Brže od pregledniku!
67 odnosi: Aleksandar Kerenski, Aleksandar Kolčak, Aleksandar Solženjicin, Aleksandra Fjodorovna, Aleksej Nikolajevič Romanov, Anna Abrikosova, Ante Trumbić, Autonomna estonska gubernija, Carl Gustav Emil Mannerheim, Crkva Kristova uskrsnuća u Sankt-Peterburgu, Demokratska Republika Gruzija, Dinastija Romanov, Estonija, Estonska gubernija, Estonski narodni preporod, Feliks Dzeržinski, Fjodor Tolbuhin, Grigorij Lavov, Hrvatska politika u Prvom svjetskom ratu, Istočno bojište (Prvi svjetski rat), Kavkasko bojište (Prvi svjetski rat), Kijev, Kinematografija Ruskog Carstva, Koncert za violinu i orkestar br. 1 u D-duru (Prokofjev), Kronštadtski ustanak, Krstarica Aurora, Menjševici, Mihail Frunze, Nahičevanska Autonomna Republika, Napoleonova invazija na Rusiju, Nikola II., ruski car, Njemačka revolucija, Oktobarska revolucija, Patrijarh Tihon, Pavle Gregorić, Pitirim Sorokin, Povijest Azerbajdžana, Povijest Litve, Prvi svjetski rat, Radasłaŭ Astroŭski, Rusko Carstvo, Sankt-Peterburg, Smaknuće carske obitelji Romanov, Sovjet, Sovjetska Republika Naissaar, Sovjetski ratni zločini, Sovjetski Savez, Sovjetsko-poljski rat, Stjepan Supanc, Svibanjska deklaracija, ..., Veljačka revolucija, Veljačka revolucija u Rusiji, Vera Mihajlovna Bonč-Brujevič, Viktor Šklovski, Vladimir Iljič Lenjin, Woodrow Wilson, Zakavkaska Socijalistička Federativna Sovjetska Republika, Zapadno bojište (Prvi svjetski rat), Zimski dvorac, 15. ožujka, 1910-ih, 1917., 2. ožujka, 2. tisućljeće, 2017., 22. ožujka, 8. ožujka. Proširite indeks (17 više) »
Aleksandar Kerenski
'''Aleksandar Kerenski''' Aleksandar Kerenski (2. svibnja 1881. – 11. lipnja 1970.) bio je ruski političar, državnik i pravnik, najpoznatiji kao predsjednik privremene vlade Rusije 1917. godine.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i Aleksandar Kerenski · Vidi više »
Aleksandar Kolčak
Aleksandar Vasiljevič Kolčak (Sankt-Peterburg, 16. studenog 1874. – Irkutsk, 7. veljače 1920.) - ruski istraživač, admiral, i državnik.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i Aleksandar Kolčak · Vidi više »
Aleksandar Solženjicin
Aleksandar Isajevič Solženjicin (ruski: Александр Исаевич Солженицын, Aleksandr Isaevič Solženicyn; Kislovodsk, 11. prosinca 1918. – Moskva, 3. kolovoza 2008.), ruski prozaist, politički zatvorenik, najistaknutije ime književnog otpora Staljinu i sovjetskom totalitarizmu.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i Aleksandar Solženjicin · Vidi više »
Aleksandra Fjodorovna
Aleksandra Fjodorovna Aleksandra Fjodorovna, pravim imenom Alix od Hessena i Rajne (Darmstadt, 6. lipnja 1872. – Jekaterinburg, 17. srpnja 1918.), njemačka princeza i ruska carica, podrijetlom iz dinastije Hessen.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i Aleksandra Fjodorovna · Vidi više »
Aleksej Nikolajevič Romanov
Carević Aleksej Nikolajevič (1913.) Aleksej Nikolajevič Romanov (rus. Алексе́й Никола́евич Романов) (Sankt Petersburg, 12. kolovoza 1904. - Jekaterinburg 17. srpnja 1918.), ruski carević i prijestolonasljednik iz dinastije Romanov.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i Aleksej Nikolajevič Romanov · Vidi više »
Anna Abrikosova
Anna Ivanovna Abrikosova (rus. ćir. Анна Ивановна Абрикосова; Moskva, 23. siječnja 1882. – Moskva, 23. srpnja 1936.), znana i kao Majka Katarina Sijenska (rus. ćir. Екатери́на Сие́нская) ili samo Majka Katarina, bila je ruska grkokatolička redovnica, prevoditeljica, žrtva staljinističkih progona, s naslovom Službenice Božje.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i Anna Abrikosova · Vidi više »
Ante Trumbić
Ante Trumbić (Split, 15. svibnja 1864. – Zagreb, 17. studenoga 1938.), bio je hrvatski političar i pravnik.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i Ante Trumbić · Vidi više »
Autonomna estonska gubernija
Autonomna estonska gubernija (est.: Autonoomne Eestimaa kubermang, rus.: Эстля́ндская автоно́мия) bila je autonomna gubernija Ruske Republike koja je postojala od studenoga 1917. do veljače 1918.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i Autonomna estonska gubernija · Vidi više »
Carl Gustav Emil Mannerheim
Barun Carl Gustav Emil Mannerheim (Askainen, 4. lipnja 1867. – Lausanne, 27. siječnja 1951.), šesti finski predsjednik (1944. – 1946.), finski regent (1918. – 1919.), političar i vrhovni zapovjednik oružanih snaga Finske tijekom Drugog svjetskog rata.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i Carl Gustav Emil Mannerheim · Vidi više »
Crkva Kristova uskrsnuća u Sankt-Peterburgu
Crkva Kristova uskrsnuća Crkva Kristova uskrsnuća u Sankt Peterburgu (ruski: Храм Спаса на Крови) - ruska pravoslavna crkva u Sankt Peterburgu.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i Crkva Kristova uskrsnuća u Sankt-Peterburgu · Vidi više »
Demokratska Republika Gruzija
Demokratska Republika Gruzija (gruz.: საქართველოს დემოკრატიული რესპუბლიკა, Sakartvelos Demokratiuli Respublika; poznata i kao Prva gruzijska republika) bila je prva moderna gruzijska republika.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i Demokratska Republika Gruzija · Vidi više »
Dinastija Romanov
Dinastija Romanov (rus. Рома́нов) je carska dinastija koja je vladala Rusijom od 1613. do rušenja monarhije 1917. u vrijeme Februarske revolucije.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i Dinastija Romanov · Vidi više »
Estonija
Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i Estonija · Vidi više »
Estonska gubernija
Estonska gubernija (ruski: Эстляндская губерния, estonski: Eestimaa kubermang, bila je administrativna jedinica Ruskog Carstva koja je ''de facto'' egzistirala od 1719. do 1917., a ''de jure'' od 1721.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i Estonska gubernija · Vidi više »
Estonski narodni preporod
Estonski narodni preporod ili Estonsko narodno buđenje (estonski: Ärkamisaeg), označava razdoblje estonske povijesti u kojem se kod Estonaca probudila nacionalna svijest i želja za nacionalnim samoodređenjem.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i Estonski narodni preporod · Vidi više »
Feliks Dzeržinski
Feliks Dzeržinski 1918. Feliks Edmundovič Dzeržinski (polj. Feliks Dzierżyński, rus. Фе́ликс Эдму́ндович Дзержи́нский) (Ivjanec, 11. rujna 1877. – Moskva, 20. srpnja 1926.) bio je poljsko-ruski komunistički revolucionar, sudionik Oktobarske revolucije i prvi direktor sovjetske tajne policije Čeke.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i Feliks Dzeržinski · Vidi više »
Fjodor Tolbuhin
Fjodor Ivanovič Tolbuhin (ruski: Фёдор Иванович Толбухин; 16. lipnja 1894. – 17. listopada 1949.) je bio sovjetski maršal, heroj Sovjetskog Saveza, heroj Narodne Republike Bugarske i narodni heroj Jugoslavije.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i Fjodor Tolbuhin · Vidi više »
Grigorij Lavov
knez '''Grigorij Lavov''' knez Grigorij Lavov (2. studenog 1861. – 7. ožujka 1925.) je bio premijer Rusije nakon februarske revolucije.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i Grigorij Lavov · Vidi više »
Hrvatska politika u Prvom svjetskom ratu
Hrvatska se politika u Prvom svjetskom ratu oblikovala u hrvatskom višestranačkom Saboru.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i Hrvatska politika u Prvom svjetskom ratu · Vidi više »
Istočno bojište (Prvi svjetski rat)
Istočno bojište bilo je bojište na kojem su se u prvom svjetskom ratu sukobljavale Njemačka, Austro-Ugarska, Bugarska, i Osmansko Carstvo s jedne strane, te Rusija i Rumunjska s druge strane.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i Istočno bojište (Prvi svjetski rat) · Vidi više »
Kavkasko bojište (Prvi svjetski rat)
Kavkasko bojište je bojište Prvog svjetskog rata na kojem su se sukobljavale vojne snage Rusije i Osmanskog Carstva.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i Kavkasko bojište (Prvi svjetski rat) · Vidi više »
Kijev
Kijev, rjeđe Kijiv (ukrajinski: Ки́їв (Kyïv, čitaj: Kijiv)), glavni je i najveći grad Ukrajine, smješten u sjevernom središnjem dijelu zemlje.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i Kijev · Vidi više »
Kinematografija Ruskog Carstva
Poster za prvi ruski film "Stjenka Razin" Kinematografija Ruskog carstva (rus. Кинемато́граф Росси́йской импе́рии, do revolucije - синематографъ) - burno se razvijala u razdoblju od 1907. do 1920. g., te je stvorila temelje za snimanje i distribuciju filmova.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i Kinematografija Ruskog Carstva · Vidi više »
Koncert za violinu i orkestar br. 1 u D-duru (Prokofjev)
Koncert za violinu i orkestar br.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i Koncert za violinu i orkestar br. 1 u D-duru (Prokofjev) · Vidi više »
Kronštadtski ustanak
Kronštadtski ustanak (rus. Кронштадтское восстание, Kronshtadtskoye vosstaniye) bio je ustanak sovjetskih mornara, vojnika i civila 1921.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i Kronštadtski ustanak · Vidi više »
Krstarica Aurora
Krstarica Aurora Krstarica Aurora (rus. Avrora) je ruska zaštićena krstarica, koja se trenutno čuva kao brod muzej u Sankt Peterburgu, zbog svoje uloge u Oktobarskoj revoluciji u Rusiji.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i Krstarica Aurora · Vidi više »
Menjševici
Vođe Menjševika u Stockholmu; Pavel Akselrod, Julij Martov i Aleksandar Martinov Menjševici (ruski: меньшевик.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i Menjševici · Vidi više »
Mihail Frunze
Mihail Frunze (ruski: Михаи́л Васи́льевич Фру́нзее; rumunjski: Mihail Frunză) bio je boljševik, jedan od vođa Oktobarske revolucije i kasnije rukovoditelj Crvene armije u Ruskom građanskom ratu.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i Mihail Frunze · Vidi više »
Nahičevanska Autonomna Republika
Nahičevanska Autonomna Republika (azerski: Naxçıvan Muxtar Respublikası) je neobalna eksklava Azerbajdžana.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i Nahičevanska Autonomna Republika · Vidi više »
Napoleonova invazija na Rusiju
Napoleonova invazija na Rusiju 1812. godine, predstavlja prekretnicu Napoleonovih ratova.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i Napoleonova invazija na Rusiju · Vidi više »
Nikola II., ruski car
Nikola II., punim imenom Nikolaj Aleksandrovič Romanov (rus. Николай II Алекса́ндрович Романов) (Moskva, 18. svibnja 1868. – Jekaterinburg, 17. srpnja 1918.), je bio posljednji okrunjeni ruski car, kralj Poljske i vojvoda Finske iz dinastije Romanov.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i Nikola II., ruski car · Vidi više »
Njemačka revolucija
Njemačka revolucija naziv je koji se odnosi na događaje u Njemačkoj pred kraj i nakon završetka Prvog svjetskog rata.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i Njemačka revolucija · Vidi više »
Oktobarska revolucija
Oktobarska revolucija, (Ruski: Октя́брьская револю́ция, još i "Velika Oktobarska socijalistička revolucija", Вели́кая Октя́брьская социалисти́ческая револю́ция) Oktobarska socijalistička revolucija ili Listopadska revolucija, revolucija u Rusiji koja je dovela do ukidanja Ruske Republike i stvaranja Saveza Socijalističkih Sovjetskih Republika.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i Oktobarska revolucija · Vidi više »
Patrijarh Tihon
Patrijarh moskovski Tihon Tihon (ruski: Тихон; Klin, Pskovska oblast, 31. siječnja 1865. - Moskva, 7. travnja 1925.) bio je prvi patrijarh Ruske pravoslavne Crkve nakon pada Ruskog Carstva.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i Patrijarh Tihon · Vidi više »
Pavle Gregorić
Pavle Gregorić (Zlatar, 18. listopada 1892. – Zagreb, 23. ožujka 1989.), jugoslavenski političar, diplomat i liječnik.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i Pavle Gregorić · Vidi više »
Pitirim Sorokin
Pitirim Alexandrovič Sorokin (ruski: Питирим Александрович Сорокин) (Turja kraj Siktivkara, Rusija, 21. siječnja 1889. – Winchester, Massachusetts, SAD, 11. veljače 1968.) bio je rusko-američki sociolog, političar i književnik.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i Pitirim Sorokin · Vidi više »
Povijest Azerbajdžana
Položaj Azerbajdžana na Kavkazu Azerbajdžan (azer. Azərbaycan) je država smještena na istoku kavkaske regije euroazijskog kontitenta.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i Povijest Azerbajdžana · Vidi više »
Povijest Litve
lijevo lijevo Antički "Put jantara" Povijest Litve je povijest prostora današnje Republike Litve i naroda Litvanaca od prapovijesti do danas.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i Povijest Litve · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Radasłaŭ Astroŭski
Radasłaŭ Astroŭski (bjeloruski: Радаслаў Астроўскі; poljski: Radosław Ostrowski) (25. listopada 1887. – 17. listopada 1976.), bjeloruski nacionalistički političar, isprva komunist, a za vrijeme 2. svjetskog rata njemački kolaboracionist.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i Radasłaŭ Astroŭski · Vidi više »
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i Rusko Carstvo · Vidi više »
Sankt-Peterburg
Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i Sankt-Peterburg · Vidi više »
Smaknuće carske obitelji Romanov
Ruska carska obitelj Romanov (car Nikola II., njegova supruga Aleksandra Fjodorovna te njihovo petero djece: Olga, Tatjana, Marija, Anastasia i Aleksej) pogubljena je u noći između 16. i 17. srpnja 1918. godine.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i Smaknuće carske obitelji Romanov · Vidi više »
Sovjet
Sovjet (ruski: совет, savjet) izvorno je bio radnički savjet (radničko vijeće) u kasnim danima Carske Rusije.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i Sovjet · Vidi više »
Sovjetska Republika Naissaar
Sovjetska Republika Naissaar (est.: Naissaare Nõukogude Vabariik), službeno Sovjetska Republika Vojnika i Graditelja Utvrda Naissaar (rus.: Советская республика матросов и строителей),: "nõukogu kuulutab saare soldatite ja kindluseehitajate sotsialistlikuks vabariigiks." bila je kratkotrajna i nepriznata sovjetska republika proglašena na otoku Naissaaru u Estoniji.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i Sovjetska Republika Naissaar · Vidi više »
Sovjetski ratni zločini
pokolju u Katinskoj šumi prilikom ekshumacije 1943. godine Sovjetski ratni zločini je izraz kojim se u najširem smislu označavaju masovne likvidacije, mučenja, fizička zlostavljanja, silovanje, pljačke, deportacije i druge aktivnosti koje odgovaraju suvremenim definicijama ratnih zločina koje su nad ratnim zarobljenicima ili civilnim stanovništvom za vrijeme oružanih sukoba izveli pripadnici oružanih snaga Sovjetske Rusije i drugih sovjetskih republika, odnosno Sovjetskog Saveza.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i Sovjetski ratni zločini · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i Sovjetski Savez · Vidi više »
Sovjetsko-poljski rat
Poljsko-sovjetski rat, Sovjetsko-poljski rat ili Poljsko-boljševički rat je bio oružani sukob koji se od proljeća 1919.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i Sovjetsko-poljski rat · Vidi više »
Stjepan Supanc
Stjepan Supanc (Vukovar, 17. srpnja 1891. – Vukovar, 1. siječnja 1921.), bio je hrvatski graditelj, revolucionar i političar.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i Stjepan Supanc · Vidi više »
Svibanjska deklaracija
Svibanjska deklaracija, poznata i kao Bečka ili Majska, programatska je izjava narodnih zastupnika Jugoslavenskog kluba u Carevinskom vijeću, parlamentu austrijskog dijela Austro-Ugarske.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i Svibanjska deklaracija · Vidi više »
Veljačka revolucija
*Veljačka revolucija u Rusiji.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i Veljačka revolucija · Vidi više »
Veljačka revolucija u Rusiji
Veljačka revolucija odnosno februarska revolucija izbija u Ruskom Carstvu 8. ožujka 1917. U samo devet dana revolucionari pobjeđuju monarhističke snage nakon čega se ukida Carstvo i proglašava Ruska Republika.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i Veljačka revolucija u Rusiji · Vidi više »
Vera Mihajlovna Bonč-Brujevič
Vera Mihajlovna Bonč-Brujevič (rođ. Veličkina, ruski: Вера Михайловна Бонч-Бруевич, дев. Величкина, Moskva, 20. rujna 1868. – Moskva, 30. rujna 1918.), ruska revolucionarka, liječnica i književnica.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i Vera Mihajlovna Bonč-Brujevič · Vidi više »
Viktor Šklovski
Viktor Borisovič Šklovski, rus.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i Viktor Šklovski · Vidi više »
Vladimir Iljič Lenjin
Vladimir Iljič Uljanov (Simbirsk, današnji Uljanovsk, 22. travnja 1870. – Gorki Lenjinskij kod Moskve, 21. siječnja 1924.), poznatiji kao Vladimir Iljič Lenjin, bio je sovjetski revolucionar, državnik, pravnik, filozof i publicist; predvodnik Oktobarske revolucije 1917.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i Vladimir Iljič Lenjin · Vidi više »
Woodrow Wilson
Thomas Woodrow Wilson (28. prosinca 1856. – 3. veljače 1924.), američki povjesničar, publicist i političar, 28. predsjednik SAD-a koji je potakao stvaranje Lige naroda, preteče Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i Woodrow Wilson · Vidi više »
Zakavkaska Socijalistička Federativna Sovjetska Republika
Zakavkaska Socijalistička Federativna Sovjetska Republika (rus.: Закавказская Советская Федеративная Социалистическая Республика, ZSFRA) je bila jedna od kratkotrajnih republika Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika koja je postojala od 1922. do 1936. Bila je sastavljena od tri sovjetske republike, Gruzije, Armenije i Azerbajdžana.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i Zakavkaska Socijalistička Federativna Sovjetska Republika · Vidi više »
Zapadno bojište (Prvi svjetski rat)
Zapadno bojište bilo je najznačajnije bojno polje Prvog svjetskog rata.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i Zapadno bojište (Prvi svjetski rat) · Vidi više »
Zimski dvorac
Zimski dvorac Zimski dvorac (rus. Zimnij dvorec) u Sankt Peterburgu bio je službena rezidencija ruskih careva od 1732. do 1917. godine.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i Zimski dvorac · Vidi više »
15. ožujka
15.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i 15. ožujka · Vidi više »
1910-ih
Bez opisa.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i 1910-ih · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i 1917. · Vidi više »
2. ožujka
2.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i 2. ožujka · Vidi više »
2. tisućljeće
Ovo je bilo tisućljeće je velikih zemljopisnih otkrića, vjerskih sukoba i revolucija.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i 2. tisućljeće · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i 2017. · Vidi više »
22. ožujka
22.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i 22. ožujka · Vidi više »
8. ožujka
8.
Novi!!: Veljačka revolucija u Rusiji i 8. ožujka · Vidi više »
