevna izvedba s gornjom razdiobom i crpkom u dovodnom vodu: 1. kotlovi, 2. cirkulacijska crpka, 3. povratna zaklopka, 4. dovodni vod, 5. povratni vod, 6. radijator, 7. ekspanziona posuda, 8. sigurnosni ekspanzijski vodovi, 9. sigurnosni povratni vod, 10. odzračni vodovi, 11. odzračne posude, 12. preljev, N – neutralna zona (nul točka rasporeda tlaka). Toplovodno grijanje s prisilnom cirkulacijom – dvocijevna izvedba s donjom razdiobom i crpkom u povratnom vodu: 1. kotlovi, 2. cirkulacijska crpka, 3. povratna zaklopka, 4. dovodni vod, 5. povratni vod, 6. radijator, 7. ekspanziona posuda, 8. sigurnosni ekspanzijski vodovi, 9. sigurnosni povratni vod, 10. odzračni vodovi, 11. odzračne posude, 12. preljev, N – neutralna zona. Jednocijevno toplovodno grijanje s prisilnom cirkulacijom i trovodnim regulacijskim ventilima: 1. kotao, 2. crpka, 3. radijator, 4. trovodni regulacijski ventil, 5. ekspanziona posuda, 6. ekspanzioni vod, 7. sigurnosni povratni vod, 8. odzračivanje, 9. preljev. Jednocijevno toplovodno grijanje s prisilnom cirkulacijom s porednim spajanjem radijatora i sa zonskim ventilima: 1. kotao, 2. crpka, 3. radijator, 4. usisni fazonski komad za priključak povratne vode radijatora, 5. ekspanziona posuda, 6. ekspanzioni vod, 7. sigurnosni povratni vod, 8. odzračivanje, 9. preljev, 10. odzračni ventil, 11. zonski regulacijski ventil, 12. termostat. Toplovodno grijanje ili grijanje toplom vodom je način grijanja s pomoću vruće vode koja kruži (cirkulira) toplovodnim sustavom.

Novi!!: Sila i Toplovodno grijanje · Vidi više »

Torzijska opruga

Ravna torzijska opruga pod opterećenjem. Neki oblici ravnih torzijskih opruga s kružnim presjekom: a) s ekscentričnim glavama, b) s glavama sa zaravnanom površinom. Djelovanje momenta torzije kojim je opterećena ravna torzijska opruga. Alfa Romea ''Alfetta''. Coulombovo torzijsko njihalo ili torzijska vaga. Torzijska opruga je obično ravna opruga i u obliku okrugloga štapa upetoga na krajevima.

Novi!!: Sila i Torzijska opruga · Vidi više »

Torzijska vaga

Coulombovo torzijsko njihalo ili torzijska vaga. grede. Njihova slaba privlačnost prema ostalim loptama postavljenim uzduž grede bila je prepoznatljiva po progibu koji je stvarala. Torzijska vaga je vaga kojom se iznos neke sile određuje putem zakretnoga momenta torzije (uvijanje) napete niti (konstruirao Charles-Augustin de Coulomb, 1777.). Sastoji se od okomite, na jednom kraju učvršćene metalne niti, na drugom kraju koje je obješena transverzalna šipka kao kod torzijskoga njihala.

Novi!!: Sila i Torzijska vaga · Vidi više »

Tower Bridge

Tower Bridge pokretni je most preko rijeke Temze u Londonu.

Novi!!: Sila i Tower Bridge · Vidi više »

Treći Keplerov zakon

sinodičkog perioda (S-Sunce, Z-Zemlja, P-gornji planet) Kopernikovom sustavu i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1.88 godina) zbog jednostavnosti. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Venera (žuta kružnica) obiđe Sunce za 0.615 godine ili 224.65 dana. Prosječna udaljenost Venereod Sunca je ono 108 milijuna kilometara (ono 0.7 AJ). Zemlje i Neptune. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini. Treći Keplerov zakon glasi: \frac.

Novi!!: Sila i Treći Keplerov zakon · Vidi više »

Trenje

Trenje je sila kojom se površina na kojoj tijelo miruje ili po kojoj se giba opire gibanju ili otpor sredstva kroz koje se tijelo giba.

Novi!!: Sila i Trenje · Vidi više »

Tresivo prenosilo

Tresivo prenosilo ili transporter. Način rada tresivih prenosila (transportera): a) oscilacijsko prenosilo s nepromjenivim pritiskom materijala na žlijeb, b) oscilacijsko prenosilo s promjenivim pritiskom materijala na žlijeb. ubrzanju u okomitom smjeru ovisi da li će prenosilo raditi na osnovu klizanja (oscilacijsko prenosilo) ili na osnovu bacanja (vibracijsko prenosilo). Vibracijsko prenosilo (transporter): a) skica vibracijskog sustava, b) presjeci žlijeba; 1. pogonski mehanizam (koljenčasti), 2. žlijeb, 3. podržavajući dio (lisnata opruga; lisnate opruge kao podržavajući dijelovi preuzimaju i ulogu prikupljanja ili akumuliranja energije), 4. protuvibracijski okvir, 5. opružni amortizer. Vibracijsko prenosilo (transporter): a) sustav jedne mase, b) sustav dviju masa s centrifugalnim ili elektromagnetskim pogonskim mehanizmom; 1. okvir, 2. pogonski mehanizam, 3. podržavajući dijelovi (lisnate opruge kao podupore), 4. žlijeb (cijev), 5. opružni amortizer. Vibracijsko prenosilo dviju masa s koljenčastim pogonskim mehanizmom dvije cijevi (žlijeba). Centrifugalni pogonski mehanizam: a) debalansni, b) autobalansni. Tresivo prenosilo ili tresivi transporter je vrsta prenosila koja ima žlijeb koji se giba amo-tamo, pa se materijal zbog inercijske sile (tromosti) kreće uzduž žlijeba.

Novi!!: Sila i Tresivo prenosilo · Vidi više »

Tribometar

trenja. Moderni statički tribometar. Tribometar je mjerni instrument ili naprava za mjerenje trenja.

Novi!!: Sila i Tribometar · Vidi više »

Tromost

pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. Klizačica kod okretanja smanjuje svoj moment tromosti ili moment inercije skupljajući ruke uz tijelo kako bi se brže okretala. Tromost ili inercija (lat. inertia: tromost) je nepokretnost, negibljivost, nedjelovanje; ustaljenost, nepromjenljivost; pasivnost, lijenost.

Novi!!: Sila i Tromost · Vidi više »

Troposfera

Troposfera je najniži, najgušći i najtopliji dio Zemljine atmosfere kojem je prosječna visina u srednjem pojasu 10 – 12 km, na ekvatoru 16 – 18 km, a na polovima samo 6 – 8 km.

Novi!!: Sila i Troposfera · Vidi više »

Tuneliranje

tuneliranja ili tunelskog učinka. Tuneliranjem postoji vjerojatnost da elementarna čestica svlada prepreku (potencijalnu barijeru) zahvaljujući valnim svojstvima koja kvantna mehanika pridjeljuje elementarnim česticama, valna funkcija čestice ne iščezava ni u samoj barijeri, ni iza nje. kvantno-mehanički izračunanoj vjerojatnosti. pretražnog mikroskopa s tuneliranjem. dualizam). valova tvari u ogibu (difrakciji) elektrona. Refrakcija ili lom svjetlosti. ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. moru. Lom svjetlosti u akrilnoj planparalelnoj ploči. Tuneliranje, tunelski efekt ili tunelski učinak je kvantnomehanička pojava pri kojoj postoji vjerojatnost da elementarna čestica svlada prepreku (potencijalnu barijeru) kada to zakoni klasične fizike ne dopuštaju.

Novi!!: Sila i Tuneliranje · Vidi više »

Tupoljev Tu-144

Tupoljev Tu-144 (rus. Туполев 144, NATO naziv: Charger) je prvi nadzvučni putnički zrakoplov na svijetu.

Novi!!: Sila i Tupoljev Tu-144 · Vidi više »

Turbostroj

Siemens parna turbina s otvorenim kućištem. turbo-mlazni motor, presječen da se bolje vidi unutra. Protok zraka je od lijevo na desno. Na lijevo je kompresor, u sredini komora za izgaranje i desno, dvostepena turbina. Mala Francisova turbina (plava), spojena na električni generator. Otvorena parna turbina tvrtke MAN SE. Turbostroj (lat. turbo: vihor, vrtlog) je energetski stroj sa stalnim (kontinuiranim) protokom radnoga fluida (tekućina ili plin) kroz sustav statorskih i rotorskih lopatica.

Novi!!: Sila i Turbostroj · Vidi više »

Tvrdo lemljenje

Postupak tvrdog lemljenja. Tvrdo lemljenje je spajanje metalnih materijala pomoću rastaljenog dodatnog materijala ili lema, čije je talište niže od tališta osnovnog materijala koji se spaja, a iznosi od 350 - 1000 ºC.

Novi!!: Sila i Tvrdo lemljenje · Vidi više »

Tvrdoća

tvrdoće po Brinellu. tvrdoće po Vickersu. Uređaj za ispitivanje tvrdoće po Vickersu. tvrdoće po Rockwellu. Tvrdoća je svojstvo materijala koje se protivi zadiranju stranog tijela u njegovu strukturu (ili površinu).

Novi!!: Sila i Tvrdoća · Vidi više »

Tvrdoća po Brinellu

tvrdoće po Brinellu. Tvrdoća po Brinellu (oznaka: HB) je otpor što ga materijal pruža prodiranju zakaljene čelične kuglice promjera D (mm), tlačene silom F (N).

Novi!!: Sila i Tvrdoća po Brinellu · Vidi više »

Tvrdoća po Rockwellu

Uređaj za ispitivanje tvrdoće po Rockwellu. Uređaj za ispitivanje tvrdoće po Rockwellu (utiskivač i postolje). Tvrdoća po Rockwellu je postupak za određivanje tvrdoće materijala, gdje se utiskuje poseban utiskivač u površinu ispitivanog materijala, pri čemu se ne mjeri površina otiska (kao kod ispitivanja tvrdoće po Brinellu i tvrdoće po Vickersu), već njegova dubina.

Novi!!: Sila i Tvrdoća po Rockwellu · Vidi više »

Tvrdoća po Shoreu

Dva kotača na dasci za koturanje s različitim tvrdoćama po Shoreu: 85A and 83A. Tvrdoća po Shoreu zasniva se na mjerenju elastičnog odskoka probojca (durometar) s čeličnim ili dijamantnim vrhom, određene mase, pada na ispitivani materijal s određene visine i mjeri se visina odskoka.

Novi!!: Sila i Tvrdoća po Shoreu · Vidi više »

Tvrdoća po Vickersu

tvrdoće po Vickersu. Zbog netočnosti rada, nesavršenosti uzorka i sličnog (često puta je kvadrat iskrivljen), mjere se obje dijagonale kvadrata (''d1'' i ''d2'') i uzima se srednja vrijednost dijagonale ''d''. Uređaj za ispitivanje tvrdoće po Vickersu. Tvrdoća po Vickersu (oznaka: HV) je mjera otpornosti što ga neki materijal pruža prodiranju dijamantne četverostrane piramide s vršnim kutom od 136º, opterećene silom F (N).

Novi!!: Sila i Tvrdoća po Vickersu · Vidi više »

Uže

Uže. Kudjelja u sirovom obliku. alpinizmu. Čelično uže. Uže (kadšto se naziva konop ili konopac) je ravna (linearna) tehnička tekstilija, debljine veće od 4 milimetra, namijenjena za privezivanje, prijenos i učvršćivanje tereta, privezivanje brodova i slično.

Novi!!: Sila i Uže · Vidi više »

Ubojstvo zbog časti

Ubojstvo zbog časti je ubojstvo člana obitelji ili iste društvene skupine od strane drugih članova, zbog uvjerenja počinitelja, da je žrtva nanijela sramotu obitelji ili zajednici.

Novi!!: Sila i Ubojstvo zbog časti · Vidi više »

Ubrizgivač

Prikaz ubrizgivača. Ubrizgivač je uređaj koji rabi Venturi efekt konvergentno-divergentne mlaznice za pretvorbu energije tlaka pobudne tekućine u energiju brzine koja stvara područje niskog tlaka te tako privlači i uvlači usisani fluid.

Novi!!: Sila i Ubrizgivač · Vidi više »

Ubrzanje

trenja. akceleracije (''v'' i ''a''). centripetalno ubrzanje ''a''. Ubrzanje ili akceleracija (oznaka a) je vektorska fizikalna veličina koja opisuje promjenu brzine s vremenom, a određena je derivacijom brzine v po vremenu t: Ubrzanje opisuje promjenu iznosa brzine (povećavanje ili smanjivanje) ili smjera brzine ili oboje.

Novi!!: Sila i Ubrzanje · Vidi više »

Ubrzanje Zemljine sile teže

kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Zemlji. trenja. gravitacijske sile. Prikazano je i naprezanje u niti ''T''. Kad njihalo pustimo, ono će se gibati pod utjecajem sile ''m∙g∙sin θ''. Ubrzanje Zemljine sile teže, ubrzanje sile teže, ubrzanje slobodnog pada ili gravitacijsko ubrzanje (oznaka: g) je ubrzanje slobodnog pada u gravitacijskom polju Zemlje.

Novi!!: Sila i Ubrzanje Zemljine sile teže · Vidi više »

Ultrazvučna kontrola

Pronalaženje greške kod ultrazvučne kontrole. žlijebljenog spoja. mlaznog motora V2500 IAE: ''Korak 1'': Ultrazvučna glava ispituje korijen lopatica, koji se vidi boroskopom (vizualna kontrola). ''Korak 2'': Prikaz ultrazvučnog signal na zaslonu. ''Korak 3'': Vrh krivulje koji prolazi crvenu liniju pokazuje završetak materijala, dok vrh krivulje na lijevoj strani pokazuje pukotinu u lopatici. Šišmiši koriste ultrazvuk za kretanje po mraku. silom. zavara. Gore: ultrazvučna glava stvara snop zraka pod nekim kutom. Dolje: greška u zavaru se pokazuje na zaslonu ultrazvučnog instrumenta. Za ispitivanje tankih limova i grešaka blizu površine, te neravnina zadnje stijenke, koriste se ultrazvučne glave s dva vibratora: jedan šalje ultrazvučne valove, a drugi ih istovremeno prima. To su '''SE vibratori'''. Ručno postavljanje SE vibratora. Ultrazvučna kontrola kvalitete (kratica: UK) materijala zasniva se na svojstvu ultrazvuka da se širi kroz homogene materijale i da se odbija na granici materijala različitih akustičkih osobina (otpornosti), odnosno od nehomogenosti (grešaka) u materijalu.

Novi!!: Sila i Ultrazvučna kontrola · Vidi više »

Ultrazvuk

ljudskog fetusa s 14 tjedana pomoću ultrazvuka. trudnoće četverodimenzionalnim ultrazvukom. Za orijentiranje u okolišu kao i za utvrđivanje položaja lovine tijekom svojih noćnih letova, šišmiši imaju vrlo dobro razvijenu mogućnost korištenja ultrazvuka. magnetostrikcije. elektromagnetska zavojnica i magnetsko kućište koje zatvara cjelokupno magnetsko polje (izvana). Načelo rada sonara. žlijebljenog spoja. zavarenog spoja. Ultrazvuk su zvučni valovi kojima je frekvencija veća od gornje granice osjetljivosti čovječjeg uha, to jest veća od približno 20 000 Hz.

Novi!!: Sila i Ultrazvuk · Vidi više »

Uskočnik

Uskočnici Unutarnji uskočnik Uskočnik ili sigurnosni prsten (stariji naziv: Seegerov prsten) služi kao osigurač od osnog pomaka osovine ili vratila, odnosno dijelova koji leže na osovini ili vratilu, ili su umetnuti u odgovarajuće kućište.

Novi!!: Sila i Uskočnik · Vidi više »

Utor na glavi vijka

Utor na glavi vijka služi za pritezanje vijčanog spoja i za prijenos momenta sile s alata na vijčani spoj.

Novi!!: Sila i Utor na glavi vijka · Vidi više »

Uzgon

dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. živi. gustoće. dinamičkog uzgona na krilo zrakoplova. krilo i rep djeluju sile uzgona. Statički uzgon (oznaka Fu) je sila kojom fluid (tekućina ili plin) djeluje na uronjeno fizikalno tijelo suprotno smjeru gravitacije: ovisi o obujmu (volumenu) tijela V, gustoći fluida u koji je tijelo uronjeno ρ i gravitacijskom ubrzanju g. Na tijelo uronjeno u fluid djeluje hidrostatski tlak jednak u svim smjerovima: gdje je: ρ - gustoća tekućine, g - ubrzanje sile teže, h - visina stupca tekućine (fluida).

Novi!!: Sila i Uzgon · Vidi više »

Uzročno-posljedična veza

Uzročno-posljedična veza (lat. actio et reactio) ili 3.

Novi!!: Sila i Uzročno-posljedična veza · Vidi više »

Vaga

krakova. oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.

Novi!!: Sila i Vaga · Vidi više »

Vaga za pisma

Vaga za pisma koja mjeri do 60 grama iz 1930-tih godina. Vaga za pisma nema utega, a sastoji se od kutne poluge.

Novi!!: Sila i Vaga za pisma · Vidi više »

Val

vodi. moru iza trajekta. longitudinalnog vala. transverzalnog vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Matematički je najjednostavnije sinusno titranje valova. Valna duljina ''λ'' je udaljenosti između dvaju brjegova ili dolova sinusoidalnoga vala. gibanju njihova izvora ili promatrača. Novom Meksiku, SAD. stojnog vala. Crvene točke označavaju takozvane čvorove. valnom duljinom. dualizam). Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Val je širenje poremećaja kojim se prenosi energija kroz neko sredstvo (medij), a da se sredstvo kao cjelina ne pomiče. Kada se valovi nađu na granici između dvaju različitih sredstava, dolazi do njihova ogiba, refrakcije (loma) ili refleksije (odbijanja) i u posebnim uvjetima do stojnih valova.

Novi!!: Sila i Val · Vidi više »

Valjanje

Prikaz rada uzdužnog valjanja. Valjani komad uvlači se u zazor zbog sila trenja između valjaka koji se okteću u suprotnim pravcima. Pri tome se valjanom komadu smanjuje visina, povećava širina i duljina, a presjek dobiva oblik otvora (kalibra) između valjaka. Valjanje profila. Žica dobivena valjanjem. Razni profili dobiveni valjanjem. Valjaonički stanovi mogu biti: A. duo valjaonički stan; B. trio valjaonički stan; C. kvatro valjaonički stan; D. E i F.: valjaonički stanovi sa sistemom od više valjaka. Valjaonički stanovi. čelične cijevi. Dijagram naprezanja za niskougljični čelik. Hookeov zakon vrijedi u početnom području od 0 do donje granice razvlačenja(2). 1. Vlačna čvrstoća materijala 2. Granica razvlačenja ili ''σ0,2'' 3. Lom materijala 4. '''Područje plastičnih deformacija''' 5. Područje klonulosti A: Teoretski dijagram rastezanja B: Stvarni dijagram rastezanja (F/A) Valjaonički stan za hladno valjanje tankih limova od mjedi. Valjanje je jedan od postupaka oblikovanja metala deformiranjem kod kojega se odljevnom bloku (ingotu) propuštanjem između okrećućih valjaka smanjuje presjek i daje željeni oblik, uz istovremeno poboljšanje mehaničkih svojstava.

Novi!!: Sila i Valjanje · Vidi više »

Valna funkcija

vremenu je sinusoidalna. kvantnoj mehanici (C - H). kristalnoj rešetki otpuštaju 1, 2 ili 3 elektrona koji se kao slobodni elektroni gibaju kroz rešetku metala. energije, koji se naziva osnovno energijsko stanje, a svako više stanje naziva se pobuđenim energijskim stanjem. Zbir svih 14 atomskih jednoelektronskih orbitala za najmanja 3 glavna kvantna broja ''n''. Valna funkcija predstavlja sinusnu funkciju iz koje možemo izračunati većinu podataka vezanih za val (fazu, amplitudu, valni broj i drugo).

Novi!!: Sila i Valna funkcija · Vidi više »

Van der Waalsove sile

Magnetsko polje titrajućeg električnog dipola Molekula vode je polarna zbog nejednake raspodjele elektrona. Negativni električni naboj je u sredini (crveni dio), a pozitivni električni naboj je na krajevima (plavi dio) Van der Waalsove sile, slabo privlačne sile između dviju molekula, koje se javljaju zbog interakcije električnih dipola.

Novi!!: Sila i Van der Waalsove sile · Vidi više »

Varijator

prijenosnog omjera (automatski mjenjač brzine kod automobila) ili varijator. PIV varijator. Način rada tarnog varijatora Svetozarevljevog sustava: 1) i 2) šalice; 3) i 4) nagibni valjci. Varijator se upotrebljava za manje snage, a to je mjenjač brzine sa širokim klinastim remenom i sastavljenim remenicama koje za vrijeme rada mogu mijenjati dodirni promjer rastavljanjem ili približavanjem svojih polovica.

Novi!!: Sila i Varijator · Vidi više »

Vektor

U elementarnoj matematici i fizici, a napose u tehničkim primjenama, vektor najčešće označava veličinu koja ima iznos, smjer i orijentaciju, te zadovoljava pravila vektorskog računa.

Novi!!: Sila i Vektor · Vidi više »

Ventil

nehrđajućeg čelika. slavinu. Jednostupanjski ventil za ograničavanje tlaka (tlačni ventil). kotla. oprugom u otvorenom položaju. hidrauličkog razvodnika. Ventil (njem. Ventil od srednjovj. lat. ventile: ustava; vjetrenjača, prema lat. ventus: vjetar) je zaporni (protočni) uređaj koji otvara i zatvara protok kapljevine, plina ili pare cjevovodima.

Novi!!: Sila i Ventil · Vidi više »

Ventil za ograničavanje tlaka

Simbol ventila za ograničavanje tlaka. atmosferski zrak, 8. vreteno ventila. oprugom. Ventil za ograničavanje tlaka osigurava da tlak u sustavu (na primjer hidraulički pogon) ne prijeđe maksimalno dopuštenu vrijednost.

Novi!!: Sila i Ventil za ograničavanje tlaka · Vidi više »

Venturijeva cijev

Prikaz rada Venturijeve cijevi. Tlak u prvoj mjernoj točki u cijevi (1) je viši nego u drugoj (2), a brzina fluida "1" je niža u mjernoj točki "2", jer je poprečni presjek u točki "1" veći nego u "2". Prikaz rada Venturijeve cijevi. Prikaz tipičnog modernog injektora. temperaturu ''t'' i tlak ''p''. Mjerna prigušnica prema standardu ISO 5167 za mjerenje protoka. Venturijeva cijev (po talijanskom fizičaru Giovanniju Battisti Venturiju; 1746. – 1822.) je uređaj ili mjerni instrument za mjerenje brzine strujanja fluida (tekućina ili plin).

Novi!!: Sila i Venturijeva cijev · Vidi više »

Vibracije

konzole. konzole koja je opterećena na uvijanje ili torziju. Molekularne vibracije kod klorovodika HCl. Vibracije (kasnolat. vibratio: drhtanje, treperenje) je periodično ili ciklično gibanje mehaničkih sustava (strojevi, građevine i drugo) oko ravnotežnog položaja prouzročeno vanjskom periodičnom silom ili otklonom iz ravnotežnoga položaja.

Novi!!: Sila i Vibracije · Vidi više »

Vibrometar

mjerenja vibracija kod automobila. Način rada laserskog Doppler vibrometra. eng. ''fatigue''). konzole. konzole koja je opterećena na uvijanje ili torziju. Vibrometar je mjerni instrument za mjerenje vibracija strojeva, vozila, brodova, mostova, zgrada i drugog.

Novi!!: Sila i Vibrometar · Vidi više »

Vijak

Vijci raznih oblika. Vijak sa šestostranom glavom. matica. matica; 1. glava, 2. svornjak, 3 jezgra, 4. navoj. Vijak s valjkastom glavom s unutarnjim šesterokutom (za imbus ključ). Arhimedov vijak. zavojnice: ''φ'' - kut uspona, ''P'' - korak ili uspon. Prikaz nastajanja navoja. Teoretski profil navoja. Prikaz četverovojnog vijka. Whithworthov navoj. Cijevni navoj. Normalni metrički navoj s trokutastim ISO profilom. Trapezni navoj. navojnom vretenu. Kosi ili pilasti navoj. Obli navoj. Edisonov navoj. oblim elektro-navojem. Djelovanje sila na plošni navoj: a) aksijalna (uzdužna) i obodna sila, b) trokut sila za slučaj bez trenja, c) trokut sila pri dizanju uz trenje, d) trokut sila pri spuštanju terete. sile na navoju s oštrim profilom. Stupanj djelovanja vijka prema kutu uspona. Matični vijak: a) sa šesterostranom glavom, b) s četverostranom glavom. Utori za rasterećenje na vijcima: a) na svornjaku, b) na glavi. Oblici završetaka vijaka: a) zaobljeni, b) stožasti. Glavati vijak sa šesterostranom glavom. Oblici glavatih vijaka: a) sa šesterostranom rupom u glavi (takozvani imbus vijak), b) s cilindričnim utorom za uvijanje, c) sa stožastim ili upuštenim utorom za uvijanje, d) s ručicom, e) s narovašenom glavom, f) s krilnom glavom. Zatični vijci. Visokočvrsti ili visokonapregnuti vijci za čelične konstrukcije počev od kvalitete 8.8 općenito ne trebaju osiguranje od odvrtanja. Temeljni, kotveni ili sidreni vijci. Sprežnjaci: a) s ojačanim svornjakom, b) s ojačanim krajevima svornjaka, c) s distancionom ljuskom. Uvrtni vijci. Zatezni vijak, zateznica, stezaljka ili zatezna spojka. Zglobni vijak s krilnom maticom. nareznicom: a) sa šesterokutnom glavom, b) s cilindričnom glavom i utorom za uvrtanje, c) s upuštenom glavom i utorom za uvrtanje, d) s poluokruglom glavom i utorom za uvrtanje. Vijak s trobridnom glavom. Glave vijaka specijalnog oblika: a) bokocrt, b) pogled odozgo, c) alat za odvijanje. Vijci za drvo: a) sa šesterokutnom glavom, b) s lećastom glavom (takozvani torban vijak), c) s upuštenom glavom. Očni vijak. Vijak (ponekad germanizam šaraf koja potječe od riječi Schraube ili vida od talijanskog vita) je strojni dio za rastavljivo spajanje dijelova ili za pretvaranje rotacijskoga gibanja (kružno gibanje) u translacijsko (jednoliko pravocrtno gibanje).

Novi!!: Sila i Vijak · Vidi više »

Vijčani spoj

matica. Glavati vijak sa šesterostranom glavom. Zatični vijci. matica. Zakrivljena elastična podloška. Dijelovi za osiguranje vijčanih spojeva povećanjem uzdužne (aksijalne) sile: a) i b) elastičnom podloškom, c) ozubljenom prstenastom podloškom, d) prstenom od stakloplastike usađenim u maticu (sigurnosna matica), e) maticom i protumaticom. ključ. ključu. ključu. maticom. vijkom. Dijagram naprezanja trgovačkih čelika. kidalici. Elastični vijak. Očni vijak. Očni vijak za vješanje tereta. Ručna vijčana dizalica: 1. poluga, 2. kućište s maticom, 3. vijak. silom. tone. Spoj poklopca autoklava. Autoklav ili ''Papinov lonac'' iz 18. stoljeća. ključ. Dijagram deformacija. vijke (DIN 2507). Klipni dvoradni kompresor sa 6 cilindara. Vijci izloženi djelovanju poprečnih sila: a) neprilagođeni vijak, b) prilagođeni vijak. Sredstva za rasterećenje vijka od poprečnih sila: a) cilindrični prsten, b) zatik, c) stepenasta izbočina. Vijčani spoj spada u rastavljive spojeve, a pored spajanja, koristi se za brtvljenje, zatezanje, regulaciju, mjerenje i prijenos gibanja.

Novi!!: Sila i Vijčani spoj · Vidi više »

Viseći most

Turskoj, ima najveći raspon na svijetu od 2,023 metara. Viseći most vrsta je mosta s rasponskim sustavom koji se sastoji od para visećih užadi i pilona.

Novi!!: Sila i Viseći most · Vidi više »

Viskoznost

Demonstracija viskoznosti. Tekućina s lijeve strane ima manju viskoznost od tekućine s desne strane. strujanja fluida (na primjer vode) u cijevi su različite: uz stijenku voda miruje, a najveća brzina je u sredini cijevi. gibanja njegovih slojeva. sile. moru onda znamo da su najsnažniji na površini a s porastom dubine skoro pa nestaju. accessdate.

Novi!!: Sila i Viskoznost · Vidi više »

Visoka peć

Visoka peć u mjestu Sestao, Španjolska. plitkom ognjištu (Srednji vijek). Njemačkoj, koja je radila između 1150. i 1350. Visoka peć je vrsta peći koja služi u procesu dobivanja željeza iz oksidnih ruda željeza (hematita, Fe2O3 ili magnetita, Fe3O4).

Novi!!: Sila i Visoka peć · Vidi više »

Vitlo

jedra. Glavni sklopovi dizaličnog vitla. Čekrk ili jednostavno priručno vitlo. Podno vitlo: 1. bubanj, 2. zupčanik bubnja, 3. mali zupčanik u zahvatu sa zupčanicima 2. ili 3., 5. mali zupčanik u zahvatu s 2., 6. pojasna kočnica, 7. zadržač. Zidno vitlo: 1. bubanj, 2. i 3. mehanički prijenosnik, 4. kočnica, 5. ručica. Manevarsko vitlo s vodoravnim bubnjem. Manevarsko vitlo s okomitim bubnjem: 1. uže omotano 3 ili 4 puta oko tarnog bubnja 2., 3. ručica, 4. užetnik, 5. pokretač s ručicom, 6. bubanj za namatanje slobodnog kraja užeta što ga pokreće pomoćni motor 7., 8. glavni motor, 9. mehanički prijenosnik. Vitlo je uređaj kojim se uže ili lanac namata na vodoravni ili okomiti bubanj, pogonski užetnik ili lančano kolo i pritom nešto povlači, diže, napinje ili drugo.

Novi!!: Sila i Vitlo · Vidi više »

Vjetar

Bura u Ninu. MW. Islandska ciklona 4. rujna 2003. Anemometar s lopaticama iz 1846., koji je izradio John Thomas Romney Robinson. Primjer ruže vjetrova. Vjetrovi na određenim zemljopisnim područjima tijekom dijela godine pušu stalnim smjerom i jačinom. Zemlji. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. bure. juga. Prikaz kako nastaje fen. Vjetar je pretežno vodoravno strujanje zraka, relativno prema Zemljinoj površini, određeno smjerom (stranom svijeta odakle vjetar puše) i brzinom, odnosno jakošću.

Novi!!: Sila i Vjetar · Vidi više »

Vlačna čvrstoća

Dijagram naprezanja trgovačkih čelika. Vlačna čvrstoća ima oznaku M Ispitni uzorak ili epruveta nakon vlačnog ispitivanja. Vidi se suženje promjera uzorka zbog vlačnog istezanja na kidalici Univerzalna kidalica Vlačna čvrstoća (oznaka: σM) je osnovno mehaničko svojstvo materijala, uz granicu razvlačenja, na osnovu kojeg se materijali vrednuju prema njihovoj mehaničkoj otpornosti na naprezanje.

Novi!!: Sila i Vlačna čvrstoća · Vidi više »

Vlačno ispitivanje

Vlačno ispitivanje na kidalici za nestandardni ispitni uzorak. Standardni ispitni uzorak ili epruveta za vlačno ispitivanje Ispitni uzorak ili epruveta nakon vlačnog ispitivanja. Vidi se suženje promjera uzorka zbog vlačnog istezanja na kidalici Univerzalna kidalica Vlačno ispitivanje je postupak ispitivanja mehaničkih svojstava materijala na kidalici, kojim se utvrđuju glavna svojstva koja karakteriziraju mehaničku otpornost materijala, ali i njihovu deformabilnost.

Novi!!: Sila i Vlačno ispitivanje · Vidi više »

Vodeni val

Veliki vodeni val Vodeni val površinski je val koji se javlja na slobodnoj površini vodenih tijela kao rezultat puhanja vjetra preko površine vode.

Novi!!: Sila i Vodeni val · Vidi više »

Vodeničko kolo

Vodeničko kolo promjera 13 metara Prikaz rezanja kamena (Antički Rim) u Hierapolisu, Anatolija Voda teče ispod drvenog kotača Voda teče u tijelo drvenog kotača Vodeničko kolo je najstariji uređaj za pretvorbu energije vode (hidroenergija) u mehaničku energiju.

Novi!!: Sila i Vodeničko kolo · Vidi više »

Vodilica

klizna ležaja i dvije cilindrične cijevne vodilice. Klizni stol s dvije klizne vodilice. Izgled otvorene tračne prizmatične klizne vodilice u obliku slova V. Izgled otvorene tračne prizmatične profilirane klizne vodilice. Primjer dvodjelne i trodjelne klizne vodilice. Primjer klizne vodilice. Valjna vodilica s valjnim tijelima u obliku beskonačne vrpce. Primjer valjne vodilice s kotačićima. Pomična mjerka. Vodilica je strojni dio koji osigurava pravocrtno gibanje pomičnih dijelova prema nepomičnima.

Novi!!: Sila i Vodilica · Vidi više »

Vodna turbina

Kaplanova turbina i električni generator u isječenom prikazu. Rotor male vodne turbine. Vodeničko kolo promjera 13 metara SAD. MW). Peltonovog izvornog patenta (listopad 1880.) Vodna turbina je energetski stroj u kojem se potencijalna energija vode najprije pretvara u kinetičku energiju, a zatim se kinetička energija pretvara u mehanički rad za pogon električnog generatora.

Novi!!: Sila i Vodna turbina · Vidi više »

Vodni udar

Ekspanzioni spojevi na parnim linijama uništeni zbog hidrauličkog (parnog) udara Vodni udar ili hidraulički udar je nagla i značajna promjena tlaka zbog promjene brzine vode na jednom kraju cjevovoda, a obično se dešava na nizvodnom kraju cjevovoda zbog zatvaranja zatvarača.

Novi!!: Sila i Vodni udar · Vidi više »

Vodokaz

Češkoj prilikom poplava. parnoj lokomotivi. Spojene posude. Vodokaz je naprava za određivanje razine vodene površine u vodotocima, jezerima, umjetnim jezerima (akumulacijama) i slično.

Novi!!: Sila i Vodokaz · Vidi više »

Vozna dizalica

''Liebherr'' LTM 1200-5.1 cestovna dizalica s teleskopskim dohvatnikom. Cestovna dizalica s rešetkastim dohvatnikom najveće nosivosti 750 tona. Cestovna dizalica gusjeničar s rešetkastim dohvatnikom. Cestovna dizalica s teleskopskim dohvatnikom u radu (konstrukcija mosta). Automobilska utovarna dizalica. Vozna dizalica, vozni granik, mobilna dizalica ili mobilni granik je okretna dizalica na voznom postolju sa samostalnim pogonom za vožnju do mjesta uporabe.

Novi!!: Sila i Vozna dizalica · Vidi više »

Vratilo

stapnog mehanizma za pretvaranje pravocrtnog gibanja u kružno gibanje. Каrdansko vratilo. Savitljivo vratilo. Bregasto vratilo s izbočinama jajolika oblika (greben) za periodično otvaranje ventila (usisni i ispušni ventil). Simetrično vratilo s dva potporna rukavca (osnaca): ''F'' – opterećenje na savijanje, ''l'' – dužina rukavaca, ''d'' – promjer rukavca, crtkano – idealni oblik predstavlja kubna parabola. žlijebljenim spojem u sredini. rukavaca: a) krajnji ravni rukavac, b) s ojačanjem na kraju, c) unutarnji, d) kuglasti, e) grebenasti. Žlijebljeni spoj na vratilu ili pogonskoj osovini. Zaobljena mjesta promjene presjeka osovine i vratila: ''ρ'' – polumjer zaobljenja na vratilu, ''R'' – polumjer zaobljenja dijela koji se ugrađuje ili montira (''ρ'' Kamionsko vratilo ili pogonska osovina. Pogonska osovina ili vratilo vlaka Shinkansen, a to je mreža vlakova velikih brzinâ u Japanu. lokomotivi. Pogonska osovina ili vratilo bicikla. Tokarilica s više vratila. Vratilo je strojni dio koji prenosi rotacijsko gibanje i zakretni moment, to jest snagu.

Novi!!: Sila i Vratilo · Vidi više »

Vretenasta preša

Vretenasta portalna ručna preša. Način rada vretenasta tarne ili frikcijske preše. navojnog vretena 360 mm. Vretenasta preša ili vijčana preša pretvara kružno gibanje zamašnjaka u pravocrtno gibanje malja uz pomoć navojnoga vretena.

Novi!!: Sila i Vretenasta preša · Vidi više »

Vreteno

Trnoružica nabode prst na vreteno, slika Alexandera Zicka.

Novi!!: Sila i Vreteno · Vidi više »

Vrtlog

krilu zrakoplova i pojava vrtloga. Islandska ciklona 4. rujna 2003. satu i udaljavanje od središta prema rubovima anticiklone. Tornado. Pijavica. magnetskoga polja (crvene silnice). akrecijskog diska. turbulentno strujanje fluida. Vrtlog je spiralno strujanje fluida (plinovi ili tekućine), prašinaste tvari, električne struje i drugo oko točke ili osi.

Novi!!: Sila i Vrtlog · Vidi više »

Vrtnja

kugle oko svoje osi. Vrtnja ili rotacija (lat. rotatio: okretanje, obrtanje), u fizici, je okretanje krutoga tijela oko osi.

Novi!!: Sila i Vrtnja · Vidi više »

Wavestar energy koncept

Energija valova sadržana u morima diljem svijeta Wavestar energy koncept ideja je dvojice zaljubljenika u jedrenje, braće Nielsa i Kelda Hansena koji su još 2000.

Novi!!: Sila i Wavestar energy koncept · Vidi više »

William Gilbert

William Gilbert (Colchester, 24. svibnja 1544. - London, 30. studenog 1603.), engleski fizičar i liječnik.

Novi!!: Sila i William Gilbert · Vidi više »

Willis Eugene Lamb

nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Willis Eugene Lamb (Los Angeles, Kalifornija, SAD, 12. srpnja 1913. – Tucson, Arizona, SAD, 15. lipnja 2008.), američki fizičar.

Novi!!: Sila i Willis Eugene Lamb · Vidi više »

Youngov modul elastičnosti

Univerzalna kidalica se koristi za mjerenje Youngovog modula elastičnosti Ispitivanje u tri točke Youngov modul elastičnosti ili samo modul elastičnosti predstavlja mjeru krutosti materijala i jednak je omjeru vlačnog naprezanja i linijske vlačne deformacije, u linearnom ili elastičnom dijelu dijagrama naprezanja.

Novi!!: Sila i Youngov modul elastičnosti · Vidi više »

Zakon očuvanja energije

klatna. kemijsku energiju u mehanički rad. Zakon očuvanja energije je fizikalni zakon prema kojemu je u zatvorenom sustavu zbroj svih oblika energije (mehaničke, toplinske, električne, magneske i tako dalje) konstantan.

Novi!!: Sila i Zakon očuvanja energije · Vidi više »

Zakon očuvanja količine gibanja

količine gibanja s jedne kuglice na drugu u trenutku sudara (sraza) i predočio zakon očuvanja količine gibanja. Pomoću zakona očuvanja količine gibanja rješavaju se zadaci sa sudarima (sraz). Elastični sraz ili sudar u dvije dimenzije. kinetičke energije molekula. Kinetička teorija plinova se zasniva na pretpostavci da su srazovi ili sudari čestica i stijenki spremnika savršeno elastični. Elastični sraz (sudar) jednakih masa. Elastični sraz (sudar) nejednakih masa. Zakon očuvanja količine gibanja je jedan od najvažnijih zakona u fizici koji vrijedi, bez izuzetka, za sve zatvorene sustave.

Novi!!: Sila i Zakon očuvanja količine gibanja · Vidi više »

Zakovica

Sirova zakovica. Sirova zakovica sastoji se od struka i sabijanjem oblikovane osnovne glave. željezničkom mostu. Ručno zakivanje ograničeno je na slučajeve kad je obim posla mali i kad je promjer zakovica manji od 26 mm. Strojno zakivanje se izvodi posebnim strojevima za zakivanje. Zakivanje dijelova zrakoplova. svjetlocrvenog žara (oko 1 000 °C). Tri slijepe zakovice ili pop zakovice od aluminija veličina: 1/8", 3/32" i 1/16". Kliješta za slijepe zakovice ili pop zakovice. Eiffelov toranj je spojen zakovicama. Dvorezni i višerezni zakovični spojevi. Razne vrste zakovica. Preklopni zakovični spoj. Zakovica je strojni dio koji se koristi kao nerastavljivi spoj.

Novi!!: Sila i Zakovica · Vidi više »

Zapornica

tropskih oluja ili tajfuna ustavi Harran kanala Presjek segmentne zapornice Segmentna zapornica i preljev brane Segmentna zapornica s uzvodne strane, na preljevu brane John H. Kerr (Virginia, SAD) Sektorska zapornica za vrijeme ugradnje Preklopna zapornica s ukrućenjem u obliku ribljeg trbuha na Brani Scrivener, Canberra, Australija Preklopna zapornica na Brani Arrowrock (SAD) Valjkaste zapornice se kontroliraju ventilima Valjkaste zapornice na brani Ispust kroz Howell-Bunger zatvarač Hidroelektrane Rijeka Zapornica služi za regulaciju protoka vode na preljevu brane.

Novi!!: Sila i Zapornica · Vidi više »

Zatik

osovinu (3). Namotani elastični cilindrični zatik koji služi za namještanje aluminijskog kućišta. Oblici punih cilindričnih zatika: a) sa zaobljenim krajevima, c) s krajevima oblika niskog stožca, c) s ravnim krajevima. Namotani elastični cilindrični zatik koji služi za namjestanje položaja ručice s obzirom na šipku ventila. stožasti zatik. spiralna izvedba. lance, d) za ručice i polužja, e) za zglobove, f) dvostruki osni zatik. Zatik je valjkast ili blago stožast strojni dio (element) za spajanje dijelova lako rastavljivim spojem.

Novi!!: Sila i Zatik · Vidi više »

Zavojna opruga

Drvena štipaljka (štipalica, kvačica) sa zavojnom oprugom savijanja (opterećenje na savijanje). zatici, 4. zavojna opruga. Tlačna cilindrična zavojna torzijska opruga. Vlačna cilindrična zavojna torzijska opruga (opterećenje na uvijanje) s ušicama od žice opruge zavinute na kraju. Skica djelovanja sila na tlačnu cilindričnu zavojnu oprugu. Izmjere ili dimenzije cilindrične zavojne opruge kružnog presjeka. brušeni). Način učvršćivanja vlačnih cilindričnih zavojnih torzijskih opruga: a) ušice od žice opruge zavinute na kraju, b) posebne ušice obavijene zavojima opruge, c) nažlijebljeni čep. Glavne izmjere (dimenzije) torzionih cilindričnih zavojnih opruga pravokutnog presjeka žice. Glavne izmjere nekih koničnih zavojnih torzijskih opruga: a), c) s kružnim odnosno pravokutnim presjekom žice, b), d) s kružnim odnosno pravokutnim presjekom žice i navojima koji se mogu uvlačiti jedni u druge. Torzijska zavojna opruga od žice upredene oko jezgre (za tlačna opterećenja). Djelovanje paralelnog spoja dviju cilindričnih zavojnih torzijskih opruga. Paralelni spoj opruga ventila avionskog motora. Skica serijskog spoja dviju zavojnih torzijskih opruga. Zavojna opruga ili navojna opruga vrsta je opruge koja je opterećena na savijanje a izrađuje se od žice kružnog ili pravokutnog presjeka savijanjem po zavojnici.

Novi!!: Sila i Zavojna opruga · Vidi više »

Zdenac

Bunar u dvorcu Trakošćan. Njemačkoj. Đeram u mjestu Markowa (Poljska). valjka na koje se namata uže s teretom, naziva se vreteno. Sila potezanja razmjerno je manja u odnosu na silu u teretnom užetu prema omjeru polumjera vretena i kola. Dominikanskom samostanu u Dubrovniku. Zdenac, hladenac, kladenac, studenac ili bunar je iskopana duboka i podgrađena jama u koju se hvata ili skuplja podzemna voda.

Novi!!: Sila i Zdenac · Vidi više »

Zmorac

A: zmorac (po danu), B: burin (po noći). mora (prema promatraču). Priobalna vjetroelektrana Lillgrund (Švedska) koristi često zmorac i burin. klasa optimist) koriste često zmorac i burin. Zmorac ili smorac je slabi ljetni dnevni vjetar koji puše s mora na kopno u sustavu obalnoga kruženja zraka.

Novi!!: Sila i Zmorac · Vidi više »

Zračni vjetroagregat

Savoniusovom turbinom. Zračni vjetroagregat je novija vrsta vjetroagregata, koji gotovo slobodno leti zrakom, a u mogućnosti je raditi na visokim i niskim nadmorskim visinama.

Novi!!: Sila i Zračni vjetroagregat · Vidi više »

Zrak

gravitacijskim silama. atmosfere. ugljikovog ciklusa. Zrak je smjesa plinova što je kao omotač vezana uz Zemlju pretežno gravitacijskim silama, sudjeluje u njezinoj vrtnji, tvori Zemljinu atmosferu i nužna je za život na Zemlji.

Novi!!: Sila i Zrak · Vidi više »

Zubni implantat

Zubni implantat Zubni implantat je kirurška komponenta koja se pričvršćuje za kost čeljusti i podržava zubne nadomjestke poput krunica, mostova, proteza te ima ulogu ortodontskog sidra.

Novi!!: Sila i Zubni implantat · Vidi više »

Zupčanik

Čelni zupčanici u zahvatu. Mehanizam iz Antikitere (glavni dio). Unutarnje ozubljenje. Čelnik s ravnim zubima. Čelnici s kosim (helikoidnim) zubimaGore: paralna vratilaDolje: okomita vratila. Čelnici sa strelastim zubima. Stožnici sa zakrivljenim zubima. Pužni prijenosnik. Pužni prijenosnik. Mehanizam sa zupčastom letvom. Planetarni prijenosnik. Glavni dijelovi zupčanika. Evolventno ozubljenje za lijevi pogonski zupčanik i desni gonjeni. Plava linija prikazuje zahvatnu liniju, koja je kod evolventnog ozubljenja pravac. prijenosnih omjera i povratnom brzinom. Prijenosni omjer poljoprivrednog prijenosnika (s 3 zupčanika) je 42/13.

Novi!!: Sila i Zupčanik · Vidi više »

Zvuk

longitudinalnih valova u zraku. longitudinalnog vala. transverzalnog vala. Valna duljina ''λ'' je udaljenosti između dvaju brjegova ili dolova sinusoidalnoga vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Zvuk je mehanički val frekvencija od 16 Hz do 20 kHz, to jest u rasponu u kojem ga čuje ljudsko uho.

Novi!!: Sila i Zvuk · Vidi više »

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Sve informacije se ekstrahira iz Wikipedija, i to je dostupan pod licencom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana

OdlazniDolazni