Brže od pregledniku!
18 odnosi: Dan državnosti (Hrvatska), Frankfurtska škola, Giorgio Agamben, Habent sua fata libelli, Hannah Arendt, Humboldtovo sveučilište u Berlinu, Karen Barad, Kritička teorija, Kulturni marksizam, Mario Kopić, Njemačka književnost, Popis zabranjenih autora u Trećem Reichu, Sead Alić, Sveučilište Johanna Wolfganga Goethea u Frankfurtu, 15. srpnja, 1898., 1940., 26. rujna.
Dan državnosti (Hrvatska)
Dan državnosti u Republici Hrvatskoj praznik je koji se obilježava 30. svibnja, u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabrana višestranačkoga Sabora 30. svibnja 1990. i na povijesnu ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvatske državnosti tijekom mnogih stoljeća.
Novi!!: Walter Benjamin i Dan državnosti (Hrvatska) · Vidi više »
Frankfurtska škola
Zgrada ''Instituta za društvena istraživanja'' u Frankfurtu Frankfurtska škola је naziv koji se koristi za grupu njemačkih neomarksističkih filozofa okupljenih oko Instituta za društvena istraživanja (Institut für Sozialforschung) iz Frankfurta na Majni.
Novi!!: Walter Benjamin i Frankfurtska škola · Vidi više »
Giorgio Agamben
Giorgio Agamben (Rim, 1942.), talijanski pravnik, profesor estetike, publicist.
Novi!!: Walter Benjamin i Giorgio Agamben · Vidi više »
Habent sua fata libelli
Habent sua fata libelli latinska je izreka koja znači "Knjige imaju vlastitu sudbinu".
Novi!!: Walter Benjamin i Habent sua fata libelli · Vidi više »
Hannah Arendt
Hannah Arendt Hannah Arendt (Linden, Hannover, 14. listopada 1906. – New York, 4. prosinca 1975.), bila je njemačka filozofkinja.
Novi!!: Walter Benjamin i Hannah Arendt · Vidi više »
Humboldtovo sveučilište u Berlinu
Alexandera von Humboldta ispred Humboldtova sveučilišta. Obrati pažnju na španjolski natpis koji ga opisuje kao "drugog otkrivača Kube". Humboldtovo sveučilište u Berlinu (njemački Humboldt-Universität zu Berlin), najstarije berlinsko sveučilište koje je 1810.
Novi!!: Walter Benjamin i Humboldtovo sveučilište u Berlinu · Vidi više »
Karen Barad
Karen Michelle Barad /bəˈrɑːd/ (29. travnja 1956.) američka je feministička teoretičarka, osobito poznata po svojoj teoriji agencijskog realizma.
Novi!!: Walter Benjamin i Karen Barad · Vidi više »
Kritička teorija
Kritička teorija je refleksivna procjena i kritika društva i kulture primjenom znanja iz društvenih i humanističkih znanosti kako bi razotkrile i izazvale strukture moći.
Novi!!: Walter Benjamin i Kritička teorija · Vidi više »
Kulturni marksizam
Antonio Gramsci (1891. – 1937.), talijanski marksistički novinar i ideolog, modernog je intelektualca sagledavao kao pragmatičara koji upravljanjem i organiziranjem producira društvenu hegemoniju, putem obrazovnog sustava i medija. Njegov uvid je imao izvor u dugogodišnjem uređivanju socijalističkih novina. Kulturni marksizam ili kulturni boljševizam (uljudbeni marksizam/boljševizam; njem. Kulturmarxismus, engl. Cultural Marxism) je termin koji je prihvaćen – osobito u krugovima desničara (pogotovo krajnjih desničara i alternativne desnice) u SAD-u – za djelovanja intelektualaca na lijevoj strani političkog spektra, kojima se pripisuje vođenje »akademskog i intelektualnog kulturalnog rata« čiji cilj je navodno »sustavno uništiti zapadnu kulturu i tradicije«.Merquior, J.G.(1986).Western Marxism, University of California Press/Paladin Books, Neki autori u najnovije vrijeme ukazuju da ne postoji takav ljevičarski kulturalni rat protiv zapadne kulture i tradicija, te nalaze da širenje predodžbe o kulturnom marksizmu predstavlja teoriju urote, te dokazuju da ta teorija urote sadržava i antisemitske elemente. Drugi autori, pak, termin »kulturni marksizam« koriste kako bi naprosto opisali marksistička nastojanja da ostvare kulturalni utjecaj u društvima zapadnih zemalja, bez nekih iskazivanja desničarskih antagonizama prema ljevici. Belgijski politolog Jerome Jamin ukazuje da je termin »kulturni marksizam« korišten i od strane ljevičara i od strane desničara kao iskaz posve otvorenih nastojanja marksizma da pridonesu temeljitoj promjeni društva, ali se kao politički korektni termin za takva nastojanja promovira u najnovije vrijeme naziv »kritička teorija« (kojega utjecajni marksist Douglas Kellner 2018. godine posve izričito koristi kao sinonim za – »kulturni marksizam«), a autore koji nastavljaju koristiti termin »kulturni marksizam« se etiketira kao »teoretičare urote«. Kao izdanak zapadnog marksizma (pogotovo misli Antonija Gramscija i Frankfurtske škole) čija popularnost kao metode izučavanja kulture raste 1960-tih, kulturni marksizam (tj. »kritička teorija«) tvrdi da povijesne pojave koje izgledaju kao tradicionalni kulturni fenomen u zapadnom društvu – primjerice težnja za individualnim postignućima povezana s kapitalizmom, nacionalizmom, nuklearnom obitelji, uloge spola, rase i drugi oblicima kulturnog identiteta – predstavljaju tek prikaze povijesnih zbivanja koji se koriste radi opravdanja i održavanja postojeće hijerarhije. Kulturni marksisti koriste marksističke metode (povijesna istraživanja, identifikacija gospodarskog interesa, proučavanje međusobno uvjetovanih odnosa između dijelova društvenog poretka) u nastojanju da protumače složenost moći u suvremenom društvu, te kako bi mogli kritizirati ono što je – kako kulturni marksisti predlažu – prirodno, ali je u stvari ideološki određeno. Neki autori pozivaju na oprez, jer konzervativci nerijetko identificiraju liberalne ideje s kulturnim marksizmom – makar je marksizam vrlo različit od liberalizma.
Novi!!: Walter Benjamin i Kulturni marksizam · Vidi više »
Mario Kopić
Mario Kopić (Dubrovnik, 13. ožujka 1965.) je hrvatski filozof, publicist i prevoditelj.
Novi!!: Walter Benjamin i Mario Kopić · Vidi više »
Njemačka književnost
Njemačka književnost obuhvaća literarne tekstove napisane na njemačkom jeziku.
Novi!!: Walter Benjamin i Njemačka književnost · Vidi više »
Popis zabranjenih autora u Trećem Reichu
U svibnju i lipnju 1933. godine započela je cenzura knjiga i tiskovina koje su nacisti smatrali da nisu u skladu s njihovom ideologijom.
Novi!!: Walter Benjamin i Popis zabranjenih autora u Trećem Reichu · Vidi više »
Sead Alić
Sead Alić (Donja Vraca, Zenica, Bosna i Hercegovina 17. ožujka 1956.), hrvatski filozof i književnik.
Novi!!: Walter Benjamin i Sead Alić · Vidi više »
Sveučilište Johanna Wolfganga Goethea u Frankfurtu
Zgrada IG Farben, na Campusu Westend Frankfurtskog sveucilišta Campus Westend Sveučilište Johanna Wolfganga Goethea u Frankfurtu (njem. Johann Wolfgang Goethe-Universität, Frankfurtsko sveučilište) osnovano je 1914. godine.
Novi!!: Walter Benjamin i Sveučilište Johanna Wolfganga Goethea u Frankfurtu · Vidi više »
15. srpnja
15.
Novi!!: Walter Benjamin i 15. srpnja · Vidi više »
1898.
Bez opisa.
Novi!!: Walter Benjamin i 1898. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: Walter Benjamin i 1940. · Vidi više »
26. rujna
26.
Novi!!: Walter Benjamin i 26. rujna · Vidi više »
