Brže od pregledniku!
114 odnosi: Aleksandar Mitrović (nogometaš), Aleksije Andrejević, Ana Brnabić, Ana Vivoda, Azizija džamija (Bosanska Kostajnica), Azizija džamija (Bosanski Šamac), Šibenik, Željeznička pruga Beograd – Bar, Čajetina, Bajina Bašta (općina), Bojan Tomović, Borba (novine), Boro Stjepanović, Bosanski Šamac, Danijel Borović, Dejan Tofčević, Dobra Voda (Benkovac), Domovinski rat, Dragoljub (Draža) Mihailović, Dragoljub Ojdanić, Državni udar u Kraljevini Jugoslaviji, Drinska banovina, Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1987./88., FK Sevojno, FK Sloboda Užice, Glavni narodnooslobodilački odbor za Srbiju, Gojko Nikoliš, Gospodarstvo Srbije, Harbin, Ivan Selak, Ivo Lola Ribar, Jelena Diković, Kneževina Srbija, Knez Lazar, Koča Popović, Kotarevi u FNRJ, Kranj, Kup Jugoslavije u košarci, Kup maršala Tita 1973., Kursk, Ljerka Boroša, Ljuba S. Jovanović, M-84, Matični broj građana, Mehmed Hafizović, Milorad Mitrović, Milovan Raković, Mramorje, Nacionalni park Tara, Nacionalni parkovi Srbije, ..., Nataša Mićić, Nemanja Vidić, Nemiri u Užicu 25. kolovoza 1862., Nikola Altomanović, Nikola Ljubičić, Nina Badrić, Nina Mitrović, Oblasti u Kraljevini SHS, Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije za žene 1972./73., Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije za žene 1974./75., Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije za žene 1980./81., Oliver Frljić, Oliver Mandić, Operacija Alfa, Operacija Kugelblitz, Operacija Lipanjske zore, Orašje, Parlamentarni izbori u Kraljevini Jugoslaviji 1935., Partizanski spomenici, Pero Popović Aga, Petar Stambolić, Petkovci, Požega (Srbija), Pokolj u Višegradu, Popis europskih pravaca, Popis promjena imena gradova, Prača (rijeka), Prijepolje, Privredni sudovi u SFRJ, Prva liga Srbije (nogomet), Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene 1969./70., Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene 1970./71., Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene 1982/83., Prvi partizan, Simeon Roksandić, Slobodan Penezić, Smederevski sandžak, Socijalistička imena gradova, Sokol (Užice, Srbija), Sokolac, Spasenija Babović, Srbija, Srbija i Crna Gora, Središnja Srbija, Srpska nogometna liga 1951., Stari Vlah, Superliga Srbije, Turbo-folk (predstava), Užička oblast, Užička republika, Užička republika (1974.), Užice (općina), Užice (razdvojba), Vinko Grdan, Vladimir Anić, Vrhovni štab NOVJ-a, Vrutci, Zajednica općina, Zapadna Morava, Zemljopis Srbije, Zlatibor (Čajetina, Srbija), Zlatiborski okrug, 2. savezna liga SFRJ, 2009.. Proširite indeks (64 više) »
Aleksandar Mitrović (nogometaš)
Aleksandar Mitrović (Smederevo, 16. rujna 1994.), srpski nogometaš koji nastupa za Al-Hilal i srbijansku nogometnu reprezentaciju.
Novi!!: Užice i Aleksandar Mitrović (nogometaš) · Vidi više »
Aleksije Andrejević
Aleksije Andrejević (? - Hrvatska Kostajnica, 21. studenog 1749.), vladika (episkop) kostajnički Rođen je i zamonašen u Peći.
Novi!!: Užice i Aleksije Andrejević · Vidi više »
Ana Brnabić
Ana Brnabić (Beograd, 28. rujna 1975.), srbijanska je političarka, dvanaesta osoba na dužnosti predsjednika Vlade Republike Srbije.
Novi!!: Užice i Ana Brnabić · Vidi više »
Ana Vivoda
Ana Vivoda (Rijeka (grad), 10. rujna 1979.) - Pripadnica je mlađe generacije hrvatskih umjetnica čije je istraživanje pratilo stjecanje prvog umjetničkog doktorata iz područja grafike u Hrvatskoj.
Novi!!: Užice i Ana Vivoda · Vidi više »
Azizija džamija (Bosanska Kostajnica)
Azizija džamija je džamija koja se nalazi u Bosanskoj Kostajnici.
Novi!!: Užice i Azizija džamija (Bosanska Kostajnica) · Vidi više »
Azizija džamija (Bosanski Šamac)
Azizija džamija je džamija koja se nalazi u Bosanskom Šamcu.
Novi!!: Užice i Azizija džamija (Bosanski Šamac) · Vidi više »
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Novi!!: Užice i Šibenik · Vidi više »
Željeznička pruga Beograd – Bar
Željeznička pruga Beograd – Bar međunarodna je željeznička pruga koja prolazi teritorijem Srbije, Crne Gore te malim dijelom Bosne i Hercegovine. Ukupne je duljine 476 km, od toga u Srbiji 301 km, a u Crnoj Gori 175 km. Jedina je veza željezničkog sustava Albanije s ostatkom željeznica u Europi.
Novi!!: Užice i Željeznička pruga Beograd – Bar · Vidi više »
Čajetina
Čajetina je zlatiborska varošica i njegovo administrativno središte.
Novi!!: Užice i Čajetina · Vidi više »
Bajina Bašta (općina)
Bajina Bašta je gradić i centar općine u Zlatiborskom okrugu u zapadnoj Srbiji.
Novi!!: Užice i Bajina Bašta (općina) · Vidi više »
Bojan Tomović
Bojan Tomović (Sombor, 25. studenog 1982.), crnogorski turbofolk izvođač.
Novi!!: Užice i Bojan Tomović · Vidi više »
Borba (novine)
Borba bile su dnevne novine koje su izlazile u nekadašnjoj Jugoslaviji.
Novi!!: Užice i Borba (novine) · Vidi više »
Boro Stjepanović
Borislav Boro Stjepanović, rođen u selu Planinica (Vareš, BiH, 8. svibnja, 1946.), bosanskohercegovački je glumac i redatelj.
Novi!!: Užice i Boro Stjepanović · Vidi više »
Bosanski Šamac
Bosanski Šamac (boš. / srp. Šamac, Шамац) grad je i općina u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Užice i Bosanski Šamac · Vidi više »
Danijel Borović
Danijel Borović (Kneginec Gornji, 17. prosinca 1958.), umirovljeni pukovnik Hrvatske vojske.
Novi!!: Užice i Danijel Borović · Vidi više »
Dejan Tofčević
Dejan Tofčević (Užice, 10. lipnja 1971.), pisac.
Novi!!: Užice i Dejan Tofčević · Vidi više »
Dobra Voda (Benkovac)
Dobra Voda je selo kraj Stankovaca, na području Grada Benkovca, u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Užice i Dobra Voda (Benkovac) · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Užice i Domovinski rat · Vidi više »
Dragoljub (Draža) Mihailović
Dragoljub (Draža) Mihailović isto poznat kao Čiča (Ivanjica, 26. travnja 1893. – Beograd, 17. srpnja 1946.) bio je zapovjednik kraljevske Jugoslovenske vojske u otadžbini tijekom Drugoga svjetskog rata (četnika), osuđen je i strijeljan 1946. godine zbog ratnih zločina i suradnje s okupacijskim vlastima.
Novi!!: Užice i Dragoljub (Draža) Mihailović · Vidi više »
Dragoljub Ojdanić
Dragoljub Ojdanić (Ravni, 1. lipnja 1941. - Beograd, 6. rujna 2020.), general Vojske Jugoslavije.
Novi!!: Užice i Dragoljub Ojdanić · Vidi više »
Državni udar u Kraljevini Jugoslaviji
17-godišnji Kralj Petar II. uz pučističkog predsjednika vlade Simovića (lijevo). Kralj je samog sebe proglasio punoljetnim, 8 i pol mjeseci prije navršene 18. godine, čime je otpustio svog strica regenta Pavla Karađorđevića Državni udar u Kraljevini Jugoslaviji od 27. ožujka 1941. godine bio je državni udar koji je izvela skupina časnika vojske Kraljevine Jugoslavije.
Novi!!: Užice i Državni udar u Kraljevini Jugoslaviji · Vidi više »
Drinska banovina
Drinska banovina je bila banovina (provincija, regija) Kraljevine Jugoslavije od 1929. do 1941. godine.
Novi!!: Užice i Drinska banovina · Vidi više »
Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1987./88.
Druga savezna nogometna liga sa sezonu 1987./88.
Novi!!: Užice i Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1987./88. · Vidi više »
FK Sevojno
FK Sevojno je nogometni klub iz Sevojna, Užice, Zlatiborski okrug, Republika Srbija.
Novi!!: Užice i FK Sevojno · Vidi više »
FK Sloboda Užice
Fudbalski klub Sloboda Užice (srpski Фудбалски клуб Слобода Ужице), odnosno Sloboda ili Sloboda Užice je nogometni klub iz Užica, Zlatiborski okrug, Republika Srbija.
Novi!!: Užice i FK Sloboda Užice · Vidi više »
Glavni narodnooslobodilački odbor za Srbiju
Glavni narodnooslobodilački odbor za Srbiju je bilo tijelo NOP-a u okupiranoj Srbiji pod Vladom narodnoga spasa a odigrao značajnu ulogu u stvaranju narodne vlasti u Srbiji.
Novi!!: Užice i Glavni narodnooslobodilački odbor za Srbiju · Vidi više »
Gojko Nikoliš
Gojko Nikoliš (Sjeničak, 11. kolovoza 1911. – Le Mans, 11. srpnja 1995.), liječnik, pisac, sudionik NOR-a, narodni heroj Jugoslavije.
Novi!!: Užice i Gojko Nikoliš · Vidi više »
Gospodarstvo Srbije
Gospodarstvo Srbije predstavlja nacionalno gospodarstvo Republike Srbije.
Novi!!: Užice i Gospodarstvo Srbije · Vidi više »
Harbin
Harbin (mandžurijski: ᡥᠠᠯᠪᡳᠨ; kineski: 哈尔滨, pinyin: Hārbīn) je glavni i najveći grad kineske pokrajine Heilongjiang, na sjeveroistoku Kine.
Novi!!: Užice i Harbin · Vidi više »
Ivan Selak
Ivan Selak (Bjelovar, 27. prosinca 1959.) - hrvatski vojni pilot, brigadir Hrvatske vojske, bivši kapetan Jugoslavenske narodne armije.
Novi!!: Užice i Ivan Selak · Vidi više »
Ivo Lola Ribar
Ivo Lola Ribar (Zagreb, 23. travnja 1916. – Glamočko polje, 27. studenoga 1943.), bio je jugoslavenski i hrvatski političar (član KPJ), partizanski dužnosnik, narodni heroj Jugoslavije.
Novi!!: Užice i Ivo Lola Ribar · Vidi više »
Jelena Diković
Jelena Diković (srp.: Јелена Диковић; Užice, 9. svibnja 1981.), srbijanska je novinarka i feministica, jedno od najznačajnih imena tiskanog novinarstva u Srbiji.
Novi!!: Užice i Jelena Diković · Vidi više »
Kneževina Srbija
Kneževina Srbija je postojala između 1815. i 1882. godine.
Novi!!: Užice i Kneževina Srbija · Vidi više »
Knez Lazar
Lazar Hrebeljanović (1329. – 1389.) poznat i kao sveti car Lazar, bio je srpski vladar s prijestolnicom u Kruševcu.
Novi!!: Užice i Knez Lazar · Vidi više »
Koča Popović
Konstantin-Koča Popović (Beograd, 14. ožujka 1908. – Beograd, 20. listopada 1992.), bio je general pukovnik Jugoslavenske narodne armije, drugi po redu načelnik Generalštaba Jugoslavenske narodne armije, narodni heroj Jugoslavije, diplomat i političar.
Novi!!: Užice i Koča Popović · Vidi više »
Kotarevi u FNRJ
91 kotar krajem 1958. Kotarevi u Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji bili su upravna područja nad nekoliko općina pod republičkom, odnosno autonomijskom upravom.
Novi!!: Užice i Kotarevi u FNRJ · Vidi više »
Kranj
Kranj Kranj-stari grad Kranj (njemački: Krainburg) je četvrti po veličini grad u Sloveniji, smješten približno 20 km sjeverozapadno od Ljubljane, na 46°14' sjeverne zemljopisne širine i 14°22' istočne zemljopisne dužine.
Novi!!: Užice i Kranj · Vidi više »
Kup Jugoslavije u košarci
Košarkaški kup Jugoslavije je bilo godišnje natjecanje košarkaških klubova u Jugoslaviji.
Novi!!: Užice i Kup Jugoslavije u košarci · Vidi više »
Kup maršala Tita 1973.
Kup maršala Tita za 1973.
Novi!!: Užice i Kup maršala Tita 1973. · Vidi više »
Kursk
Kursk (ruski: Курск) je grad na zapadu europskog dijela Rusije, u Kurskoj oblasti.
Novi!!: Užice i Kursk · Vidi više »
Ljerka Boroša
Ljerka Boroša (Tuzla, 1. svibnja 1924. – Zagreb, 10. siječnja 2015.) bila je hrvatska kazališna i filmska glumica.
Novi!!: Užice i Ljerka Boroša · Vidi više »
Ljuba S. Jovanović
Ljubomir S. Jovanović „Čupa“ (1877. — 25. lipanj 1913.) je bio srbijanski, pravnik, novinar, član tajne organizacije Crna ruka, četnički borac i ideolog.
Novi!!: Užice i Ljuba S. Jovanović · Vidi više »
M-84
M-84 jugoslavenski je glavni borbeni tenk razvijen na osnovi T-72, čiju je licencu SFRJ otkupila od Sovjetskog Saveza.
Novi!!: Užice i M-84 · Vidi više »
Matični broj građana
Matični broj građana, MBG (u originalu zvan Jedinstveni matični broj građana, JMBG) je identifikacijska oznaka državljana i stranaca Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije.
Novi!!: Užice i Matični broj građana · Vidi više »
Mehmed Hafizović
Šejh Mehmed ef. Hafizović (Srebrenica, 13. siječnja 1957. – Kladanj, 2. svibnja 1994.), bosanskohercegovački je teolog bošnjačkog podrijetla, šejh nakšibendijskog tarikata i komandant postrojbe "Šejh Hasan Kaimija" koja je djelovala u sastavu 1.
Novi!!: Užice i Mehmed Hafizović · Vidi više »
Milorad Mitrović
Milorad Mitrović (Beograd, 20. veljače 1867. – Beograd, 15. svibnja 1907.), bio je srpski lirski pjesnik i pravnik.
Novi!!: Užice i Milorad Mitrović · Vidi više »
Milovan Raković
Milovan Raković (Užice, 18. veljače 1985.) srbijanski je profesionalni košarkaš.
Novi!!: Užice i Milovan Raković · Vidi više »
Mramorje
Nekropola stećaka Mramorje kod PerućcaMramorje je naziv za nekoliko nekropola stećaka od kojih je najpoznatija ona u mjestu Perućac, unutar Nacionalnog parka Tara, između desne obale rijeke Drine i njoj paralalnog magistralnog puta, u samom ulazu u naselje (Zlatiborski upravni okrug, Srbija).
Novi!!: Užice i Mramorje · Vidi više »
Nacionalni park Tara
Jezero Perućac ispod '''Nacionalnog parka Tara''' Nacionalni park Tara obuhvaća površinu od 22.000 hektara na najvišem dijelu planine Tare, u području općina Bajina Bašta i Užice u zapadnoj Srbiji (Zlatiborski upravni okrug).
Novi!!: Užice i Nacionalni park Tara · Vidi više »
Nacionalni parkovi Srbije
Srbija ima 5 nacionalnih parkova, 120 prirodnih rezervata, 20 parkova prirode i 470 prirodnih spomenika.
Novi!!: Užice i Nacionalni parkovi Srbije · Vidi više »
Nataša Mićić
Nataša Mićić Nataša Mićić (Užice, 1965.), srbijanska je političarka Nataša Mićić je bivša predsjednica Skupštine Srbije (6. prosinca 2001. – 4. veljače 2004.) i bivša vršiteljica dužnosti predsjednika Srbije (29. prosinca 2002. – 4. veljače 2004.). Na izvanrednim parlamentarnim izborima, siječnja 2007. godine, izabrana je za jednog od 15 zastupnika Liberalno-demokratske partije Čedomira Jovanovića.
Novi!!: Užice i Nataša Mićić · Vidi više »
Nemanja Vidić
Nemanja Vidić (Užice, 21. listopada 1981.), je umirovljeni srbijanski nogometaš i bivši reprezentativac, koji igra na poziciji centralnog obrambenog igrača.
Novi!!: Užice i Nemanja Vidić · Vidi više »
Nemiri u Užicu 25. kolovoza 1862.
Nemiri u Užicu, građanski nemiri u Užicu koji su se dogodili 25. kolovoza 1862. godine.
Novi!!: Užice i Nemiri u Užicu 25. kolovoza 1862. · Vidi više »
Nikola Altomanović
Područje pod vlašću Nikole Altomanovića Područja napadnuta u savezu kneza Lazara i kralja Stjepana Tvrtka I. Kotromanića Nikola Altomanović, srpski feudalac i župan iz 14. stoljeća.
Novi!!: Užice i Nikola Altomanović · Vidi više »
Nikola Ljubičić
Nikola Ljubićić (selo Karan kod Užica, 4. travnja 1916. – Beograd, 13. travnja 2005.) bio je general Jugoslavenske narodne armije i predsjednik Predsjedništva Srbije.
Novi!!: Užice i Nikola Ljubičić · Vidi više »
Nina Badrić
Nina Badrić (Zagreb, 4. srpnja 1972.), hrvatska je pop pjevačica i višestruka osvajačica nagrade Porin.
Novi!!: Užice i Nina Badrić · Vidi više »
Nina Mitrović
Nina Mitrović (Slavonski Brod, 10. lipnja 1978.), hrvatska dramatičarka i kazališna redateljica.
Novi!!: Užice i Nina Mitrović · Vidi više »
Oblasti u Kraljevini SHS
Podjela na oblasti u Kraljevini SHS Oblast je bila upravna jedinica u Kraljevini SHS.
Novi!!: Užice i Oblasti u Kraljevini SHS · Vidi više »
Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije za žene 1972./73.
Prvenstvo Jugoslavije u odbojci za žene za 1972./73.
Novi!!: Užice i Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije za žene 1972./73. · Vidi više »
Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije za žene 1974./75.
Prvenstvo Jugoslavije u odbojci za žene za 1974./75.
Novi!!: Užice i Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije za žene 1974./75. · Vidi više »
Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije za žene 1980./81.
Prvenstvo Jugoslavije u odbojci za žene za 1980./81.
Novi!!: Užice i Odbojkaško prvenstvo Jugoslavije za žene 1980./81. · Vidi više »
Oliver Frljić
Oliver Frljić (2015.) Oliver Frljić (Travnik, 31. ožujka 1976.), hrvatski kazališni redatelj.
Novi!!: Užice i Oliver Frljić · Vidi više »
Oliver Mandić
Oliver Mandić (Užice, 13. srpnja 1953.), srpski pjevač i skladatelj popularne glazbe.
Novi!!: Užice i Oliver Mandić · Vidi više »
Operacija Alfa
379x379px Akcija Alfa je akcija Hrvatske vojske u sklopu drugog dijela napadne operacije Orkan '91. u zimu 1991. Trajala je od 26. do 29. prosinca 1991.
Novi!!: Užice i Operacija Alfa · Vidi više »
Operacija Kugelblitz
Operacija Kugelblitz (hrv. 'kuglasta munja', poznata i kao Limsko-drinska operacija) bila je velika zimska protupartizanska operacija koju su izvršile njemačke snage u prosincu 1943.
Novi!!: Užice i Operacija Kugelblitz · Vidi više »
Operacija Lipanjske zore
Operacija Lipanjske zore je zajednička operacija HVO-a, HV-a i HOS-a iz lipnja 1992. godine.
Novi!!: Užice i Operacija Lipanjske zore · Vidi više »
Orašje
Orašje je grad i središte istoimene općine na krajnjem sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, na rijeci Savi.
Novi!!: Užice i Orašje · Vidi više »
Parlamentarni izbori u Kraljevini Jugoslaviji 1935.
Parlamentarni izbori u Kraljevini Jugoslaviji 1935. su bili drugi izbori za Narodnu skupštinu u Kraljevini Jugoslaviji.
Novi!!: Užice i Parlamentarni izbori u Kraljevini Jugoslaviji 1935. · Vidi više »
Partizanski spomenici
Spomenici posvećeni borbi Titovih partizana i ilegalaca Drugom svjetskom ratu u Jugoslaviji (1941. – 1945.) postavljani su diljem bivše Jugoslavije u formi spomenika, arhitektonskih objekata, spomen-mauzoleja, skulptura, spomen-bisti, spomen-ploča, spomen-zgrada, spomen-groblja i inih.
Novi!!: Užice i Partizanski spomenici · Vidi više »
Pero Popović Aga
Pero Popović - Aga (Užice, 28. siječnja 1905. – Zagreb, 14. kolovoza 1930.) bio je obućarski radnik, kоmunistički rеvоluciоnаr i jedan od sedmorice sekretara SKOJ-a.
Novi!!: Užice i Pero Popović Aga · Vidi više »
Petar Stambolić
Petar Stambolić (Brezova pokraj Ivanjice, 12. srpnja 1912. – Beograd, 21. rujna 2007.), Narodni heroj Jugoslavije, visokopozicionirani dužnosnik SR Srbije, drugi predsjednik Saveznog izvršnog vijeća i četvrti po redu predsjednik Predsjedništva SFR Jugoslavije.
Novi!!: Užice i Petar Stambolić · Vidi više »
Petkovci
Imenom petkovci nazivali su se pristaše radikalnog revolucionara Petka Miletića unutar Komunističke partije Jugoslavije 1930-ih godina.
Novi!!: Užice i Petkovci · Vidi više »
Požega (Srbija)
Požega (srp. Пожега), prije zvana i Užička Požega (srp. Ужичка Пожега) je gradsko naselje u općini Požega u Zlatiborskom okrugu u Srbiji.
Novi!!: Užice i Požega (Srbija) · Vidi više »
Pokolj u Višegradu
Razrušena kuća u Višegradu nakon rata Preostale nagazne mine u okolici grada Višegradski most, s kojeg su bacani leševi Bošnjaka 1992. Lokacija općine Višegrad na karti Pokolj u Višegradu bio je ratni zločin kojeg su počinile srpske paravojne postrojbe na početku rata u Bosni i Hercegovini u proljeće 1992. kada je započeo cijeli niz etničkog čišćenja i masovnih ubojstava bošnjačkih civila u Višegradu.
Novi!!: Užice i Pokolj u Višegradu · Vidi više »
Popis europskih pravaca
Karta svih europskih pravaca Popis europskih pravaca daje pregled europskih pravaca.
Novi!!: Užice i Popis europskih pravaca · Vidi više »
Popis promjena imena gradova
Popis promjena imena gradova je popis gradova, čija su se imena mijenjala tijekom vremena.
Novi!!: Užice i Popis promjena imena gradova · Vidi više »
Prača (rijeka)
Prača je rijeka u BiH.
Novi!!: Užice i Prača (rijeka) · Vidi više »
Prijepolje
Prijepolje (srpski: Пријепоље) je grad u jugozapadnoj Srbiji, a administrativno pripada Zlatiborskom okrugu središte je općine Prijepolje.
Novi!!: Užice i Prijepolje · Vidi više »
Privredni sudovi u SFRJ
Privredni sudovi u SFRJ (hrvatski: trgovački sudovi), (slovenski: gospodarska sodišča) sudovi su koji su osiguravali dvostupnost u rješavanju privrednih sporova, privrednih prijestupa i drugih privrednosudskih postupaka u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji.
Novi!!: Užice i Privredni sudovi u SFRJ · Vidi više »
Prva liga Srbije (nogomet)
Prva liga Srbije (srpski: Прва лига Србије / Prva liga Srbije) je liga drugog stupnja nogometmog prvenstva Srbije.
Novi!!: Užice i Prva liga Srbije (nogomet) · Vidi više »
Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene 1969./70.
Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene sa sezonu 1969./70.
Novi!!: Užice i Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene 1969./70. · Vidi više »
Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene 1970./71.
Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene sa sezonu 1970./71.
Novi!!: Užice i Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene 1970./71. · Vidi više »
Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene 1982/83.
Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene sa sezonu 1982./83.
Novi!!: Užice i Prvenstvo Jugoslavije u košarci za žene 1982/83. · Vidi više »
Prvi partizan
Prvi partizan je srpska vojna industrija sa sjedištem u Užicu koja se bavi proizvodnjom streljiva.
Novi!!: Užice i Prvi partizan · Vidi više »
Simeon Roksandić
mini Simeon Roksandić (Majske Poljane kraj Gline, 14. travnja 1874. – Beograd, 12. siječnja 1943.), bio je srpski kipar hrvatskog porijekla i školovanja.
Novi!!: Užice i Simeon Roksandić · Vidi više »
Slobodan Penezić
Slobodan Penezić zvani Krcun (Užice, 2. srpnja 1918. - Šopić, 9. studenoga 1964.), bio je sudionik narodnooslobodilačke borbe, visoki partijski dužnosnik u socijalističkoj Srbiji i načelnik Ozne Srbije (1944. - 1946.), zatim republički sekretar (ministar) unutrašnjih poslova (1946. - 1953.), te predsjednik Izvršnoga vijeća Skupštine SR Srbije (1962. - 1964.).
Novi!!: Užice i Slobodan Penezić · Vidi više »
Smederevski sandžak
Beogradski pašaluk je domaći kolokvijalni naziv za upravnu jedinicu Osmanskog Carstva u kojoj je izbio Prvi srpski ustanak, a čiji je javni naziv zapravo bio Smederevski sandžak.
Novi!!: Užice i Smederevski sandžak · Vidi više »
Socijalistička imena gradova
Gradovi koji su za doba socijalističke vlasti promijenili imena.
Novi!!: Užice i Socijalistička imena gradova · Vidi više »
Sokol (Užice, Srbija)
Sokol, bivši grad u Srbiji, u Podrinju.
Novi!!: Užice i Sokol (Užice, Srbija) · Vidi više »
Sokolac
Sokolac je grad i općina u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Užice i Sokolac · Vidi više »
Spasenija Babović
Spasenija Cana Babović (25. ožujka 1907. – 17. prosinca 1977.) je bila revolucionarka, sudionica Narodnooslobodilačke borbe, radnica (djelatnica) SFR Jugoslavije i SR Srbije, junakinja socijalističkog rada i narodna herojina Jugoslavije.
Novi!!: Užice i Spasenija Babović · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Užice i Srbija · Vidi više »
Srbija i Crna Gora
Srbija i Crna Gora (SCG) je ime bivšeg saveza država Srbije i Crne Gore, državne zajednice u Europi koja je naslijedila bivšu Saveznu Republiku Jugoslaviju.
Novi!!: Užice i Srbija i Crna Gora · Vidi više »
Središnja Srbija
Središnja Srbija (srpski: Centralna Srbija ili Централна Србија, ponekad i Uža Srbija) je naziv za dio teritorija Republike Srbije koji se nalazi izvan područja autonomnih pokrajina: Vojvodine i Kosova i Metohije.
Novi!!: Užice i Središnja Srbija · Vidi više »
Srpska nogometna liga 1951.
Srpska nogometna liga je bila liga trećeg stupnja nogometnog prvenstva Jugoslavije u sezoni 1951.
Novi!!: Užice i Srpska nogometna liga 1951. · Vidi više »
Stari Vlah
Stari Vlah je povijesno i zemljopisno područje na jugozapadu Srbije.
Novi!!: Užice i Stari Vlah · Vidi više »
Superliga Srbije
Superliga Srbije, sponzorskih naziva Meridian Superliga (2006. – 2008.), Jelen Superliga (2008. – 2015.), Linglong Tire SuperLiga (2019-2022) te Mozzart Bet SuperLiga (o. 2022-) je najviši nogometni razred u Srbiji.
Novi!!: Užice i Superliga Srbije · Vidi više »
Turbo-folk (predstava)
Predstava Turbo-Folk autora i redatelja Olivera Frljića kultna je predstava HNK Ivana pl. Zajca iz Rijeke, te jedna od najnagrađivanijih predstava tog kazališta u povijesti.
Novi!!: Užice i Turbo-folk (predstava) · Vidi više »
Užička oblast
Užička oblast bila je oblast u Kraljevini SHS.
Novi!!: Užice i Užička oblast · Vidi više »
Užička republika
Užička republika je naziv za veliki slobodni teritorij, nastao za vrijeme Drugog svjetskog rata 1941.
Novi!!: Užice i Užička republika · Vidi više »
Užička republika (1974.)
Užička republika je srpski film iz 1974.
Novi!!: Užice i Užička republika (1974.) · Vidi više »
Užice (općina)
Općina Užice (srpski: Општина Ужице) je općina u Zlatiborski okrugu u zapadnoj Srbiji.
Novi!!: Užice i Užice (općina) · Vidi više »
Užice (razdvojba)
Naselje u Srbiji.
Novi!!: Užice i Užice (razdvojba) · Vidi više »
Vinko Grdan
Vinko Grdan (Đurđevac, 22. siječnja 1900. – Beograd, 1980.) je hrvatski i srpski slikar, jedan od osnivača grupe Zemlja.
Novi!!: Užice i Vinko Grdan · Vidi više »
Vladimir Anić
Vladimir Anić (Užice, 21. studenoga 1930. – Zagreb, 30. studenoga 2000.), hrvatski jezikoslovac i kroatist te leksikograf.
Novi!!: Užice i Vladimir Anić · Vidi više »
Vrhovni štab NOVJ-a
Vrhovni štab Narodnooslobilačke vojske Jugoslavije i partizanske vojske Jugoslavije je predstavljao vrhovno vojno rukovodstvo Narodnooslobodilačkog pokreta i imao ulogu rukovođenja oružanim snagama Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije tijekom Narodnooslobodilačke borbe od srpnja 1941. do svibnja 1945. godine.
Novi!!: Užice i Vrhovni štab NOVJ-a · Vidi više »
Vrutci
Naselja u BiH.
Novi!!: Užice i Vrutci · Vidi više »
Zajednica općina
Zajednica općina, (složena kratica: ZO) označavala je posebnu društveno-političku zajednicu (DPZ) područnoga značaja koja samostalno obavlja određene poslove iz nadležnosti Republike te općina koje ju tvore.
Novi!!: Užice i Zajednica općina · Vidi više »
Zapadna Morava
Zapadna Morava je rijeka u središnjoj Srbiji duga 308 km.
Novi!!: Užice i Zapadna Morava · Vidi više »
Zemljopis Srbije
Srbija se nalazi na Balkanskom poluotoku odnosno jugoistočnoj Europi (oko 80% teritorija) te u Panonskoj nizini odnosno srednjoj Europi (oko 20% teritorija).
Novi!!: Užice i Zemljopis Srbije · Vidi više »
Zlatibor (Čajetina, Srbija)
Kraljeve Vode je naziv turističkog gradića i centra Zlatibora.
Novi!!: Užice i Zlatibor (Čajetina, Srbija) · Vidi više »
Zlatiborski okrug
Zlatiborski upravni okrug (ćirilično: Златиборски управни округ) je okrug u centralnoj Srbiji, na granici s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom.
Novi!!: Užice i Zlatiborski okrug · Vidi više »
2. savezna liga SFRJ
2.
Novi!!: Užice i 2. savezna liga SFRJ · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Užice i 2009. · Vidi više »
