Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Teogonija

Indeks Teogonija

Teogonija Heziodov je spjev u 1022 heksametra.

87 odnosi: Afrodita, Amfitrita, Antička filozofija, Ares, Arijadna (mitologija), Arkad, Atena (mitologija), Atlant, Diona (mitologija), Eja, Enija, Ereb, Erida, Eridan, Erinije, Eros, Faeton, Feba (mitologija), Galateja (mitologija), Geja, Giganti, Gorgone, Grčka mitologija, Greje, Harite, Harpija, Heba, Hekatonhiri, Hemera, Heziod, Himera, Hiperion (mitologija), Hipno, Hiron, Hore, Hrisaor, Ilitija, Japet (mitologija), Kalipso (mitologija), Kalista (mitologija), Kaos (mitologija), Katalog žena, Kej, Kerber, Kiklop, Kirka, Krij, Kron, Kupid, Lernejska Hidra, ..., Leta, Maja (mitologija), Majdanpek, Meduza (mitologija), Menetije, Metida (mitologija), Muza, Najade, Nemejski lav, Nikta, Okean, Ourea, Pakao (Dante), Pandora (mitologija), Pasifaja (mitologija), Pegaz, Pont (mitologija), Povijest kartografije, Prometej (mitologija), Reja (mitologija), Selena, Sfinga, Skila, Starogrčka književnost, Stiks, Stvaranje ljudi (grčka mitologija), Svjetska književnost, Talasa (mitologija), Tanatos, Tartar (pakao), Teja, Temida, Tetija (mitologija), Tifon, Titani, Triton (mitologija), Uran (mitologija). Proširite indeks (37 više) »

Afrodita

Afrodita (Aphrodítê) u grčkoj mitologiji boginja je ljubavi, ljepote, požude i spolnosti.

Novi!!: Teogonija i Afrodita · Vidi više »

Amfitrita

Antoine Coysevox: Amfitrita, 1699. – 1705., Louvre Amfitrita (grč., Amphitrítê) u grčkoj mitologiji kći je morskog boga Nereja i njegove žene Doride, Nerejida, morska božica i Posejdonova družica.

Novi!!: Teogonija i Amfitrita · Vidi više »

Antička filozofija

'''Atenska škola''' (Rafael, 1509-1510) Antička filozofija obuhvaća filozofska mišljenja i sustave koji su se razvili na širokom sredozemnom prostoru prožetom starom grčkom i rimskom kulturom u razdoblju od 7. stoljeća pr. Kr. do propasti starog svijeta početkom 6. stoljeća.

Novi!!: Teogonija i Antička filozofija · Vidi više »

Ares

Ares, Villa Hadriana, Tivoli Ares (grč., Arês ili, Areôs) u grčkoj mitologiji bog je rata, najstariji sin Zeusa i Here.

Novi!!: Teogonija i Ares · Vidi više »

Arijadna (mitologija)

Evelyn De Morgan: Arijadna na Naksu, 1877. Arijadna (grč., Ariádnê) u grčkoj mitologiji kći je kretskog kralja Minosa i kraljice Pasifaje, pomogla je Tezeju da izađe iz Labirinta.

Novi!!: Teogonija i Arijadna (mitologija) · Vidi više »

Arkad

Arkad (grč. Αρκάδως) je u grčkoj mitologiji kralj Arkadije, Zeusov i Kalistin sin.

Novi!!: Teogonija i Arkad · Vidi više »

Atena (mitologija)

5. st. pr. Kr. Atena (grč., Athēnâ ili, Athénē; dorski:, Asána) boginja je civilizacije, mudrosti, snage, pravednog rata, tkanja, metalurgije i obrta.

Novi!!: Teogonija i Atena (mitologija) · Vidi više »

Atlant

Atlas nosi na plećima nebeski svod Atlas ili Atlant (grč., Atlas) u grčkoj mitologiji jedan je od Titana, koji su se borili protiv Zeusa, pa za kaznu mora nositi nebeski svod.

Novi!!: Teogonija i Atlant · Vidi više »

Diona (mitologija)

Diona (grč., Diốnê) u grčkoj mitologiji nimfa je i Titanida.

Novi!!: Teogonija i Diona (mitologija) · Vidi više »

Eja

William-Adolphe Bouguereau: Eja, 1881. Eja ili Eos (grč, Êốs) u grčkoj mitologiji boginja je praskozorja i jutarnjeg rumenila neba, kći Titana Hiperiona i njegove žene Tije, božica praskozorja i jutarnjeg rumenila neba.

Novi!!: Teogonija i Eja · Vidi više »

Enija

Božica Enija Enija (grč. Ἐνυώ, Enyṓ) je božica rata u grčkoj mitologiji i pratilica Aresa.

Novi!!: Teogonija i Enija · Vidi više »

Ereb

Ereb (grč., Erebos) u grčkoj mitologiji primordijalni je bog, personifikacija tame i sjene koja je ispunjavala sve kutove svijeta.

Novi!!: Teogonija i Ereb · Vidi više »

Erida

Erida (grč., Eris) ili Eris u grčkoj mitologiji boginja je razdora.

Novi!!: Teogonija i Erida · Vidi više »

Eridan

Eridan (grč., Eridanós) u grčkoj mitologiji rijeka je u Hadu.

Novi!!: Teogonija i Eridan · Vidi više »

Erinije

Orestovo grizodušje, Oresta progone Erinije, 1862. Erinije ili Eumenide (grč., Erinúe;, Eumenídes) u grčkoj mitologiji boginje su osvete i prokletstva, koje stanuju u podzemlju.

Novi!!: Teogonija i Erinije · Vidi više »

Eros

Caravaggio: Eros (Amor), 1600. Eros (grč., Erôs) u grčkoj mitologiji bog je ljubavi, strasti i seksualne požude i sama ljubav.

Novi!!: Teogonija i Eros · Vidi više »

Faeton

Hendrick Goltzius: Faeton, gravura Faeton (grč., Faethon) u grčkoj mitologiji Helijev je sin.

Novi!!: Teogonija i Faeton · Vidi više »

Feba (mitologija)

Feba i Asterija, Berlin Feba (grč., Phoíbê) u grčkoj mitologiji Uranova je i Gejina kći, Titanida.

Novi!!: Teogonija i Feba (mitologija) · Vidi više »

Galateja (mitologija)

Rafael: Galateja, detalj, 1511. Galateja (grč., Galateia) u grčkoj mitologiji ime je dviju djevojaka - nimfe Galateje i oživjelog kipa.

Novi!!: Teogonija i Galateja (mitologija) · Vidi više »

Geja

sirijska freska, Damask Geja ili Gaja (grč.,.

Novi!!: Teogonija i Geja · Vidi više »

Giganti

Gigant, fontana u Versaillesu Giganti (grč., Gigantos) u grčkoj mitologiji rasa je divova koja se borila protiv olimpskih bogova.

Novi!!: Teogonija i Giganti · Vidi više »

Gorgone

atički ćup (''lekythos''), oko 530. pr. Kr. Gorgone (grč., Gorgónes ili, Gorgoĩ) u grčkoj mitologiji ženska su stvorenja s oštrim očnjacima i zmijskom kosom, kćeri morskog boga Forka i Keto ("Forkide"), a njihov je pogled okamenjivao.

Novi!!: Teogonija i Gorgone · Vidi više »

Grčka mitologija

Grčko trojstvo i rasprostranjenost tri kraljevstva Zemlje: Zeusa Boga (Nebo), Posejdona (mora i oceana) i Hada (podzemlje). Theos (manji bogovi) su djeca ovog trojstva. Monsiau: Olimpski bogovi Grčka mitologija sastoji se od mitova o bogovima i herojima, a korijen joj je u vjerovanju starih Grka.

Novi!!: Teogonija i Grčka mitologija · Vidi više »

Greje

Perzej vraća oko Grejama Greje (grč., Graĩai) u grčkoj mitologiji tri su sestre s jednim okom i jednim zubom što su ih dijelile, Forkisove i Ketine kćeri, Forkide.

Novi!!: Teogonija i Greje · Vidi više »

Harite

Primavera, detalj Harite (grč., Khárites) u grčkoj mitologiji boginje su ljupkosti i ljepote, ljudskog šarma i plodnosti.

Novi!!: Teogonija i Harite · Vidi više »

Harpija

Matthius Merian: Harpija, 1660. Harpije (grč., Hárpuiai) u grčkoj mitologiji ptice su s licima žena; boginje oluje.

Novi!!: Teogonija i Harpija · Vidi više »

Heba

Demeter Laccataris: Heba, 1850. Hebe (grč., Hêbê) u grčkoj mitologiji boginja je mladosti; vrčonoša bogovima na Olimpu.

Novi!!: Teogonija i Heba · Vidi više »

Hekatonhiri

Briarej, jedan od Hekatonhira Hekatonhiri ili Storuki (grč., Hekatógkheires) u grčkoj mitologiji golemi su storuki divovi, Uranovi i Gejini (stvoriteljica zemlje) sinovi.

Novi!!: Teogonija i Hekatonhiri · Vidi više »

Hemera

William-Adolphe Bouguereau: Dan, 1881. Hemera (grč., Hêméra.

Novi!!: Teogonija i Hemera · Vidi više »

Heziod

''''''Ἡσίοδος'''''' Heziod (Ἡσίοδος; oko 7. stoljeće pr. Kr.) prvi je starogrčki pjesnik koji o sebi daje biografske podatke.

Novi!!: Teogonija i Heziod · Vidi više »

Himera

Firenci. Himera (grč., Khímaira; hrv. zmijolav) u grčkoj mitologiji pustinjska je neman u Liciji, spada u legendarne zvijeri.

Novi!!: Teogonija i Himera · Vidi više »

Hiperion (mitologija)

Hiperion (grč., Hyperíôn) u grčkoj mitologiji bog je Sunca u Homerovoj Ilijadi i Odiseji - Helos Hyperion.

Novi!!: Teogonija i Hiperion (mitologija) · Vidi više »

Hipno

John William Waterhouse: San (Hipno) i njegov polubrat Smrt (Tanatos) Hipno (grč., Hipnos) u grčkoj mitologiji personifikacija je sna.

Novi!!: Teogonija i Hipno · Vidi više »

Hiron

lire, 65. – 79. Hiron (grč., Kheírôn) u grčkoj mitologiji sin je Krona i Okeanide Filire; Kentaur i odgajatelj mnogih grčkih junaka.

Novi!!: Teogonija i Hiron · Vidi više »

Hore

Hore, Meyersov leksikon, 1888. Hore (grč., Hórai) u grčkoj mitologiji boginje su životnog reda i godišnjih doba, Zeusove i Temidine kćeri, polusestre Mojra.

Novi!!: Teogonija i Hore · Vidi više »

Hrisaor

Hrisaor (grč., Khrysáôr) u grčkoj mitologiji Pegazov je divovski brat, Posejdonov i Meduzin sin te Gerionov otac.

Novi!!: Teogonija i Hrisaor · Vidi više »

Ilitija

Atena se rađa iz Zeusove glave, dok ju Ilitija gleda, grčka vaza Ilitija (grčki Εἰλείθυια) je božica rađanja iz grčke mitologije.

Novi!!: Teogonija i Ilitija · Vidi više »

Japet (mitologija)

Japet (grč., Iapetós) u grčkoj mitologiji Uranov je i Gejin sin, Titan.

Novi!!: Teogonija i Japet (mitologija) · Vidi više »

Kalipso (mitologija)

Anatole Calmels: Kalipso, 1853. Kalipso (grč., Kalupsố), u grčkoj mitologiji nimfa i Odisejeva ljubavnica.

Novi!!: Teogonija i Kalipso (mitologija) · Vidi više »

Kalista (mitologija)

Jupiter (Zeus) i Kalista, 1744. Kalista (grč., Kallistố) u grčkoj mitologiji bila je kći kralja Arkadije Likona ili je pak bila nimfa.

Novi!!: Teogonija i Kalista (mitologija) · Vidi više »

Kaos (mitologija)

Kaos (grč., Khaos) u grčkoj mitologiji primordijalno je božanstvo, beskrajan prostor iz kojega su nastali svjetlost i dan, tama i noć, a zatim i Zemlja, podzemni svijet i ljubav.

Novi!!: Teogonija i Kaos (mitologija) · Vidi više »

Katalog žena

P.Oxy. XI 1359 fr. 2, 2. stoljeće, Oksirinh) Katalog ženâ (starogrčki Γυναικῶν κατάλογος), Gynaikôn katálogos) ― poznat i kao Eeje ili Ehoje (ἢ οἵη, ē' hoiē) ― jest fragmentarno sačuvana starogrčka epska pjesma koja se u antici pripisivala Heziodu. "Žene" koje se u naslovu spominju zapravo su heroine, od kojih su mnoge vodile ljubav s bogovima te su svojim ljudskim i božanskim ljubavnicima rodile heroje iz grčkoga mita. Za razliku od Homerove Ilijade i Odiseje, koje se usredotočuju na pripovijedanje, Katalog je bio izgrađen na temelju opsežnog sustava genealogija koje proistječu iz svih tih ljubavnih spojeva i, prema riječima Martina Litchfielda Westa, "pokrivao je cijelo herojsko razdoblje". Popisi obiteljskih stabala bili su obogaćeni pričama o mnogim članovima tih obitelji, pa Katalog predstavlja zbirku mitova o herojima upravo onako kako Heziodova Teogonija daje sustavni prikaz grčkoga panteona na temelju genealogija bogova. Većina filologa danas smatra da Katalog nije napisao Heziod, no pitanja o autorstvu nisu umanjila zanimanje za proučavanje književnih, društvenih i povijesnih aspekata ove pjesme. Kao svojevrsno heziodovsko djelo koje se bavi najsitnijim detaljima homerskog svijeta heroja, polubogova, Katalog nudi prijelaz između božanske sfere Teogonije i zemaljskih pitanja Poslova i dana. S obzirom na to da se ova pjesma bavi ne samo herojima, nego i heroinama, ona pruža i određene pokazatelje o tome kako se u vrijeme njezina postanka i afirmacije među publikom gledalo na ulogu i percepciju žene u grčkoj književnosti i društvu. Grčke aristokratske zajednice, kao vladajuća elita, tvrdile su da potječu od heroja opjevanih u epskom pjesništvu; stoga Katalog, budući "genealoški vjerna mapa helenskog svijeta", čuva mnoge informacije o jednom složenom sustavu srodničkih odnosa i hijerarhija koji je zadržao svoj značaj dugo nakon što se arhajsko razdoblje završilo. Mnogi mitovi koji se spominju u Katalogu nisu zabilježeni ni u jednom drugom antičkom izvoru koji posjedujemo, odnosno ili ih nema uopće ili ih nema u obliku u kojem su dani u Katalogu, pa su privlačili posebnu pozornost pisaca i filologa, još od kraja arhajskog doba, pa sve do helenističkog i rimskog razdoblja. Usprkos popularnosti koju je uživala kod učene publike helenističkog svijeta, uključujući i rimski Egipat, pjesma se prestala prepisivati prije no što je mogla prijeći u srednjovjekovnu rukopisnu tradiciju, te njezine fragmente danas nalazimo samo na papirusima i u navodima kod drugih antičkih autora. No, i pored toga, Katalog je osvjedočen mnogo bolje nego većina drugih "izgubljenih" djela, jer oko 1.300 cijelih ili djelomičnih stihova, koliko je sačuvano, predstavlja, prema jednoj procjeni, "između trećine i četvrtine izvorne pjesme". Postoji opsežan materijal koji omogućuje rekonstrukciju pjesme, i to ne samo rekonstrukciju sadržaja, nego i njegove raspodjele, no fragmenatrno stanje tog materijala ostavlja mnoga složena pitanja neriješenim, a u prošlom je stoljeću proizveo nekoliko teza koje su se naposljetku pokazale pogrešnim.

Novi!!: Teogonija i Katalog žena · Vidi više »

Kej

Kej ili Koj (grč., Koĩos) u grčkoj mitologiji Titan je, Uranov i Gejin sin, poznat po svojoj inteligenciji.

Novi!!: Teogonija i Kej · Vidi više »

Kerber

William Blake: Kerber Kerber (grč., Kérberos) u grčkoj mitologiji troglavi je pas - mitološko biće.

Novi!!: Teogonija i Kerber · Vidi više »

Kiklop

Odilon Redon: Kiklop, 1914. Kiklop (grč., Kýklôps) u grčkoj mitologiji ime je plemena divova koji imaju samo jedno oko.

Novi!!: Teogonija i Kiklop · Vidi više »

Kirka

John William Waterhouse: ''Kirka Indiviosa'', 1892. Kirka (grč., Kírkê) u grčkoj mitologiji čarobnica je (nimfa ili božica) s vlastita otoka, Odisejeva ljubavnica, Helijeva i Perzina kći.

Novi!!: Teogonija i Kirka · Vidi više »

Krij

Krij (grč., Kríos) u grčkoj mitologiji Titan je, Uranov i Gejin sin, bog vještine, vodstva i zviježđa.

Novi!!: Teogonija i Krij · Vidi više »

Kron

Saturn (Kron) proždire svoga sina, 17. stoljeće Kron (grč., Krónos) u grčkoj mitologiji titan je zemljoradnje; jedan od Titana, Uranov i Gejin sin, Rejin muž.

Novi!!: Teogonija i Kron · Vidi više »

Kupid

Kupid naoružan lukom. Rimska kopija grčkog kipa, 2. stoljeće. Kapitolinski muzej.) Kupid (lat.:Cupido, "žudnja“) bio je u rimskoj mitologiji bog požude, erotske ljubavi, privlačnosti i naklonosti.

Novi!!: Teogonija i Kupid · Vidi više »

Lernejska Hidra

Gustave Moreau: Heraklo i lernejska Hidra, 1876. Lernejska Hidra (Lernaía Hýdra) u grčkoj mitologiji stvorenje je sa zmijskim tijelom i mnogo zmijskih glava te otrovnim dahom; Tifonov i Ehidnin potomak, odgojila ju je Hera.

Novi!!: Teogonija i Lernejska Hidra · Vidi više »

Leta

Leta (slijeva) pored Apolona koji ubija strijelama Titiju koji ju je htio silovati, 5. stoljeće pr. Kr. Leta (grč., Lêtố) u grčkoj mitologiji kći je Titana Keja i njegove žene Febe, majka Zeusove djece - Apolona i Artemide.

Novi!!: Teogonija i Leta · Vidi više »

Maja (mitologija)

amfore, 5. stoljeće pr. Kr., München Maja (grč., Maĩa) u grčkoj mitologiji najstarija je Plejada, jedna od sedam Atlantovih i Plejoninih kćeri.

Novi!!: Teogonija i Maja (mitologija) · Vidi više »

Majdanpek

Majdanpek je grad u sjeveroistočnoj Srbiji, koji upravno pripada borskom okrugu.

Novi!!: Teogonija i Majdanpek · Vidi više »

Meduza (mitologija)

Arnold Böcklin: Meduza, 1878. Meduza (grč., Médoysa) u grčkoj mitologiji bila je jedna od Gorgona, čudovišna žena koja je ljude pretvarala u kamen.

Novi!!: Teogonija i Meduza (mitologija) · Vidi više »

Menetije

Menetije (grč., Menoítios) u grčkoj mitologiji Titan je, Japetov i Klimenin sin, bog naglog gnjeva.

Novi!!: Teogonija i Menetije · Vidi više »

Metida (mitologija)

Metida ili Metis (grč., Mễtis) u grčkoj mitologiji Okeanova je i Tetijina kći, Titanida; prva Zeusova žena, Atenina majka.

Novi!!: Teogonija i Metida (mitologija) · Vidi više »

Muza

Muze (grč., Mousai) u grčkoj mitologiji boginje su zaštitnice pjesništva, umjetnosti i znanosti.

Novi!!: Teogonija i Muza · Vidi više »

Najade

Najade (grč., Naiádes) u grčkoj mitologiji bile su vodene nimfe koje su gospodarile nad potocima, izvorima, rijekama i fontanama.

Novi!!: Teogonija i Najade · Vidi više »

Nemejski lav

Nemejski lav, Louvre, 5. stoljeće pr. Kr. Nemejski lav (léon tēs Neméas) u grčkoj mitologiji bilo je stvorenje koje je živjelo u Nemeji.

Novi!!: Teogonija i Nemejski lav · Vidi više »

Nikta

Nikta (Nýx) u grčkoj mitologiji boginja je noći i primordijalno božanstvo.

Novi!!: Teogonija i Nikta · Vidi više »

Okean

Okean, Fontana di Trevi, Rim Okean ili Ocean (grč., Okeanós) u grčkoj mitologiji bog je mora i voda; Uranov i Gejin sin, Titan.

Novi!!: Teogonija i Okean · Vidi više »

Ourea

Olimp, dom bogova u grčkoj mitologiji U grčkoj mitologiji, Ourea (grčki Ουρεα) bogovi su i personifikacije planina.

Novi!!: Teogonija i Ourea · Vidi više »

Pakao (Dante)

Prva stranica izvornog izdanja ''Pakla'' s uvodom i prvim pjevanjem. Pakao ili izvorno Inferno, prvi je dio epskog spjeva Božanske komedije talijanskog pjesnika Dantea Alighierija.

Novi!!: Teogonija i Pakao (Dante) · Vidi više »

Pandora (mitologija)

Nicolas Régnier: Pandora, s ćupom, a ne kutijom, poštujući izvorni mit, 1626. Pandora (grč., Pandốra) u grčkoj mitologiji prva je žena, koju je Zeus za kaznu Prometeju koji je ukrao vatru, dao ljudima, zajedno s kutijom svih zala.

Novi!!: Teogonija i Pandora (mitologija) · Vidi više »

Pasifaja (mitologija)

kravom, freska iz Pompeja Pasifaja (grč., Pasipháē) u grčkoj mitologiji bila je Okeanida, Perzina i Helijeva kći, Minosova žena.

Novi!!: Teogonija i Pasifaja (mitologija) · Vidi više »

Pegaz

Pegaz, Poznań Pegaz (grč.:, Pégasos) u grčkoj mitologiji bio je krilati konj, Posejdonov (u njegovoj ulozi boga konjâ) i Meduzin sin.

Novi!!: Teogonija i Pegaz · Vidi više »

Pont (mitologija)

Pont (grč., Póntos) u grčkoj mitologiji primordijalno je božanstvo, bog mora, Gejin sin.

Novi!!: Teogonija i Pont (mitologija) · Vidi više »

Povijest kartografije

Sredozemnog mora. Druga četvrtina 14. stoljeća. Povijest kartografije prikazuje početke i razvoj kartografije (grč. χάρτης chartis, "karta" + γράφειν graphein, "pisati"), znanosti o izradi, upotrebi i održavanju geografskih i srodnih karata.

Novi!!: Teogonija i Povijest kartografije · Vidi više »

Prometej (mitologija)

vatronoša, 1817. Prometej (grč. Προμηθεύς, Prometheús) u grčkoj mitologiji sin je Titana Japeta i Okeanide Klimene, Atlantov, Epimetejev i Menetijev brat; bog koji je ljudima dao vatru.

Novi!!: Teogonija i Prometej (mitologija) · Vidi više »

Reja (mitologija)

Reja Reja ili Rea (grč., Rea) u grčkoj mitologiji Uranova je i Gejina kći, Titanida.

Novi!!: Teogonija i Reja (mitologija) · Vidi više »

Selena

Sebastiano Ricci: Selena i Endimion, 1713. Selena (grč., Selếnê) u grčkoj mitologiji božica je Mjeseca, ujedno i njegova personifikacija; kći Titana Hiperiona i Teje, Helijeva i Ejina sestra.

Novi!!: Teogonija i Selena · Vidi više »

Sfinga

Kefrenovom piramidom Sfinga (grč., Sphigx) biće je s lavljim tijelom, a ovnovom, sokolovom, jastrebovom ili ljudskom glavom; postoji u egipatskoj i grčkoj mitologiji, a javlja se i u hinduizmu.

Novi!!: Teogonija i Sfinga · Vidi više »

Skila

beotijske posude, 5. stoljeće pr. Kr., Louvre Skila ili Scila (grč., Skylla) u grčkoj mitologiji morska je neman, koja je na morskom tjesnacu vrebala brodove što bi prolazili i gutala ljude koji su u njima plovili.

Novi!!: Teogonija i Skila · Vidi više »

Starogrčka književnost

Starogrčka književnost obuhvaća književno stvaralaštvo na grčkom jeziku koje započinje Homerovim epovima oko 8. stoljeća pr. Kr., a završava se okvirno 529. godine poslije Krista, kada je bizantski car Justinijan zatvorio Platonovu Akademiju u Ateni, posljednju filozofsku školu u antici.

Novi!!: Teogonija i Starogrčka književnost · Vidi više »

Stiks

Gustave Doré: Stiks, 1861. Stiks ili Stig (grč., Stýx) u grčkoj mitologiji ime je rijeke koja tvori granicu između zemlje i podzemnog svijeta - Hada.

Novi!!: Teogonija i Stiks · Vidi više »

Stvaranje ljudi (grčka mitologija)

Atena i Prometej stvaraju ljude, reljef Stvaranje ljudi u grčkoj mitologiji je prikazano na više načina i u različitim mitovima.

Novi!!: Teogonija i Stvaranje ljudi (grčka mitologija) · Vidi više »

Svjetska književnost

Svjetska književnost obuhvaća književnost svih naroda i nacija, premda se općenito često odnosi na književnost zapadnoeuropskog kulturnog kruga (nakon romantizma i Sjeverne Amerike).

Novi!!: Teogonija i Svjetska književnost · Vidi više »

Talasa (mitologija)

Talasa ili Talata (grč., Thálassa) u grčkoj mitologiji personifikacija je Sredozemnog mora, primordijalno božanstvo, Eterova i Hemerina kći.

Novi!!: Teogonija i Talasa (mitologija) · Vidi više »

Tanatos

Tanat (grč., Thánatos) ili Tanatos u grčkoj mitologiji bog je smrti, a ujedno i njezina personifikacija.

Novi!!: Teogonija i Tanatos · Vidi više »

Tartar (pakao)

Tartar (grč., Tártaros) u grčkoj mitologiji ime je podzemnog svijeta - pakla - još niže smještenog od Hada.

Novi!!: Teogonija i Tartar (pakao) · Vidi više »

Teja

Teja (grč., Theía;, Théa;, Aíthra) u grčkoj mitologiji je Titanida.

Novi!!: Teogonija i Teja · Vidi više »

Temida

Atika, 3. stoljeće pr. Kr. Temida ili Temis (grč., Thémis), u grčkoj mitologiji Titanida, je i božica pravednosti, Gejina i Uranova kći, majka Suđenica i Hora.

Novi!!: Teogonija i Temida · Vidi više »

Tetija (mitologija)

Tetija, mozaik Tetija (grč., Têthýs) u grčkoj mitologiji Uranova je i Gejina kći, Titanida; boginja mora koja je bila Okeanova sestra i žena te je s njim imala tri tisuće kćeri zvanih Okeanide.

Novi!!: Teogonija i Tetija (mitologija) · Vidi više »

Tifon

etruščanski mural Tifon (grč., Tiphôn; Tifonej,, Tiphôneús; Tifaon,, Typháôn; Tif,, Tiphos) u grčkoj mitologiji Gejin je i Tartarov sin koji je htio svrgnuti Zeusa, često smatran bogom oluje.

Novi!!: Teogonija i Tifon · Vidi više »

Titani

Cornelis van Haarlem: Pad Titana, 1588. Titani (grč., mn.) u grčkoj mitologiji mitološka su bića koja su vladala tijekom legendarnog zlatnog doba, prema Heziodu; Uranovi i Gejini sinovi.

Novi!!: Teogonija i Titani · Vidi više »

Triton (mitologija)

Triton, rimski mozaik Triton (grč. Τρίτων, Tritôn) u grčkoj mitologiji bog je mora, Posejdonov i Amfitritin sin.

Novi!!: Teogonija i Triton (mitologija) · Vidi više »

Uran (mitologija)

Giorgio Vasari: Kastriranje Urana, palača Vecchio, freska, 1560. Uran (grč., Ouranós) u grčkoj mitologiji primordijalni je bog neba, Gejin muž i sin.

Novi!!: Teogonija i Uran (mitologija) · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »