Komunikacija

771 odnosi: Abd al-Rahman al-Sufi, Aberacija, Aberacija svjetlosti, Abiogeneza, Abu Hanifa Dinavari, Adam Riess, Adaptacija oka, Aim (demon), Aktivna galaktika, Al-Biruni, Albert Abraham Michelson, Albert Einstein, Aldebaran, Alfa Centaura, Almukantar, Alnilam, Altair, Amalteja (mitologija), Amaterska astronomija, Anđeli u islamu, Andrija Mohorovičić, Andromeda (galaktika), Anthony Hewish, Antun Padovanski, Apsida (astronomija), Apsorpcija, Apsorpcijska spektroskopija, Arbatel de magia veterum, Aristarh sa Samosa, Arktur, Arno Allan Penzias, Aspekt, Aspekt (astrologija), Asteroidi, Astracija, Astrofizika, Astrofotografija, Astrognozija, Astrolab, Astrometrija, Astronaut, Astronavigacija, Astronomia nova, Astronomija, Astronomski instrumenti, Astronomski objekt, Astronomski satelit, Atahensic, Atlas, Atmosfera, ..., Atmosferska refrakcija, Atomska jezgra, Azimut, Šum, Žena Apokalipse, Žiroskop, Životi i mišljenja znamenitih filozofa, Četverostruka zvijezda, Čistilište, Čudotvorna medaljica, Čuvarkuća, Édouard Roche, Baadeov prozor, Babilonska astronomija, Bailyevi biseri, Barry Clark Barish, Bayerovi objekti, Berilij, Beros, Betelgez, Betlehemska zvijezda, Biodinamička poljoprivreda, Blazar, Bljeskovita zvijezda, Božić, Božićni kolači, Boeing 737, Brian Schmidt, Brzina oslobađanja, Buer (demon), Canopus, Carl Friedrich von Weizsäcker, Cascais, Cassegrainov reflektor, Cavendishev pokus, Centar masa, Centaur (zviježđe), Cerera (patuljasti planet), Cezij, Chandra, Chichén Itzá, Chingichngish, Christiaan Huygens, Christian Doppler, Cirkumpolarna zviježđa, Cirkumstelarna prašina, Cirkumstelarni disk, Crveni div, Crveni patuljak, Crveni pomak, Dalekozor, Dan, Džozer, Decarabia, Degeneracija (fizika), Deklinacija (astronomija), Demokrit, Deneb, Deuterij, Didier Queloz, Diona (mitologija), Dioniz, Divovska eliptična galaktika, Dopplerov efekt, Drakeova jednadžba, Drugi zakon termodinamike, Duša u egipatskoj mitologiji, Dugobazična interferometrija, Dvojna zvijezda, Edmond Halley, Eduard Schönfeld, Edward Charles Pickering, Edward Emerson Barnard, Efemeride, Egipatska mitologija, Ehokardiografija, Eja, Ekliptički koordinatni sustav, Ekstrasolarni planeti, Ekstrasolarni planetni sustav, Elektra, Emisijska maglica, Epsilon Eridani b, Epsilon Eridani c, Eratosten, Estonske eurokovanice, Eter (fizika), Eudoks iz Knida, Europski južni opservatorij, Ezoterija, Feng shui, Fermijev paradoks, Fermion, Fizika, Flamsteedovi objekti, Fotosfera, Frank Watson Dyson, Frizijski konj, Galaksija (razdvojba), Galaktička astronomija, Galaktički koordinatni sustav, Galaktički spiralni krak, Galaktika, Galaktika (razdvojba), GALEX, Galileo Galilei, Gama astronomija, Gama-čestica, Gavran (zviježđe), Geocentrični sustav, Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu, Geopark Papuk, George Fitzgerald Smoot, George Gamow, Gerard Kuiper, Gibanje valova, Giuseppe Piazzi, Gliese 581, Gliese 581 (planetarni sustav), Gliese 581 c, Gliese 581 g, Godina, Godina posvećenog života, Gouldovi objekti, GQ Lupi b, Granična magnituda, Gravitacija, Gravitacijske leće, Gravitacijski valovi, Graviton, Grb Bangladeša, Grb Brazila, Grb Džibutija, Grb Egipta, Grb Filipina, Grb Indonezije, Grb Italije, Grb Kraljevine Jugoslavije, Grb Latvije, Grb Osmanskog Carstva, Grb pape Franje, Grb Pule, Grb Sjeverne Koreje, Grb Slavonije, Grb Svetog Tome i Principa, Grb Turkmenistana, Grb Turske, Grb Turske Republike Sjeverni Cipar, Grb Uzbekistana, Grb Vijetnama, Grb Zete, Grgur iz Nise, Groma, Ha i Xi, Halo tamne tvari, Hans Albrecht Bethe, Hazal Kaya, HD 197036, HD 206610 b, HD 75898, Heinrich Wilhelm Olbers, Helijev bljesak, Heliocentrični sustav, Henry Cavendish, Herbig-Haro objekt, Herman Potočnik Noordung, Hertzsprung-Russellov dijagram, Higgsov bozon, Hiparh, Hiperion (mitologija), Hipernova, Hipotetski Merkurov mjesec, Hoʻolulu, Horizontski koordinatni sustav, Horoskop, Hubbleov zakon, Hvar, IC 1101, IC 4756, Infracrvena astronomija, INTEGRAL, Interferencija valova, Interferometar, Invarijantnost, Ionizirajuće zračenje, Issa, Ivan Nepomuk, Ivica Todorić, Izotopi željeza, Izvanzemaljsko nebo, Jack Steinberger, James Bradley, James Peebles, Jan Hendrik Oort, Janus Pannonius, Jarula, Jednadžba vremena, Jesenska točka, Jirachi, Jocelyn Bell Burnell, Johannes Kepler, John Cromwell Mather, John Seller, John William Strutt Rayleigh, Joseph Hooton Taylor, Joseph von Fraunhofer, Jupiter, Jupiterova masa, Kameleon (zviježđe), Kapela (razdvojba), Kapela (zvijezda), Kauzalnost, Kazimierz Kordylewski, Kemijska peć (zviježđe), Kepler (svemirski teleskop), Kip Stephen Thorne, Klaudije Ptolemej, Knjiga Abrahamova, Kočijaš (zviježđe), Kobilica (zviježđe), Kolonijalizam, Komet, Kometarna maglica, Kompas, Konačna sudbina svemira, Kondriti, Konjska glava (maglica), Kontrakcija, Konvekcija, Korona, Korona (razdvojba), Kosmičko zračenje, Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje, Kozmogonija, Kozmologija, Kozmonaut, Križevci, Kubizam, Kuga u Splitu, Kuglasti skup, Kulminacija, Kutna visina, Kutni promjer, Kvazar, Lažna supernova, Lećasta galaktika, Ledeno doba, Lenormand karte, Leon Lederman, Leptonski broj, Leteća riba (zviježđe), Leticia Calderón, Libido, Linijski spektar, Loža "Sirius", Los Victorinos, Luigi Lombardi, Luks, Luminoznost, Maersk, Maglica, Maglica Plamen, Mala tijela Sunčevog sustava, Mali medvjed, Mali pas, Mali princ, Maori, Maršalci, Marija (majka Isusova), Marsilio Ficino, Masatoshi Koshiba, Maya Indijanci, Međugalaktičko sredstvo, Međunarodna astronomska unija, Međunarodna svemirska postaja, Međuzvjezdana tvar, Međuzvjezdani objekt, Međuzvjezdani prostor, Melvin Schwartz, Meridijanski krug, Messier 103, Messier 104, Messier 11, Messier 12, Messier 18, Messier 36, Messier 40, Meteoroid, Michel Mayor, Michelson-Morleyjev pokus, Mikrometarski vijak, Milankovićevi ciklusi, Milijarda, Mini crna rupa, Mixcoatl, Mizar, Mjerni instrument, Mjesečevi čvorovi, Mjesec, Mjesec (razdoblje), Mjesna skupina, Mliječni put, Močići, Modul, Modul udaljenosti, Morfej, Mu Arae b, Mu Arae c, Mu Arae d, Nastanjiva zona, Navigacija, Nebeska majka, Nebeska mehanika, Nebeska sfera, Nebeski ekvator, Nebeski ekvatorski koordinatni sustav, Nebeski koordinatni sustavi, Nebeski meridijan, Nebeski polovi, Nebo, Neftis, Nepravilna galaktika, Neptunovi pravilni sateliti, Neutrino, Neutrinska astronomija, Neutronska zvijezda, Newtonov zakon gravitacije, NGC 1062, NGC 1113, NGC 1176, NGC 1178, NGC 1183, NGC 122, NGC 123, NGC 1430, NGC 1443, NGC 1446, NGC 1454, NGC 162, NGC 1742, NGC 1932, NGC 1988, NGC 2045, NGC 2142, NGC 2167, NGC 2244, NGC 2542, NGC 2700, NGC 2702, NGC 2705, NGC 2707, NGC 272, NGC 2806, NGC 2871, NGC 2912, NGC 2953, NGC 3002, NGC 3004, NGC 302, NGC 308, NGC 310, NGC 3148, NGC 316, NGC 3210, NGC 3291, NGC 3317, NGC 3339, NGC 3616, NGC 3793, NGC 3797, NGC 3807, NGC 390, NGC 3932, NGC 3948, NGC 400, NGC 4009, NGC 401, NGC 402, NGC 405, NGC 408, NGC 4115, NGC 4170, NGC 4171, NGC 4209, NGC 4315, NGC 4322, NGC 4398, NGC 4471, NGC 4530, NGC 4582, NGC 46, NGC 4768, NGC 4769, NGC 4805, NGC 4824, NGC 4844, NGC 4879, NGC 4891, NGC 506, NGC 5175, NGC 5268, NGC 5310, NGC 5465, NGC 5467, NGC 552, NGC 5565, NGC 5632, NGC 5651, NGC 5658, NGC 5856, NGC 5871, NGC 5901, NGC 6002, NGC 6049, NGC 6199, NGC 6277, NGC 6473, NGC 663, NGC 6633, NGC 6973, NGC 6980, NGC 7100, NGC 7114, NGC 7202, NGC 730, NGC 7327, NGC 733, NGC 7333, NGC 7384, NGC 7388, NGC 7403, NGC 7447, NGC 7486, NGC 7493, NGC 7504, NGC 7522, NGC 7561, NGC 7564, NGC 7748, NGC 7756, NGC 7799, NGC 7815, NGC 7830, NGC 82, NGC 84, NGC 91, NGC 971, Nikola Kopernik, Nikola Miličević (astronom), Niz proton-proton, Niz ugljik-dušik-kisik, Noć, Nobelova nagrada za fiziku, Nova, Nova godina, Nova Rača, Nuklearna energija, Nuklearna fuzija, Nut, Nutacija, Objekti dubokog svemira, Oblaci Kordiljevskog, Odrazna maglica, Odvojeni objekt, Okultacija, Oortov oblak, Opća teorija relativnosti, Ophodno vrijeme, Opservatorij Hvar, Optička astronomija, Optički teleskop, Optika atmosfere, Orbitalna rezonancija, Orfej, Orijentacija, Orionov pojas, Osman (Gundulić), Osvjetljenje, Otac Nebo, Otis Redding, Otvoreni skup (astronomija), Ovan (zviježđe), Palmanova, Palomarski atlas neba, Pan (mitologija), Paralaksa, Pasifaja (mitologija), Patsy Cline, Patuljasta galaktika, Pčelarstvo, Periastron, Perturbiran planet, Petokraka zvijezda, Petra Dugandžić, Pierre-Simon Laplace, Pitagorejska škola, Planet, Planet tame, Planetarij, Planetna maglica, Planetni sustav, Platonova godina, Plavi kasnitelj, Plavi mjehurak, Plazma (fizika), Plejona (mitologija), Plimni rep, Pluton, Pol, Polarna zvijezda, Polovi astronomskih tijela, Polumjesec i zvijezda, Pomrčina, Pomrčina Mjeseca, Pomrčina Sunca, Popis NGC objekata (3000-3999), Popis osnovnih tema u fizici, Populacija I, Populacija II, Populacija zvijezda, Poslanica Kološanima, Povijest astronomije, Povijest dinamike i kinematike, Povijest pčelarstva, Povijest tehnologije, Prečkasta spiralna galaktika, Precesija, Predotkriće, Pregled (astronomija), Primordijalni elementi, Prividna magnituda, Problem Sunčevih neutrina, Projekt Plava knjiga, Proksima Centaura, Proksima Centaura b, Proksima Centaura c, Proljetna točka, Promjenljiva maglica, Promjenljiva zvijezda, Protoplanetni disk, Protozvijezda, Ptice, Pulsar, Pustolovine Milesa Vorkosigana, Radijalna brzina, Radio astronomija, Radioizvori u svemiru, Rainer Weiss, Ravnodnevica, Refrakcija, Refraktorski teleskop, Registan, Rektascenzija, Rendgenska astronomija, Revolucija (razdvojba), Rigel, Robert Hooke, Robert Woodrow Wilson, Rocheova šupljina, Rotacijski period, RR-lirida, RTL (Hrvatska), Ruđer Bošković, Russell Alan Hulse, Sarosov period, Sat (instrument), Satni kut, Saul Perlmutter, Schwarzschildova metrika, Sešat, Sekstant, Sekunda, Sekundarna atmosfera, Selica, Seneka Mlađi, Seoba ptica, Seyfertova galaktika, Sferna astronomija, Siderički dan, Siderički mjesec, Sinkrona rotacija, Sinodički dan, Sinodički mjesec, Sirius, Sjevernjača, Skidi, Smeđi patuljak, SN2016aps, Sol (božica), Solarna masa, Solarni kalendar, Sopdet, Spektakl, Spektar (fizika), Spektralna analiza, Spektrometrija, Spiralna galaktika, Spiralna galaktika veličanstvenog dizajna, Stefan-Boltzmannov zakon, Stjepan Mohorovičić, Stroncij, Stupovi stvaranja, Stvoritelj, Subrahmanyan Chandrasekhar, Sunčev blizanac, Sunčev sustav, Sunčeva baklja, Sunce, Super Mario Galaxy, Superdiv, Supermjehur, Supernova, Svemir, Svemirske struje, Svemirski teleskop James Webb, Svemirsko prostranstvo, Svjetlosno onečišćenje, Svjetlost, T Tauri zvijezda, Tales, Tamna galaktika, Tamna maglica, Tamna tvar, Tehnologija u srednjovjekovnom islamskom svijetu, Teleskop, Temáukel, Teorija relativnosti, Teorija stalnog stanja, Teorije urote o slijetanju na Mjesec, Ticala (galaktike), Tifon, Tijelo (fizika), Tikal, Tom Gehrels, Triton (mjesec), Tropska godina, Trostruka zvijezda, Tsukuyomi, Tycho Brahe, Uanham jezik, Ultraljubičasta astronomija, Ultrasonografija, Ulug-beg, Umjetni elementi, Umjetni izvori svjetla, Unas, Univerzalno vrijeme, Upsilon Andromedae b, Upsilon Andromedae c, Upsilon Andromedae d, Uranija, Uvod u kvantnu mehaniku, V838 Jednoroga, Val, Vega, Vega (razdvojba), Veliki prasak, Venera, Venera 1, Višak infracrvenog, Vidno polje (astronomija), Vila Slovinka, Vis (grad), Visak, Vodeni sat, Vodik, Vrijeme (fizika), Vrući Jupiter, Vukovar, Walter Baade, Walter Maddenbrook, William Alfred Fowler, William Herschel, Williamina Fleming, Wolf-Rayetova zvijezda, Zastava Abhazije, Zastava Dominike, Zastava Filipina, Zastava Maršalovih Otoka, Zastava Pridnjestrovske Moldavske Republike, Zastava Saveznih Država Mikronezije, Zastava Turske, Zastava Turske Republike Sjeverni Cipar, Zastava Uzbekistana, Zastave i grbovi hrvatskih županija, Zeemanov učinak, Zeissov planetarij (Bochum), Zemljina precesija, Zemljina putanja, Zemljopis Irana, Zemljopisne karte, Zenit, Zenitna daljina, Zeus, Zhurong, Zimski trokut, Zodijačka svjetlost, Zona izbjegavanja, Zviježđe, Zvijezda (razdvojba), Zvijezda bjegunica, Zvijezda spektralne crte, Zvizda, Zvjezdan, Zvjezdana asocijacija, Zvjezdana godina, Zvjezdana skupina, Zvjezdani atlas, Zvjezdani Grad, Zvjezdani katalog, Zvjezdani oblak, Zvjezdani potok, Zvjezdani sustav, Zvjezdani vjetar, Zvjezdorodna galaktika, 2 Pallas, 4179 Toutatis, 5 Astraea, 50 Cassiopeiae, 51 Pegasi b, 6 Hebe. Proširite indeks (721 više) » « Stisni indeks

Abd al-Rahman al-Sufi

arap. ''Kitāb al-kawākib al-thābita al-musawwar'', 964.) Abd al-Rahman al-Sufi, latinizirano Azophi (Ray, danas južno predgrađe Teherana, 7. prosinca 903. – Širaz, 25. svibnja 986.), perzijski astronom i matematičar.

Novi!!: Zvijezda i Abd al-Rahman al-Sufi · Vidi više »

Aberacija

* aberacija (lat. aberratio: skretanje s puta) je kretanje, odstupanje od smjera, od općih svojstava, od uobičajenog reda ili norme; zastranjenje.

Novi!!: Zvijezda i Aberacija · Vidi više »

Aberacija svjetlosti

brzini svjetlosti. Kut pod kojim se vidi zvijezda ''φ'' se razlikuje od stvarnog kuta ''θ''. Aberacija svjetlosti je u astronomiji prividna promjena položaja nebeskog tijela koje se javlja kao posljedica rotacije Zemlje oko Sunca i oko svoje osi, kombiniranog s brzinom širenja svjetlosti u medijima različitoga indeksa loma.

Novi!!: Zvijezda i Aberacija svjetlosti · Vidi više »

Abiogeneza

Abiogeneza ili biopoeza prirodni je proces nastanka života iz nežive materije kao što su jednostavni organski spojevi.

Novi!!: Zvijezda i Abiogeneza · Vidi više »

Abu Hanifa Dinavari

Abu Hanifa Dinavari (perz. ابوحنیفه احمد بن داوود دینوری; puno ime: Abu Hanifa Ahmad ibn Davud Dinavari, 828. – 896.) je bio kurdski znanstvenik koji je pisao brojna djela na području astronomije, poljoprivrede, botanike, metalurgije, geografije, matematike i povijesti.

Novi!!: Zvijezda i Abu Hanifa Dinavari · Vidi više »

Adam Riess

Adam Riess, punim imenom Adam Guy Riess (Washington, 16. prosinca 1969.), američki astrofizičar.

Novi!!: Zvijezda i Adam Riess · Vidi više »

Adaptacija oka

Prikaz adaptacije oka. Presjek kroz ljudsko oko. očne leće. Adaptacija oka je sposobnost oka da se prilagodi promjenama jakosti (intenziteta) svjetlosti, pri čemu adaptacija na mrak teče mnogo sporije nego adaptacija na svjetlost.

Novi!!: Zvijezda i Adaptacija oka · Vidi više »

Aim (demon)

Ilustracija Aima u djelu ''Dictionnaire Infernal'' (1863.) Aim, Aym ili Haborin, prema demonologiji, dvadeset i treći duh Goecije koji vodi dvadeset i šest legija demona.

Novi!!: Zvijezda i Aim (demon) · Vidi više »

Aktivna galaktika

galaktike zbog jake snage gravitacijske leće. eliptičnu galaktiku. Seyfertovih galaktika. sinhrotronskog zračenja. Aktivna galaktika je galaktika koja snažno zrači elektromagnetske valove (snažnije nego što je zbroj zračenja svih njihovih zvijezda) zbog procesa koji se zbiva u njihovoj jezgri.

Novi!!: Zvijezda i Aktivna galaktika · Vidi više »

Al-Biruni

Al-Biruni Al-Birunijeva ilustracija pomrčine mjeseca Abu Rayhan al-Biruni (Beruniy, Uzbekistan, 973. – Gazni, Afganistan, oko 1050.) - iranski učenjak i polimat u doba islamskoga zlatnoga doba.

Novi!!: Zvijezda i Al-Biruni · Vidi više »

Albert Abraham Michelson

Albert Abraham Michelson (Strzelno, Poljska, 19. prosinca 1852. – Pasadena, Kalifornija, 9. svibnja 1931.), američki fizičar poljskog porijekla.

Novi!!: Zvijezda i Albert Abraham Michelson · Vidi više »

Albert Einstein

Fotoelektrični učinak također pokazuje dualizam: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izlijeću na desnu stranu. elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Albert Einstein (Ulm, 14. ožujka 1879. – Princeton, New Jersey, 18. travnja 1955.) bio je teorijski fizičar, prema jednom izboru najveći fizičar uopće.

Novi!!: Zvijezda i Albert Einstein · Vidi više »

Aldebaran

Aldebaran (α Tauri) je najsjajnija zvijezda u zviježđu Bik.

Novi!!: Zvijezda i Aldebaran · Vidi više »

Alfa Centaura

Alfa Centaura ili Alpha Centauri (α Centauri/α Cen, Rigil Kentaurus, Toliman) je višestruka i najsjajnija zvijezda južnog zviježda Centaur, te treća najsjajnija zvijezda na našem nebu, prividne magnitude – 0,27.

Novi!!: Zvijezda i Alfa Centaura · Vidi više »

Almukantar

Nebeska sfera sa zenitom i almukantarom označena crvenom bojom, obzor u zelenoj boji i staza zvijezda ili Sunca u plavoj boji. Almukantar (almukantarat, atitudna paralela) je kružnica na nebeskoj sferi, usporedna s obzorom.

Novi!!: Zvijezda i Almukantar · Vidi više »

Alnilam

Аlnilam (ε Orionis) jedna je od tri zvijezde iz Orionovog pojasa i nalazi se u centru, između Mintake i Alnitake.

Novi!!: Zvijezda i Alnilam · Vidi više »

Altair

Altair (α Aquilae) je bijela zvijezda u zviježđu Orla, prividne veličine 0,77, udaljena 16,8 godina svjetlosti od nas.

Novi!!: Zvijezda i Altair · Vidi više »

Amalteja (mitologija)

Jacob Jordaens, Zeusovo djetinjstvo Amalteja (Amalteia), u grčkoj mitologiji koza, koju je Zeus kao dijete na Kreti sisao i zato je kasnije uvrstio među zvijezde.

Novi!!: Zvijezda i Amalteja (mitologija) · Vidi više »

Amaterska astronomija

Perzeida. Malom medvjedu. Zviježđe Orion. Zimski trokut (crveno) i Zimski šesterokut (plavo). Zodijak ili '''životinjski krug''' čine 13 zviježđa kroz koje Sunce prividno prolazi tijekom godine. Astronom amater je osoba koja se bavi astronomijom bez neke izravne novčane naknade, za razliku od profesionalca astronoma koji za isti posao dobiva plaću.

Novi!!: Zvijezda i Amaterska astronomija · Vidi više »

Anđeli u islamu

Prorok Muhamed se na svome putovanju nebeskim sferama, Miradžu, susreo s brojnim različitim melecima (anđelima) Anđeli u islamu se nazivaju melecima (arap. الملك, al-malak, tur. melek, što znači "poslanik").

Novi!!: Zvijezda i Anđeli u islamu · Vidi više »

Andrija Mohorovičić

Andrija Mohorovičić (Volosko kraj Opatije, 23. siječnja 1857. – Zagreb, 18. prosinca 1936.), hrvatski geofizičar, ali i istaknuti hrvatski znanstvenik na području meteorologije i seizmologije, s kraja 19. i početka 20. stoljeća.

Novi!!: Zvijezda i Andrija Mohorovičić · Vidi više »

Andromeda (galaktika)

Andromeda (Messier 31, M31 ili NGC 224) je spiralna galaktika, udaljena 2,538 milijuna svjetlosnih godina od nas i nalazi se u zviježđu Andromeda.

Novi!!: Zvijezda i Andromeda (galaktika) · Vidi više »

Anthony Hewish

dugobazičnoj interferometriji. gama-zrake koje dolaze s pulsara Vela. Anthony Hewish (Fowey, 11. svibnja 1924.), britanski radioastronom.

Novi!!: Zvijezda i Anthony Hewish · Vidi više »

Antun Padovanski

Sv.

Novi!!: Zvijezda i Antun Padovanski · Vidi više »

Apsida (astronomija)

Zemlje) 2. Perihel planeta 3. Sunce. Sunčevog sustava. hiperboli E i napustila bi Zemlju. Apsida (kasnolat. absida, apsida apsida, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.

Novi!!: Zvijezda i Apsida (astronomija) · Vidi više »

Apsorpcija

Bez opisa.

Novi!!: Zvijezda i Apsorpcija · Vidi više »

Apsorpcijska spektroskopija

Primjer primjene apsorpcione spektroskopije: apsorpcijskog spektar atmosfere planete izvan Sunčevog sustava - vidljiva je natrijova linija. valne duljine 589 nanometara D2 (lijevo) i 590 nanometara D1 (desno), korištenjem fitilja i plamena koji se natapa slanom vodom. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Fraunhoferove linije: spektar plavog neba, u blizini obzora, oko 3 do 4 sata poslijepodne, na čistom nebu. Apsorpcijska spektroskopija se odnosi na spektroskopske tehnike koje mjere apsorpciju zračenja, nastalu zbog interakcije s uzorkom, kao funkciju frekvencije ili valne duljine.

Novi!!: Zvijezda i Apsorpcijska spektroskopija · Vidi više »

Arbatel de magia veterum

Izdanje ''Arbatela'' iz 1575. godine Magijski Arbatel (lat. Arbatel de magia veterum) je magijski priručnik tiskan u Baselu 1575. godine.

Novi!!: Zvijezda i Arbatel de magia veterum · Vidi više »

Aristarh sa Samosa

Pogled na krater Aristarh (lijevo) i Herod (desno) Djelomična pomrčina Mjeseca. Aristarh sa Samosa (starogrčki Ἀρίσταρχος, latinski Aristarchus); 310. pr. Kr. - oko 230. pr. Kr.) grčki astronom i matematičar, rođen na otoku Samosu. Bio je prvi čovjek koji je zastupao heliocentrični sustav Sunčevog sustava, koji u središte poznatog svemira postavlja Sunce. U pogledu na to bio je pod utjecajem pitagorejca Filolaja iz Krotona, ali je, nasuprot njemu, "središnju vatru" poistovjetio sa Suncem. Međutim astronomske su mu ideje odbačene u korist geocentričnih teorija Aristotela i Ptolomeja, sve dok ih skoro 1800 godina kasnije nije uspješno oživio Nikola Kopernik, a razradili i proširili Johannes Kepler i Isaac Newton. Kada promatramo Sunce ono izgleda poput kugle kutnog promjera oko 0.5°. Kada bismo nogometnu loptu postavili na udaljenost od 50 metara, ona bi točno pokrivala Sunčevu ploču, pa možda stoga i nije čudno da su prva razmišljanja o Suncu vjerojatno vodila zaključku da se radi o običnoj vatrenoj lopti, prilično male veličine. Aristarh je najvjerojatnije bio prvi čovjek koji je shvatio da je Sunce u stvarnosti mnogo veće. Na temelju opažanja procijenio je relativne udaljenosti Mjeseca i Sunca od Zemlje, te omjere njihova obujma ili volumena. Sunce je našao većim od Zemlje, a Mjesec manjim. Izostanak paralakse i nepromjenjivi je raspored zvijezda tumačio njihovom velikom udaljenošću. Mjesečev krater Aristarh nosi ime u njegovu čast.

Novi!!: Zvijezda i Aristarh sa Samosa · Vidi više »

Arktur

Arktur ili Arcturus (α Bootes) je najsjajnija zvijezda sjevernog neba u zviježđu Volar.

Novi!!: Zvijezda i Arktur · Vidi više »

Arno Allan Penzias

Arno Allan Penzias (München, 26. travnja 1933.), američki astrofizičar njemačkog podrijetla.

Novi!!: Zvijezda i Arno Allan Penzias · Vidi više »

Aspekt

Aspekt (lat. aspectus: pogled) može značiti.

Novi!!: Zvijezda i Aspekt · Vidi više »

Aspekt (astrologija)

natalne karte, označeni različitim bojama i simbolima Aspekt, kut planeta, u astrologiji, kut između dvaju planeta (uključujući nebeska tijela Sunce i Mjesec) promatran sa Zemlje, te između planeta i određenih zvijezda stajačica, odnosno uzlaznih ili silaznih Mjesečevih čvorova.

Novi!!: Zvijezda i Aspekt (astrologija) · Vidi više »

Asteroidi

Asteroid 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, a to je bio prvi mjesec koji je bio otkriven kod asteroida. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa. Najveći planetoid s gornje slike 4 Vesta (lijevo), s patuljastim planetom 1 Ceres (u sredini) i Zemljinim Mjesecom (desno) prikazanim u mjerilu. Hubbleove snimke 1 Ceresa. 951 Gaspra je prvi planetoid koji je bio uslikan iz blizine. Veličina prvih 10 otkrivenih planetoid u usporedbi s Mjesecom: 1 Ceres, 2 Pallas, 3 Juno, 4 Vesta, 5 Astraea, 6 Hebe, 7 Iris, 8 Flora, 9 Metis i 10 Hygiea. Površina planetoida 4 Vesta izbrazdana kraterima. 253 Mathilde je C - planetoid ili ugljikov planetoid, duljine je ono 50 kilometara, koji na sebi ima krater velik skoro polovicu duljine. Fotografija je snimljena 1997. sa svemirske letjelice ''NEAR Shoemaker''. date.

Novi!!: Zvijezda i Asteroidi · Vidi više »

Astracija

Astracija je ciklički proces koji uključuje integraciju međuzvjezdane tvari u novoformirane zvijezde, njegovo pretvaranje u teže elemente nuklearnom fuzijom u jezgrama zvijezda, te vraćanje u međuzvjezdani prostor eksplozijom supernove ili nekim sličnim procesom.

Novi!!: Zvijezda i Astracija · Vidi više »

Astrofizika

Astrofizika je dio astronomije koji se bavi proučavanjem fizike svemira uključujući luminozitet, gustoću, temperaturu i kemijski sastav zvijezda, nastanak i evoluciju galaksija, svojstva međuzvjezdanog prostora, fizikalnu kozmologiju, svojstva crnih rupa i drugih pojava na nebu.

Novi!!: Zvijezda i Astrofizika · Vidi više »

Astrofotografija

Zviježđe Labud snimljeno klasičnim srednjeformatnim fotoaparatom ukupnog vremena ekspozicije preko dva sata. Astrofotografija je fotografiranje noćnog neba i nebeskih tijela kao što su planeti, zvijezde, maglice i galaksije.

Novi!!: Zvijezda i Astrofotografija · Vidi više »

Astrognozija

Malom medvjedu. Zviježđe Orion. Zimski trokut (crveno) i Zimski šesterokut (plavo). Zodijak ili '''životinjski krug''' čine 13 zviježđa kroz koje Sunce prividno prolazi tijekom godine. galaktike s dvama dugačkim zvjezdanim krakovima i prečkom. Potpuna pomrčina Mjeseca snimljena 9. studenoga 2003. α Kentaura. Astrognozija (od starogrč. ἀστήρ: zvijezda i γνῶσις: znanje) je grana astronomije koja se bavi prepoznavanjem zvijezda i zviježđa te drugih nebeskih tijela na nebu, orijentacijom s pomoću zvijezda, a i vještina u uočavanju odabranih tijela (dvojnih zvijezda, maglica, zvjezdanih skupina i drugog).

Novi!!: Zvijezda i Astrognozija · Vidi više »

Astrolab

Astrolab iz 16. stoljeća. Astrolab (lat. Astrolabium) je povijesni astronomski instrument za mjerenje kutova koji su koristili klasični astronomi i astrolozi.

Novi!!: Zvijezda i Astrolab · Vidi više »

Astrometrija

reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. 150 mm Maksutov–Cassegrain teleskop (katadiopter). cirkumpolarne zvijezde. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Novi!!: Zvijezda i Astrometrija · Vidi više »

Astronaut

Bruce McCandless II, američki astronaut, u šetnji svemirom (1984.) Astronaut (+) ili kozmonaut (rus. космона́вт) je osoba obučena, u programu leta u svemir, za zapovijedanje, upravljanje, ili služenje kao član posade na svemirskoj letjelici.

Novi!!: Zvijezda i Astronaut · Vidi više »

Astronavigacija

Pomorski sekstant Astronavigacija tehnika je navigacije, koja koristi liniju vidljivosti ili kutna mjerenja između nebeskih tijela (sunca, mjeseca, planeta ili zvijezda) i vidljivog horizonta.

Novi!!: Zvijezda i Astronavigacija · Vidi više »

Astronomia nova

Naslov Keplerove knjige ''Astronomia nova'' (1609). Astronomia Nova prvo je pisano djelo njemačkog astronoma Johannesa Keplera.

Novi!!: Zvijezda i Astronomia nova · Vidi više »

Astronomija

Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.

Novi!!: Zvijezda i Astronomija · Vidi više »

Astronomski instrumenti

reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. Njemačka ekvatorska montaža. azimutskoj montaži. Najveći optički teleskop na svijetu je europski Vrlo veliki teleskop (VLT) u Čileu. Čine ga četiri 8,2 metarska teleskopa. Najveći je Sunčev teleskop McMath-Pierce (eng. ''McMath-Pierce Solar Telescope'') promjera 1.6 metra. Najveći refraktorski teleskop, s objektivom promjera 102 cm, ima Zvjezdarnica Yerkes u SAD-u. Meridijanski krug u Kuffnerovoj zvjezdarnici u Beču. Veliki Newtonov reflektor. Najveći je satelitski reflektorski teleskop Hubbleov svemirski teleskop, sa zrcalom promjera 2,4 metra. Svemirski teleskop Hubble je katadiopter tipa Ritchey-Chrétien. Gregorian teleskop iz 1735. Cassegrainov reflektor. Schmidt-Cassegrainov katadiopter. Fotometar. Michelson interferometar. Vrlo jednostavni spektroskop koji se zasniva na prizmi. Najveći upravljivi radio teleskop (radio teleskop s pomičnom antenom) promjera 110 metara, nalazi se u Green Banku, SAD (Green Bank radio teleskop). Socorru, SAD. dozimetru. gama astronomije treba biti iz svemira. gama zračenje za istraživanje svemira. astročestične fizike. Promatračnica Chandra unutar teretnog prostora Space Shuttlea. rendgenskog zračenja. ultraljubičastom području sve do 10 milijardi godina u prošlost. Boeing 747 - zvjezdarnica ili Stratosferska zvjezdarnica za infracrvenu astronomiju (SOFIA). Sateliti za opažanje Sunca SOHO. NASA-in infracrveni svemirski teleskop lansiran 14. prosinca 2009. i ugašen 17. veljače 2011. Astronomski instrumenti su mjerni instrumenti za praćenje položaja nebeskih tijela na nebeskoj sferi i svih vrsta zračenja koja od njih pristižu.

Novi!!: Zvijezda i Astronomski instrumenti · Vidi više »

Astronomski objekt

Pod pojmom astronomskih objekata ili nebeskih tijela podrazumijevamo sve objekte u svemiru: zvijezde, planete, asteroide, prirodne satelite.

Novi!!: Zvijezda i Astronomski objekt · Vidi više »

Astronomski satelit

Suncu u kolovozu 2012., snimljene sa satelita za opažanje Sunca SDO (akronim za eng. ''Solar Dynamics Observatory''). Hubbleov svemirski teleskop. rendgenskog zračenja. svemirskim teleskopom Spitzer. Astronomski satelit (od lat. satelles, genitiv satellitis: pratilac, pomoćnik) je svemirska letjelica u putanji (orbiti) oko Zemlje ili drugih nebeskih tijela koje služe za astronomska opažanja, najčešće bilježenjem elektromagnetskih valova.

Novi!!: Zvijezda i Astronomski satelit · Vidi više »

Atahensic

Atahensic (Ataensic; Sky Woman; Baka Mjesec, žena koja je pala s neba), Nebeska žena je irokeška boginja majka, koja je sišla na zemlju propadajući kroz rupu na nebu.

Novi!!: Zvijezda i Atahensic · Vidi više »

Atlas

Atlas može značiti.

Novi!!: Zvijezda i Atlas · Vidi više »

Atmosfera

Zemljine atmosfere. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. vjetrova na Zemlji. Polarni stratosferski oblaci. visinom. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Novom Meksiku Atmosfera (grč. ἀτμός: dah, para + sfera) je plinoviti omotač oko Zemlje ili nekog drugog nebeskog tijela.

Novi!!: Zvijezda i Atmosfera · Vidi više »

Atmosferska refrakcija

Zemaljskom refrakcijom vidljivi se obzor proširuje za 5 do 6%. Zalazak Sunca se vidi iako je Sunce već zašlo. Skica pokazuje pomak slike Sunca kod izlaska i zalaska Sunca. refleksije od više izvora i stvara složenu sliku koja se brzo izmjenjuje, rasteže i savija. Zemljinoj atmosferi. Slika Mjeseca djelomično zasjenjena Zemljinskom atmosferom, snimljena iz svemirske letjelice "Discovery". Vidljivi oblik Mjeseca u donjem dijelu više nije kružan zbog atmosferskog loma svjetlosti. access-date.

Novi!!: Zvijezda i Atmosferska refrakcija · Vidi više »

Atomska jezgra

Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1.) atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što predstavlja u ovom slučaju defekt mase. 2.) jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što je opet defekt mase. 3.) dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. vremena; vrijeme poluraspada ''T½.

Novi!!: Zvijezda i Atomska jezgra · Vidi više »

Azimut

zenitnom daljinom.

Novi!!: Zvijezda i Azimut · Vidi više »

Šum

Promet često stvara šumove. Zrakoplov iznad Londona. Buka je vrlo glasni, čovjeku neugodni, čak i bolni zvuk. Elektronska cijev je česti izvor električnog šuma. Šum je skup različitih zvučnih i nadzvučnih valova izazvanih vibracijama u nekom sredstvu (na primjer zraku) s kontinuiranim, vremenski nestalnim spektrom.

Novi!!: Zvijezda i Šum · Vidi više »

Žena Apokalipse

"Žena Apokalipse" naziv je koji se odnosi na lik opisan u biblijskoj knjizi Otkrivenje.

Novi!!: Zvijezda i Žena Apokalipse · Vidi više »

Žiroskop

Žiroskop. Shematski prikaz žiroskopa. balističkom projektilu IRBM S3. Precesija zvrka ili žiroskopa. Žiroskop koji je izumio Léon Foucault 1852. Bohnenbergov uređaj iz 1810. Žiroskop ili giroskop (grč. γῦρος: krug ili γυρός: okrugao, zaobljen) je mjerni instrument kojemu je glavni dio zvrk.

Novi!!: Zvijezda i Žiroskop · Vidi više »

Životi i mišljenja znamenitih filozofa

Prva stranica izdanja iz 1594. godine Životi i mišljenja znamenitih filozofa je kompilacija životopisa antičkih grčkih filozofa koju je u 3. stoljeću pr. Kr. napisao Diogen Laertije.

Novi!!: Zvijezda i Životi i mišljenja znamenitih filozofa · Vidi više »

Četverostruka zvijezda

Četverostruka zvijezda je zvjezdani sustav koji čine četiri gravitacijski vezane zvijezde.

Novi!!: Zvijezda i Četverostruka zvijezda · Vidi više »

Čistilište

»Alegorija Čistilišta« (Giovanni Bellini, Firenca, Galleria degli Uffizi.) Čistilište (latinski: purgatorium) je naziv za čišćenje duše nakon smrti, s ciljem postizanja svetosti potrebne za ulazak u raj.

Novi!!: Zvijezda i Čistilište · Vidi više »

Čudotvorna medaljica

235px Čudotvorna medaljica je predmet kojeg katolici nose oko vrata s ciljem dobivanja milosti.

Novi!!: Zvijezda i Čudotvorna medaljica · Vidi više »

Čuvarkuća

Čuvarkuća (lat. Sempervivum) sadrži preko 40 vrsta (47) sukulenata iz porodice tustikovki koji imaju oblik rozete, porijeklom iz Europe, istočne Azije i sjeverne Afrike.

Novi!!: Zvijezda i Čuvarkuća · Vidi više »

Édouard Roche

Édouard Roche (17. listopada 1820. – 27. travnja 1883.) bio je francuski astronom i matematičar, najpoznatiji po svojim radovima u nebeskoj mehanici.

Novi!!: Zvijezda i Édouard Roche · Vidi više »

Baadeov prozor

Kumovoj slami. Baadeov prozor (eng. Baade's Window, fra. Fenêtre de Baade, rus. Окно Бааде) je dio neba s odnosno malom količinom međuzvjezdane prašine duž crte gledanja sa Zemlje.

Novi!!: Zvijezda i Baadeov prozor · Vidi više »

Babilonska astronomija

Amisadukina Venerina tablica iz Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Klaudije Ptolomej Hiparh Ploča s klinastim pismom Aleksandar Veliki Babilonska astronomija se smatra, prema nekim znanstvenicama, kolijevkom moderne astronomije.

Novi!!: Zvijezda i Babilonska astronomija · Vidi više »

Bailyevi biseri

Bailyevi biseri fotografirani su 4 sekunde prije potpune pomrčine Sunca od 21. kolovoza 2017. godine. Bailyevi biseri, ili efekt dijamantnog prstena, su sjajni izlomljeni svjetlosni prsten oko Mjesečeve ploče koji se može opaziti kod centralnih pomrčina Sunca, a nastaje zbog Mjesečevih brda koja stvaraju nepravilni rub Mjesečeve vidljive ploče.

Novi!!: Zvijezda i Bailyevi biseri · Vidi više »

Barry Clark Barish

Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Barry Clark Barish ili Barry Barish (Omaha, Nebraska, 27. siječnja 1936.), američki fizičar.

Novi!!: Zvijezda i Barry Clark Barish · Vidi više »

Bayerovi objekti

Bayerovi objekti odnosno Bayerovo označavanje je vrsta označavanja zvijezda kojom se zvijezdu označi grčkim slovom iza kojeg dolazi genitiv latinskog imena njena matična zviježđa.

Novi!!: Zvijezda i Bayerovi objekti · Vidi više »

Berilij

Berilij je dvovalentan, u prirodi se može naći samo u spoju s drugim elementima, u mineralima.

Novi!!: Zvijezda i Berilij · Vidi više »

Beros

Beros (akadski: Bēl-rē'ušu, prevedeno „Bel je njegov pastir“, grčki Βήρωσσος, Berossos) (oko 340. – 270. pr.Kr.)Becker, Udo, Leksikon astrologije, str.

Novi!!: Zvijezda i Beros · Vidi više »

Betelgez

Betelgez, poznata i kao α Orionis je velika zvijezda u zviježđu Orion.

Novi!!: Zvijezda i Betelgez · Vidi više »

Betlehemska zvijezda

Giotto: Poklon kraljeva. Vidi se i betlehemska zvijezda Betlehemska zvijezda, rjeđe i Božićna zvijezda, nebeska je pojava, koja se spominje u Evanđelju po Mateju (Mt 2, 1-13), kada su se tri kralja s istoka pojavila u Jeruzalemu raspitujući se, gdje se rodio Isus.

Novi!!: Zvijezda i Betlehemska zvijezda · Vidi više »

Biodinamička poljoprivreda

Biodinamička poljoprivreda ili biološko-dinamička poljoprivreda je vid poljoprivrede temeljen na idejama Rudolfa Steinera.

Novi!!: Zvijezda i Biodinamička poljoprivreda · Vidi više »

Blazar

Umjetničko viđenje blazara. eliptičnu galaktiku. Blazar (eng. blazar) je aktivna galaktika nalik kvazaru kojoj je jedan od izbačaja plina (relativistički brzih čestica brzina bliskih brzini svjetlosti) usmjeren prema Zemlji.

Novi!!: Zvijezda i Blazar · Vidi više »

Bljeskovita zvijezda

Proksime Centaure (desno). Dvije svijetle zvijezde su (lijevo) Alfa Centaura A i (desno) Alfa Centaura B. Jedva vidljiva crvena zvijezda u središtu crvenog kruga je Proksima Centaura. Bljeskovita zvijezda je crveni patuljak koji povremeno u sekundi poveća svoj sjaj i vrati se na uobičajenu emisiju u nekoliko minuta.

Novi!!: Zvijezda i Bljeskovita zvijezda · Vidi više »

Božić

Božić, liturgijski Rođenje Gospodinovo (lat. Natalis Domini, Dies Natalis Christi - Dan Rođenja Kristova) tj.

Novi!!: Zvijezda i Božić · Vidi više »

Božićni kolači

Božićni kolači Božićni kolači su slastice koje se tradicionalno peku za Božić.

Novi!!: Zvijezda i Božićni kolači · Vidi više »

Boeing 737

Boeing 737 je putnički zrakoplov američkog proizvođača Boeinga.

Novi!!: Zvijezda i Boeing 737 · Vidi više »

Brian Schmidt

Brian Schmidt, punim imenom Brian Paul Schmidt (Missoula, Montana, 24. veljače 1967.), australski astrofizičar.

Novi!!: Zvijezda i Brian Schmidt · Vidi više »

Brzina oslobađanja

hiperboli E i napustila bi Zemlju. jednoliko ubrzanog gibanja sa smjerom prema središtu kruženja. Zemljinom vrtnjom. m/s ili 7,91 km/s. Ta se brzina zove i '''prvom kozmičkom brzinom'''. Sunčeve gravitacije i napusti Sunčev sustav. Brzina oslobađanja ili druga kozmička brzina je brzina kojom se moraju lansirati svemirske letjelice (međuplanetarne sonde) na putu od Zemlje k Mjesecu i planetima Sunčeva sustava.

Novi!!: Zvijezda i Brzina oslobađanja · Vidi više »

Buer (demon)

Goecija: Mali ključ kralja Salomona'' (1904.) Buer, u demonologiji, deseti demon Goecije koji ima zapovjedništvo nad pedeset legija.

Novi!!: Zvijezda i Buer (demon) · Vidi više »

Canopus

Canopus (α Car / α Carinae / Alfa Carinae, hr. Kanop) je zvijezda iz konstelacije Kobilica, druga najsjajnija zvijezda na nebu.

Novi!!: Zvijezda i Canopus · Vidi više »

Carl Friedrich von Weizsäcker

Sunca ili manjih. Znanstvenike je oduvijek zanimalo odakle silna Sunčeva energija. komore na mjehuriće prvi puta je otkriven neutrino 13. prosinca 1970. Neutrino je udario proton u vodikovom atomu. Sraz se vidi na desnoj strani, gdje se sijeku 3 linije. Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. atomskih jezgri. Prikaz CNO I niza (niz ugljik-dušik-kisik). Carl Friedrich von Weizsäcker (Kiel, 28. lipnja 1912. – Starnberg, 28. travnja 2007.), njemački fizičar i filozof.

Novi!!: Zvijezda i Carl Friedrich von Weizsäcker · Vidi više »

Cascais

Cascais je grad od 35.681 stanovnika i istoimena općina u sredini Portugala od 205 117 stanovnika, u Regiji Lisabon, administrativni centar istoimenog distikta Cascais.

Novi!!: Zvijezda i Cascais · Vidi više »

Cassegrainov reflektor

svjetlosnih zraka kod Cassegrainovog reflektora. Amaterski Schmidt-Cassegrain teleskop na ekvatorijalnoj montaži. http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Goto-teleskop.jpg Cassegrainov reflektor je dalekozor nazvan po francuskom svećeniku Laurentu Cassegrainu (oko 1629. — 1. rujna 1693.), koji ga je izumio 1672.

Novi!!: Zvijezda i Cassegrainov reflektor · Vidi više »

Cavendishev pokus

torzijske vage u Cavendishovom pokusu. grede. Njihova slaba privlačnost prema ostalim loptama postavljenim uzduž grede bila je prepoznatljiva po progibu koji je stvarala. Detalj pokazuje krak torzijske vage (''m''), veliku olovnu kuglu (''W''), malu olovnu kuglu (''x''), i izolirajuću kutiju (''ABCDE''). Cavendishov pokus ili Cavendishov eksperiment, koji je izveo od 1797.

Novi!!: Zvijezda i Cavendishev pokus · Vidi više »

Centar masa

ravnoteže: igračka će ostati u ravnoteži samo ako se prst nalazi točno ispod centra mase. kosine ako reakcija podloge nije u istoj liniji s težištem (u ovom slučaju i centra mase) dolazi do prevrtanja. Centar masa, centar mase ili središte mase je točka koja se nalazi na prosječnoj udaljenosti od svih čestica nekog sustava ili pojedinih čestica tijela, hvatište ukupne vanjske sile koja djeluje na sustav čestica ili na tijelo.

Novi!!: Zvijezda i Centar masa · Vidi više »

Centaur (zviježđe)

Centaur ili Kentaur (lat. Centaurus, oznaka: Cen) je veliko zviježđe južnoga neba koje se nalazi između zviježđa Jedro, Kobilice, Križa, Muhe, Sisaljke, Šestara, Vodene zmije (ženske) i Vuka.

Novi!!: Zvijezda i Centaur (zviježđe) · Vidi više »

Cerera (patuljasti planet)

Cerera (lat. Cerēs), službene oznake 1 Ceres i simbol, je patuljasti planet, najveći asteroid asteroidnog pojasa, te ujedno prvi otkriveni asteroid.

Novi!!: Zvijezda i Cerera (patuljasti planet) · Vidi više »

Cezij

Cezij Raspadanje cezija-137 To je meki, srebrno zlatni alkalijski metal, s talištem na 28 °C, što ga čini jednim od pet metala elemenata koji su tekući na sobnim temperaturama.

Novi!!: Zvijezda i Cezij · Vidi više »

Chandra

Promatračnica X-zraka Chandra Chandra je NASA-ina promatračnica X-zraka.

Novi!!: Zvijezda i Chandra · Vidi više »

Chichén Itzá

Chichén Itzá (jukatanski majanski: Chi'ch'èen Ìitsha, što znači „Na zdencu čarobnjaka vode”) bila je veliki pretkolumbovski grad Maya, koji je od 10.

Novi!!: Zvijezda i Chichén Itzá · Vidi više »

Chingichngish

Chingichngish (Chinigchinich; također se piše Chung-itch'-nish ili Chin-ig-chin-ich), Glavni bog kojeg su obožavali Luiseñosi, a koji je postao istaknut nakon smrti Wiyota.

Novi!!: Zvijezda i Chingichngish · Vidi više »

Christiaan Huygens

Christiaan Huygens (Haag, 14. travnja 1629. – Haag, 8. srpnja 1695.), nizozemski astronom, matematičar i fizičar.

Novi!!: Zvijezda i Christiaan Huygens · Vidi više »

Christian Doppler

gibanju njihova izvora ili promatrača. Christian Doppler, punim imenom Christian Johann Doppler (Salzburg, 29. studenog 1803. - Venecija, 17. ožujka 1853.), austrijski fizičar i matematičar.

Novi!!: Zvijezda i Christian Doppler · Vidi više »

Cirkumpolarna zviježđa

Kasiopeje tokom 24 sata, te Sjevernjača između njih koja se prividno skoro ne pomiče.) Sjevernjača i cirkumpolarna zviježđa na fotografiji koja se snimala nekoliko sati (ekspozicija). Što su zvijezde bliže Sjevernjači, to prividno u toku noći pređu manji put (manji krugovi na slici). Cirkumpolarna zviježđa su zviježđa smještena oko sjevernog nebeskog pola koja vidimo uvijek iznad obzora (horizonta).

Novi!!: Zvijezda i Cirkumpolarna zviježđa · Vidi više »

Cirkumstelarna prašina

Cirkumstelarna prašina (protoplanetna prašina) je svemirska prašina oko zvijezde.

Novi!!: Zvijezda i Cirkumstelarna prašina · Vidi više »

Cirkumstelarni disk

Cirkumstelarni disk (eng circumstellar disc) je nakupina tvari oblika torusa, palačinke ili prstena.

Novi!!: Zvijezda i Cirkumstelarni disk · Vidi više »

Crveni div

Usporedba dimenzija crvenog diva Arktura i našeg Sunca. Crveni div je zvijezda s malom ili umjerenom masom koja se nalazi na kraju svoje evolucije.

Novi!!: Zvijezda i Crveni div · Vidi više »

Crveni patuljak

Umjetničko viđenje izgleda crvenog patuljka. Dojam jednog umjetnika: planet koji kruži oko crvenog patuljka. Svemirskog teleskopa Hubble. Barnardovu zvijezdu. Crveni patuljak je zvijezda 2 do 10 puta manje mase od Sunca, površinske temperature od 2 500 do 3 800 K.

Novi!!: Zvijezda i Crveni patuljak · Vidi više »

Crveni pomak

Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). Sunčevim (lijevo). Dopplerova učinka i radara može odrediti brzina kretanja vozila. Dopplerov učinak se može primijetiti i kod kretanja labuda po vodi (valovi na vodi). Crveni pomak je pomak spektralnih linija svjetlosti (povećanje valnih duljina) prema crvenom dijelu spektra.

Novi!!: Zvijezda i Crveni pomak · Vidi više »

Dalekozor

Dalekozor. Presjek kroz dalekozor koji koristi Schmidt-Pechanovu prizmu: '''1''' - objektiv '''2''' - Schmidt-Pechanova prizma '''3''' - okular. reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. Najveći optički teleskop na svijetu je europski Vrlo veliki teleskop (VLT) u Čileu. Čine ga četiri 8,2 metarska teleskopa. rastresna (konkavna) leća.http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/1/17/Galileantelescope_2.png Meridijanski krug u Kuffnerovoj zvjezdarnici u Beču. Veliki Newtonov reflektor. Najveći je satelitski reflektorski teleskop Hubbleov svemirski teleskop, sa zrcalom promjera 2,4 metra. Svemirski teleskop Hubble je katadiopter tipa Ritchey-Chrétien. Gregorian teleskop iz 1735. Cassegrainov reflektor. Schmidt-Cassegrainov katadiopter. Dalekozor je optički instrument za promatranje udaljenih predmeta, koji se kroz njega vide pod većim vidnim kutom, a to stvara dojam da se udaljenost predmeta smanjila.

Novi!!: Zvijezda i Dalekozor · Vidi više »

Dan

sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. jednadžbom vremena. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Novi!!: Zvijezda i Dan · Vidi više »

Džozer

Nečeriket ili Džozer je bio najpoznatiji faraon egipatske treće dinastije.

Novi!!: Zvijezda i Džozer · Vidi više »

Decarabia

Decarabia ili Carabia, u demonologiji, šezdeset i deveti duh Goecije koji ima zapovjedništvo nad trideset legija duhova.

Novi!!: Zvijezda i Decarabia · Vidi više »

Degeneracija (fizika)

materije koja ne sadrži elektrone u sebi. Degeneracija (kasnolat. degeneratio, od lat. degenerare: izroditi se, izopačiti se), u fizici i kemiji, se povezuje s kvantnomehaničkim sustavima kada jednoj svojstvenoj vrijednosti danoga kvantnoga broja odgovaraju dvije ili više svojstvenih funkcija (vektora stanja).

Novi!!: Zvijezda i Degeneracija (fizika) · Vidi više »

Deklinacija (astronomija)

Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Deklinacija (lat. declinatio, prema grč. ϰλίσıς: nagib, svijanje, otklon) je jedna od koordinata (uz rektascenziju) kojima se određuje položaj nebeskog tijela na nebeskoj sferi u ekvatorijalnom koordinatnom sustavu.

Novi!!: Zvijezda i Deklinacija (astronomija) · Vidi više »

Demokrit

Demokritova bista Demokrit je bio predsokratovski grčki filozof (rođen u Abderi-Traciji 460. – 370. pr. Kr.). Bio je Leukipov učenik i zajedno s njim je začetnik ideje da su sve stvari sačinjene od raznih neuništivih i nedjeljivih elemenata koje su zvali "atomi".

Novi!!: Zvijezda i Demokrit · Vidi više »

Deneb

Deneb (α Cyg / α Cygni / Alpha Cygni) je najsjajnija zvijezda konstelacije Labud.

Novi!!: Zvijezda i Deneb · Vidi više »

Deuterij

Deuterij (od grč. deúteros, drugi; kemijski simbol D ili 2H), poznat i kao teški vodik, je stabilni izotop vodika s masenim brojem 2 i s relativnom atomskom masom 2,014.

Novi!!: Zvijezda i Deuterij · Vidi više »

Didier Queloz

Didier Queloz ili Didier Patrick Queloz (Ženeva, 23. veljače 1966.), švicarski astronom.

Novi!!: Zvijezda i Didier Queloz · Vidi više »

Diona (mitologija)

Diona (grč., Diốnê) u grčkoj mitologiji nimfa je i Titanida.

Novi!!: Zvijezda i Diona (mitologija) · Vidi više »

Dioniz

Bakho, 1597. Dioniz (grč., Diốnysos) u grčkoj mitologiji bog je plodnosti, veselja, vegetacije, vina, žena, bog-bik.

Novi!!: Zvijezda i Dioniz · Vidi više »

Divovska eliptična galaktika

Divoska eliptična galaktika vrsta je eliptične galaktike.

Novi!!: Zvijezda i Divovska eliptična galaktika · Vidi više »

Dopplerov efekt

gibanju njihova izvora ili promatrača. Dopplerova učinka i radara može odrediti brzina kretanja vozila. Dopplerov učinak se može primijetiti i kod kretanja labuda po vodi (valovi na vodi). Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). Sunčevim (lijevo). Dopplerov učinak ili Dopplerov efekt je promjena frekvencije valova pri relativnom gibanju njihova izvora ili promatrača.

Novi!!: Zvijezda i Dopplerov efekt · Vidi više »

Drakeova jednadžba

Drakeova jednadžba je jednadžba koja daje procjenu broja civilizacija u našoj galaksiji koje su sposobne i voljne komunicirati sa Zemljanima.

Novi!!: Zvijezda i Drakeova jednadžba · Vidi više »

Drugi zakon termodinamike

topline) pretvara u mehanički rad ''W''. Premda je perpetuum mobile proglašen nerješivim, pokušaji da se ostvari nisu prestali. Jedan od pokušaja da se ostvari perpetuum mobile. Parni stroj u radu. Nikada se sva toplina ne može pretvoriti u mehanički rad. Drugi zakon termodinamike upućuje na smjer u kojem se odvija pretvorba toplinske energije u mehaničku.

Novi!!: Zvijezda i Drugi zakon termodinamike · Vidi više »

Duša u egipatskoj mitologiji

Ba, u obličju ptice Stari Egipćani su čovječju dušu razvrstavali u pet klasa: ren, ba (b3), ka, sheut i ib.

Novi!!: Zvijezda i Duša u egipatskoj mitologiji · Vidi više »

Dugobazična interferometrija

''Very Large Array'', puno malih teleskopa se povezuje radio interferometrijom u veliki teleskop. Radio teleskop ''Goldstone Deep Space Communications Complex'' (SAD) se koristio u dugobazičnoj interferometriji. Radio teleskop ''Mount Pleasant'' (Australija) se koristio u dugobazičnoj interferometriji. Slika radioizvora IRC+10420. Lijeva slika manje rezolucije je snimljena na radio teleskopu Merlin (Ujedinjeno Kraljevstvo). Desna slika je snimljena dugobazičnom interferometrijom i pokazuje puno bolje razlučivanje (rezoluciju). Dugobazična interferometrija ili VLBI (akronim od engl. Very Long Baseline Interferometry: interferometar s vrlo dugačkom bazom) je vrsta astronomske interferometrije, koja se koristi u radio astronomiji, a predstavlja uporabu međusobno povezanih i pažljivo koordiniranih radio teleskopa razmještenih širom svijeta, tako da djeluju kao jedan.

Novi!!: Zvijezda i Dugobazična interferometrija · Vidi više »

Dvojna zvijezda

Dvostruka zvijezda Sirius A i B Dvostruke ili dvojne zvijezde su zvjezdani sustav kojeg čine dvije gravitacijski vezane zvijezde.

Novi!!: Zvijezda i Dvojna zvijezda · Vidi više »

Edmond Halley

Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Edmond Halley (Haggerston kraj Londona, 8. studenog 1656. – Greenwich, 14. siječnja 1742.), engleski astronom i geodet.

Novi!!: Zvijezda i Edmond Halley · Vidi više »

Eduard Schönfeld

Eduard Schönfeld (Hildburghausen, 22. prosinca 1828. – Bonn, 1. svibnja 1891.), njemački astronom.

Novi!!: Zvijezda i Eduard Schönfeld · Vidi više »

Edward Charles Pickering

spektralne razrede bojama kako ih doživljava ljudsko oko. Dvojna zvijezda Sirius A i B. Edward Charles Pickering (Boston, Massachusetts), 19. srpnja 1846. - Cambridge, Massachusetts, 3. veljače 1919.), američki fizičar i astronom. Brat Williama Henryja Pickeringa. Ravnatelj zvjezdarnice u Harvardu (od 1877.

Novi!!: Zvijezda i Edward Charles Pickering · Vidi više »

Edward Emerson Barnard

Edward Emerson Barnard (Nashville, 16. prosinca 1857. – Williams Bay, 6. veljače 1923.), američki astronom Djelovao je na Yerkesovoj zvjezdarnici, a otkrio je više kometa, dvojnih i promjenljivih zvijezda, peti Jupiterov mjesec i usavršio astrofotografiju.

Novi!!: Zvijezda i Edward Emerson Barnard · Vidi više »

Efemeride

Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Rudolfove tablice koje je izradio Johannes Kepler. Kepler je obećao Tycho Bracheu da će dovršiti njegove astronomske tabele (efemeride) i objaviti ih. Efemeride (grč. ἐφημερίς, dnevnik) su astronomske tablice koje donose podatke o položaju i gibanju nebeskih tijela za neko razdoblje, a gdjekad i o udaljenosti i sjaju tijela, retrogradnom gibanju planeta, te o pomrčinama.

Novi!!: Zvijezda i Efemeride · Vidi više »

Egipatska mitologija

Ljudi dolaze Ozirisu, Knjiga mrtvih Egipatska mitologija se zasniva na totemizmu - vjerovanju u svete životinje.

Novi!!: Zvijezda i Egipatska mitologija · Vidi više »

Ehokardiografija

brzine i smjera protoka krvi. Trodimenzionalni ehokardiogram srca gledan s vrha. gibanju njihova izvora ili promatrača. Ehokardiografija je skupina neinvazivnih pretraga srca ultrazvukom.

Novi!!: Zvijezda i Ehokardiografija · Vidi više »

Eja

William-Adolphe Bouguereau: Eja, 1881. Eja ili Eos (grč, Êốs) u grčkoj mitologiji boginja je praskozorja i jutarnjeg rumenila neba, kći Titana Hiperiona i njegove žene Tije, božica praskozorja i jutarnjeg rumenila neba.

Novi!!: Zvijezda i Eja · Vidi više »

Ekliptički koordinatni sustav

nebeskog tijela. Ekliptički koordinatni sustav je vrsta nebeskog koordinatnog sustava na nebeskoj sferi koji služi za određivanje položaja nebeskih tijela s obzirom na ekliptiku.

Novi!!: Zvijezda i Ekliptički koordinatni sustav · Vidi više »

Ekstrasolarni planeti

Otkrića ekstrasolarnih planeta. Proksime b. Proksime b. Umjetnički prikaz Gliese 876 b. Umjetnički prikaz Upsilon Andromedae b. Svemirskog teleskopa Hubble). Ekstrasolarni planeti ili egzoplaneti su planeti izvan Sunčeva sustava.

Novi!!: Zvijezda i Ekstrasolarni planeti · Vidi više »

Ekstrasolarni planetni sustav

Ekstrasolarni planetni sustav (ekstra- + lat. solaris: sunčani), sustav egzoplaneta i inih svemirskih tijela poput patuljastih planeta, prirodnih satelita, asteroida, meteoroida, kometa, malih tijela i dr.) koja su gravitacijski povezana s matičnom zvijezdom ili više njih. Prvi planetni sustav izvan Sunčeva sustava otkriven je 1992. oko pulsara PSR 1257 12. Drugi je otkriven 1998. u zviježđu Labuda. S dvjema je dosad otkrivenim egzopolanetima, a osobitost je što mu je središnja zvijezda HD 187123 slična Suncu. Ekstrasolarni planetni sustav može imati više središnjih zvijezda, poput sustava oko dvojne zvijezde ups And koji ima vrući Jupiter. Do 2017. potvrđeno je postojanje oko 2800 ekstrasolarnih planetnih sustava, a najsloženiji do danas otkriveni imaju sedam planeta.

Novi!!: Zvijezda i Ekstrasolarni planetni sustav · Vidi više »

Elektra

Bez opisa.

Novi!!: Zvijezda i Elektra · Vidi više »

Emisijska maglica

Emisijska maglica je međuzvjezdani oblak ioniziranog plina koja emitira svjetlo različitih boja.

Novi!!: Zvijezda i Emisijska maglica · Vidi više »

Epsilon Eridani b

Epsilon Eridani b (također HD 22049 b) je egzoplanet na procijenjenoj udaljenosti od 10 svjetlosnih godina, u orbiti zvijezde Epsilon Eridani iz konstelacije Eridan.

Novi!!: Zvijezda i Epsilon Eridani b · Vidi više »

Epsilon Eridani c

Epsilon Eridani c je egzoplanet na procijenjenoj udaljenosti od 10 svjetlosnih godina, u orbiti zvijezde Epsilon Eridani iz konstelacije Eridan.

Novi!!: Zvijezda i Epsilon Eridani c · Vidi više »

Eratosten

Eratostenova karta svijeta (194 pr.Kr.) (rekonstrukcija iz 19. stoljeća). Eratosten (grč., Eratosthénēs; Cirena ili Kirena, današnji Shahhat, Libija, oko 276. pr. Kr. – Aleksandrija, 194. pr. Kr.) starogrčki matematičar, geograf, putopisac i astronom (vjerojatno).

Novi!!: Zvijezda i Eratosten · Vidi više »

Estonske eurokovanice

Estonske eurokovanice imaju isti dizajn za svih osam kovanica od 1 centa do 2 eura.

Novi!!: Zvijezda i Estonske eurokovanice · Vidi više »

Eter (fizika)

širenje zvuka u zraku). Put zrake svjetlosti kroz Michelsonov interferometar. interferencijskih pruga. interferometra. Uzorak obruba proizveden Michelsonovim interferometrom pomoću bijele svjetlosti. Ovdje je vidljivo da je središnja granica bijela, a ne crna. Eter (grč. αἰϑήρ: čisti gornji zrak; nebo) je hipotetična tvar elastičnih svojstava, ali bez mjerljive mase, za koju se pretpostavljalo da ispunjava prostor i s pomoću koje je objašnjavano širenje svjetlosti i drugih elektromagnetskih valova.

Novi!!: Zvijezda i Eter (fizika) · Vidi više »

Eudoks iz Knida

Atlas nosi na plećima nebeski svod. Eudoks iz Knida (grč. Εὔδοξος, Eúdoksos; ?, oko 408. pr. Kr. – ?, oko 355. pr. Kr.), grčki matematičar i astronom.

Novi!!: Zvijezda i Eudoks iz Knida · Vidi više »

Europski južni opservatorij

Najveći teleskop na svijetu je europski Vrlo veliki teleskop (VLT) u Čileu. Čine ga četiri 8,2 m teleskopa. Europski ekstremno veliki teleskop ili E-ELT (engl. ''European Extremely Large Telescope'') se planira završiti 2018. La Silla teleskopi. La Silla u noći. NTT teleskop (engl. ''The New Technology Telescope''). Unutrašnjost VISTA teleskopa Laser se koristi za tehniku adaptivne optike (pobuđeni atomi natrija u Zemljinoj atmosferi stvaraju umjetnu zvijezdu). Europski južni opservatorij ili ESO (engl. European Southern Observatory) izvrstan je primjer međunarodne suradnje koja je tijekom proteklih 50 godina dovela do niza velikih znanstvenih otkrića u području moderne astronomije i astrofizike.

Novi!!: Zvijezda i Europski južni opservatorij · Vidi više »

Ezoterija

Ezoterični simbol Mikrokozmos i makrokozmos, bakrorez iz knjige Opus Medico-Chymicum Johanna Daniela Myliusa Ezoterija (grč. ezotheo „nutarnji“) skup je učenja i znanja koja se bave proučavanjem zakonitosti vidljivih i nevidljivih svjetova.

Novi!!: Zvijezda i Ezoterija · Vidi više »

Feng shui

''Fēngshuǐ'' Feng shui (tradicionalni kineski: 風水, pojednostavljeni kineski: 风水; izgovara se: /ˌfʌŋˈʃweɪ/ - mandarinski dijalekt, ili: /ˈfʌŋʃuː.i/ - kantonski dijalekt) je drevna kineska vještina uređenja prostora i življenja u skladu s okruženjem u kojem obitavamo, na način da privučemo pozitivnu životnu silu Chi u svoje domove i svoj život kako bi osigurali sreću cijeloj obitelji i svojim potomcima.

Novi!!: Zvijezda i Feng shui · Vidi više »

Fermijev paradoks

poruke iz Areciba emitirana u svemir 1974. godine s ciljem uspostave komunikacije s drugim planetarnim civilizacijama korištenjem radio valova Fermijev paradoks, nepomirljivost između empirijski utemeljenih procjena o postojanju izvanzemaljskog života u svemiru i potpune odsutnosti bilo kakvog dokaza o njegovom postojanju.

Novi!!: Zvijezda i Fermijev paradoks · Vidi više »

Fermion

Higgsovim bozonom. Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima. standardnim modelom. Jaku nuklearnu silu posreduju gluoni (valovi). Jaka nuklearna sila ima tri vrste naboja, crveno, zeleno i plavo. Imajte na umu da je izbor plave boje za gornji kvark proizvoljan; pretpostavlja se da "naboj u boji" kruži između 3 kvarka. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. komore na mjehuriće prvi puta je otkriven neutrino 13. prosinca 1970. Neutrino je udario proton u vodikovom atomu. Sraz se vidi na desnoj strani, gdje se sijeku 3 linije. Sunca ili manjih. Fermion (po E. Fermiju) je subatomska čestica polucjelobrojnoga spina (1/2 ili 3/2) kojoj se svojstva mogu opisati Fermi-Diracovom statistikom.

Novi!!: Zvijezda i Fermion · Vidi više »

Fizika

Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.

Novi!!: Zvijezda i Fizika · Vidi više »

Flamsteedovi objekti

Flamsteedovi objekti odnosno Flamsteedovo označavanje zvijezda je vrsta označavanja slična Bayerovom označavanju s tom razlikom, što se kad se označuje zvijezdu umjesto grčkih slova rabi brojke.

Novi!!: Zvijezda i Flamsteedovi objekti · Vidi više »

Fotosfera

Struktura Sunca i položaj njegove fotosfere Fotosfera (grč. φῶς, φωτός.

Novi!!: Zvijezda i Fotosfera · Vidi više »

Frank Watson Dyson

Frank Watson Dyson (Measham, 8. siječnja 1868. – na moru, 25. svibnja 1939.), engleski astronom.

Novi!!: Zvijezda i Frank Watson Dyson · Vidi više »

Frizijski konj

Frizijski konj Frizijski konj pasmina je konja porijeklom iz Frizije, u Nizozemskoj.

Novi!!: Zvijezda i Frizijski konj · Vidi više »

Galaksija (razdvojba)

* Galaktika ili galaksija, velika nakupina zvijezda, ostataka zvijezda, međuzvjezdane tvari i tamne tvari koju na okupu održava gravitacija.

Novi!!: Zvijezda i Galaksija (razdvojba) · Vidi više »

Galaktička astronomija

Umjetnički prikaz Mliječne staze Galaktička astronomija proučava galaksiju Mliječni put i sve što ona sadrži.

Novi!!: Zvijezda i Galaktička astronomija · Vidi više »

Galaktički koordinatni sustav

proljetnu točku (magenta) kao polaznu točku. Galaktičke koordinate su na odnosu Galaktičkog centra (žuta točka). nebeske sfere i izmjene dana i noći. Zemlje. Nebeski ekvator i ekliptika. Galaktički koordinatni sustav je koordinatni sustav na nebeskoj sferi koji se koristi za određivanje položaja nebeskih tijela u odnosu na Kumovu slamu (Mliječnu stazu).

Novi!!: Zvijezda i Galaktički koordinatni sustav · Vidi više »

Galaktički spiralni krak

Struktura spiralnih krakova Kumove slame Spiralni krak (eng. spiral arm) je pojam iz astronomije.

Novi!!: Zvijezda i Galaktički spiralni krak · Vidi više »

Galaktika

Nevadi. zviježđu Berenikina kosa, ima promjer od oko 17 000 parseka i približno je od nas udaljena 20 milijuna parseka. (Fotografija: Svemirski teleskop Hubble, NASA/ESA.) Spiralna galaktika NGC 5194. Andromeda. zviježđu Vaga. Galaktika ili galaksija je velika nakupina zvijezda, ostataka zvijezda, međuzvjezdane tvari i tamne tvari koju na okupu održava gravitacija.

Novi!!: Zvijezda i Galaktika · Vidi više »

Galaktika (razdvojba)

* Galaktika ili galaksija, velika nakupina zvijezda, ostataka zvijezda, međuzvjezdane tvari i tamne tvari koju na okupu održava gravitacija.

Novi!!: Zvijezda i Galaktika (razdvojba) · Vidi više »

GALEX

Galex je teleskop smješten u Zemljinoj orbiti.

Novi!!: Zvijezda i GALEX · Vidi više »

Galileo Galilei

tijela. Rimskom inkvizicijom. Galileo Galilei, punim imenom Galileo di Vincenzo Bonaiuti de' Galilei (Pisa, 15. veljače 1564. – Arcetri, 8. siječnja 1642.), bio je talijanski matematičar, fizičar, astronom, polihistor i filozof.

Novi!!: Zvijezda i Galileo Galilei · Vidi više »

Gama astronomija

Gama zračenje iz svemira upija Zemljina atmosfera, tako da korištenje gama astronomije treba biti iz svemira. Svemirski opservatorij Compton Gamma Ray Observatory, koji koristi gama zračenje za istraživanje svemira. Dva ogromna balona rendgenskog i gama zračenja zračenja u samom središtu Mliječnog puta (2010.). Komet Lulin snimljen u gama području (2009.) Supernova SN 2005cs snimljena u gama području Teleskop MAGIC za maglovitog dana. Vide se laserske referentne zrake, koje mjere geometriju aktivne površine reflektora. Pulsari u gama području koje je otkrio satelit ''Fermi Gamma-ray Space Telescope''. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Maglica Rakovica. Blazar Markarijan 421. Dvije uzastopne slike Sunčeve baklje. Gama astronomija koristi za promatranje svemira gama zračenje za otkrivanje najaktivnijih zakutka svemira, primjerice pulsare, kvazare i crne rupe.

Novi!!: Zvijezda i Gama astronomija · Vidi više »

Gama-čestica

atomskoj jezgri. nuklearnim eksplozijama. Znak za opasnost od radioaktivnosti. Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča. Linearni koeficijent za slabljenje mlaza gama zraka (''μ'') zbog prolaza kroz aluminij (atomski broj Z.

Novi!!: Zvijezda i Gama-čestica · Vidi više »

Gavran (zviježđe)

Gavran (lat. Corvus) jedno je od 88 modernih i 48 originalnih Ptolemejevih zviježđa.

Novi!!: Zvijezda i Gavran (zviježđe) · Vidi više »

Geocentrični sustav

Prikaz geocentričnog sustava koji je izradio portugalski kartograf Bartolomeu Velho 1568. (''Bibliothèque Nationale'', Pariz). Osnovni dijelovi Ptolemejeva sustava: deferent je kružnica kojom se giba središte druge, manje kružnice epicikla. heliocentričnom sustavu (lijevo) i geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema Kopernikovom sustavu i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. Geocentrični sustav ili Ptolemejev sustav je model Sunčeva sustava i cijeloga svijeta po kojem se Zemlja nalazi u njegovu središtu, i sva se nebeska tijela okrenu oko nje jedanput na dan, usto Mjesec jedanput na mjesec, a Sunce još i jedanput godišnje.

Novi!!: Zvijezda i Geocentrični sustav · Vidi više »

Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu

kartografskim konvencijama. Islamska geografija obuhvaća razvoj geografije, kartografije i geoznanosti u različitim islamskim zemljama.

Novi!!: Zvijezda i Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu · Vidi više »

Geopark Papuk

Papuk Slap Skakavac na Papuku. Šuma na Papuku. Geopark Papuk je prvi hrvatski geopark koji je postao dio europske i svjetske UNESCO-ove mreže geoparkova čiji su glavni ciljevi zaštita, edukacija i održivi razvoj.

Novi!!: Zvijezda i Geopark Papuk · Vidi više »

George Fitzgerald Smoot

umjetnim satelitom COBE. George Fitzgerald Smoot ili George Smoot (Yukon, Florida, 20. veljače 1945.), američki astrofizičar.

Novi!!: Zvijezda i George Fitzgerald Smoot · Vidi više »

George Gamow

atomske jezgre. tuneliranja ili tunelskog učinka. velikog praska, svemir se širi iz točke beskonačnog pritiska i gustoće (singularnosti). George Gamow (Odesa, Ukrajina, 4. ožujka 1904. – Boulder, Colorado, SAD, 19. kolovoza 1968.), američki fizičar ukrajinskog podrijetla.

Novi!!: Zvijezda i George Gamow · Vidi više »

Gerard Kuiper

'''Gerard Kuiper''', oko 1963. Kuiperov pojas. Stratosferska zvjezdarnica za infracrvenu Astronomiju (SOFIA) predstavlja Boeing 747 - zvjezdarnicu Gerard Peter Kuiper, rođen kao Gerrit Pieter Kuiper (Harenkarspel, Nizozemska, 7. prosinca 1905. - Ciudad de México, 23. prosinca 1973.) nizozemsko-američki astronom.

Novi!!: Zvijezda i Gerard Kuiper · Vidi više »

Gibanje valova

Gibanje valova je pravilno ponavljanje gibanja naprijed-nazad i premještanje s jedne na drugu stranu.

Novi!!: Zvijezda i Gibanje valova · Vidi više »

Giuseppe Piazzi

Giuseppe Piazzi (Ponte in Valtellina, 16. srpnja 1746. – Napulj, 22. srpnja 1826.), talijanski katolički svećenik, redovnik i astronom.

Novi!!: Zvijezda i Giuseppe Piazzi · Vidi više »

Gliese 581

Gliese 581 je zvijezda spektralne tipa M3V (crveni patuljak) na sredini Gliese 581 planetarnog sustava, oko 20 svjetlosnih godina daleko od Zemlje u Vagi.

Novi!!: Zvijezda i Gliese 581 · Vidi više »

Gliese 581 (planetarni sustav)

Planetarni sustav Gliese 581 je gravitacijski vezan sustav koji sadrži zvijezdu Gliese 581 i objekte koji je okružuju.

Novi!!: Zvijezda i Gliese 581 (planetarni sustav) · Vidi više »

Gliese 581 c

Gliese 581 c je egzoplanet u orbiti oko zvijezde Gliese 581 u zviježđu Vage udaljen 20,37 svjetlosnih godina od Zemlje.

Novi!!: Zvijezda i Gliese 581 c · Vidi više »

Gliese 581 g

Gliese 581g je nepotvrđeni egzoplanet na procijenjenoj udaljenosti od 20,3 svjetlosnih godina u orbiti zvijezde Gliese 581.

Novi!!: Zvijezda i Gliese 581 g · Vidi više »

Godina

Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Novi!!: Zvijezda i Godina · Vidi više »

Godina posvećenog života

Logo Godine posvećenog života. Redovnice Godina posvećenog života je razdoblje od 21. studenoga 2014. do 2. veljače 2016. prema odluci pape Franje.

Novi!!: Zvijezda i Godina posvećenog života · Vidi više »

Gouldovi objekti

Gouldovo objekti odnosno Gouldovo označavanje zvijezda je vrsta označavanja slična Flamsteedovom označavanju s tom razlikom, što se brojčana oznaka zvijezda u zviježđu daje po rastućem broju po rektascenziji.

Novi!!: Zvijezda i Gouldovi objekti · Vidi više »

GQ Lupi b

GQ Lupi b je egzoplanet na procijenjenoj udaljenosti od 400 svjetlosnih godina, u orbiti zvijezde GQ Lupi iz konstelacije Vuk.

Novi!!: Zvijezda i GQ Lupi b · Vidi više »

Granična magnituda

U astronomiji granična magnituda označava magnitudu najtamnije zvijezde koju ljudsko oko ili neki instrument može detektirati.

Novi!!: Zvijezda i Granična magnituda · Vidi više »

Gravitacija

kvadratu njihove međusobne udaljenosti. prostorvremena Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. hiperboli E i napustila bi Zemlju. eliptičnoj stazi oko Sunca. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Sunčeve mase. Gravitacija ili gravitacijsko međudjelovanje je jedna je od četiriju osnovnih sila (fundamentalne interakcije).

Novi!!: Zvijezda i Gravitacija · Vidi više »

Gravitacijske leće

Svemirskog teleskopa Hubble). Pojava kola se naziva ''Einsteinov križ'': javljaju se 4 slike udaljenog kvazara oko galaksije zbog jake snage gravitacijske leće. Gravitacijske leće su galaktike ili skupine galaktika koje svojim gravitacijskim poljem skreću svjetlost udaljenih izvora na putu prema Zemlji (skretanje u gravitacijskom polju Sunca potvrđeno je već 1918.), pa nastaju lažne slike, često složene i nepravilne, oblika djeteline, lukova, a katkada i prstena (Einsteinov prsten).

Novi!!: Zvijezda i Gravitacijske leće · Vidi više »

Gravitacijski valovi

Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. dualizam). Sunčeve mase. Washington), u usporedbi s teoretski predviđenim vrijednostima. Gravitacijski valovi ili gravitacijsko zračenje je poremećaj gravitacijskog polja, širi se poput valova.

Novi!!: Zvijezda i Gravitacijski valovi · Vidi više »

Graviton

Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Graviton (prema gravitacija), kvant gravitacijskog polja, prijenosnik temeljne gravitacijske sile.

Novi!!: Zvijezda i Graviton · Vidi više »

Grb Bangladeša

Grb Bangladeša je usvojen nakon nezavisnosti 1971. U sredini grba nalazi se vodeni ljiljan oko kojeg se nalaze strukovi riže.

Novi!!: Zvijezda i Grb Bangladeša · Vidi više »

Grb Brazila

Grb Brazila Grb Brazila u sadašnjem obliku datira od postanka republikom, krajem 19. stoljeća.

Novi!!: Zvijezda i Grb Brazila · Vidi više »

Grb Džibutija

desno Grb Džibutija je službeno usvojen nakon proglašenja nezavisnosti 27. lipnja 1977. Grb je okružen lovorovim granama.

Novi!!: Zvijezda i Grb Džibutija · Vidi više »

Grb Egipta

Egipatski grb Grb Egipta (u vojsci i upravi) Grb Egipta sastoji se od zlatnog orla koji gleda lijevo.

Novi!!: Zvijezda i Grb Egipta · Vidi više »

Grb Filipina

Grb Filipina (verzija bez grba SAD-a i španjolskog lava) Grb Filipina sastoji se od osmokrakog filipinskog sunca čiji svaki krak predstavlja jednu od osam provincija - (Batangas, Bulacan, Cavite, Manila, Laguna, Nueva Ecija, Pampanga i Tarlac).

Novi!!: Zvijezda i Grb Filipina · Vidi više »

Grb Indonezije

Grb Indonezije Grb Indonezije predstavlja "garuda" (velika mitska ptica) na kojoj se nalazi štit.

Novi!!: Zvijezda i Grb Indonezije · Vidi više »

Grb Italije

Grb Italije Grb Italije u službenoj je uporabi od 5. svibnja 1948. Striktno govoreći, prije je amblem nego grb, jer ne poštuje pravila heraldike.

Novi!!: Zvijezda i Grb Italije · Vidi više »

Grb Kraljevine Jugoslavije

Grb Kraljevine Jugoslavije Grb Kraljevine Jugoslavije (i Kraljevine SHS) praktično predstavlja dopunu grba Kraljevine Srbije, iako se u formalnom smislu smatra potpuno novom kreacijom.

Novi!!: Zvijezda i Grb Kraljevine Jugoslavije · Vidi više »

Grb Latvije

Grb Latvije Mali prošireni grb Mali grb Grb Latvije (Letonije) stvoren je prilikom proglašenja neovisnosti spomenute zemlje, 18. studenog 1918. godine i posebno je dizajniran za novu latvijsku državu.

Novi!!: Zvijezda i Grb Latvije · Vidi više »

Grb Osmanskog Carstva

Grb Osmanskog Carstva Grbovi nisu nikad bili svojstveni Osmanskom Carstvu i islamskoj kulturi.

Novi!!: Zvijezda i Grb Osmanskog Carstva · Vidi više »

Grb pape Franje

Grb pape Franje - službeni je grb Svete Stolice tijekom pontifikata pape Franje, od 18. ožujka 2013. godine.

Novi!!: Zvijezda i Grb pape Franje · Vidi više »

Grb Pule

Grb Pule štit je zelene boje u kojem je latinski križ zlatne (žute) boje.

Novi!!: Zvijezda i Grb Pule · Vidi više »

Grb Sjeverne Koreje

desno Grb Sjeverne Koreje predstavlja hidroelektranu ispod planine Baekdu iznad koje se nalazi crvena zvijezda petokraka.

Novi!!: Zvijezda i Grb Sjeverne Koreje · Vidi više »

Grb Slavonije

Grb Slavonije Fojničkom grbovniku. Grb Slavonije, povijesni hrvatski grb koji se danas nalazi u kruni grba Hrvatske, a predstavlja heraldički simbol regije Slavonije.

Novi!!: Zvijezda i Grb Slavonije · Vidi više »

Grb Svetog Tome i Principa

Grb Svetog Tome i Principa čini štit iznad kojeg je plava zvijezda i natpis (Jedinstvo, Disciplina, Rad).

Novi!!: Zvijezda i Grb Svetog Tome i Principa · Vidi više »

Grb Turkmenistana

Grb Turkmenistana je u upotrebi nakon nezavisnosti Turkmenistana 1991. Grb je oblika zelene osmokrake zvijezde (۞), simbola Islama.

Novi!!: Zvijezda i Grb Turkmenistana · Vidi više »

Grb Turske

Neslužbeni grb Turske Neslužbeni grb Turske jednostavnog je heraldičkog dizajna.

Novi!!: Zvijezda i Grb Turske · Vidi više »

Grb Turske Republike Sjeverni Cipar

Grb Sjevernog Cipra Grb Turske Republike Sjeverni Cipar zasnovan je na grbu Cipra.

Novi!!: Zvijezda i Grb Turske Republike Sjeverni Cipar · Vidi više »

Grb Uzbekistana

Grb Uzbekistana Grb Uzbečke SSR Grb Uzbekistana usvojen je 2. srpnja 1992. Sličan je prethodnom grbu Uzbečke SSR.

Novi!!: Zvijezda i Grb Uzbekistana · Vidi više »

Grb Vijetnama

Grb Vijetnama Grb Vijetnama napravljen je prema simbolima komunističke partije.

Novi!!: Zvijezda i Grb Vijetnama · Vidi više »

Grb Zete

''Grb Zete'' Grb Zete je iz doba Đurađa Crnojevića i Crnojevića države iz 15. stoljeća Heraldički se nastavlja na nasljeđe Balšića i Zete, starocrnogorske države iz 14. stoljeća.

Novi!!: Zvijezda i Grb Zete · Vidi više »

Grgur iz Nise

Grgur Nisenski (Grgur Niški; Niksar, oko 330. – Nisa, oko 395.), jedan od kapadočkih otaca, brat sv.

Novi!!: Zvijezda i Grgur iz Nise · Vidi više »

Groma

rekonstrukcija grome Groma je bila glavni instrument rimskih mjernika.

Novi!!: Zvijezda i Groma · Vidi više »

Ha i Xi

Ha i Xi Dvostruki skup (Ha i Xi) je jedan od najomiljenijih objekata astronoma amatera.

Novi!!: Zvijezda i Ha i Xi · Vidi više »

Halo tamne tvari

Halo tamne tvari (eng. dark matter halo, fra. halo de matière noire) je hipotetska komponenta galaktike koja omotava galaktički disk i prostire se dobrano iza ruba vidljive galaktike.

Novi!!: Zvijezda i Halo tamne tvari · Vidi više »

Hans Albrecht Bethe

Hans Albrecht Bethe (Strasbourg, 2. srpnja 1906. – Ithaca (New York), 6. ožujka 2005.), njemačko-američki fizičar.

Novi!!: Zvijezda i Hans Albrecht Bethe · Vidi više »

Hazal Kaya

Hazal Leyla Kaya (Gaziantep, Turska, 1. listopada 1990.) je turska glumica.

Novi!!: Zvijezda i Hazal Kaya · Vidi više »

HD 197036

HD 197036 je zvijezda u zviježđu Labud s prividnom magnitudom 6.614.

Novi!!: Zvijezda i HD 197036 · Vidi više »

HD 206610 b

HD 206610 b (Naron) je ekstrasolarni planet koji kruži oko zvijezde K-tipa HD 206610, udaljenog otprilike 633 svjetlosne godine u zviježđu Vodenjak.

Novi!!: Zvijezda i HD 206610 b · Vidi više »

HD 75898

HD 75898 (Stribor) je zvijezda magnitude 8 u zviježđu Risa.

Novi!!: Zvijezda i HD 75898 · Vidi više »

Heinrich Wilhelm Olbers

Heinrich Wilhelm Olbers (Arbergen, 11. listopada 1758. – Bremen, 2. ožujka 1840.), njemački liječnik i astronom amater.

Novi!!: Zvijezda i Heinrich Wilhelm Olbers · Vidi više »

Helijev bljesak

Fuzija helija u jezgri zvijezda male mase. Trostruka reakcija helija. Helijev bljesak (helijski bljesak, izboj helija) vrlo je kratka i eksplozivna toplinska nuklearna fuzija velikih količina helija u ugljik kroz proces trostruke rekacije helija u jezgri zvijezda male mase (između 0,8 solarnih masa i 2,0) tijekom faze crvenog diva (predviđa se da će Sunce doživjeti helijev bljesak 1,2 milijarde godina nakon što napusti glavni niz zvijezda).

Novi!!: Zvijezda i Helijev bljesak · Vidi više »

Heliocentrični sustav

Andreasa Cellariusa, 1660. geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema Kopernikovom sustavu i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. lat.''De revolutionibus orbium coelestium''). Heliocentrični sustav ili Kopernikov sustav je model Sunčeva sustava koji, nasuprot geocentričnom sustavu, postavlja Sunce u središte svijeta.

Novi!!: Zvijezda i Heliocentrični sustav · Vidi više »

Henry Cavendish

Henry Cavendish (Nica, 10. listopada 1731. – London, 24. veljače 1810.), britanski kemičar i fizičar.

Novi!!: Zvijezda i Henry Cavendish · Vidi više »

Herbig-Haro objekt

Svemirskog teleskopa Hubble. Mjerilo u desnom donjem kutu predstavlja 100 AJ. Prikaz nastajanja Herbig-Haro objekata. Zvijezda T-Tauri s maglicom NGC 1555 u blizini (T Tauri zvijezda). Herbig-Haro objekt je mala svijetla maglica sastavljene od plina i praha, pobuđena mladom zvijezdom u nastajanju (često je to promjenljiva zvijezda vrste T-Tauri).

Novi!!: Zvijezda i Herbig-Haro objekt · Vidi više »

Herman Potočnik Noordung

Herman Potočnik rođen je 22.

Novi!!: Zvijezda i Herman Potočnik Noordung · Vidi više »

Hertzsprung-Russellov dijagram

Hertzsprung-Russellov dijagram (poznat pod kraticama HRD ili HR dijagram) je dijagram koji pokazuje odnose između apsolutnog sjaja, boje i temperature zvijezda.

Novi!!: Zvijezda i Hertzsprung-Russellov dijagram · Vidi više »

Higgsov bozon

baždarnim i Higgsovim bozonom. Simulacija hipotetskog raspada Higgsovog bozona. standardnim modelom. Higgsov bozon ili Higgsova čestica (po P. Higgsu; oznaka H0) je bozon uveden u standardnu teoriju čestica i sila (1964.) radi objašnjenja kako je prilikom nastanka svemira narušena elektroslaba simetrija pa je nastao veći broj subatomskih čestica nego antičestica i zašto čestice imaju masu.

Novi!!: Zvijezda i Higgsov bozon · Vidi više »

Hiparh

Hiparh (grčki, Hípparkhos; Niceja, oko 190. pr. Kr. – otok Rodos, oko 120. pr. Kr.), grčki astronom, geograf i matematičar.

Novi!!: Zvijezda i Hiparh · Vidi više »

Hiperion (mitologija)

Hiperion (grč., Hyperíôn) u grčkoj mitologiji bog je Sunca u Homerovoj Ilijadi i Odiseji - Helos Hyperion.

Novi!!: Zvijezda i Hiperion (mitologija) · Vidi više »

Hipernova

Hipernova je vrsta supernove koja nastaje kolapsom izuzetno masivne zvijezde na kraju životnog ciklusa.

Novi!!: Zvijezda i Hipernova · Vidi više »

Hipotetski Merkurov mjesec

Veneru, planet kod kojeg nije otkriven nikakav prirodni satelit. Merkurov mjesec bio bi neotkriveni prirodni satelit koji kruži oko Merkura.

Novi!!: Zvijezda i Hipotetski Merkurov mjesec · Vidi više »

Hoʻolulu

Hoolulu (havajski Hoʻolulu) (1794. – 1865.) bio je havajski poglavica, vjeran savjetnik kralja Kamehamehe I.

Novi!!: Zvijezda i Hoʻolulu · Vidi više »

Horizontski koordinatni sustav

zenitnom daljinom.

Novi!!: Zvijezda i Horizontski koordinatni sustav · Vidi više »

Horoskop

Horoskop je vrsta dijagrama koji se koristi u astrologiji, a na kojem su prikazani položaji Sunca, Mjeseca, planeta, zvijezda u trenutku nekog događaja ili rođenja neke osobe u odnosu na neki od sistema korištenih u astrologiji.

Novi!!: Zvijezda i Horoskop · Vidi više »

Hubbleov zakon

Edwin Hubble (1888. – 1953.), otkrio je 1929. proporcionalnost između udaljenosti pojedine galaksije i njenog crvenog pomaka.

Novi!!: Zvijezda i Hubbleov zakon · Vidi više »

Hvar

Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.

Novi!!: Zvijezda i Hvar · Vidi više »

IC 1101

IC 1101 je supergigantna eliptična galaksija u središtu nakupine galaksije Abell 2029 i jedna je od najvećih poznatih galaksija.

Novi!!: Zvijezda i IC 1101 · Vidi više »

IC 4756

IC 4756 je otvoreni skup u zviježđu Zmije.

Novi!!: Zvijezda i IC 4756 · Vidi više »

Infracrvena astronomija

svemirskog teleskopa Hubble. Stratosferska zvjezdarnica za infracrvenu Astronomiju (SOFIA) predstavlja Boeing 747 - zvjezdarnicu Njem.:''Deutsches Institut SOFIA'').

Novi!!: Zvijezda i Infracrvena astronomija · Vidi više »

INTEGRAL

INTEGRAL (INTErnational Gamma-Ray Astrophysics Laboratory) je ESA-in umjetni satelit koja ima zadaću istraživati gama zrake te crne rupe, neutronske zvijezde, aktivne galaktike, supernove, otkriti kako su nastali kemijski elementi te istražiti misteriozne gama bljeskove.

Novi!!: Zvijezda i INTEGRAL · Vidi više »

Interferencija valova

Interferencija dvaju kružnih valova. Interferencija lijevog (zeleni) i desnog (plavi) vala, te rezultirajući val (crveni). Newtonovi kolobari ili prsteni. Interferencija svjetlosti između 2 izvora za različite valne duljine i udaljenosti između njih. ''Very Large Array'', puno malih radio teleskopa se povezuje radio interferometrijom u veliki radio teleskop. Turmalini. Turmalinsku pločicu možemo zamisliti kao neku mehaničku mrežicu koja od svih titraja propušta samo onu komponentu koja leži u izvjesnoj ravnini. Takva se svjetlost kod koje se titranje zbiva samo u jednoj ravnini zove se polarizana svjetlost. turmalina jednu prema drugoj, prozirnost će ovisiti o njihovu međusobnom položaju. polarizirana (ordinarna) ili izvanredna zraka. Nicolovu prizmu. električnog polja ''E'' (crveno) koji oscilira u okomitom smjeru. Magnetsko polje ''B'' (ili ''H'') uvijek je pod pravim kutom (plavo), a obje su okomite na smjer širenja(''z''). Interferencija valova je međudjelovanje dvaju ili više valova (redovito jednake valne duljine) koji istodobno prolaze kroz isti prostor.

Novi!!: Zvijezda i Interferencija valova · Vidi više »

Interferometar

Michelson-Morleyjevog pokusa. Osnova Michelsonovog interferometra. ''Very Large Array'', puno malih radio teleskopa se povezuje radio interferometrijom u veliki radio teleskop. Interferometar je mjerni instrument koji elektromagnetske ili mehaničke valove izvora prima s pomoću dvaju ili više objektiva (detektora) pa se s pomoću pruga interferencije valova provode precizna mjerenja.

Novi!!: Zvijezda i Interferometar · Vidi više »

Invarijantnost

inercijalnom referentnom okviru (u standardnoj konfiguraciji), prikazane su u govornim oblacima. '''Gore''': okvir ''F' '' se kreće brzinom ''v'' duž osi ''x'' okvira ''F''. '''Dolje:''' okvir ''F'' kreće se brzinom −''v'' duž osi ''x'' okvira ''F' ''. Lijevo: promatrač u mirovanju mjeri vrijeme 2''L/c'' između lokalnih događaja stvaranja svjetlosnog signala u A i dolaska u A. Desno: događaji prema promatraču koji se kreće lijevo od postavke: donje ogledalo A kada se signal stvara u trenutku ''t'' '.

Novi!!: Zvijezda i Invarijantnost · Vidi više »

Ionizirajuće zračenje

Znak za opasnost od radioaktivnosti Ionizirajuće zračenje je pojava prijenosa energije u obliku fotona (kvanti elektromagnetskog zračenja) ili masenih čestica, a koje ima dovoljno energije da u međudjelovanju s kemijskom tvari ionizira tu tvar.

Novi!!: Zvijezda i Ionizirajuće zračenje · Vidi više »

Issa

Issa je antičko naselje na mjestu današnjeg grada Visa, na istoimenom otoku.

Novi!!: Zvijezda i Issa · Vidi više »

Ivan Nepomuk

Ivan Nepomuk (Nepomuk kraj Plzena, oko 1345. – Prag, 20. ožujka 1393.), svetac Rimokatoličke Crkve, mučenik, zaštitnik Češke i grada Praga.

Novi!!: Zvijezda i Ivan Nepomuk · Vidi više »

Ivica Todorić

Ivica Todorić (Kloštar Ivanić, 2. siječnja 1951.), hrvatski je poduzetnik i bivši predsjednik Uprave koncerna Agrokor – najveće privatne tvrtke u Hrvatskoj i jedne od vodećih tvrtki u jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Zvijezda i Ivica Todorić · Vidi više »

Izotopi željeza

atomskih jezgri. Mössbauerovoj spektroskopiji. Izotopi željeza koji se javljaju u prirodi su četiri: željezo-54 (5,9%), željezo-56 (91,72%), željezo-57 (2,1%) i željezo-58 (0,28%), a ostali su radioaktivni s kratkim vremenom poluraspada, osim izotopa željezo-60 (t1/2.

Novi!!: Zvijezda i Izotopi željeza · Vidi više »

Izvanzemaljsko nebo

William Anders dok je Apollo bio u Mjesečevoj orbiti, 24. prosinca 1968. U astronomiji, izvanzemaljsko nebo je pogled na svemir s površine astronomskog tijela koje nije Zemlja.

Novi!!: Zvijezda i Izvanzemaljsko nebo · Vidi više »

Jack Steinberger

Sunca ili manjih. Znanstvenike je oduvijek zanimalo odakle silna Sunčeva energija. Jack Steinberger (Bad Kissingen, Bavarska, Njemačka, 25. svibnja 1921. – Ženeva, 12. prosinca 2020.), američki fizičar njemačkog podrijetla.

Novi!!: Zvijezda i Jack Steinberger · Vidi više »

James Bradley

James Bradley (Sherborne, ožujak 1693. – Chalford, 13. srpnja 1762.), engleski astronom.

Novi!!: Zvijezda i James Bradley · Vidi više »

James Peebles

umjetnim satelitom COBE. Andromeda. James Peebles ili Phillip James Edwin Peebles (Winnipeg, 25. travnja 1935.), kanadsko-američki astrofizičar.

Novi!!: Zvijezda i James Peebles · Vidi više »

Jan Hendrik Oort

Jan Hendrik Oort (Franeker, 28. travnja 1900. – Leiden, 5. studenog 1992.), nizozemski astronom.

Novi!!: Zvijezda i Jan Hendrik Oort · Vidi više »

Janus Pannonius

Janus Pannonius (Čazma, 29. kolovoza 1434. – Medvedgrad kraj Zagreba, 27. ožujka 1472.), hrvatski i mađarski humanist, latinski pjesnik, diplomat, biskup Pečuha.

Novi!!: Zvijezda i Janus Pannonius · Vidi više »

Jarula

Jarula je pripovjedno djelo u stihu Jurja Barakovića na temu biblijske povijesti, sastavljeno od oko 4000 stihova različitih metričkih i strofičkih oblika.

Novi!!: Zvijezda i Jarula · Vidi više »

Jednadžba vremena

Jednadžba vremena prikazuje razliku pravog i srednjeg Sunčeva vremena. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Novi!!: Zvijezda i Jednadžba vremena · Vidi više »

Jesenska točka

Ravnodnevica ili ekvinocij. Nebeski ekvator i ekliptika. Zemlje. Jesenska točka je jedno od dvaju presjecišta ekliptike i nebeskog ekvatora, u kojem Sunce u prividnom godišnjem gibanju sa sjeverne nebeske polutke prelazi na južnu, što se dogodi oko 23.

Novi!!: Zvijezda i Jesenska točka · Vidi više »

Jirachi

Jirachi je japanski izgovor riječi желать (zhelat), što znači "zaželjeti" na ruskom jeziku.

Novi!!: Zvijezda i Jirachi · Vidi više »

Jocelyn Bell Burnell

Pulsar PSR B1509-58 je ustvari neutronska zvijezda kola se brzo okreće. Jocelyn Bell Burnell (Belfast, 15. srpnja 1943.), britanska radioastronomkinja.

Novi!!: Zvijezda i Jocelyn Bell Burnell · Vidi više »

Johannes Kepler

Johannes Kepler (Weil der Stadt kraj Stuttgarta, 27. prosinca 1571. – Regensburg,15. studenog 1630.), njemački astronom, matematičar i astrolog.

Novi!!: Zvijezda i Johannes Kepler · Vidi više »

John Cromwell Mather

umjetnim satelitom COBE. John Cromwell Mather (Roanoke, Virginia, 7. kolovoza 1946.), američki astrofizičar i kozmolog.

Novi!!: Zvijezda i John Cromwell Mather · Vidi više »

John Seller

eng icon ''Tripoli'' (1675.) John Seller (oko 1630. − 1697.), engleski kartograf, hidrograf i izdavač koji je djelovao u Londonu tijekom 17. stoljeća.

Novi!!: Zvijezda i John Seller · Vidi više »

John William Strutt Rayleigh

neba. John William Strutt Rayleigh (Langford Grove, 12. studenog 1842. - Wirtham, Essex, 30. srpnja 1919.), engleski fizičar.

Novi!!: Zvijezda i John William Strutt Rayleigh · Vidi više »

Joseph Hooton Taylor

Pulsar PSR B1509-58 je ustvari neutronska zvijezda kola se brzo okreće. Joseph Hooton Taylor (Philadelphia, 29. ožujka 1941.), američki astrofizičar.

Novi!!: Zvijezda i Joseph Hooton Taylor · Vidi više »

Joseph von Fraunhofer

Fraunhoferovim linijama. neba, u blizini obzora, oko 3 do 4 sata poslijepodne, na čistom nebu. Joseph von Fraunhofer (Straubing, 6. ožujka 1787. - München, 7. lipnja 1826.), njemački fizičar, optičar i izumitelj, utemeljitelj spektroskopije.

Novi!!: Zvijezda i Joseph von Fraunhofer · Vidi više »

Jupiter

Zemlje. Okomit presjek temperature atmosfere ovisno o visini. zemljopisnoj širini (jovigrafske širine). Europa (isto na dnu). Jupiter je planet iz klase plinovitih divova s najvećim promjerom i najvećom masom u Sunčevu sustavu, peti po udaljenosti od Sunca (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna kilometara); jednom obiđe Sunce za 11,862 godina.

Novi!!: Zvijezda i Jupiter · Vidi više »

Jupiterova masa

Relativne mase plinovitih planeta u Sunčevom sustavu. Usporedba veličina izabranih zvijezda i Jupitera. Jupiterova masa je jedinica mase jednaka ukupnoj masi planeta Jupitera Ova se vrijednost može odnositi samo na masu planeta ili na masu cijelog Jupiterovog sustava, uključujući Jupiterove mjesece.

Novi!!: Zvijezda i Jupiterova masa · Vidi više »

Kameleon (zviježđe)

Kameleon (lat. Chamaeleon) je malo zviježđe južnog neba.

Novi!!: Zvijezda i Kameleon (zviježđe) · Vidi više »

Kapela (razdvojba)

* Kapela (crkva), manja crkvena građevina obično u ovisnosti o nekoj većoj crkvi.

Novi!!: Zvijezda i Kapela (razdvojba) · Vidi više »

Kapela (zvijezda)

Kapela-Capella (α Aurigae) sustav je zvijezda (Kapela A i Kapela B), jedna od najsjajnijih na sjevernom nebu (iza Vege i Arcturusa), približnog sjaja 0,08.

Novi!!: Zvijezda i Kapela (zvijezda) · Vidi više »

Kauzalnost

centripetalno ili ubrzanje ''a''. pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. zakon očuvanja količine gibanja. Kauzalnost (srednjovjekovni lat. causalitas: uzročnost, od lat. causa: uzrok) je ono što biva po uzrocima, slijed od uzroka na posljedicu ili učinak, bez obzira na moguću svrhovitost.

Novi!!: Zvijezda i Kauzalnost · Vidi više »

Kazimierz Kordylewski

Kazimierz Kordylewski (Poznanj, 11. listopada 1903. - Krakov, 11. ožujka 1981.), poljski astronom.

Novi!!: Zvijezda i Kazimierz Kordylewski · Vidi više »

Kemijska peć (zviježđe)

Kemijska peć (Latinski Fornax) je zviježđe južnog neba koje je 1763.

Novi!!: Zvijezda i Kemijska peć (zviježđe) · Vidi više »

Kepler (svemirski teleskop)

Kepler, NASA-in program otkrivanja egzoplaneta uz pomoć istoimenog svemirskog teleskopa.

Novi!!: Zvijezda i Kepler (svemirski teleskop) · Vidi više »

Kip Stephen Thorne

Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Kip Stephen Thorne ili Kip Thorne (Logan, Utah, 1. lipnja 1940.), američki fizičar.

Novi!!: Zvijezda i Kip Stephen Thorne · Vidi više »

Klaudije Ptolemej

geocentričnom sustavu ili '''Ptolemejevom sustavu''' (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema '''Kopernikovom sustavu''' i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. Ptolemejev poučak izražava vezu između dijagonala i stranica tetivnoga četverokuta ili četverokuta na čijim vrhovima se može opisati kružnica iz središta dijagonala. Klaudije Ptolomej ili Claudius Ptolemaeus (grčki:; drevni Egipat, oko 85. – Aleksandrija, oko 165. Aleksandrija, Egipat), poznat na hrvatskom kao Ptolemej, bio je starogrčki ili staroegipatski matematičar, zemljopisac, astronom, astrolog i glazbeni teoretičar koji je živio u Rimskom Egiptu, vjerojatno rođen u Tebaidi u gradu zvanom Ptolemais Hermiasov, a umro u Aleksandriji.

Novi!!: Zvijezda i Klaudije Ptolemej · Vidi više »

Knjiga Abrahamova

Knjiga Abrahamova (eng. Book of Abraham) sveti je tekst mormonizma koji je 1835.

Novi!!: Zvijezda i Knjiga Abrahamova · Vidi više »

Kočijaš (zviježđe)

Kočijaš (lat. Auriga) je zviježđe sjeverne polutke.

Novi!!: Zvijezda i Kočijaš (zviježđe) · Vidi više »

Kobilica (zviježđe)

Kobilica (lat: Carina) je zviježđe južne polutke s najsjajnijom zvijezdom Canopus.

Novi!!: Zvijezda i Kobilica (zviježđe) · Vidi više »

Kolonijalizam

Pod kolonijalizmom podrazumijeva se odnos vladanja između zajednica u kojem sve bitne odluke za život koloniziranih donosi manjina kulturno različitih i nespremnih na prilagođavanje kolonijalnih gospodara, uglavnom vođena eksternim interesima.

Novi!!: Zvijezda i Kolonijalizam · Vidi više »

Komet

Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. Mlazovi plina i leda izbijaju iz kometa Hartley 2. Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Komet C/2011 W3 (Lovejoy) se približava Suncu krajem 2011. Australije 2007. Sunca. Sunca. Građa kometa. Dijelovi repa kometa. Neki kometi kao komet Lovejoy (oznake C/2011 W3) imaju vrlo dugačak rep. Usporedba jezgri kometa Tempel 1 i Hartley 2. Jezgra kometa Wild 2. Komet Borrelly (oznake 19P/Borrelly) ima mlazeve plina, iako nema površinskog leda. Komet Holmes (oznake 17P/Holmes) iz 2007., pokazuje svojstveni plavi ionski plinski rep s desne strane. Halleyjeva kometa u plavoj boji, s obzirom na putanje Jupitera, Saturna, Urana i Neptuna, koje su u crvenoj boji. infracrvenom svjetlu. Komet (prema grč. ϰομήτης: dugokos; zvijezda repatica) je nestalno nebesko tijelo u Sunčevu sustavu kojima su staze vrlo izdužene, a ravninu ekliptike mogu presijecati pod bilo kojim kutom.

Novi!!: Zvijezda i Komet · Vidi više »

Kometarna maglica

Kometarna maglica (eng. cometary nebula) je vrsta odrazne maglice.

Novi!!: Zvijezda i Kometarna maglica · Vidi više »

Kompas

Magnetski kompas. dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Kompas ili busola (njem. Kompass  kompas ili busola, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016. Pri gradnji kompasa isključena je upotreba bilo kakvog željeza ili čelika, osim magnetne igle i drugih magneta za određene svrhe. Brodski kompas izrađen je obično od mjedi, pojedini su komadi katkada bakreni, a veliki nekomplicirani dijelovi od tvrdog drveta. Glavni dio svakoga kompasa je magnetska ruža, postavljena na stupiću u posudi koja se zove kotao. Ruža ima na obodu razdiobu na stupnjeve od 0° do 360°, tako da 0° znači sjever, 90° istok, 180° jug, a 270° zapad. Žirokompas ili girokompas zahvaljujući zvrku koji rotira velikom brzinom trajno zadržava smjer osi vrtnje. Radiokompas služi za određivanje smjera prema nekom izvoru radio valova. To je prijamnik s usmjerenom antenom koja prima signale od nekog odašiljača, a oni su najjači kada je antena usmjerena izravno prema odašiljaču. Solarni kompas i astrokompas služi za određivanje smjera na Zemlji na temelju položaja Sunca i zvijezda.

Novi!!: Zvijezda i Kompas · Vidi više »

Konačna sudbina svemira

Hubble Ultra Deep Field Konačna sudbina svemira obuhvaća tri glavne teorije.

Novi!!: Zvijezda i Konačna sudbina svemira · Vidi više »

Kondriti

Kondriti L6 iz Phnom Penha (1868. - Prirodoslovni muzej u Toulouseu) Kondriti su vrsta kamenih meteorita.

Novi!!: Zvijezda i Kondriti · Vidi više »

Konjska glava (maglica)

Konjska glava (Barnard 33) je tamna maglica lako prepoznatljiva oblika smještena u zviježđu Orion, južno od zvijezde Alnitak, udaljena od Zemlje oko 1 500 svjetlosnih godina.

Novi!!: Zvijezda i Konjska glava (maglica) · Vidi više »

Kontrakcija

Kontrakcija (lat. contractio: stezanje, kraćenje) može značiti.

Novi!!: Zvijezda i Kontrakcija · Vidi više »

Konvekcija

Zemljinoj atmosferi. Nastajanje konvekcije zraka oko ljudske ruke. Termohalinska pokretna traka ili termohalinska cirkulacija: dubinski tok tamna, a površinski svijetla traka. granule. Konvekcija ili toplinsko strujanje ili je prijenos topline u tvarima koje mogu strujati, to jest u tekućinama i plinovima (fluidi).

Novi!!: Zvijezda i Konvekcija · Vidi više »

Korona

Sunčeva korona snimljena posebnim teleskopom - koronagrafom Izbijanje pramenova korone 31. kolovoza 2012. Korona (lat. corona: vijenac, kruna) je vanjski dio atmosfere Sunca i zvijezda koji emitira rendgensko zračenje.

Novi!!: Zvijezda i Korona · Vidi više »

Korona (razdvojba)

Korona (lat. corona: vijenac, kruna) može značiti.

Novi!!: Zvijezda i Korona (razdvojba) · Vidi više »

Kosmičko zračenje

Kosmički fluks naspram energije čestica Kosmičko zračenje je emisija visokoenergetskih protona i atomskih jezgara koji se kreću kroz svemir gotovo brzinom svjetlosti.

Novi!!: Zvijezda i Kosmičko zračenje · Vidi više »

Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje

umjetnih satelita Echo 1 i Telstar. umjetnim satelitom COBE. anizotropnosti pozadinskog zračenja snimljena umjetnim satelitom WMAP. Umjetni satelit '''COBE''' (eng. ''Cosmic Background Explorer Satellite''). Pozadinsko zračenje je elektromagnetsko zračenje cijele nebeske sfere, koje se sastoji od zračenja nerazlučenih zvijezda i galaktika, te od zračenja međuzvjezdanog i međugalaktičkoga plina.

Novi!!: Zvijezda i Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje · Vidi više »

Kozmogonija

Umjetničko viđenje prasunčeve maglice. Sunčevog sustava. Sunca ili manjim. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Kozmogonija je dio astronomije koji istražuje podrijetlo i razvoj svemira u cjelini ili nebeskih tijela, a posebno Sunčeva sustava.

Novi!!: Zvijezda i Kozmogonija · Vidi više »

Kozmologija

geocentričnog sustava: Peter Apian, ''Cosmographia'' (1540.). heliocentričnog sustava: ''Hypothesis Copernicana''. heliocentričnom sustavu (lijevo) i geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema Kopernikovom sustavu i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. Babilonskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.). Hubbleom (ustupila NASA/ESA). kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Einsteineva teorija relativnosti. Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). velikog praska, svemir se širi iz točke beskonačnog pritiska i gustoće (singularnosti). umjetnim satelitom COBE. Svemirskog teleskopa Hubble). Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Kozmologija je grana astronomije koja se bavi porijeklom, svojstvima i razvojem svemira u cjelini.

Novi!!: Zvijezda i Kozmologija · Vidi više »

Kozmonaut

Kozmonaut u prijevodu s grčkog znači svemirski putnik (putnik kroz kosmos).

Novi!!: Zvijezda i Kozmonaut · Vidi više »

Križevci

Križevci su grad u Koprivničko-križevačkoj županiji u Hrvatskoj.

Novi!!: Zvijezda i Križevci · Vidi više »

Kubizam

Juan Gris, ''Portret Picassa'', 1912., ulje na platnu, 93,4×74,3 cm, ''Art Institute of Chicago'', Chicago Kubizam je umjetnički stil moderne umjetnosti, nastao u Francuskoj od 1907. do 1911. god.

Novi!!: Zvijezda i Kubizam · Vidi više »

Kuga u Splitu

Epidemija kuge nekoliko je puta tijekom povijesti poharala grad Split.

Novi!!: Zvijezda i Kuga u Splitu · Vidi više »

Kuglasti skup

Kuglasti skup Messier 80 je klasičan primjer kuglastog skupa. Nalazi se 28.000 ly od Zemlje i sadrži stotine tisuća zvijezda. Kuglasti skup je sfeoridan oblak zvijezda koji orbitira oko središta galaksije kao satelit.

Novi!!: Zvijezda i Kuglasti skup · Vidi više »

Kulminacija

Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.

Novi!!: Zvijezda i Kulminacija · Vidi više »

Kutna visina

zenitnom daljinom.

Novi!!: Zvijezda i Kutna visina · Vidi više »

Kutni promjer

Skica za određivanje kutnog promjera. Kutni promjer ili kutna udaljenost (oznaka θ ili δ) je udaljenost između dviju točaka mjerena s pomoću kuta između dviju zraka koje iz zajedničke točke (vrh kuta) prolaze kroz te točke.

Novi!!: Zvijezda i Kutni promjer · Vidi više »

Kvazar

newspaper.

Novi!!: Zvijezda i Kvazar · Vidi više »

Lažna supernova

Lažna supernova (eng. supernova impostor) su zvjezdane eksplozije koje na prvu izgledaju kao vrsta supernove, no one ne razaraju roditeljske zvijezde.

Novi!!: Zvijezda i Lažna supernova · Vidi više »

Lećasta galaktika

Primjer lećaste galaktike, Messier 102 Lećaste ili lentikularne galaktike su prijelazni stupanj između spiralnih i eliptičnih i prema Hubbleovu dijagramu imaju oznaku S0.

Novi!!: Zvijezda i Lećasta galaktika · Vidi više »

Ledeno doba

Velika ledena površina u ledenom dobu Antarktici prije 400 000 godina Ledena doba važan su dio Zemljine prošlosti u kojem su nastali mnogi reljefni oblici, biljne i životinjske vrste, a naposljetku tada se pojavljuje i čovjek.

Novi!!: Zvijezda i Ledeno doba · Vidi više »

Lenormand karte

Lenormand karta za gatanje Lenormand karte, igrače karte za gatanje prozvane prema znamenitoj francuskoj gatari Marie Anne Lenormand (1772.-1843.). Predstavljaju najpopularnije karte za proricanje sudbine nakon tarot karata.

Novi!!: Zvijezda i Lenormand karte · Vidi više »

Leon Lederman

Sunca ili manjih. Znanstvenike je oduvijek zanimalo odakle silna Sunčeva energija. Leon Lederman (New York, 15. srpnja 1922. – Rexburg, Idaho, 3. listopada 2018.), američki fizičar.

Novi!!: Zvijezda i Leon Lederman · Vidi više »

Leptonski broj

Higgsovim bozonom. Feynmanov dijagram najčešćeg mionskog raspada. beta-raspad. komore na mjehuriće prvi puta je otkriven neutrino 13. prosinca 1970. Neutrino je udario proton u vodikovom atomu. Sraz se vidi na desnoj strani, gdje se sijeku 3 linije. Sunca ili manjih. Leptonski broj je pretpostavka da leptoni posjeduju neko unutarnje svojstvo koje se ne može mjeriti na standardni način (u smislu kao što se mogu mjeriti električni naboj ili masa), ali po kojem se poput generacije kvarkova međusobno razlikuje.

Novi!!: Zvijezda i Leptonski broj · Vidi više »

Leteća riba (zviježđe)

Leteća riba (lat. Volans) jedno je od 88 modernih zviježđa.

Novi!!: Zvijezda i Leteća riba (zviježđe) · Vidi više »

Leticia Calderón

Carmen Leticia Calderón León (Guaymas, 15. srpnja 1968.) meksička je glumica.

Novi!!: Zvijezda i Leticia Calderón · Vidi više »

Libido

Latinsku riječ libido možemo doslovno prevesti kao požudu, želju, htijenje, priželjkivanje ili zadovoljstvo.

Novi!!: Zvijezda i Libido · Vidi više »

Linijski spektar

Linijski spektar je spektar elektromagnetskoga zračenja koji se sastoji od niza monokromatskih, međusobno odvojenih (diskretnih) spektralnih linija.

Novi!!: Zvijezda i Linijski spektar · Vidi više »

Loža "Sirius"

Loža "Sirius" je hrvatska masonska loža u Rijeci koja djeluje u dva navrata.

Novi!!: Zvijezda i Loža "Sirius" · Vidi više »

Los Victorinos

Los Victorinos kolumbijska je telenovela na španjolskom jeziku produkcijske kuće Telemundo.

Novi!!: Zvijezda i Los Victorinos · Vidi više »

Luigi Lombardi

Luigi Lombardi je lik iz meksičke telenovele Ružna ljepotica.

Novi!!: Zvijezda i Luigi Lombardi · Vidi više »

Luks

osvjetljenja (iluminacije) u radnim uvjetima. Fotometar. nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. W i svjetlosne snage 470 lumena. W i svjetlosne snage 325 lumena. Luks (lat. lux: svjetlost; oznaka lx) je mjerna jedinica osvjetljenja, izvedena jedinica SI (Međunarodni sustav mjernih jedinica).

Novi!!: Zvijezda i Luks · Vidi više »

Luminoznost

sunčevoj svjetlosti, koja je predstavljena simbolom ''L⊙''. Zvijezda Sirius ''LS'' 25,4 puta veći od sjaja Sunca. Luminoznost, snaga zračenja ili sjaj (oznaka L), u astronomiji, je energija koju zrači nebesko tijelo (na primjer zvijezda ili galaktika) u jedinici vremena.

Novi!!: Zvijezda i Luminoznost · Vidi više »

Maersk

Maersk (punim nazivom: „A.P. Møller – Mærsk A/S”) - danska integrirana brodarska tvrtka, aktivna u oceanskom i unutarnjem prijevozu tereta i srodnim uslugama, kao što su: upravljanje opskrbnim lancem i lučke operacije.

Novi!!: Zvijezda i Maersk · Vidi više »

Maglica

zviježđu Bika. Tamna maglica Konjska glava - svijetle točke su zvijezde u nastajanju. Maglica NGC 6543, poznata i pod imenom Mačje oko. Maglica Messier 42, poznata i pod imenom Orionova maglica. Maglica ili nebula je oblak međuzvjezdane tvari (međuzvjezdani oblak), sačinjen od prašine i plinova.

Novi!!: Zvijezda i Maglica · Vidi više »

Maglica Plamen

NGC 2024 ili Maglica Plamen je difuzna maglica u zviježđu Oriona.

Novi!!: Zvijezda i Maglica Plamen · Vidi više »

Mala tijela Sunčevog sustava

željezni meteorit. satelit koji je bio otkriven kod asteroida. Hrašćine (Hrvatsko zagorje). Zemlje. Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. meteorski roj. zviježđu Liri, a pojavljuje se oko 20. travnja. pustinje Atacama u Čileu. Mala tijela Sunčevog sustava su asteroidi (planetoidi), kometi, meteoriti i meteori, te sitna razdrobljena materija koja pluta međuplanetarnim prostorom.

Novi!!: Zvijezda i Mala tijela Sunčevog sustava · Vidi više »

Mali medvjed

Mali medvjed (lat. Ursa minor) jedno je od 88 modernih i 48 Ptolomejevih originalnih zviježđa, vidljivo na sjevernoj zemaljskoj polutci.

Novi!!: Zvijezda i Mali medvjed · Vidi više »

Mali pas

Mali pas (lat. Canis Minor) Jedno je od 88 modernih i 48 originalnih Ptolemejevih zviježđa.

Novi!!: Zvijezda i Mali pas · Vidi više »

Mali princ

Mali princ (fr. Le Petit Prince) najpoznatija je novela francuskog pilota Antoinea de Sainta-Exuperyja iz 1943.

Novi!!: Zvijezda i Mali princ · Vidi više »

Maori

Maori ili Māori polinezijski narod s Novog Zelanda etnolingvistički srodni Tahićanima i Havajcima, koji se na područje Južnog i Sjevernog otoka, doplovivši u kanuima, naselio između 9.

Novi!!: Zvijezda i Maori · Vidi više »

Maršalci

Maršalci, jedan od mikronezijskih naroda nastanjen na atolima otočja Marshall, Maršalovi Otoci, na dva paralelna otočna lanca Ratak, istočni, i Ralik, zapadni, na kojima se razlikuju po narječjima.

Novi!!: Zvijezda i Maršalci · Vidi više »

Marija (majka Isusova)

Marija (aram. מרים Maryām "gorka"; arap. مريم(Maryam); grč. Μαριαμ, Mariam, Μαρια, Maria) bila je majka Isusova.

Novi!!: Zvijezda i Marija (majka Isusova) · Vidi više »

Marsilio Ficino

Marcilio Ficino (lat. Marsilius Ficinus) (Figline Valdarno, 19. listopada 1433. – Careggi, kraj Firence, 1. listopada 1499.), talijanski svećenik, liječnik, filozof, astrolog i humanist.

Novi!!: Zvijezda i Marsilio Ficino · Vidi više »

Masatoshi Koshiba

Sunca ili manjih. Znanstvenike je oduvijek zanimalo odakle silna Sunčeva energija. Masatoshi Koshiba (Toyohashi, 19. rujna 1926.), japanski fizičar.

Novi!!: Zvijezda i Masatoshi Koshiba · Vidi više »

Maya Indijanci

Mayanski grad Uxmal Maya ili Maja, jedan od najciviliziranijih indijanskih naroda domorodačke Amerike nastanjen na poluotoku Yucatán u Meksiku, Hondurasu, Salvadoru i Belizeu, te susjednoj Gvatemali.

Novi!!: Zvijezda i Maya Indijanci · Vidi više »

Međugalaktičko sredstvo

Međugalaktičko sredstvo (eng. intergalactic medium, IGM) je slabo proučena tvar koja se nalazi između galaktika.

Novi!!: Zvijezda i Međugalaktičko sredstvo · Vidi više »

Međunarodna astronomska unija

Međunarodna astronomska unija (engl. International Astronomical Union, akr. IAU, franc. Union astronomique internationale, akr. UAI), organizacija koja okuplja nacionalne astronomske organizacije iz svih dijelova svijeta.

Novi!!: Zvijezda i Međunarodna astronomska unija · Vidi više »

Međunarodna svemirska postaja

Međunarodna svemirska postaja (eng. International Space Station - ISS), međunarodno je razvijena istraživačka postaja koja se trenutačno sastavlja u Zemljinoj nižoj orbiti.

Novi!!: Zvijezda i Međunarodna svemirska postaja · Vidi više »

Međuzvjezdana tvar

Orionova maglica je difuzna maglica koja predstavlja oblake međuzvjezdane tvari. Odrazna maglica je oblak međuzvjezdane prašine koja odražava svjetlost obližnjih zvijezda i zvjezdanih skupova. Svemirskog teleskopa Hubble. Mjerilo u desnom donjem kutu predstavlja 100 AJ. beta-čestice) čime su dokazane kozmičke zrake. Međuzvjezdana tvar (kratica: ISM, prema engleskom InterStellar Medium; rus. межзвёздная среда) je rijetka tvar rasprostrta između zvijezda.

Novi!!: Zvijezda i Međuzvjezdana tvar · Vidi više »

Međuzvjezdani objekt

Međuzvjezdani objekt (eng. interstellar object, fr. objet interstellaire, rus. межзвёздный объект) su nebeska tijela (kometi i dr.) koji su u međuzvjezdanom prostranstvu (odnosno nisu ni zvijezda ni subzvjezdani objekt), ne povezani gravitacijskom silom (v. stanje vezanosti u kvantnoj fizici) s ikojom zvijezdom.

Novi!!: Zvijezda i Međuzvjezdani objekt · Vidi više »

Međuzvjezdani prostor

Shematski prikaz sustava Kumove slame. Međuzvjedani prostor ("interstelarni prostor", latinski: inter stellas, "među zvijezdama") je zvjezdano dalek svemirski prostor unutar galaktike.

Novi!!: Zvijezda i Međuzvjezdani prostor · Vidi više »

Melvin Schwartz

Sunca ili manjih. Znanstvenike je oduvijek zanimalo odakle silna Sunčeva energija. komore na mjehuriće prvi puta je otkriven neutrino 13. prosinca 1970. Neutrino je udario proton u vodikovom atomu. Sraz se vidi na desnoj strani, gdje se sijeku 3 linije. Melvin Schwartz (New York, 2. studenog 1932. – Twin Falls, Idaho, 28. kolovoza 2006.), američki fizičar i poduzetnik.

Novi!!: Zvijezda i Melvin Schwartz · Vidi više »

Meridijanski krug

Kuffnerovoj zvjezdarnici u Beču. Meridijanski krug je osnovni astrometrijski instrument u astronomskom opservatoriju.

Novi!!: Zvijezda i Meridijanski krug · Vidi više »

Messier 103

Messier 103 (M103 ili NGC 581) je otvoreni skup u zviježđu Kasiopeji kojeg je otkrio Pierre Méchain 1781.

Novi!!: Zvijezda i Messier 103 · Vidi više »

Messier 104

M104 (M104 ili NGC 4594) poznata još i kao galaksija Sombrero je neprečkasta spiralna galaktika u zviježđu Djevica.

Novi!!: Zvijezda i Messier 104 · Vidi više »

Messier 11

Messier 11 (M11 ili NGC 6705, Divlja patka) je otvoreni skup u zviježđu Štitu.

Novi!!: Zvijezda i Messier 11 · Vidi više »

Messier 12

Messier 12 (M12 ili NGC 6218) je kuglasti skup u zviježđu Zmijonoscu.

Novi!!: Zvijezda i Messier 12 · Vidi više »

Messier 18

Messier 18 (M18 ili NGC 6613) je otvoreni skup smješten između Maglice Omega i Messiera 24.

Novi!!: Zvijezda i Messier 18 · Vidi više »

Messier 36

Messier 36 (M36 ili NGC 1960) je otvoreni skup u zviježđu Kočijaš.

Novi!!: Zvijezda i Messier 36 · Vidi više »

Messier 40

Messier 40 (M40 ili WNC 4) također Winnecke 4, je dvostruka zvijezda u zviježđu Veliki medvjed.

Novi!!: Zvijezda i Messier 40 · Vidi više »

Meteoroid

Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. meteorski roj. atmosferu. željezni meteorit koji je 26. svibnja 1751. pao kod mjesta Hrašćina (Hrvatsko zagorje). Zemlje. Meteoroid je malo kameno ili metalno nebesko tijelo dimenzija od zrna pijeska (promjera oko 100 μm) do povećega kamena (promjera oko 1 metar) koje obilazi oko Sunca. Po građi, može biti kompaktan, gustoće stijene, ili šupljikav, kada mu je gustoća manja od gustoće vode.

Novi!!: Zvijezda i Meteoroid · Vidi više »

Michel Mayor

Michel Mayor ili Michel Gustave Édouard Mayor (Lausanne, 12. siječnja 1942.), švicarski astrofizičar.

Novi!!: Zvijezda i Michel Mayor · Vidi više »

Michelson-Morleyjev pokus

Put zrake svjetlosti kroz Michelsonov interferometar. interferencijskih pruga. interferometra. širenje zvuka u zraku). žive. Uzorak obruba proizveden Michelsonovim interferometrom pomoću bijele svjetlosti. Ovdje je vidljivo da je središnja granica bijela, a ne crna. Michelson-Morleyjev pokus je najznačajniji i najutjecajniji pokus s takozvanim nultim rezultatom u povijesti znanosti, izveden 1887.

Novi!!: Zvijezda i Michelson-Morleyjev pokus · Vidi više »

Mikrometarski vijak

Mikrometarski vijak za vanjska i unutarnja mjerenja, te dubinomjer. mm. Veliki mikrometarski vijak. Izmjerena duljina obratka (crno) je 4,14 mm. Mikrometarski vijak je sprava za mjerenje vrlo malenih duljina.

Novi!!: Zvijezda i Mikrometarski vijak · Vidi više »

Milankovićevi ciklusi

Milankovićeva teorija opisuje kolektivne klimatske učinke promjena u gibanju Zemlje.

Novi!!: Zvijezda i Milankovićevi ciklusi · Vidi više »

Milijarda

Milijarda je riječ, koja označava tisuću milijuna ili 1 000 000 000.

Novi!!: Zvijezda i Milijarda · Vidi više »

Mini crna rupa

Mini crna rupa je astronomski fenomen koji zasada postoji samo u teoriji.

Novi!!: Zvijezda i Mini crna rupa · Vidi više »

Mixcoatl

Miškoal Mixcoatl ("zmija od oblaka") ili Kamašli, bog je lova povezan s Mliječnim putem i zvijezdama, u astečkoj mitologiji.

Novi!!: Zvijezda i Mixcoatl · Vidi više »

Mizar

Mizar (arap. mi’zar: pojas) (Mirak /arap. al-marāqq: slabine, stariji naziv zvijezde/, Zeta Velikog medvjeda, ζ Ursae Majoris), zvijezda u repu Velikoga medvjeda (odnosno u rudu Velikih kola), prividne magnitude 2,23.

Novi!!: Zvijezda i Mizar · Vidi više »

Mjerni instrument

Sat mjeri vrijeme Kronometar Prikaz vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Promjena energije iz pravocrtnog kretanja u kružno kretanje Toplina je oblik energije, koja je djelomično potencijalna energija, a djelomično kinetička energija Sunčani sat Nogometaš će prenijeti svoju energiju na loptu, koja će izvršiti rad. Kod udarca veće snage, lopta će prije stići do cilja Pješčani sat Mjerni instrument služi za neposredno mjerenje fizikalnih mjerenih veličina.

Novi!!: Zvijezda i Mjerni instrument · Vidi više »

Mjesečevi čvorovi

nebeskoj sferi. Sustav Zemlja - Mjesec. Potpuna pomrčina Mjeseca snimljena 9. studenog 2003. Mjesečevi čvorovi su točke na nebu u kojoj se prividno sijeku staze dvaju nebeskih tijela, Mjeseca (Mjesečeva putanja) i Zemlje (ekliptika).

Novi!!: Zvijezda i Mjesečevi čvorovi · Vidi više »

Mjesec

Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.

Novi!!: Zvijezda i Mjesec · Vidi više »

Mjesec (razdoblje)

Mjesec je jedinica za vrijeme koja se koristi za kalendare, duga približno kao prirodni period povezan s kretanjem Mjeseca.

Novi!!: Zvijezda i Mjesec (razdoblje) · Vidi više »

Mjesna skupina

Mjesna skupina (eng. Local Group, odatle i naziv Lokalna grupa) naziv je za grupu galaktika kojoj pripada naša galaktika – Kumova slama (Mliječni put).

Novi!!: Zvijezda i Mjesna skupina · Vidi više »

Mliječni put

Mliječni put (Mliječna staza, Kumova slama, Slamotres, Rimska cesta, Galaktika, Marijina kruna) je galaktika kojoj pripada naš Sunčev sustav, u kojem je Zemlja jedan od planeta.

Novi!!: Zvijezda i Mliječni put · Vidi više »

Močići

Močići su mjesto između Zvekovice i Čilipa, odmah preko puta Zračne luke Dubrovnik.

Novi!!: Zvijezda i Močići · Vidi više »

Modul

Modul (lat. modulus: mjera, jedinica mjere) može značiti.

Novi!!: Zvijezda i Modul · Vidi više »

Modul udaljenosti

U astronomiji, modul udaljenosti, razlika između prividne (m) i apsolutne magnitude, zvjezdane veličine (M).

Novi!!: Zvijezda i Modul udaljenosti · Vidi više »

Morfej

Pierre-Narcisse Guérin: Morfej i Irida, 1811. Morfej (grč., Morpheús) u grčkoj mitologiji bog je snova, sin boga Hipna, boga spavanja i njegove majke Nikte, božice noći, vođa bogova snova.

Novi!!: Zvijezda i Morfej · Vidi više »

Mu Arae b

Mu Arae b (također HD 160691 b) je egzoplanet u orbiti oko zvijezde Mu Arae iz zviježđa Oltar, udaljene 49.8 svjetlosnih godina.

Novi!!: Zvijezda i Mu Arae b · Vidi više »

Mu Arae c

Mu Arae c (također HD 160691 c) je egzoplanet u orbiti oko zvijezde Mu Arae iz zviježđa Oltar, udaljene 49.8 svjetlosnih godina.

Novi!!: Zvijezda i Mu Arae c · Vidi više »

Mu Arae d

Mu Arae d je egzoplanet u orbiti oko zvijezde Mu Arae iz zviježđa Oltar, udaljene 49.8 svjetlosnih godina.

Novi!!: Zvijezda i Mu Arae d · Vidi više »

Nastanjiva zona

Proksime Centauri b. Nastanjiva zona je područje u kojem planet ima temperaturu na kojoj voda može biti u tekućem obliku.

Novi!!: Zvijezda i Nastanjiva zona · Vidi više »

Navigacija

Navigacija uz pomoć Sjevernjače Navigacija je znanost i vještina vođenja broda, zrakoplova i drugih objekata s jedne na drugu točku na Zemlji vodenim i zračnim putem, te svemirske letjelice kroz svemir.

Novi!!: Zvijezda i Navigacija · Vidi više »

Nebeska majka

Nebeska majka (eng. Heavenly Mother) je u nekim religijskim pokretima supruga Boga Oca.

Novi!!: Zvijezda i Nebeska majka · Vidi više »

Nebeska mehanika

Sunca služio za pogon. umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). ophodna vremena planeta 1 i planeta 2 imaju odnos ''t''13/2: ''t''23/2. hiperboli E i napustila bi Zemlju. jednoliko ubrzanog gibanja sa smjerom prema središtu kruženja. Zemljinom vrtnjom. m/s ili 7.91 km/s. Ta se brzina zove i '''prvom kozmičkom brzinom'''. baricentra (centra mase) s eliptičnim putanjama (tipično za dvojne zvijezde). eliptičnoj stazi oko Sunca. problema triju tijela, s time da je treće tijelo točkasto i bez mase. Za treće je tijelo Joseph-Louis Lagrange našao da može neporemećeno opstati u sustavu, na položaju 5 točaka u ravnini u kojoj se sva tijela gibaju. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Nebeska mehanika je grana astronomije koja proučava gibanje nebeskih tijela pod djelovanjem sile, te stanje ravnoteže samih tijela.

Novi!!: Zvijezda i Nebeska mehanika · Vidi više »

Nebeska sfera

ekvatorskom koordinatnom sustavu. geometrijsko pomagalo (18. stoljeće., ''Brooklyn Museum''. Osnovna gibanja Zemlje. Sjevernom polu. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.

Novi!!: Zvijezda i Nebeska sfera · Vidi više »

Nebeski ekvator

Nebeski ekvator i ekliptika. Osnovna gibanja Zemlje. Sjevernom polu. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.

Novi!!: Zvijezda i Nebeski ekvator · Vidi više »

Nebeski ekvatorski koordinatni sustav

deklinacije (zeleno) u nebeskom ekvatorskom koordinatnom sustavu. Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Nebeski ekvatorski koordinatni sustav je nebeski koordinatni sustav kojemu je osnovna ravnina nebeski ekvator.

Novi!!: Zvijezda i Nebeski ekvatorski koordinatni sustav · Vidi više »

Nebeski koordinatni sustavi

proljetnu točku (magenta) kao polaznu točku. Galaktičke koordinate su na odnosu Galaktičkog centra (žuta točka). nebeske sfere i izmjene dana i noći. Zemlje. Nebeski ekvator i ekliptika. zenitnom daljinom.

Novi!!: Zvijezda i Nebeski koordinatni sustavi · Vidi više »

Nebeski meridijan

Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.

Novi!!: Zvijezda i Nebeski meridijan · Vidi više »

Nebeski polovi

Nebeski polovi, nebeski ekvator i ekliptika. Osnovna gibanja Zemlje. Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.

Novi!!: Zvijezda i Nebeski polovi · Vidi više »

Nebo

Nebo Nebo je sloj nevidljivih plinova koji okružuju i štite Zemlju pa ih nazivamo atmosferom.Blanka Pašagić (prijevod izvornog teksta Emmanuele Paroissien), Priroda, Kad je vrijeme sunčano nebo je plave boje, a kad je oblačno, nebo je sivo. Nebo je plavo zbog toga što, kad je Sunce visoko na nebu, Sunčeve zrake lome se u čestice koje sadrže prašinu i lebde. Pojava je poznata kao Rayleighovo raspršenje. Nebo može biti također crvene ili žute boje. U podne na nebu se, kad je sunčano, vidi Sunce, a noću se vide zvijezde. Zvijezde su i danju prisutne, ali ih je nemoguće vidjeti jer imaju puno slabiju svjetlost nego noću. Na nebu se lakše može predvidjeti kakvo će biti vrijeme te je li dan, noć ili sumrak.

Novi!!: Zvijezda i Nebo · Vidi više »

Neftis

Neftis s hijeroglifom za damu Neftis (Neftida) je božica grobnica i noći.

Novi!!: Zvijezda i Neftis · Vidi više »

Nepravilna galaktika

Veliki Magellanov oblak Postoje dva tipa nepravilnih (eng: Irregular) galaktika, s oznakama Irr I i Irr II.

Novi!!: Zvijezda i Nepravilna galaktika · Vidi više »

Neptunovi pravilni sateliti

Unutar Tritonove putanje nalazi se u orbiti oko Neptuna 6 malih satelita: Protej, Najada (Naiad), Talasa (Thalassa), Despina, Galateja (Galatea) i Larisa (Larissa).

Novi!!: Zvijezda i Neptunovi pravilni sateliti · Vidi više »

Neutrino

Neutrino (talijanski, od neutr + -ino, talijanska umanjenica; oznaka ν) je subatomska čestica, lepton bez električnoga naboja, vrlo malo mase, koji se giba brzinom bliskom brzini svjetlosti.

Novi!!: Zvijezda i Neutrino · Vidi više »

Neutrinska astronomija

Sferični fotomultiplikator za detektiranje neutrina pod vodom Neutrinska astronomija je relativno novo znanstveno područje koje se bavi proučavanjem svemira kroz bilježenje čestica neutrina za razliku od optičke koja funkcionira na bazi promatranja elektromagnetskih čestica - fotona.

Novi!!: Zvijezda i Neutrinska astronomija · Vidi više »

Neutronska zvijezda

accessdate.

Novi!!: Zvijezda i Neutronska zvijezda · Vidi više »

Newtonov zakon gravitacije

umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Isaac Newton (1642. – 1728.) Zemlje i Neptuna. općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini. pomrčini Sunca, kad je glavnina snažne Sunčeve svjetlosti zaklonjena. Prvi puta je to mjerenje izvršeno 29. svibnja 1919., čime je bila potvrđena Einsteineva teorija relativnosti. ophodna vremena planeta 1 i planeta 2 imaju odnos ''t''13/2: ''t''23/2. trenja. jednoliko ubrzanog gibanja sa smjerom prema središtu kruženja. Zemljinom vrtnjom. m/s ili 7.91 km/s. Ta se brzina zove i '''prvom kozmičkom brzinom'''. hiperboli E i napustila bi Zemlju. Newtonov zakon gravitacije ili opći zakon gravitacije iskazuje da se svaka dva tijela privlače uzajamno silom koja je proporcionalna (u skladu) umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti: gdje je.

Novi!!: Zvijezda i Newtonov zakon gravitacije · Vidi više »

NGC 1062

NGC 1062 je zvijezda u zviježđu Trokutu.

Novi!!: Zvijezda i NGC 1062 · Vidi više »

NGC 1113

NGC 1113 je zvijezda u zviježđu Ovnu.

Novi!!: Zvijezda i NGC 1113 · Vidi više »

NGC 1176

NGC 1176 je zvijezda u zviježđu Perzeju.

Novi!!: Zvijezda i NGC 1176 · Vidi više »

NGC 1178

NGC 1178 je zvijezda u zviježđu Perzeju.

Novi!!: Zvijezda i NGC 1178 · Vidi više »

NGC 1183

NGC 1183 je zvijezda u zviježđu Perzeju.

Novi!!: Zvijezda i NGC 1183 · Vidi više »

NGC 122

NGC 122 je zvijezda u zviježđu Kitu.

Novi!!: Zvijezda i NGC 122 · Vidi više »

NGC 123

NGC 123 je zvijezda u zviježđu Kitu.

Novi!!: Zvijezda i NGC 123 · Vidi više »

NGC 1430

NGC 1430 je zvijezda u zviježđu Eridanu.

Novi!!: Zvijezda i NGC 1430 · Vidi više »

NGC 1443

NGC 1443 je zvijezda u zviježđu Eridanu.

Novi!!: Zvijezda i NGC 1443 · Vidi više »

NGC 1446

NGC 1446 je zvijezda u zviježđu Eridanu.

Novi!!: Zvijezda i NGC 1446 · Vidi više »

NGC 1454

NGC 1454 je zvijezda u zviježđu Eridanu.

Novi!!: Zvijezda i NGC 1454 · Vidi više »

NGC 162

NGC 162 je jedan još nepotvrđen i neutvrđen objekt u zviježđu Andromedi.

Novi!!: Zvijezda i NGC 162 · Vidi više »

NGC 1742

NGC 1742 je zvijezda u zviježđu Orionu.

Novi!!: Zvijezda i NGC 1742 · Vidi više »

NGC 1932

NGC 1932 je zvijezda u zviježđu Zlatnoj ribi.

Novi!!: Zvijezda i NGC 1932 · Vidi više »

NGC 1988

NGC 1988 je zvijezda u zviježđu Biku.

Novi!!: Zvijezda i NGC 1988 · Vidi više »

NGC 2045

NGC 2045 je zvijezda u zviježđu Biku.

Novi!!: Zvijezda i NGC 2045 · Vidi više »

NGC 2142

NGC 2142 je zvijezda u zviježđu Jednorogu.

Novi!!: Zvijezda i NGC 2142 · Vidi više »

NGC 2167

NGC 2167 je zvijezda u zviježđu Jednorogu.

Novi!!: Zvijezda i NGC 2167 · Vidi više »

NGC 2244

NGC 2244 (NGC 2239, OCL 515) je otvoreni skup unutar maglice Rozete, odnosno emisijske maglice NGC 2239, u zviježđu Jednorogu.

Novi!!: Zvijezda i NGC 2244 · Vidi više »

NGC 2542

NGC 2542 je zvijezda u zviježđu Krmi.

Novi!!: Zvijezda i NGC 2542 · Vidi više »

NGC 2700

NGC 2700 je zvijezda u zviježđu Vodenoj zmiji.

Novi!!: Zvijezda i NGC 2700 · Vidi više »

NGC 2702

NGC 2702 je zvijezda u zviježđu Vodenoj zmiji.

Novi!!: Zvijezda i NGC 2702 · Vidi više »

NGC 2705

NGC 2705 je zvijezda u zviježđu Vodenoj zmiji.

Novi!!: Zvijezda i NGC 2705 · Vidi više »

NGC 2707

NGC 2707 je zvijezda u zviježđu Vodenoj zmiji.

Novi!!: Zvijezda i NGC 2707 · Vidi više »

NGC 272

NGC 272 je skupina zvijezda u zviježđu Andromedi.

Novi!!: Zvijezda i NGC 272 · Vidi više »

NGC 2806

NGC 2806 je zvijezda u zviježđu Raku.

Novi!!: Zvijezda i NGC 2806 · Vidi više »

NGC 2871

NGC 2871 je zvijezda u zviježđu Lavu.

Novi!!: Zvijezda i NGC 2871 · Vidi više »

NGC 2912

NGC 2912 je zvijezda u zviježđu Lavu.

Novi!!: Zvijezda i NGC 2912 · Vidi više »

NGC 2953

NGC 2953 je pojedinačna zvijezda u zviježđu Lavu.

Novi!!: Zvijezda i NGC 2953 · Vidi više »

NGC 3002

NGC 3002 je zvijezda u zviježđu Velikome medvjedu.

Novi!!: Zvijezda i NGC 3002 · Vidi više »

NGC 3004

NGC 3004 je zvijezda u zviježđu Velikom medvjedu.

Novi!!: Zvijezda i NGC 3004 · Vidi više »

NGC 302

NGC 302 je zvijezda u zviježđu Kitu.

Novi!!: Zvijezda i NGC 302 · Vidi više »

NGC 308

NGC 308 je zvijezda u zviježđu Kitu.

Novi!!: Zvijezda i NGC 308 · Vidi više »

NGC 310

NGC 310 je zvijezda u zviježđu Kitu.

Novi!!: Zvijezda i NGC 310 · Vidi više »

NGC 3148

NGC 3148 je zvijezda u zviježđu Velikom medvjedu.

Novi!!: Zvijezda i NGC 3148 · Vidi više »

NGC 316

NGC 316 je zvijezda u zviježđu Ribama.

Novi!!: Zvijezda i NGC 316 · Vidi više »

NGC 3210

NGC 3210 je objekt nepoznate naravi (prema drugim izvorima galaktika, prema treće izvoru zvijezda vrste *2, prema četvrtim - nepostojeći) u zviježđu Zmaju.

Novi!!: Zvijezda i NGC 3210 · Vidi više »

NGC 3291

NGC 3290 je zvijezda u zviježđu Malom lavu.

Novi!!: Zvijezda i NGC 3291 · Vidi više »

NGC 3317

NGC 3317 je oznaka triju zvijezda u zviježđu Vodenoj zmiji.

Novi!!: Zvijezda i NGC 3317 · Vidi više »

NGC 3339

NGC 3339 je zvijezda u zviježđu Sekstantu.

Novi!!: Zvijezda i NGC 3339 · Vidi više »

NGC 3616

NGC 3616 je zvijezda u zviježđu Lavu.

Novi!!: Zvijezda i NGC 3616 · Vidi više »

NGC 3793

NGC 3793 je zvijezda u zviježđu Velikom medvjedu.

Novi!!: Zvijezda i NGC 3793 · Vidi više »

NGC 3797

NGC 3797 je zvijezda u zviježđu Velikom medvjedu.

Novi!!: Zvijezda i NGC 3797 · Vidi više »

NGC 3807

NGC 3807 je zvijezda u zviježđu Lavu.

Novi!!: Zvijezda i NGC 3807 · Vidi više »

NGC 390

NGC 390 je zvijezda u zviježđu Ribama.

Novi!!: Zvijezda i NGC 390 · Vidi više »

NGC 3932

NGC 3932 je zvijezda u zviježđu Velikom medvjedu.

Novi!!: Zvijezda i NGC 3932 · Vidi više »

NGC 3948

NGC 3948 je zvijezda u zviježđu Lavu.

Novi!!: Zvijezda i NGC 3948 · Vidi više »

NGC 400

NGC 400 je zvijezda u zviježđu Ribama.

Novi!!: Zvijezda i NGC 400 · Vidi više »

NGC 4009

NGC 4009 je zvijezda u zviježđu Lavu.

Novi!!: Zvijezda i NGC 4009 · Vidi više »

NGC 401

NGC 401 je zvijezda u zviježđu Ribama.

Novi!!: Zvijezda i NGC 401 · Vidi više »

NGC 402

NGC 402 je zvijezda u zviježđu Ribama.

Novi!!: Zvijezda i NGC 402 · Vidi više »

NGC 405

NGC 405 je zvijezda u zviježđu Feniksu.

Novi!!: Zvijezda i NGC 405 · Vidi više »

NGC 408

NGC 408 je zvijezda u zviježđu Ribama.

Novi!!: Zvijezda i NGC 408 · Vidi više »

NGC 4115

NGC 4115 je zvijezda u zviježđu Berenikinoj kosi.

Novi!!: Zvijezda i NGC 4115 · Vidi više »

NGC 4170

NGC 4170 je zvijezda u zviježđu Berenikinoj kosi.

Novi!!: Zvijezda i NGC 4170 · Vidi više »

NGC 4171

NGC 4171 je zvijezda u zviježđu Berenikinoj kosi.

Novi!!: Zvijezda i NGC 4171 · Vidi više »

NGC 4209

NGC 4209 je zvijezda u zviježđu Berenikinoj kosi.

Novi!!: Zvijezda i NGC 4209 · Vidi više »

NGC 4315

NGC 4315 je zvijezda u zviježđu Djevici.

Novi!!: Zvijezda i NGC 4315 · Vidi više »

NGC 4322

NGC 4322 je zvijezda u zviježđu Berenikinoj kosi.

Novi!!: Zvijezda i NGC 4322 · Vidi više »

NGC 4398

NGC 4398 je jedan još neidentificirani objekt u zviježđu Djevici.

Novi!!: Zvijezda i NGC 4398 · Vidi više »

NGC 4471

NGC 4471 je zvijezda u zviježđu Djevici.

Novi!!: Zvijezda i NGC 4471 · Vidi više »

NGC 4530

NGC 4530 je zvijezda u zviježđu Lovačkim sima.

Novi!!: Zvijezda i NGC 4530 · Vidi više »

NGC 4582

NGC 4582 je zvijezda u zviježđu Djevici.

Novi!!: Zvijezda i NGC 4582 · Vidi više »

NGC 46

NGC 46 je zvijezda u zviježđu Ribama.

Novi!!: Zvijezda i NGC 46 · Vidi više »

NGC 4768

NGC 4768 je zvijezda u zviježđu Djevici.

Novi!!: Zvijezda i NGC 4768 · Vidi više »

NGC 4769

NGC 4769 je zvijezda u zviježđu Djevici.

Novi!!: Zvijezda i NGC 4769 · Vidi više »

NGC 4805

NGC 4805 je zvijezda u zviježđu Berenikinoj kosi.

Novi!!: Zvijezda i NGC 4805 · Vidi više »

NGC 4824

NGC 4824 je zvijezda u zviježđu Berenikinoj kosi.

Novi!!: Zvijezda i NGC 4824 · Vidi više »

NGC 4844

NGC 4844 je zvijezda u zviježđu Djevici.

Novi!!: Zvijezda i NGC 4844 · Vidi više »

NGC 4879

NGC 4879 je zvijezda u zviježđu Djevici.

Novi!!: Zvijezda i NGC 4879 · Vidi više »

NGC 4891

NGC 4891 je zvijezda u zviježđu Djevici.

Novi!!: Zvijezda i NGC 4891 · Vidi više »

NGC 506

NGC 506 je zvijezda u zviježđu Ribama.

Novi!!: Zvijezda i NGC 506 · Vidi više »

NGC 5175

NGC 5175 je zvijezda u zviježđu Djevici.

Novi!!: Zvijezda i NGC 5175 · Vidi više »

NGC 5268

NGC 5268 je zvijezda u zviježđu Djevici.

Novi!!: Zvijezda i NGC 5268 · Vidi više »

NGC 5310

NGC 5310 je zvijezda u zviježđu Djevici.

Novi!!: Zvijezda i NGC 5310 · Vidi više »

NGC 5465

NGC 5465 je zvijezda u zviježđu Djevici.

Novi!!: Zvijezda i NGC 5465 · Vidi više »

NGC 5467

NGC 5467 je zvijezda u zviježđu Djevici.

Novi!!: Zvijezda i NGC 5467 · Vidi više »

NGC 552

NGC 552 je zvijezda u zviježđu Ribama.

Novi!!: Zvijezda i NGC 552 · Vidi više »

NGC 5565

NGC 5565 je zvijezda u zviježđu Djevici.

Novi!!: Zvijezda i NGC 5565 · Vidi više »

NGC 5632

NGC 5632 je zvijezda u zviježđu Djevici.

Novi!!: Zvijezda i NGC 5632 · Vidi više »

NGC 5651

NGC 5651 je zvijezda u zviježđu Djevici.

Novi!!: Zvijezda i NGC 5651 · Vidi više »

NGC 5658

NGC 5658 je zvijezda u zviježđu Djevici.

Novi!!: Zvijezda i NGC 5658 · Vidi više »

NGC 5856

NGC 5856 je zvijezda u zviježđu Volaru.

Novi!!: Zvijezda i NGC 5856 · Vidi više »

NGC 5871

NGC 5871 je zvijezda u zviježđu Djevici.

Novi!!: Zvijezda i NGC 5871 · Vidi više »

NGC 5901

NGC 5901 je zvijezda u zviježđu Volaru.

Novi!!: Zvijezda i NGC 5901 · Vidi više »

NGC 6002

NGC 6002 je zvijezda u zviježđu Sjevernoj kruni.

Novi!!: Zvijezda i NGC 6002 · Vidi više »

NGC 6049

NGC 6049 je zvijezda u zviježđu Zmiji.

Novi!!: Zvijezda i NGC 6049 · Vidi više »

NGC 6199

NGC 6199 je zvijezda u zviježđu Herkulu.

Novi!!: Zvijezda i NGC 6199 · Vidi više »

NGC 6277

NGC 6277 je zvijezda u zviježđu Herkulu.

Novi!!: Zvijezda i NGC 6277 · Vidi više »

NGC 6473

NGC 6473 je zvijezda u zviježđu Zmaju.

Novi!!: Zvijezda i NGC 6473 · Vidi više »

NGC 663

NGC 663 je otvoreni skup u zviježđu Kasiopeje.

Novi!!: Zvijezda i NGC 663 · Vidi više »

NGC 6633

NGC 6633 je otvoreni skup u zviježđu Zmijonosca.

Novi!!: Zvijezda i NGC 6633 · Vidi više »

NGC 6973

NGC 6973 je zvijezda u zviježđu Vodenjaku.

Novi!!: Zvijezda i NGC 6973 · Vidi više »

NGC 6980

NGC 6980 je zvijezda u zviježđu Vodenjaku.

Novi!!: Zvijezda i NGC 6980 · Vidi više »

NGC 7100

NGC 7100 je zvijezda u zviježđu Pegazu.

Novi!!: Zvijezda i NGC 7100 · Vidi više »

NGC 7114

NGC 7114 je zvijezda u zviježđu Labudu.

Novi!!: Zvijezda i NGC 7114 · Vidi više »

NGC 7202

NGC 7202 je zvijezda u zviježđu Južnoj ribi.

Novi!!: Zvijezda i NGC 7202 · Vidi više »

NGC 730

NGC 730 je zvijezda u zviježđu Ribama.

Novi!!: Zvijezda i NGC 730 · Vidi više »

NGC 7327

NGC 7327 je zvijezda u zviježđu Pegazu.

Novi!!: Zvijezda i NGC 7327 · Vidi više »

NGC 733

NGC 733 je zvijezda u zviježđu Trokutu.

Novi!!: Zvijezda i NGC 733 · Vidi više »

NGC 7333

NGC 7333 je zvijezda u zviježđu Pegazu.

Novi!!: Zvijezda i NGC 7333 · Vidi više »

NGC 7384

NGC 7384 je zvijezda u zviježđu Pegazu.

Novi!!: Zvijezda i NGC 7384 · Vidi više »

NGC 7388

NGC 7388 je zvijezda u zviježđu Pegazu.

Novi!!: Zvijezda i NGC 7388 · Vidi više »

NGC 7403

NGC 7403 je zvijezda u zviježđu Ribama.

Novi!!: Zvijezda i NGC 7403 · Vidi više »

NGC 7447

NGC 7447 je zvijezda u zviježđu Vodenjaku.

Novi!!: Zvijezda i NGC 7447 · Vidi više »

NGC 7486

NGC 7486 je zvijezda u zviježđu Pegazu.

Novi!!: Zvijezda i NGC 7486 · Vidi više »

NGC 7493

NGC 7493 je zvijezda u zviježđu Ribama.

Novi!!: Zvijezda i NGC 7493 · Vidi više »

NGC 7504

NGC 7504 je zvijezda u zviježđu Pegazu.

Novi!!: Zvijezda i NGC 7504 · Vidi više »

NGC 7522

NGC 7522 je zvijezda u zviježđu Vodenjaku.

Novi!!: Zvijezda i NGC 7522 · Vidi više »

NGC 7561

NGC 7561 zvijezda u zviježđu Ribama.

Novi!!: Zvijezda i NGC 7561 · Vidi više »

NGC 7564

NGC 7564 zvijezda u zviježđu Ribama.

Novi!!: Zvijezda i NGC 7564 · Vidi više »

NGC 7748

NGC 7748 je zvijezda u zviježđu Cefeju.

Novi!!: Zvijezda i NGC 7748 · Vidi više »

NGC 7756

NGC 7756 je zvijezda u zviježđu Ribama.

Novi!!: Zvijezda i NGC 7756 · Vidi više »

NGC 7799

NGC 7799 je zvijezda u zviježđu Pegazu.

Novi!!: Zvijezda i NGC 7799 · Vidi više »

NGC 7815

NGC 7815 je zvijezda u zviježđu Pegazu.

Novi!!: Zvijezda i NGC 7815 · Vidi više »

NGC 7830

NGC 7830 je zvijezda u zviježđu Ribama.

Novi!!: Zvijezda i NGC 7830 · Vidi više »

NGC 82

NGC 82 je zvijezda u zviježđu Andromedi.

Novi!!: Zvijezda i NGC 82 · Vidi više »

NGC 84

NGC 84 je zvijezda u zviježđu Andromedi.

Novi!!: Zvijezda i NGC 84 · Vidi više »

NGC 91

NGC 91 je zvijezda u zviježđu Andromedi.

Novi!!: Zvijezda i NGC 91 · Vidi više »

NGC 971

NGC 971 je zvijezda u zviježđu Trokutu.

Novi!!: Zvijezda i NGC 971 · Vidi više »

Nikola Kopernik

geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema '''Kopernikovom sustavu''' i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. lat.''De revolutionibus orbium coelestium'') tiskanog 1566. g. u Baselu. lat.''De revolutionibus orbium coelestium''). Zemlje u odnosu na Sunce. sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. brzinom po stazi. Nikola Kopernik (lat. Nicolaus Copernicus, njem. Nikolaus Kopernikus, polj. Mikołaj Kopernik; Thorn (''Toruń''), 19. veljače 1473. – Frauenburg (''Frombork''), 24. svibnja 1543.), pruski astronom iz Kraljevske Pruske koja je od 1466. pripadala Poljskom Kraljevstvu.

Novi!!: Zvijezda i Nikola Kopernik · Vidi više »

Nikola Miličević (astronom)

Don. Nikola Miličević, posljednji gvardijan samostana Pustinja Blaca, matematičar i astronom Don Nikola Miličević (1887. – 1963.), hrvatski astronom, bio je posljednji upravitelj franjevačkog samostana Pustinja Blaca (na otoku Braču) ali i učitelj, glazbenik i astronom amater koji je nebo pratio s terase samostana Pustinja Blaca.

Novi!!: Zvijezda i Nikola Miličević (astronom) · Vidi više »

Niz proton-proton

p-p niz prevladava kod zvijezdi veličine našeg Sunca ili manjih Niz proton – proton ili p-p niz je jedna od reakcija nuklearne fuzije, kojim zvijezde pretvaraju vodik u helij, za razliku od niza ugljik – dušik – kisik (CNO niz).

Novi!!: Zvijezda i Niz proton-proton · Vidi više »

Niz ugljik-dušik-kisik

Prikaz CNO I niza Niz ugljik – dušik – kisik ili CNO niz je jedan od dvije reakcije nuklearne fuzije, kojim zvijezde pretvaraju vodik u helij, a drugi je niz proton – proton.

Novi!!: Zvijezda i Niz ugljik-dušik-kisik · Vidi više »

Noć

Noć je razdoblje vremena između zalaska sunca i svitanja tijekom kojeg se ne vidi sunčeva svjetlost.

Novi!!: Zvijezda i Noć · Vidi više »

Nobelova nagrada za fiziku

Nobelova nagrada za fiziku vrijedi kao najviše priznanje za radove u oblasti fizike.

Novi!!: Zvijezda i Nobelova nagrada za fiziku · Vidi više »

Nova

V404 Labuda - dvojni sustav crni rupa koji periodično erumptira kao nova. Nova Cygni 1992 Nova (lat.) je naziv za promjenjive zvijezde koje bez ikakvih prethodnih znakova bljesnu; sjaj im se u tom slučaju poveća i do sto tisuća puta (obično 25 tisuća puta).

Novi!!: Zvijezda i Nova · Vidi više »

Nova godina

Proslava Nove godine u Sydneyu Nova godina prvi je dan u kalendaru i prvi dan u godini.

Novi!!: Zvijezda i Nova godina · Vidi više »

Nova Rača

Nova Rača (mađarski: Újracsa, stariji nazivi: Racha i Ratcha) često znana i kao samo Rača je općina u geografskom središtu Bjelovarsko-bilogorske županije.

Novi!!: Zvijezda i Nova Rača · Vidi više »

Nuklearna energija

Nuklearna energija je energija čestica pohranjena u jezgri atoma.

Novi!!: Zvijezda i Nuklearna energija · Vidi više »

Nuklearna fuzija

Fuzijska reakcija deuterij-tricij (D-T) smatra se najboljom reakcijom za dobivanje energije fuzije. Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. Suncu. Njegova energija nije ništa drugo nego nuklearna energija koja nastaje sjedinjavanjem dvaju protona (dva iona vodika) u helij. Nuklearna fuzija je proces spajanja lakih atomskih jezgri u teže (sve do željeza 56Fe), pri kojem se zbog gubitka mase (defekta mase) oslobađa golema količina energije.

Novi!!: Zvijezda i Nuklearna fuzija · Vidi više »

Nut

Nut u obliku krave W24*t:N1 Nut (čiji je alternativni izgovor imena Nuit, Newet te Neuth) je egipatska božica neba, žena Geba, boga Zemlje.

Novi!!: Zvijezda i Nut · Vidi više »

Nutacija

nutacije (crveno). Zemljina precesija. Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde. Nutacija u astronomiji je malo periodično remećenje Zemljina precesijskoga stošca, uzrokovano promjenom relativnih položaja i udaljenosti Mjeseca i Sunca.

Novi!!: Zvijezda i Nutacija · Vidi više »

Objekti dubokog svemira

Objekt dubokog (ili dalekog) svemira je svaki astronomski objekt koji nije pojedinačna zvijezda ili objekt Sunčevog sustava (poput Sunca, Mjeseca, planeta, kometa itd.). Ovaj naziv obuhvaća objekte koji su u svojoj naravi raznovrsni, od galaktika do raznih nebeskih maglica.

Novi!!: Zvijezda i Objekti dubokog svemira · Vidi više »

Oblaci Kordiljevskog

Lagrangeovim točkama L4 i L5 u sustavu Zemlja - Mjesec. Oblaci Kordiljevskog su nakupine prašine na Mjesečevoj stazi u položaju koji odgovara Lagrangeovim točkama L4 i L5 u sustavu Zemlja - Mjesec, a otkrio ih je poljski astronom Kazimierz Kordylewski 1961.

Novi!!: Zvijezda i Oblaci Kordiljevskog · Vidi više »

Odrazna maglica

Odrazna maglica Odrazna (reflektna, refleksijska) maglica je oblak međuzvjezdane prašine koja odražava svjetlost obližnjih zvijezda i zvjezdanih skupova.

Novi!!: Zvijezda i Odrazna maglica · Vidi više »

Odvojeni objekt

Transneptunski objekti dalje od 100 AJ: SDO (sivo) i odvojeni objekti (bijelo) Odvojeni objekti, dinamična klasa nebeskih tijela u vanjskom dijelu Sunčevog sustava, dalje od neptunove orbite.

Novi!!: Zvijezda i Odvojeni objekt · Vidi više »

Okultacija

Jupiter (svijetla točka desno), prije nego što će ga zakloniti Mjesec (2005.) Ioa. Okultacija (lat. occultatio: sakrivanje, prikrivanje, tajenje) je astronomska pojava na nebu pri kojoj je jedno nebesko tijelo zakriveno drugim, na primjer zvijezde Mjesecom ili prirodni sateliti matičnim planetom.

Novi!!: Zvijezda i Okultacija · Vidi više »

Oortov oblak

Oortov oblak (ponekad se naziva i Öpik-Oortov oblak) pretpostavljeni je sferni oblak kometskih jezgri na udaljenostima oko 50 000 do 100 000 AJ od Sunca.

Novi!!: Zvijezda i Oortov oblak · Vidi više »

Opća teorija relativnosti

Opća relativnost ili opća teorija relativnosti (OTR) fizikalna je teorija koju je Albert Einstein objavio u članku Osnove opće teorije relativnosti (njem. Die Grundlage der allgemeinen Relativitätstheorie), 20.

Novi!!: Zvijezda i Opća teorija relativnosti · Vidi više »

Ophodno vrijeme

sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Novi!!: Zvijezda i Ophodno vrijeme · Vidi više »

Opservatorij Hvar

Opservatorij Hvar Geodetskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu je zvjezdarnica za astrofizička istraživanja, smještena iznad grada Hvara (visina smještaja kupola između 173 i 245 metara nad morem).

Novi!!: Zvijezda i Opservatorij Hvar · Vidi više »

Optička astronomija

Najveći teleskop na svijetu je europski Vrlo veliki teleskop (VLT) u Čileu. Čine ga četiri 8,2 m teleskopa. Dvojni teleskopi Keck Optička astronomija je dio astronomije, koja promatra nebeska tijela u području vidljive svjetlosti.

Novi!!: Zvijezda i Optička astronomija · Vidi više »

Optički teleskop

Sveučilišta u Beču. Najveći optički teleskop na svijetu je europski Vrlo veliki teleskop (VLT) u Čileu. Čine ga četiri 8,2 metarska teleskopa. Najveći refraktorski teleskop, s objektivom promjera 102 cm, ima Zvjezdarnica Yerkes u SAD-u. Meridijanski krug u Kuffnerovoj zvjezdarnici u Beču. Veliki Newtonov reflektor. Najveći je satelitski reflektorski teleskop Hubbleov svemirski teleskop, sa zrcalom promjera 2,4 metra. Svemirski teleskop Hubble je katadiopter tipa Ritchey-Chrétien. Gregorian teleskop iz 1735. Cassegrainov reflektor. Schmidt-Cassegrainov katadiopter. Fotometar. Michelson interferometar. Vrlo jednostavni spektroskop koji se zasniva na prizmi. Njemačka ekvatorska montaža. azimutskoj montaži. Optički teleskop sastoji se od objektiva i okulara povezanih s pomoću cijevi (tubusa) i, po potrebi, od malog dalekozora (tražioca), uređaja za praćenje promjene položaja nebeskih tijela zbog rotacije Zemlje, te od uređaja za snimanje, analiziranje i pretvorbu slike u elektronički oblik.

Novi!!: Zvijezda i Optički teleskop · Vidi više »

Optika atmosfere

Dvostruka duga. Polarna svjetlost ili Aurora borealis. moru. pustinji. Santa Cruzu (Kalifornija), SAD. tangencijalnim lukom. lažna Sunca ili pasunca u mjesto Fargo, Sjeverna Dakota, SAD. San Francisca. deadurl.

Novi!!: Zvijezda i Optika atmosfere · Vidi više »

Orbitalna rezonancija

Orbitalna rezonancija, astronomska pojava.

Novi!!: Zvijezda i Orbitalna rezonancija · Vidi više »

Orfej

Orfej, mramorna skulptura, Rimini, 3. stoljeće Orfej (grč., Orpheús) u grčkoj mitologiji glavni je zastupnik umjetnosti i pjesme te lire velika utjecaja na mitološku povijest Grčke.

Novi!!: Zvijezda i Orfej · Vidi više »

Orijentacija

Orijentacija je snalaženje u prostoru - određivanje mjesta na površini Zemlje (stajne točke) na kojoj se promatrač nalazi.

Novi!!: Zvijezda i Orijentacija · Vidi više »

Orionov pojas

Orionov pojas i maglice Plamen (lijevo) i Konjska glava (donje lijevo). Alnitak, Alnilam i Mintaka. Orionov pojas ili Kosci, također poznat kao Tri kralja, Tri sestre ili Jakovljev štap, je asterizam u zviježđu Orion.

Novi!!: Zvijezda i Orionov pojas · Vidi više »

Osman (Gundulić)

Naslovnica ''Osmana'' iz 1826. godine u Dubrovniku. Osman je povijesno-romantični ep nastao u posljednjem desetljeću života Ivana Gundulića.

Novi!!: Zvijezda i Osman (Gundulić) · Vidi više »

Osvjetljenje

Luksmetar za mjerenje osvjetljenja (iluminacije) u radnim uvjetima. Fotometar. nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. W i svjetlosne snage 470 lumena. W i svjetlosne snage 325 lumena. Osvjetljenje, jakost rasvjete ili iluminacija (oznaka Es) je fotometrijska fizikalna veličina kojom se opisuje upadanje svjetlosti na neku plohu, a određena je količnikom svjetlosnoga toka Φs i ploštine P te plohe, to jest: Mjerna jedinica osvjetljenja jest luks (lx .

Novi!!: Zvijezda i Osvjetljenje · Vidi više »

Otac Nebo

Zeus s lovorovim vijencem na zlatnoj kovanici Otac Nebo je bog i personifikacija neba u mnogim mitologijama.

Novi!!: Zvijezda i Otac Nebo · Vidi više »

Otis Redding

Otis Ray Redding, Jr. (9. rujna 1941. -, 10. prosinca 1967.), američki pjevač soula i skladatelj.

Novi!!: Zvijezda i Otis Redding · Vidi više »

Otvoreni skup (astronomija)

NGC 3603, otvoreni skup još okružen maglicom iz koje je nastao. Snimka HST Orionove maglice otkriva otvoreni skup skriven oblakom užarenog plina i prašine. Otvoreni skup Plejade. Zvijezde u skupu još uvijek su okružene oblacima prašine i plina. Snimka Filipa Lolića. Messier 11 u sebi više ne sadrži plin i prašinu. Hijade, primjer rasutog i starog otvorenog skupa. Galaksija Messier 101. U spiralnim krakovima su jasno vidljivi otvoreni skupovi koji izgledaju kao grude plavog svijetla. H-R dijagram za Messier 67 i NGC 188. Otvoreni skup je grupa mladih zvijezda nastala iz istog molekularnog oblaka.

Novi!!: Zvijezda i Otvoreni skup (astronomija) · Vidi više »

Ovan (zviježđe)

Ovan (lat. Aries, simbol 20px, Unicode ♈) je jedno od 12 zviježđa zodijaka, pozicionirano između Riba na zapadu i Bika na istoku.

Novi!!: Zvijezda i Ovan (zviježđe) · Vidi više »

Palmanova

Palmanova (furlanski: Palme) je grad i općina (comune) u Provinciji Udine u regiji Furlanija-Julijska krajina - Sjeverna Italija.

Novi!!: Zvijezda i Palmanova · Vidi više »

Palomarski atlas neba

Palomarski atlas neba (eng. Palomar Observatory Sky Survey) je zvjezdani atlas fotografija zvijezda i maglica precizno izmjerenih koordinata.

Novi!!: Zvijezda i Palomarski atlas neba · Vidi više »

Pan (mitologija)

Pan Pan (grč., Pan) u grčkoj mitologiji bog je pastira, stada, njiva, šuma, polja odnosno "paše i stoke", njihov zaštitnik i zaštitnik lovaca, stoga ga se naziva i zaštitnikom prirode.

Novi!!: Zvijezda i Pan (mitologija) · Vidi više »

Paralaksa

Metoda paralakse za mjerenje udaljenosti do zvijezda, planeta ili Mjeseca. Triangulacija se može iskoristiti za mjerenje udaljenosti od broda do obale. Jedan geodet mjeri kut ''α'', a drugi ''β''. Poznavajući udaljenost ''l'', može se izračunati udaljenost ''d''. Paralaksa (grč. παράλλαξις: promjena, odstupanje) je prividan pomak nebeskog tijela opažan iz dvaju različitih smjerova; služi za određivanje udaljenosti nebeskih tijela.

Novi!!: Zvijezda i Paralaksa · Vidi više »

Pasifaja (mitologija)

kravom, freska iz Pompeja Pasifaja (grč., Pasipháē) u grčkoj mitologiji bila je Okeanida, Perzina i Helijeva kći, Minosova žena.

Novi!!: Zvijezda i Pasifaja (mitologija) · Vidi više »

Patsy Cline

Virginia Patterson Hensley(8. rujna 1932. – 5. ožujka 1963.), poznatija pod imenom Patsy Cline bila je američka country pjevačica.Kao dio zvuka country glazbe u Nashvilleu 1960-tih godina, postala je pjevačica popularna na country i pop ljestvicama.Također je utjecala na ravnopravnost ženskih i muških glazbenika.

Novi!!: Zvijezda i Patsy Cline · Vidi više »

Patuljasta galaktika

accessdate.

Novi!!: Zvijezda i Patuljasta galaktika · Vidi više »

Pčelarstvo

dimilicom. okviri sa saćem, 2. plodišni nastavak (plodište), 3. matična rešetka, 4. krov, 5. pokrovna daska, 6. polunastavak (medište), 7. leto, 8. podnica. stijeni. drveta gdje su već pčele uselile. Pletara. Pčelinji proizvodi. Pokretni pčelinjak. Pčelarstvo je grana poljoprivrede koja se bavi uzgojem pčela medarica radi dobivanja meda, voska, matične mliječi, peluda, propolisa i pčelinjeg otrova te oprašivanja uzgajanih i samoniklih biljaka, čime se povećavaju količina i kakvoća biljne proizvodnje.

Novi!!: Zvijezda i Pčelarstvo · Vidi više »

Periastron

baricentra (centra mase) s eliptičnim putanjama (tipično za dvojne zvijezde). Periastron (grč. peri: blizu + ἀστήρ ili ἄστρον: zvijezda), točka na eliptičnoj stazi zvijezde u dvojnome sustavu koja je najbliža središtu mase i drugoj zvijezdi.

Novi!!: Zvijezda i Periastron · Vidi više »

Perturbiran planet

Umjetnički koncept stjenovitog planetarnog objekta vaporiziranog od strane njegove matične zvijezde. U astronomiji, perturbiran planet (eng. disrupted planet, rus. разрушенная планета) je planet, ili egzoplanet ili, možda u nešto manjem opsegu, mjesec ili egzomjesec, koje je peturbiralo ili uništilo obližnje ili prolazno astronomsko tijelo ili drugi objekt, poput zvijezde.

Novi!!: Zvijezda i Perturbiran planet · Vidi više »

Petokraka zvijezda

Petokraka zvijezda Petokraka zvijezda (☆) je čest simbol širom svijeta.

Novi!!: Zvijezda i Petokraka zvijezda · Vidi više »

Petra Dugandžić

Petra Dugandžić (Zagreb, 2. srpnja 1976.) je hrvatska televizijska i kazališna glumica.

Novi!!: Zvijezda i Petra Dugandžić · Vidi više »

Pierre-Simon Laplace

Pierre-Simon, markiz Laplacea (Beaumont-en-Auge, Normandija, Francuska, 23. ožujka 1749. – Pariz, 5. ožujka 1827.) bio je francuski matematičar i astronom čiji su radovi znatno doprinijeli razvoju matematike, astronomije i statistike.

Novi!!: Zvijezda i Pierre-Simon Laplace · Vidi više »

Pitagorejska škola

Pitagore Pitagorejska škola (Pitagorejci) naziv je kojim se označuju sljedbenici učenja grčkog filozofa Pitagore.

Novi!!: Zvijezda i Pitagorejska škola · Vidi više »

Planet

Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.

Novi!!: Zvijezda i Planet · Vidi više »

Planet tame

Planet tame (eng. Pitch Black, poznat i kao The Chronicles of Riddick: Pitch Black), američki znanstveno-fantastični horor film redatelja Davida Twohyja iz 2000. godine, koji je proslavio glavnog glumca Vina Diesela i prometnuo ga u novu holivudsku akcijsku zvijezdu.

Novi!!: Zvijezda i Planet tame · Vidi više »

Planetarij

Zeissov projektor u Kijevskom planetariju. Planetarij (prema planeti) je mehaničko-optički prikaz neba i gibanja nebeskih tijela.

Novi!!: Zvijezda i Planetarij · Vidi više »

Planetna maglica

Planetarna maglica NGC 7293. Planetarna maglica je nebeski objekt koji se sastoji od užarene ovojnice plina i plazme.

Novi!!: Zvijezda i Planetna maglica · Vidi više »

Planetni sustav

Umjetnički koncept planetarnog sustava Planetarni sustav je skup gravitacijski vezanih nezvjezdanih objekata u ili izvan orbite oko zvijezda ili zvijezdanih sustava.

Novi!!: Zvijezda i Planetni sustav · Vidi više »

Platonova godina

Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde. Zemljina precesija. proljetne točke danas (2014.) i prije, za razdoblje od 6 tisućljeća. Platonova godina je siderički ili zvjezdani period precesije Zemljine osi (razdoblje u kojem se Zemljina os ponovno nađe usmjerena prema istomu dijelu nebeske sfere i proljetna točka opiše puni krug po ekliptici); iznosi 25 800 godina.

Novi!!: Zvijezda i Platonova godina · Vidi više »

Plavi kasnitelj

Plavi kasnitelji (eng. blue straggler, straggler: vojnik ili putnik koji kasni za ostalima) su vrsta zvijezda.

Novi!!: Zvijezda i Plavi kasnitelj · Vidi više »

Plavi mjehurak

mini Plavi mjehurak (eng. blue blob) je naziv za skupinu zvijezda koje se nalaze izvan galaktika.

Novi!!: Zvijezda i Plavi mjehurak · Vidi više »

Plazma (fizika)

Plazma (engl. plasma, prema grč. πλάσμα: oblikovanje, tvorba) je djelomično ili potpuno ionizirana tvar koja nastaje kod visokih temperatura.

Novi!!: Zvijezda i Plazma (fizika) · Vidi više »

Plejona (mitologija)

U grčkoj mitologiji, Plejona (grčki Πληιόνη, kasnije Πλειόνη) bila je nimfa (polubožica), koja je živjela u Arkadiji na planini Kileni.

Novi!!: Zvijezda i Plejona (mitologija) · Vidi više »

Plimni rep

Plimni rep je tanko izduljeno područje zvijezda i međuzvjezdanoga plina koji se proteže u svemir iz galaktike.

Novi!!: Zvijezda i Plimni rep · Vidi više »

Pluton

Pluton (simboli: ili) je prvi po veličini patuljasti planet Sunčeva sustava, ispred Eride.

Novi!!: Zvijezda i Pluton · Vidi više »

Pol

Pol (od lat. polus .

Novi!!: Zvijezda i Pol · Vidi više »

Polarna zvijezda

Sjevernjače na snimci koja je bila izložena svjetlosti 45 minuta. Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde. Na južnom nebeskom polu trenutno nema tako sjajne zvijezde u blizini da bi se mogla nazvati Južna Polarna zvijezda (vidi + 2014.). Polarna zvijezda je zvijezda najbliža nebeskom polu.

Novi!!: Zvijezda i Polarna zvijezda · Vidi više »

Polovi astronomskih tijela

Polovi astronomskih tijela određuju se na temelju njihove rotacijske osi u odnosu na nebeske polove nebeske sfere.

Novi!!: Zvijezda i Polovi astronomskih tijela · Vidi više »

Polumjesec i zvijezda

Polumjesec i zvijezda Polumjesec i zvijezda je simbol koji se sastoji od polumjeseca i zvijezde na njegovoj konkavnoj strani.

Novi!!: Zvijezda i Polumjesec i zvijezda · Vidi više »

Pomrčina

Pomrčina Sunca 11. kolovoza 1999. Potpuna i djelomična pomrčina Sunca. Potpuna pomrčina Mjeseca snimljena 9. studenog 2003. Djelomična, potpuna i prstenasta pomrčina Mjeseca. Pomrčina (ili eklipsa, gr. ἔκλειψις, ékleipsis - izostavljanje, izostajanje) je pojava pri kojoj jedno nebesko tijelo tijelo u potpunosti ili većim dijelom zaklanja drugo ili ulazak jednoga nebeskog tijela u sjenu drugoga.

Novi!!: Zvijezda i Pomrčina · Vidi više »

Pomrčina Mjeseca

Potpuna pomrčina Mjeseca snimljena 9. studenog 2003. Pomrčina Mjeseca nastaje ulaskom Mjeseca u Zemljinu sjenu, vidi se s cijele Zemljine noćne polutke, pritom je Mjesec obasjan zagasitocrvenom svjetlošću koja se raspršila prolazeći kroz Zemljinu atmosferu.

Novi!!: Zvijezda i Pomrčina Mjeseca · Vidi više »

Pomrčina Sunca

Pomrčina Sunca 11. kolovoza 1999. Pomrčina Sunca nastaje kada se Mjesec ispriječi između Sunca i Zemlje, pa djelomično ili potpuno zakloni Sunce.

Novi!!: Zvijezda i Pomrčina Sunca · Vidi više »

Popis NGC objekata (3000-3999)

NGC katalog.

Novi!!: Zvijezda i Popis NGC objekata (3000-3999) · Vidi više »

Popis osnovnih tema u fizici

Fizika je prirodna znanost koja proučava materiju i njeno gibanje kroz prostorvrijeme zajedno s usko povezanim idejama kao što su energija i sila.

Novi!!: Zvijezda i Popis osnovnih tema u fizici · Vidi više »

Populacija I

Populacija I je zajednički naziv za mlade zvijezde, zvjezdane skupove i asocijacije koje sadrže veći udio težih elemenata nastalih nukleosintezom u jezgrama drugih (Populacija II), potrošenih zvijezda.

Novi!!: Zvijezda i Populacija I · Vidi više »

Populacija II

Populacija II je zajednički naziv za stare zvijezde i zvjezdane skupove koje sadrže manji udio težih elemenata.

Novi!!: Zvijezda i Populacija II · Vidi više »

Populacija zvijezda

Zemlje i sadrži stotine tisuća zvijezda. Mliječnoj stazi. populaciju I. Ona ima planetarni sustav s četiri poznate planete. Pulsar PSR B1509-58 je ustvari neutronska zvijezda kola se brzo okreće. gama zračenja nestalne jakosti. Populacija zvijezda je zvjezdana skupina određena sukladno udjelu metala u kemijskom sastavu zvijezde i prostornom položaju u galaktici.

Novi!!: Zvijezda i Populacija zvijezda · Vidi više »

Poslanica Kološanima

Poslanica Kološanima je jedna od knjiga Novoga zavjeta i Biblije.

Novi!!: Zvijezda i Poslanica Kološanima · Vidi više »

Povijest astronomije

Europi su takozvani Gosecki krugovi u Sachsen-Anhaltu (Njemačka), koji su bili izgrađeni prije gotovo 7000 godina (oko 4900 pr.Kr.). Povijest astronomije započinje još u prapovijesno vrijeme, davno prije prvih pisanih dokumenata.

Novi!!: Zvijezda i Povijest astronomije · Vidi više »

Povijest dinamike i kinematike

ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. trenja. kosini. akceleracije (''v'' i ''a''). centripetalno ili ubrzanje ''a''. Kreće li se brod prema nama s određenom brzinom, a neki putnik na brodu trči okomito na smjer vožnje, tada taj putnik ima prema nama brzinu kosu na smjer vožnje. sile. hiperboli E i napustila bi Zemlju. Sunčev sustav. umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Povijest dinamike i kinematike započinje zapravo s renesansom koja je imala glavnu zaslugu.

Novi!!: Zvijezda i Povijest dinamike i kinematike · Vidi više »

Povijest pčelarstva

stijeni. klinastom pismu. Sesostrisa I. (oko 1926. pr. Kr.). Pčele u dragulju Malije (Kreta, oko 1600. pr. Kr.) Pčelarstvo s pletenim košarama (pletara) prikazano u knjizi ''Tacuinum sanitatis casanatensis'' (14. stoljeće). Pčelari iz 1568. (Pieter Brueghel stariji). Prikaz pčelarstva iz 16. stoljeća. Pčelarska oprema oko 1820. drveta. Pletara. dimilicom (Langstroth-Rootova košnica ili LR košnica). Povijest pčelarstva započinje davno u prošlosti i postoje mnogobrojni dokazi koji govore da je pčelarstvo jedna od najstarijih grana poljoprivrede, mnogo starija od ratarstva i stočarstva, a naročito od voćarstva i povrtlarstva.

Novi!!: Zvijezda i Povijest pčelarstva · Vidi više »

Povijest tehnologije

Etiopiji. Francuskoj. Orinjasijenske oštrice. Solitrejenski šiljci. Izgled drevnog pluga. Sibirski haski i danas svojim izgledom pokazuje srodnost s vukom, kao što je šiljasta njuška, šiljaste i uspravne uši i četvrtasta građa tijela. žitarica. Vučedolska golubica je nastala između 2800. i 2400. g. pr. Kr. Ledenog čovjeka (oko 3300 pr.Kr.). navodnjavanja. osovinom na svijetu i star je oko 5150 godina. Rumunjskoj. Piramide u Gizi. Ramses II na bojnim kolima u bitci kod Kadeša. staroj Grčkoj, a izumljena je negdje između 3. i 1. stoljeća pr. Kr. Detaljni opis je napravio Vitruvije. Arhimedov vijak. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. vodu gradu Nimesu (Francuska), a sagrađen je 19. pr. Kr. Pompejski mlin koji je koristio snagu životinja (obično magarac, povremeno i konj). Starorimska dizalica ''Pentaspastos'' ("dizalica s pet kolotura") koja je mogla dizati teret do 450 kilograma. Italije. dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Zapredak (kukuljica) dudova svilca ''(Bombyx mori)''. Kineski porculan iz 10. stoljeća. dinastije Han (219 pr. Kr. - 210 pr. Kr.). Kineski zid kod Juyongguana. Kineski abak ili računaljka. Siriji koja grabi vodu iz rijeke Orontes za navodnjavanje i vodovod. Najvažniji doprinos muslimana tekstilnoj industriji bilo je širenje pamuka. Male Azije. Vodeničko kolo promjera 13 metara. Vjetrenjače La Mancha, Španjolska. Stremen je bio jedan od ključnih izuma srednjeg vijeka. Dvorac Trakošćan. Potkivanje konja. Konjska orma ili ovratnik je povećao učinkovitost konja pri vuči za četiri do pet puta. tiskarskog stroja. slova. Na ovaj način moglo se otiskati do 3600 stranica na dan. sat s njihalom. kovanja, a konačni proizvod je bio kovano željezo. Njemačkoj, koja je radila između 1150. i 1350. galije svojstvene za 16. stoljeće. Povijest tehnologije je usko vezana uz povijest otkrića raznih alata i tehnika, a kako nijedno ljudsko društvo ne može opstati bez tehnologije, može se reći da je tehnologija stara koliko i samo ljudsko društvo.

Novi!!: Zvijezda i Povijest tehnologije · Vidi više »

Prečkasta spiralna galaktika

Svemirskog teleskopa Hubble. Prečkasta spiralna galaksija je spiralna galaksija koja posjeduje središnju strukturu u obliku prečke koja se sastoji od zvijezda.

Novi!!: Zvijezda i Prečkasta spiralna galaktika · Vidi više »

Precesija

Precesija zvrka ili žiroskopa. Zemljina precesija. nutacije (crveno). proljetne točke danas (2014.) i prije, za razdoblje od 6 tisućljeća. Precesija (kasnolatinski praecessio, prema klasičnom latinskom praecedere: ići naprijed) je pravilna promjena smjera osi rotirajućega tijela koja nastaje kada na tijelo djeluje vanjski moment sile.

Novi!!: Zvijezda i Precesija · Vidi više »

Predotkriće

Predotkriće (eng. precovery, skraćeno od pre-discovery recovery, rus. наблюдения до открытия, наблюдения небесныхтел до ихофициального открытия, fra. pré-découverte) je u astronomiji proces pronalaženja slike objekta na starim arhiviranim slikama ili fotografskim pločama radi izračunavanja točnije orbite.

Novi!!: Zvijezda i Predotkriće · Vidi više »

Pregled (astronomija)

Pregled (eng. survey) je pojam kojim u astronomiji označava sustavno pretraživanje cijelog neba ili velikog dijela neba u kojem se traži određene objekte do određene granične veličine.

Novi!!: Zvijezda i Pregled (astronomija) · Vidi više »

Primordijalni elementi

U geokemiji su primordijalni elementi kemijski elementi otkriveni na Zemlji koji su u svom sadašnjem obliku postojali prije Zemljinog nastanka, u skladu s prihvaćenom teorijom o evoluciji zvijezda.

Novi!!: Zvijezda i Primordijalni elementi · Vidi više »

Prividna magnituda

Prividna magnituda (m) zvijezde, planeta ili drugog nebeskog tijela je mjera njegova prividna sjaja, tj.

Novi!!: Zvijezda i Prividna magnituda · Vidi više »

Problem Sunčevih neutrina

Sunca ili manjih. Znanstvenike je oduvijek zanimalo odakle silna Sunčeva energija. komore na mjehuriće prvi puta je otkriven neutrino 13. prosinca 1970. Neutrino je udario proton u vodikovom atomu. Sraz se vidi na desnoj strani, gdje se sijeku 3 linije. Higgsovim bozonom. neutrinskog teleskopa ANTARES raspoređenog pod vodom. Problem Sunčevih neutrina ili problem solarnih neutrina predstavlja neslaganje između broja neutrina koji stignu do Zemlje i broja koji bi trebalo da stigne prema predviđanjima teorijskog modela unutrašnjosti Sunca.

Novi!!: Zvijezda i Problem Sunčevih neutrina · Vidi više »

Projekt Plava knjiga

Osoblje Projekta Plava knjiga, 1963. Projekt Plava knjiga (eng. Project Blue Book), američki znanstveni projekt koji se bavio sustavnim istraživanjem fenomena NLO-a po nalogu Američkog ratnog zrakoplovstva.

Novi!!: Zvijezda i Projekt Plava knjiga · Vidi više »

Proksima Centaura

Proksima Centaura (lat. proxima: najbliža), Proxima Centauri ili Alfa Centaura C je zvijezda najbliža Suncu, udaljena 4,22 svjetlosnih godina, prividne magnitude 11,05.

Novi!!: Zvijezda i Proksima Centaura · Vidi više »

Proksima Centaura b

Barnardovu zvijezdu. Proksima Centaura b ili Proxima Centauri b (ponekad jednostavnije Proxima b) je ekstrasolarni planet koji ima putanju oko crvenog patuljka Proksima Centaura, najbliže zvijezde našem Suncu.

Novi!!: Zvijezda i Proksima Centaura b · Vidi više »

Proksima Centaura c

Proksima Centaura c je potvrđeni egzoplanet u orbiti Proksime Centaura.

Novi!!: Zvijezda i Proksima Centaura c · Vidi više »

Proljetna točka

Ravnodnevica ili ekvinocij. Nebeski ekvator i ekliptika. Zemlje. Proljetna točka je jedno od dvaju presjecišta nebeskog ekvatora i ekliptike, gdje Sunce u prividnome godišnjem gibanju prelazi s južne na sjevernu nebesku polutku, što se dogodi oko 21.

Novi!!: Zvijezda i Proljetna točka · Vidi više »

Promjenljiva maglica

Promjenljiva maglica je odrazna maglica kojoj se sjajnost mijenja zbog toga što se mijenja sjajnost njihove zvijezde.

Novi!!: Zvijezda i Promjenljiva maglica · Vidi više »

Promjenljiva zvijezda

Hertzsprung-Russelovom dijagramu. Promjenljiva zvijezda, promjenljiva ili promjenljivica je zvijezda čija se promjena sjaja može uočiti tijekom, u astronomskim razmjerima, kratkog vremenskog intervala (sati, dani, godine), a nije uzrokovana pojavama u atmosferi Zemlje.

Novi!!: Zvijezda i Promjenljiva zvijezda · Vidi više »

Protoplanetni disk

Protoplanetarni disk zvijezde HL Tauri. Protoplanetarni disk je nebesko tijelo ili točnije sustav protozvijezde i pripadajućih joj protoplaneta u nastajanju.

Novi!!: Zvijezda i Protoplanetni disk · Vidi više »

Protozvijezda

Protozvijezde su zvijezde u nastajanju.

Novi!!: Zvijezda i Protozvijezda · Vidi više »

Ptice

Ptice (lat. aves) su razred dvonožnih, toplokrvnih kralježnjaka koji polažu jaja.

Novi!!: Zvijezda i Ptice · Vidi više »

Pulsar

magnetskih polja i čestica iz središnjeg pulsara. Zemlji. Pulsar PSR B1509-58 je ustvari neutronska zvijezda kola se brzo okreće. gama-zrake koje dolaze s pulsara Vela. Pulsar (eng., skraćeno od puls ar: pulsirajuća zvijezda) je vrsta neutronske zvijezde, snažnoga magnetskoga polja (oko 108 T) i brze vrtnje, nazvane po strogo pravilnoj periodičnoj emisiji impulsa elektromagnetskih valova.

Novi!!: Zvijezda i Pulsar · Vidi više »

Pustolovine Milesa Vorkosigana

Pustolovine Milesa Vorkosigana je zbir znanstveno fantastičnih romana koje je napisala Lois McMaster Bujold, čiji je glavni junak Miles Vorkosigan, osakaćeni aristokrat s planeta Barrayar koji je vodio svoju vlastitu flotu plaćenika već u dobi od sedamnaest godina.

Novi!!: Zvijezda i Pustolovine Milesa Vorkosigana · Vidi više »

Radijalna brzina

Radijalna brzina (znak vr), brzina gibanja materijalne točke ili tijela duž pravca koji povezuje promatrača i promatrani objekt.

Novi!!: Zvijezda i Radijalna brzina · Vidi više »

Radio astronomija

Novom Meksiku, SAD. Četiri radio antene za Projekt ALMA u Čileu. 300px HST), radio slika iste galaktike korištenjem dugobazične interferometrije (eng. ''Very Large Array'' ili ''VLA''), i slika središnjeg dijela (eng. ''Very Long Baseline Array'' ili ''VLBA'') koja se sastoji od radio teleskopa u SAD, Njemačkoj, Italiji, Švedskoj i Španjolskoj. Za mlaz čestica se pretpostavlja da je crna rupa u centru galaktike. Parkes radio teleskop u Australiji (izvor: CSIRO). Radioteleskop Sardinija u gradnji. Jupiterovi radio-izboji. Radio astronomija ili radioastronomija je grana astronomije koja za ispitivanje nebeskih tijela koristi radio valove valne duljine od 1 milimetar do 30 metara koje propušta Zemljina atmosfera (ionosfera).

Novi!!: Zvijezda i Radio astronomija · Vidi više »

Radioizvori u svemiru

Radio-snimak središnjeg područja galaksije Mliječni put. HST), radio slika iste galaktike korištenjem dugobazične interferometrije (eng. ''Very Large Array'' ili ''VLA''), i slika središnjeg dijela (eng. ''Very Long Baseline Array'' ili ''VLBA'') koja se sastoji od radio teleskopa u SAD, Njemačkoj, Italiji, Švedskoj i Španjolskoj. Za mlaz čestica se pretpostavlja da je crna rupa u centru galaktike. Radioizvori u svemiru su nebeska tijela koja emitiraju radiovalove.

Novi!!: Zvijezda i Radioizvori u svemiru · Vidi više »

Rainer Weiss

Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Rainer Weiss (Berlin, 29. rujna 1932.), američki fizičar njemačkoga podrijetla.

Novi!!: Zvijezda i Rainer Weiss · Vidi više »

Ravnodnevica

Ravnodnevica ili ekvinocij. Sunca za 4 godišnja doba. Nebeski ekvator i ekliptika. Zemlje. Ravnodnevica, ravnodnevnica ili ekvinocij (lat. aequinoctium: jednakonoćje) je u astronomiji trenutak kada Sunce u prividnom godišnjem gibanju nebom stigne na nebeski ekvator, tj.

Novi!!: Zvijezda i Ravnodnevica · Vidi više »

Refrakcija

svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u njima. Refrakcija ili lom svjetlosti. Zbog loma svjetlosti štap postavljen koso u vodu izgleda kao da je prelomljen. Zbog loma svjetlosti čini nam se da je riba uzdignuta i dubina manja nego što je u stvari. Totalna refleksija nastaje kada zrake svjetlosti koje se šire iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo padaju na granicu tih sredstava pod kutom većim od nekoga graničnoga kuta. Refrakcija (srednjovj. lat. refractio, prema lat. refractus: slomljen) ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka ili zraka drugog elektromagnetskoga zračenja pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima.

Novi!!: Zvijezda i Refrakcija · Vidi više »

Refraktorski teleskop

Najveći refraktorski teleskop, s objektivom promjera 102 cm, ima Zvjezdarnica Yerkes u SAD-u. Refraktorski teleskop ili refraktor (njem. Refraktor, prema lat. refractus: slomljen) je vrsta optičkog teleskopa koja koristi leću kao objektiv.

Novi!!: Zvijezda i Refraktorski teleskop · Vidi više »

Registan

Registan (perzijski: ریگستان) glavni je trg grada Samarkanda u Uzbekistanu.

Novi!!: Zvijezda i Registan · Vidi više »

Rektascenzija

Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Rektascenzija (njem. Rektaszension, od lat. rectus: prav; uspravan + ascensio: uspinjanje, kratica RA prema engl. right ascension, oznaka α) je jedna od kutnih koordinata za određivanje položaja nebeskih tijela na nebeskoj sferi u ekvatorskom koordinatnom sustavu.

Novi!!: Zvijezda i Rektascenzija · Vidi više »

Rendgenska astronomija

Područje rendgenske astronomije počinje od ~ 0,008 nm i pokriva sve do ~ 8 nm, a to je područje koje upija Zemljina atmosfera, pa je za astronome na površini Zemlje nevidljivo. rendgenskog zračenja. Chandra opservatorij rendgenskih zraka. Mliječnog puta (2010.). Komet Lulin snimljen u rendgenskom i gama području (2009.). Slike s Chandra opservatorija rendgenskih zraka. Rendgenska astronomija je grana astronomije koja istražuje nebeske izvore rendgenskoga zračenja.

Novi!!: Zvijezda i Rendgenska astronomija · Vidi više »

Revolucija (razdvojba)

* revolucija (kasnolat. revolutio: okretanje) je korjenit globalni društveni prevrat koji nastaje kao posljedica dugotrajna nagomilavanja suprotnosti u temeljima društva.

Novi!!: Zvijezda i Revolucija (razdvojba) · Vidi više »

Rigel

Rigel (β Ori / β Orionis / Beta Orionis) je najsjanija zvijezda u Orionu, nazvana po arapskoj riječi "rijl Al-jauza" što znači stopalo.

Novi!!: Zvijezda i Rigel · Vidi više »

Robert Hooke

opruge ''x''. Zupčasti prekidač. Robert Hooke (Freshwater, 18. srpnja 1635. - London, 3. ožujka 1703.), britanski fizičar, matematičar i izumitelj.

Novi!!: Zvijezda i Robert Hooke · Vidi više »

Robert Woodrow Wilson

Robert Woodrow Wilson (Houston, 10. siječnja 1936.), američki radioastronom.

Novi!!: Zvijezda i Robert Woodrow Wilson · Vidi više »

Rocheova šupljina

Rocheove šupljine za dvojne zvijezde koje imaju odnos masa 1: 2. L1, L2 i L3 su Lagrangeove točke. Tvar jedne zvijezde može strujati preko točke L1 na drugu zvijezdu. http://hemel.waarnemen.com/Informatie/Sterren/hoofdstuk6.html#mtr www.hemel.waarnemen.com, 2014. Rocheova šupljina (prema francuskom matematičaru i astronomu Édouardu Rocheu) je prostor je oko zvijezde u sustavu dvojnih zvijezda u kojem je zvjezdana tvar gravitacijski vezana za pojedinu zvijezdu.

Novi!!: Zvijezda i Rocheova šupljina · Vidi više »

Rotacijski period

sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. Period rotacije je vrijeme potrebno da neko tijelo napravi jedan cijeli okret oko svoje rotacijske osi.

Novi!!: Zvijezda i Rotacijski period · Vidi više »

RR-lirida

Europskog južnog opservatorija. Hertzsprung-Russelovom dijagramu. RR-lirida (prema RR Lire, prvoj otkrivenoj zvijezdi te vrste; eng. RR Lyrae variable, koju je otkrila W. Fleming 1901.) je kratkoperiodično pulsirajuće promjenljive zvijezde (period promjene sjaja 0,05 do 1,2 dana).

Novi!!: Zvijezda i RR-lirida · Vidi više »

RTL (Hrvatska)

RTL je hrvatska privatna televizijska postaja u stopostotnom vlasništvu tvrtke RTL Hrvatska d.o.o. koja prikazuje svoj program od 30. travnja 2004. Prva je televizijska postaja u Hrvatskoj koja je počela stalno prikazivanje u formatu 16:9, i to 31. prosinca 2010. godine.

Novi!!: Zvijezda i RTL (Hrvatska) · Vidi više »

Ruđer Bošković

diplomatske poslove, a u njemu je za života bio samo jedanput (1747.). Bazilika sv. Petra u Rimu. Ruđer Bošković, S.J. ili punim imenom Ruđer Josip Bošković (Dubrovnik, 18. svibnja 1711. – Milano, 13. veljače 1787.), bio je hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar, pjesnik i filozof; isusovac.

Novi!!: Zvijezda i Ruđer Bošković · Vidi više »

Russell Alan Hulse

gama-zrake koje dolaze s pulsara Vela. Russell Alan Hulse (New York, 28. studenog 1950.), američki astrofizičar.

Novi!!: Zvijezda i Russell Alan Hulse · Vidi više »

Sarosov period

Potpuna pomrčina Mjeseca snimljena 9. studenog 2003. Pomrčina Sunca 11. kolovoza 1999. Djelomična, potpuna i prstenasta pomrčina Mjeseca. Potpuna i djelomična pomrčina Sunca. Sarosov period (prema grčki σάρος  sarosov period, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.

Novi!!: Zvijezda i Sarosov period · Vidi više »

Sat (instrument)

vrijeme. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Varšavi. mehaničkog sata. elektroničkog sata. Tipični mehanički zaporni sat. sekunde u 30 milijuna godina. Sat (tur. saat  sat, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Sat je jedan od najstarijih izuma. Izumljen je kako bi mjerio vremenske jedinice manje od dana, mjeseca i godine. Prije izuma sata ljudi su se ravnali po Suncu - kada je izašlo, budili su se, a kada je zašlo, odlazili su na počinak.

Novi!!: Zvijezda i Sat (instrument) · Vidi više »

Satni kut

Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Satni kut je sferni kut ili luk između ravnine nebeskoga meridijana i ravnine satne kružnice nebeskoga tijela, mjeren u smjeru dnevnoga gibanja zvijezda.

Novi!!: Zvijezda i Satni kut · Vidi više »

Saul Perlmutter

Saul Perlmutter (Champaign-Urbana, Illinois, 22. rujna 1959.), američki astrofizičar.

Novi!!: Zvijezda i Saul Perlmutter · Vidi više »

Schwarzschildova metrika

Scwarzschildova metrika (Scwarzschildov vakuum, Scwarzschildovo rješenje) je pojam iz Einsteinove teorije opće teorije relativnosti koji označava rješenje Einsteinovih jednadžbi polja.

Novi!!: Zvijezda i Schwarzschildova metrika · Vidi više »

Sešat

Sešat, odjevena u leopardsku kožu, s pisaljkom u ruci Sešat (Sesat, Sesheta, Seshata ili Safkhet) je drevno egipatsko božanstvo.

Novi!!: Zvijezda i Sešat · Vidi više »

Sekstant

'''Sekstant'''. Dijelovi sekstanta. Način korištenja sekstanta. Sekstant (prema latinskom sexstans, genitiv sextantis: šesti dio) je ručni mjerni instrument za mjerenje kutne visine nebeskih tijela, najčešće se primjenjuje u navigaciji broda ili zrakoplova.

Novi!!: Zvijezda i Sekstant · Vidi više »

Sekunda

Pulsiranje u trajanju od jedne sekunde. Sat s njihalom (mehanički sat) s nemirnicom koja se zanjiše za jednu sekundu. Sekunda (prema lat. secunda: druga; oznaka: s) je mjerna jedinica za vrijeme, jedna od sedam osnovnih jedinica Međunarodnog sustava (SI).

Novi!!: Zvijezda i Sekunda · Vidi više »

Sekundarna atmosfera

Sekundarna atmosfera je atmosfera nekog planeta koja nije nastala nakupljanjem tijekom stvaranja matične zvijezde.

Novi!!: Zvijezda i Sekundarna atmosfera · Vidi više »

Selica

Ždralovi u seobi Selicama se nazivaju životinje općenito, koje pojedina godišnja doba provode u različitim područjima.

Novi!!: Zvijezda i Selica · Vidi više »

Seneka Mlađi

Lucije Anej Seneka (lat. Lucius Annaeus Seneca, Córdoba, oko 4. pr. Kr. – Rim, 65.), poznat i kao Seneka Mlađi ili Seneka Filozof, bio je rimski filozof i književnik, glavni predstavnik modernoga, "novog stila", koji se u rimskoj književnosti razvio u vrijeme Neronove vladavine.

Novi!!: Zvijezda i Seneka Mlađi · Vidi više »

Seoba ptica

Pojednostavljena skica seobe ptica iz Europe u središnju Afriku ždralova u seobi Seobom ptica naziva se let ptica s područja gdje se gnijezde u zimska boravišta i natrag, koje se odvija svake godine (selice).

Novi!!: Zvijezda i Seoba ptica · Vidi više »

Seyfertova galaktika

klasificiranih) Seyfertovih galaksija. zviježđu Vaga. Seyfertova galaktika (prema američkom astronomu Carlu Keenanu Seyfertu, koji ih je opisao 1943.) je aktivna galaktika s malom sjajnom jezgrom.

Novi!!: Zvijezda i Seyfertova galaktika · Vidi više »

Sferna astronomija

Nebeski ekvator i ekliptika. Osnovna gibanja Zemlje. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.

Novi!!: Zvijezda i Sferna astronomija · Vidi više »

Siderički dan

sinodičkog (sunčanog) dana koji traje 24 sata i sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Novi!!: Zvijezda i Siderički dan · Vidi više »

Siderički mjesec

Siderički mjesec ili zvjezdani mjesec je razdoblje Mjesečeva obilaska Zemlje s obzirom na zvijezde (27,321 662 d .

Novi!!: Zvijezda i Siderički mjesec · Vidi više »

Sinkrona rotacija

Sinkrona rotacija je pojava kada period ophoda planeta oko matične zvijezde ili satelita oko matičnog planeta traje jednako kao i period rotacije tog planeta ili satelita.

Novi!!: Zvijezda i Sinkrona rotacija · Vidi više »

Sinodički dan

kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Novi!!: Zvijezda i Sinodički dan · Vidi više »

Sinodički mjesec

Sinodički mjesec je razdoblje promjene Mjesečevih mijena koje odražava položaj Mjeseca prema Suncu, a iznosi 29,530 59 d .

Novi!!: Zvijezda i Sinodički mjesec · Vidi više »

Sirius

Sirius (α CMa / α Canis Majoris / Alfa Canis Majoris, lat. Sīrĭus) je najsjajnija zvijezda noćnog neba.

Novi!!: Zvijezda i Sirius · Vidi više »

Sjevernjača

Malom medvjedu. kružnicu među zvijezdama; stoga će današnju Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde. Sjevernjača (α UMi / α Ursae Minoris / Alpha Malog medvjeda, lat: Polaris) je najsjajnija zvijezda zviježđa Mali medvjed.

Novi!!: Zvijezda i Sjevernjača · Vidi više »

Skidi

Skidi (Wolf Pawnee, Loup Pawnee, Pawnee Loup, Skiri Pawnee, Pani-Maha), jedno od četiri plemena konfederacije Pawnee s rijeke Loup u Nebraski.

Novi!!: Zvijezda i Skidi · Vidi više »

Smeđi patuljak

Smeđi patuljak i planeti u njegovoj orbiti Smeđi patuljak je nebesko tijelo mnogostruko veće od planeta, ali ne dovoljno masivno da bi u svom središtu pokrenulo nuklearne reakcije.

Novi!!: Zvijezda i Smeđi patuljak · Vidi više »

SN2016aps

SN2016aps je (od travnja 2020.) najjača zabilježena eksplozija zvijezde.

Novi!!: Zvijezda i SN2016aps · Vidi više »

Sol (božica)

U nordijskoj mitologiji, Sol (stnord. Sól.

Novi!!: Zvijezda i Sol (božica) · Vidi više »

Solarna masa

--> Solarna masa (M☉) je standardna jedinica mase u astronomiji, približno 2×1030 kg.

Novi!!: Zvijezda i Solarna masa · Vidi više »

Solarni kalendar

Solarni kalendar jest kalendar čiji datumi kazuju poziciju Zemlje tijekom njezine revolucije oko Sunca ili ekvivalentnu prividnu poziciju Sunca tijekom njegova puta po nebeskoj sferi.

Novi!!: Zvijezda i Solarni kalendar · Vidi više »

Sopdet

Sopdet s morskom zvijezdom na glavi Sopdet (Sopd, Sopdu, Sothis) je u egipatskoj mitologiji božica s morskom zvijezdom na glavi.

Novi!!: Zvijezda i Sopdet · Vidi više »

Spektakl

Spektakl (njem. Spektakel, lat. spectaculum: prizor; priredba, predstava) je kazališna predstava, javni događaj ili zabavna priredba koji izaziva pozornost javnosti.

Novi!!: Zvijezda i Spektakl · Vidi više »

Spektar (fizika)

elektromagnetskog zračenja. Dvostruka duga. infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). flourescentna svjetiljka (ultraljubičasto zračenje). Rendgenska snimka ruke. Spektar (lat. spectrum: pojava, priviđenje) je raspodjela intenzitetâ mjerene veličine prikazanih ovisno o nekoj fizikalnoj veličini, na primjer energiji, frekvenciji, brzini, masi i drugo.

Novi!!: Zvijezda i Spektar (fizika) · Vidi više »

Spektralna analiza

valne duljine 589 nanometara D2 (lijevo) i 590 nanometara D1 (desno), korištenjem fitilja i plamena koji se natapa slanom vodom. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Spektralna analiza je skupina postupaka za utvrđivanje sastava kemijskih tvari s pomoću spektra svjetlosti što je one emitiraju ili apsorbiraju.

Novi!!: Zvijezda i Spektralna analiza · Vidi više »

Spektrometrija

valne duljine 589 nanometara D2 (lijevo) i 590 nanometara D1 (desno), korištenjem fitilja i plamena koji se natapa slanom vodom. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Spektrometar. alkohola. Spektrometrija je grana analitičke kemije koja se isprva temeljila samo na mjerenjima međudjelovanja (interakcije) elektromagnetskoga zračenja s česticama (atomima i molekulama) tvari, a danas je proširena i na izbijanje manjih čestica iz početnih.

Novi!!: Zvijezda i Spektrometrija · Vidi više »

Spiralna galaktika

Primjer spiralne galaktike - Messier 101 Spiralne galaktike, kakva je i naša, dijele se na prečkaste (s prečkom u središtu) spiralne i obične spiralne.

Novi!!: Zvijezda i Spiralna galaktika · Vidi više »

Spiralna galaktika veličanstvenog dizajna

Spiralna galaktika veličanstvenog dizajna je vrsta spiralne galaktike s dvama prominentnim, dobro definiranim spiralnim krakovima, nasuprot pamučastih i galaktika s više krakova te suptilnijih strukturnih osobina.

Novi!!: Zvijezda i Spiralna galaktika veličanstvenog dizajna · Vidi više »

Stefan-Boltzmannov zakon

Graf funkcije ukupne količine zračenja j^\star proporcionalan je temperaturi T\,. Za tirkiznu boju ukupna količina zračenja, prema Wienovoj približnoj formuli, j^\star_W.

Novi!!: Zvijezda i Stefan-Boltzmannov zakon · Vidi više »

Stjepan Mohorovičić

Stjepan Mohorovičić (Bakar, 20. kolovoza 1890. - Zagreb, 13. veljače 1980.), hrvatski fizičar i geofizičar.

Novi!!: Zvijezda i Stjepan Mohorovičić · Vidi više »

Stroncij

Stroncij je mekani, srebrnastobijeli metal, koji na zraku poprima žućkastu boju.

Novi!!: Zvijezda i Stroncij · Vidi više »

Stupovi stvaranja

Stupovi stvaranja u maglici Orao Stupovi stvaranja, fotografija svemirskog teleskopa Hubble koja prikazuje formacije slonovih surla međuzvjezdanog plina i prašine u maglici Orao, udaljenoj 6500 - 7000 svjetlosnih godina od Zemlje.

Novi!!: Zvijezda i Stupovi stvaranja · Vidi više »

Stvoritelj

Stvoritelj Stvoritelj je Bog odgovoran za stvaranje Zemlje, svijeta i svemira u religiji i mitologiji.

Novi!!: Zvijezda i Stvoritelj · Vidi više »

Subrahmanyan Chandrasekhar

Sirius B, pratioc zvijezde Sirius je najbliži i najpoznatiji bijeli patuljak. Na fotografiji se vidi kao malena točkica svjetla dolje lijevo ispod Siriusa. Subrahmanyan Chandrasekhar ili Subrahmanian Chandrasekhar (tamilski: சுப்பிரமணியன் சந்திரசேகர்; Lahore, 19. listopada 1910. - Chicago, 21. kolovoza 1995.), američki astrofizičar pakistanskog podrijetla.

Novi!!: Zvijezda i Subrahmanyan Chandrasekhar · Vidi više »

Sunčev blizanac

Sunčev blizanac, analog Suncu i Sunčeve vrste su one zvijezde koje su vrlo slične Suncu.

Novi!!: Zvijezda i Sunčev blizanac · Vidi više »

Sunčev sustav

Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.

Novi!!: Zvijezda i Sunčev sustav · Vidi više »

Sunčeva baklja

Dvije uzastopne slike Sunčeve baklje Sunčeva baklja (engl. solar flare) je velika eksplozija u Sunčevoj atmosferi, koja može osloboditi oko 6 × 1025 džula energije,a to je oko 1/6 ukupne energije koja otiđe sa Sunca svake sekunde). Sunčeve baklje utječu na sve slojeve Sunčeve atmosfere (fotosfera, kromosfera i korona), grije plazmu do 10 milijuna Kelvina i ubrzava elektrone, protone i teške ione skoro do brzine svjetlosti. Stvara elektromagnetsko zračenje na svim valnim duljinama, od radio valova do gama-čestica. Većina Sunčevih baklji se pojavljuje u aktivnim područjima oko Sunčevih pjega, gdje snažno magnetsko polje prolazi fotosferu i povezuje se s koronom. Snagu dobiva iznenada (traje minutu do desetak minuta) oslobađanjem magnetske energije iz korone. Ako su Sunčeve baklje izuzetno snažne, one mogu uzrokovati koronalne izbačaje masa. X-zrake i UV zračenje koje emitiraju Sunčeve baklje, mogu utjecati na Zemljinu ionosferu i ometati veliki opseg radio komunikacija. Direktne emisije Sunčevih baklji na decimetarskim valnim duljinama mogu ometati rad radara i ostalih uređaja koji rade na tim frekvencijama. Sunčeve baklje su prvi otkrili Richard Christopher Carrington i neovisno Richard Hodgson 1859. Sunčeve baklje su viđene i na nekim drugim zvijezdama. Učestalost pojavljivanja Sunčevih baklji je različita, od nekoliko na dan kada je Sunce aktivno, do jedna na tjedan kada je mirno Sunce. Više se pojavljuju male Sunčeve baklje od velikih. Kada se u 11 godišnjem ciklusu Sunceve pjege više pojavljuju, onda ima više i Sunčevih baklji. Rijetko se primijete u vidljivom dijelu spektra, možemo ih vidjeti u ekstremnom UV zračenju i sa X-zrakama.

Novi!!: Zvijezda i Sunčeva baklja · Vidi više »

Sunce

Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.

Novi!!: Zvijezda i Sunce · Vidi više »

Super Mario Galaxy

Super Mario Galaxy (ja. スーパーマリオギャラクシー/Sūpā Mario Gyarakushī, ko. 슈퍼 마리오 Wii 갤럭시 어드벤처/Syupeo Mario Wii Gaelleoksi Eodeubencheo) je 3D platformska akcijsko avanturistička videoigra za Wii koja je izašla 2007.

Novi!!: Zvijezda i Super Mario Galaxy · Vidi više »

Superdiv

Superdiv je zvijezda iz klase najvećih i najsvjetlijih poznatih zvijezda.

Novi!!: Zvijezda i Superdiv · Vidi više »

Supermjehur

Supermjehur (eng. superbubble, rus. сверхпузыр, fra. superbulle) ili superljuska (eng. supershell, rus. супероболочка) je šupljina koja je promjera jedan ili više stotinjaka svjetlosnih godina.

Novi!!: Zvijezda i Supermjehur · Vidi više »

Supernova

Supernova je katastrofična eksplozija zvijezde pri kojoj se oslobađa dovoljno energije da supernova svojim sjajem zasjeni ostatak galaksije.

Novi!!: Zvijezda i Supernova · Vidi više »

Svemir

Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga.

Novi!!: Zvijezda i Svemir · Vidi više »

Svemirske struje

Svemirske struje (naslov originala: The Currents of Space) je roman američkog pisca znanstvene fantastike Isaaca Asimova iz 1952.

Novi!!: Zvijezda i Svemirske struje · Vidi više »

Svemirski teleskop James Webb

Svemirski teleskop James Webb (JWST) razvila je NASA u suradnji s Europskom svemirskom agencijom i Kanadskom svemirskom agencijom.

Novi!!: Zvijezda i Svemirski teleskop James Webb · Vidi više »

Svemirsko prostranstvo

Svemirsko prostranstvo, vanjski svemir ili ponekad samo svemir je praznina između nebeskih tijela, uključujući Zemlju.

Novi!!: Zvijezda i Svemirsko prostranstvo · Vidi više »

Svjetlosno onečišćenje

Svjetlosno onečišćenje Različiti tipovi svjetiljki Svjetlosno onečišćenje (zagađenje) je promjena razine prirodne svjetlosti u noćnim uvjetima uzrokovana emisijom svjetlosti iz umjetnih izvora svjetlosti.

Novi!!: Zvijezda i Svjetlosno onečišćenje · Vidi više »

Svjetlost

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.

Novi!!: Zvijezda i Svjetlost · Vidi više »

T Tauri zvijezda

T Tauri zvijezde su tip vrlo mlade zvijezde u vrlo ranoj fazi evolucije gdje se još uvijek događa gravitacijsko sažimanje.

Novi!!: Zvijezda i T Tauri zvijezda · Vidi više »

Tales

Tales Milećanin (grč.:; Milet, Mala Azija, 640. ili 624. pr. Kr. – oko 547. pr. Kr.), grčki filozof predsokratovac, tradicionalno se smatra prvim zapadnjačkim filozofom i ocem znanosti.

Novi!!: Zvijezda i Tales · Vidi više »

Tamna galaktika

Tamna galaktika je hipotetska galaktika koje nema ili u kojoj je vrlo malo zvijezda.

Novi!!: Zvijezda i Tamna galaktika · Vidi više »

Tamna maglica

Tamna maglica je neprozirni hladni međuzvjezdani oblak plina i prašine nepravilnog oblika i nejasnih granica.

Novi!!: Zvijezda i Tamna maglica · Vidi više »

Tamna tvar

Tamna tvar je naziv za tvar u svemiru koja ne emitira niti reflektira elektromagnetsko zračenje, zbog čega je ne možemo vidjeti.

Novi!!: Zvijezda i Tamna tvar · Vidi više »

Tehnologija u srednjovjekovnom islamskom svijetu

Siriji koja grabi vodu iz rijeke Orontes za navodnjavanje i vodovod. otocima Turks i Caicos. Najvažniji doprinos muslimana tekstilnoj industriji bilo je širenje pamuka. Male Azije. kemije. Model perzijskog astrolaba iz 18. stoljeća. Tehnologija u srednjovjekovnom islamskom svijetu je imala svoje zlatno doba koje je trajalo od 8.

Novi!!: Zvijezda i Tehnologija u srednjovjekovnom islamskom svijetu · Vidi više »

Teleskop

Refraktorski teleskop opservatorija u Harvardu. Fotometar. Newtonovog reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. Messierovu maratonu Višnjan-Rušnjak 2006. Green Bank radio teleskop. astročestične fizike. rendgenskih zraka. Amaterski Schmidt-Cassegrain teleskop na ekvatorijalnoj montaži. http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Goto-teleskop.jpg Shuttle (izvor: NASA). Teleskop (grč. tele: daleko, skopein: gledati) je mjerni instrument za astronomsko promatranje i proučavanje elektromagnetskoga zračenja dalekih nebeskih tijela, često opremljen dodatnim instrumentima kao što su fotometar, interferometar i spektroskop.

Novi!!: Zvijezda i Teleskop · Vidi više »

Temáukel

Temáukel, vrhovno biće u vjerovanju Indijanaca Ona s krajnjeg juga Južne Amerike.

Novi!!: Zvijezda i Temáukel · Vidi više »

Teorija relativnosti

fizike. širenje zvuka u zraku). prostorvremena. S obzirom na referentni sustav (plavi sat), u relativno ubrzanom crvenom satu vrijeme će teći sporije. Zemlji. inercijalnom referentnom okviru (u standardnoj konfiguraciji), prikazane su u govornim oblacima. '''Gore''': okvir ''F' '' se kreće brzinom ''v'' duž osi ''x'' okvira ''F''. '''Dolje:''' okvir ''F'' kreće se brzinom −''v'' duž osi ''x'' okvira ''F' ''. ravnini (primjer Merkurova perihela). Einsteineva teorija relativnosti. Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). Teorija relativnosti ili relativistička fizika je moderna fizičko-matematička teorija koja potpuno obuhvaća prirodne pojave na razini čestica (iznad kvantne razine koja je opisana Planckovom konstantom) do kozmoloških veličina (razine građe i evolucije svemira).

Novi!!: Zvijezda i Teorija relativnosti · Vidi više »

Teorija stalnog stanja

Teorija stalnog stanja je kozmološka hipoteza koju su 1946. predložila trojica engleskih fizičara - Fred Hoyle, Hermann Bondi i Thomas Gold.

Novi!!: Zvijezda i Teorija stalnog stanja · Vidi više »

Teorije urote o slijetanju na Mjesec

Lansiranje rakete Apollo-11 Teorije urote o slijetanju na Mjesec su skup različitih teorija koje se bave pretpostavkom da se ljudsko slijetanje na Mjesec od 1969. do 1972. u okviru programa Apollo nikada nije dogodilo, nego da su NASA i američka vlada istu samo fingirali kako bi zavarali javnost.

Novi!!: Zvijezda i Teorije urote o slijetanju na Mjesec · Vidi više »

Ticala (galaktike)

Ticala (NGC 4038/4039) su dvije međudjelujuće galaktike u zviježđu Berenikinoj kosi.

Novi!!: Zvijezda i Ticala (galaktike) · Vidi više »

Tifon

etruščanski mural Tifon (grč., Tiphôn; Tifonej,, Tiphôneús; Tifaon,, Typháôn; Tif,, Tiphos) u grčkoj mitologiji Gejin je i Tartarov sin koji je htio svrgnuti Zeusa, često smatran bogom oluje.

Novi!!: Zvijezda i Tifon · Vidi više »

Tijelo (fizika)

Oprugu smatramo elastičnim tijelom. Kovanjem nastaju plastična tijela. Crno tijelo. Sunce je nebesko tijelo. Tijelo (lat. corpus) ili fizikalno tijelo, u fizici, je skup čestica tvari koje su povezane tako da se zajedno gibaju.

Novi!!: Zvijezda i Tijelo (fizika) · Vidi više »

Tikal

Tikal (mayan: Tik’al za "kod izvora vode" ili Mutul za "punđa", što je bio atribut vladara i glif grada) je bio veliki pretkolumbovski majanski grad; danas arheološki lokalitet u sjevernom gvatemalskom departmanu Petén.

Novi!!: Zvijezda i Tikal · Vidi više »

Tom Gehrels

Tom Gehrels (Haarlemmermeer, Nizozemska 21. veljače 1925. - Tucson, Arizona, 11. srpnja 2011.) nizozemsko-američki je astronom.

Novi!!: Zvijezda i Tom Gehrels · Vidi više »

Triton (mjesec)

Triton (također Neptun I) je najveći prirodni satelit planeta Neptun, iz grupe nepravilnih satelita, s oko 2707 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od -5,877 dana.

Novi!!: Zvijezda i Triton (mjesec) · Vidi više »

Tropska godina

kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Novi!!: Zvijezda i Tropska godina · Vidi više »

Trostruka zvijezda

Trojna zvijezda zvjezdani sustav kojeg čine tri gravitacijski vezane zvijezde.

Novi!!: Zvijezda i Trostruka zvijezda · Vidi više »

Tsukuyomi

Hram boga Mjeseca u Japanu. Tsukuyomi ili Tsukiyomi (ja. 月読の命 ili složenije pisano 月夜見の尊, Tsukuyomi-no-mikoto) šintoistički je bog Mjeseca, vladar carstva noći i zvijezda.

Novi!!: Zvijezda i Tsukuyomi · Vidi više »

Tycho Brahe

''Stojerneborg'' (''Zvjezdani dvorac''). ''Mauerquadrant'' (Tycho Brahe 1598.). supernove'' ili SN 1572 (snimljeno Wide-field Infrared Survey Explorer. Tycho Brahe (Knutstorp borg, Skåne, 14. prosinca 1546. – Prag, 24. listopada, 1601.), danski astronom i znanstvenik.

Novi!!: Zvijezda i Tycho Brahe · Vidi više »

Uanham jezik

Uanham jezik (privatni kod) huanham, wanyam, abitana-wanyam, abitana-wañám, abitana-huanyam), izumrli jezik koim su govorili istoimeni Indijanci Abitana-Waninân iz zapadnog Brazila. Bio je srodan jezicima itene, chapacura, quitemoca, cujuna, cumana i mataua, te (danas možda) jedinom preživjelom jeziku pakaásnovos, s kojima je pripadao porodici čapakura.

Novi!!: Zvijezda i Uanham jezik · Vidi više »

Ultraljubičasta astronomija

Spiralna galaksija Messier 81 (M81 ili NGC 3031), poznata kao i Bodeova maglica u zviježđu Veliki medvjed, snimljena u ultraljubičastom spektru (teleskop GALEX). Ultraljubičasta astronomija je dio astronomije, koja promatra nebeska tijela u području ultraljubičastog zračenja.

Novi!!: Zvijezda i Ultraljubičasta astronomija · Vidi više »

Ultrasonografija

aterosklerotskog plaka (zelena). masnoći. gibanju njihova izvora ili promatrača. Ultrasonografija ili ehosonografija (lat. sonus: glas, zvuk) je upotreba ultrazvuka u dijagnostičke svrhe.

Novi!!: Zvijezda i Ultrasonografija · Vidi više »

Ulug-beg

Ulug-beg (Sultanija, Iran, 22. ožujka 1394. – Samarkand, Uzbekistan, 27. listopada 1449.), mongolski astronom i matematičar.

Novi!!: Zvijezda i Ulug-beg · Vidi više »

Umjetni elementi

Učestali radioaktivni elementi Umjetni ili sintetični kemijski elementi su nestabilni elementi s vremenom poluraspada toliko kratkim u usporedbi sa starošću Zemlje da atomi tih elemenata na Zemlji više ne postoje.

Novi!!: Zvijezda i Umjetni elementi · Vidi više »

Umjetni izvori svjetla

Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. svijeće. Svjetleće diode. Električna žarulja. Svjetlo je osjećaj koji nastaje podražajem očnog živca u oku.

Novi!!: Zvijezda i Umjetni izvori svjetla · Vidi više »

Unas

Unas (također Unis, Uenis) bio je posljednji faraon 5. dinastije drevnog Egipta, koji je vladao od o. 2375.

Novi!!: Zvijezda i Unas · Vidi više »

Univerzalno vrijeme

Univerzalno vrijeme ili opće vrijeme (engl. Universal Time, franc. temps universel), vremenski standard zasnovan na Zemljinoj rotaciji.

Novi!!: Zvijezda i Univerzalno vrijeme · Vidi više »

Upsilon Andromedae b

Upsilon Andromedae b (također Upsilon Andromedae Ab) je egzoplanet u iznimno bliskoj orbiti oko zvijezde Upsilon Andromedae iz zviježđa Andromeda, za koju se procjenjuje da je od Zemlje udaljena 44 svjetlosne godine.

Novi!!: Zvijezda i Upsilon Andromedae b · Vidi više »

Upsilon Andromedae c

Upsilon Andromedae c je planet mase oko trostruko veće od mase Jupitera, u ekscentričnoj orbiti oko zvijezde Upsilon Andromedae.

Novi!!: Zvijezda i Upsilon Andromedae c · Vidi više »

Upsilon Andromedae d

Upsilon Andromedae d je egzoplanet na procijenjenoj udaljenosti od 44 svjetlosne godine u orbiti oko zvijezde Upsilon Andromedae iz konstelacije Andromeda.

Novi!!: Zvijezda i Upsilon Andromedae d · Vidi više »

Uranija

2. st. Uranija (grč., Ouranía) jedna je od devet Muza, Zeusova i Mnemozinina kći.

Novi!!: Zvijezda i Uranija · Vidi više »

Uvod u kvantnu mehaniku

Gibanje.

Novi!!: Zvijezda i Uvod u kvantnu mehaniku · Vidi više »

V838 Jednoroga

V838 Jednoroga (V838 Monocerotis) promjenjiva je zvijezda u zviježđu Jednoroga, udaljena od Sunca oko 20,000 svj. godina (6 kpc).

Novi!!: Zvijezda i V838 Jednoroga · Vidi više »

Val

vodi. moru iza trajekta. longitudinalnog vala. transverzalnog vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Matematički je najjednostavnije sinusno titranje valova. Valna duljina ''λ'' je udaljenosti između dvaju brjegova ili dolova sinusoidalnoga vala. gibanju njihova izvora ili promatrača. Novom Meksiku, SAD. stojnog vala. Crvene točke označavaju takozvane čvorove. valnom duljinom. dualizam). Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Val je širenje poremećaja kojim se prenosi energija kroz neko sredstvo (medij), a da se sredstvo kao cjelina ne pomiče. Kada se valovi nađu na granici između dvaju različitih sredstava, dolazi do njihova ogiba, refrakcije (loma) ili refleksije (odbijanja) i u posebnim uvjetima do stojnih valova.

Novi!!: Zvijezda i Val · Vidi više »

Vega

Vega (α Lyrae) je jedna od najsjajnijih zvijezda na nebu (peta po sjaju, druga na sjevernom djelu neba odmah iza Arcturusa), prividne veličine +0,03, u zviježđu Lire.

Novi!!: Zvijezda i Vega · Vidi više »

Vega (razdvojba)

Vega (α Lyrae), jedna od najsjajnijih zvijezda na nebu.

Novi!!: Zvijezda i Vega (razdvojba) · Vidi više »

Veliki prasak

Prema teoriji velikog praska, svemir se širi iz točke beskonačnog tlaka i gustoće – singularnosti. Po teoriji velikog praska (eng. Big Bang), svemir se prije oko 13,8 milijardi godina počeo širiti iz točke neizmjerne gustoće, te se nastavio širiti do danas.

Novi!!: Zvijezda i Veliki prasak · Vidi više »

Venera

Venera je drugi planet po udaljenosti od Sunca, bez satelita, nešto manji od Zemlje (promjer 12 104 kilometara).

Novi!!: Zvijezda i Venera · Vidi više »

Venera 1

Postanska marka koja komemorira misiju Venera 1 Venera 1 (Ruski: Венера-1) je prva sonda iz sovjetskog svemirskog programa "Venera", upućena prema planetu Veneri.

Novi!!: Zvijezda i Venera 1 · Vidi više »

Višak infracrvenog

Višak infracrvenog (eng. infrared excess) je mjera astronomskog izvora, obično je to zvijezda, koji u svojoj razdiobi spektralne energije ima veći izmjereni infracrveni tok zračenja (radijacijski fluks) od očekivanog pretpostavljajući da zvijezda isijava kao crno tijelo.

Novi!!: Zvijezda i Višak infracrvenog · Vidi više »

Vidno polje (astronomija)

Vidno polje se može mjeriti vodoravno, okomito ili dijagonalno. Schmidt-Cassegrainov katadiopter. Vidno polje, u astronomiji, je dio neba ili nebeske sfere koji se zapaža teleskopom.

Novi!!: Zvijezda i Vidno polje (astronomija) · Vidi više »

Vila Slovinka

''Vila Slovinka'', naslovnica iz 1614. godine Vila Slovinka pripovjedno je djelo u stihu Jurja Barakovića u kojem se u trinaest pjevanja nejednake duljine, s više od 9300 stihova različitih metričkih i strofičkih oblika, uz mnoštvo mitoloških i autobiografskih motiva, tematizira povijest i sadašnjost Zadra i Šibenika.

Novi!!: Zvijezda i Vila Slovinka · Vidi više »

Vis (grad)

Vis (tal. Lissa i starogrčki Issa) je grad u Hrvatskoj, na otoku Visu.

Novi!!: Zvijezda i Vis (grad) · Vidi više »

Visak

'''Visak''' ili '''olovnica'''. Visak sa skalom koja djeluje kao klinometar. grome. Visak ili olovnica je stožasti uteg obješen na uzici, koji služi za određivanje i kontroliranje okomitog (vertikalnoga) položaja u građevinskim i različitim montažnim radovima.

Novi!!: Zvijezda i Visak · Vidi više »

Vodeni sat

Dva vodena sata iz stare Grčke. Prikaz vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Ateni. Koreje. Vodeni sat ili klepsidra (grč. ϰλεψύδρα, prema ϰλέπτεıν: krasti i ὕδωρ: voda) je antička naprava za mjerenje vremena s pomoću vode ili ulja, poznata već u drevnom Egiptu u 2.

Novi!!: Zvijezda i Vodeni sat · Vidi više »

Vodik

Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.

Novi!!: Zvijezda i Vodik · Vidi više »

Vrijeme (fizika)

Sat mjeri vrijeme. Sat s klatnom (njihalom) ili ura njihalica. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Vrijeme, u fizici, je temeljna fizikalna veličina koja obilježava trajanje zbivanja ili razmak između dvaju događaja.

Novi!!: Zvijezda i Vrijeme (fizika) · Vidi više »

Vrući Jupiter

Vrući Jupiter je vrsta egzoplaneta.

Novi!!: Zvijezda i Vrući Jupiter · Vidi više »

Vukovar

Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.

Novi!!: Zvijezda i Vukovar · Vidi više »

Walter Baade

Walter Baade (Schröttinghausen, 24. ožujka 1893. – Göttingen, 25. lipnja 1960.), njemački astronom.

Novi!!: Zvijezda i Walter Baade · Vidi više »

Walter Maddenbrook

Walter Maddenbrook je izmišljeni lik iz stripa Zagor.

Novi!!: Zvijezda i Walter Maddenbrook · Vidi više »

William Alfred Fowler

William Alfred Fowler (Pittsburgh, 9. kolovoza 1911. – Pasadena, 14. ožujka 1995.), američki astrofizičar.

Novi!!: Zvijezda i William Alfred Fowler · Vidi više »

William Herschel

Sir Wilhelm Friedrich Herschel, FRS (Hannover, 15. studenog 1738. – Slough, 25. kolovoza 1822.), njemačko-britanski skladatelj i astronom poznat po otkriću Urana i četiri njegova satelita.

Novi!!: Zvijezda i William Herschel · Vidi više »

Williamina Fleming

maglici su zvijezde u nastajanju. Williamina Fleming ili Williamina Paton Stevens Fleming (Dundee, Škotska, 15. svibnja 1857. – Boston, 21. svibnja 1911.), škotsko-američka astronomkinja.

Novi!!: Zvijezda i Williamina Fleming · Vidi više »

Wolf-Rayetova zvijezda

Maglica oko Wolf-Rayetove zvijezde. Wolf-Rayetova zvijezda su evoluirane masivne zvijezde (izvorno preko 20 sunčevih masa) koje naglo gube svoju masu putem vrlo snažna zvjezdana vjetra kome brzina prelazi dvije tisuće km/s.

Novi!!: Zvijezda i Wolf-Rayetova zvijezda · Vidi više »

Zastava Abhazije

Zastava Abhazije Zastava Abhazije je u crvenom kantonu otvorena šaka koja predstavlja abhaski narod.

Novi!!: Zvijezda i Zastava Abhazije · Vidi više »

Zastava Dominike

20px Zastava Dominike. Omjer 1:2 Zastava Dominike prihvaćena je 3. studenog 1978., a manje izmjene napravljene su 1981., 1988. i 1990. godine.

Novi!!: Zvijezda i Zastava Dominike · Vidi više »

Zastava Filipina

20px Zastava Filipina. Omjer 1:2 Zastava Filipina je usvojena 12. srpnja 1898. ali su 1997. boje neznatno modificirane.

Novi!!: Zvijezda i Zastava Filipina · Vidi više »

Zastava Maršalovih Otoka

20px Zastava Maršalovih Otoka, omjer 10:19 Zastava Maršalovih Otoka je usvojena 1. svibnja 1979. godine proglašenjem nezavisnosti ove države.

Novi!!: Zvijezda i Zastava Maršalovih Otoka · Vidi više »

Zastava Pridnjestrovske Moldavske Republike

Zastava Pridnjestrovske Moldavske Republike Civilna zastava Zastava Pridnjestrovske Moldavske Republike, službeno obilježje Pridnjestrovske Moldavske Republike.

Novi!!: Zvijezda i Zastava Pridnjestrovske Moldavske Republike · Vidi više »

Zastava Saveznih Država Mikronezije

20px Zastava Saveznih Država Mikronezije, omjer 10:19 Zastava Saveznih Država Mikronezije je usvojena 10. studenog 1979., prigodom proglašenja neovisnosti ove države.

Novi!!: Zvijezda i Zastava Saveznih Država Mikronezije · Vidi više »

Zastava Turske

Zastava Turske sastoji se od bijelog polumjeseca i zvijezde na crvenoj podlozi.

Novi!!: Zvijezda i Zastava Turske · Vidi više »

Zastava Turske Republike Sjeverni Cipar

Zastava Turske Republike Sjeverni Cipar Zastava Turske Republike Sjeverni Cipar je bijela.

Novi!!: Zvijezda i Zastava Turske Republike Sjeverni Cipar · Vidi više »

Zastava Uzbekistana

20px Zastava Uzbekistana. Omjer 1:2 Zastava Uzbekistana usvojena je 18. studenog 1991. godine.

Novi!!: Zvijezda i Zastava Uzbekistana · Vidi više »

Zastave i grbovi hrvatskih županija

Zastava Primorsko-goranske županije Županije u Republici Hrvatskoj mogu imati grb i zastavu, kao simbol.

Novi!!: Zvijezda i Zastave i grbovi hrvatskih županija · Vidi više »

Zeemanov učinak

Fotografija koju je P. Zeeman napravio objašnjavajući Zeemanov učinak. interferometrom). Razdvajanje spektralnih linija uzrokovano Zeemanovim učinkom: bez prisutnosti magnetskog polja, konfiguracije a, b i c imaju istu energiju, kao i d, e i f. Prisutnost magnetskog polja uzrokuje odvajanje energetskih razina: ono što je prije bila jedna linija povezana s prijelazom iz a, b ili c u d, e ili f postat će skup linija povezanih s određenim prijelazom. Zeemanov učinak na spektralnu liniju Sunčeve pjege. ploštine petlje ''S''. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Zeemanov učinak ili Zeemanov efekt (po P. Zeemanu) je pojava razlaganja spektralnih linija atoma u magnetskom polju.

Novi!!: Zvijezda i Zeemanov učinak · Vidi više »

Zeissov planetarij (Bochum)

Zvjezdarnica Bochum Projektor Universarium IX desno Zeissov planetarij, službeno Zeiss Planetarium Bochum je zvjezdarnica u Bochumu, u ulici Castroper.

Novi!!: Zvijezda i Zeissov planetarij (Bochum) · Vidi više »

Zemljina precesija

Zemljina precesija. nutacije (crveno). proljetne točke danas (2014.) i prije, za razdoblje od 6 tisućljeća. Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde. Zemljina precesija nastaje pod djelovanjem Sunca i Mjeseca.

Novi!!: Zvijezda i Zemljina precesija · Vidi više »

Zemljina putanja

godišnjih doba kako se vidi sa sjevera. Krajnje desno: zimski suncostaj ili solsticij. godišnjih doba kako se vidi s juga. Krajnje lijevo: ljetni suncostaj ili solsticij. Sunca za 4 godišnja doba. Zimski suncostaj ili solsticij. Ravnodnevica ili ekvinocij. Zemljina putanja u astronomiji predstavlja planetarnu putanju (orbitu) Zemlje kojom obilazi Sunce, na udaljenosti od jedne astronomske jedinice (AJ) ili 149 597 870 691 ± 30 metara, što predstavlja približno 150 milijuna kilometara.

Novi!!: Zvijezda i Zemljina putanja · Vidi više »

Zemljopis Irana

Zemljopis Irana u orografskom smislu karakteriziraju visoki planinski lanci koji zauzimaju zapad i sjever zemlje, prostrana unutrašnja visoravan, te relativno uska ravničarska područja uz obale.

Novi!!: Zvijezda i Zemljopis Irana · Vidi više »

Zemljopisne karte

Flamanski kartograf Gerardus Mercator (1512. – 1594.) bio je prva osoba koja je izumila približno točan način prikazivanja površine zemlje. Joana Blaeua na kojem se vide hrvatske zemlje Zemljopisne karte su grafički prikazi Zemljine površine.

Novi!!: Zvijezda i Zemljopisne karte · Vidi više »

Zenit

Slika prikazuje vezu između zenita i nadira te različite vrste obzora. Primijeti se da je zenit nasuprot nadiru. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. zenitnom daljinom.

Novi!!: Zvijezda i Zenit · Vidi više »

Zenitna daljina

zenitnom daljinom.

Novi!!: Zvijezda i Zenitna daljina · Vidi više »

Zeus

Zeus (grč. N., Zéus; G, Diós) u grčkoj mitologiji vrhovni je starogrčki bog, vladar Olimpa, bog neba i grmljavine.

Novi!!: Zvijezda i Zeus · Vidi više »

Zhurong

Zhurong je kineski marsovski rover koji je lansiran 23. srpnja 2020. u 5:41 CET unutar rakete Long March 5.

Novi!!: Zvijezda i Zhurong · Vidi više »

Zimski trokut

Zimski trokut (crveno) i Zimski šesterokut (plavo). Zimski trokut je astronomski asterizam koji čine tri najsjajnije zvijezde na zimskom nebu.

Novi!!: Zvijezda i Zimski trokut · Vidi više »

Zodijačka svjetlost

Zodijačka svjetlost na istočnom nebu prije zore. pustinje Atacama u Čileu. newspaper.

Novi!!: Zvijezda i Zodijačka svjetlost · Vidi više »

Zona izbjegavanja

Zona izbjegavanja (eng. Zone of Avoidance, ZOA), dio neba koje nam prekriva Kumova slama.

Novi!!: Zvijezda i Zona izbjegavanja · Vidi više »

Zviježđe

Zviježđa su potpuno imaginarni likovi na nebeskom svodu, skupine zvijezda povezane zamišljenim linijama.

Novi!!: Zvijezda i Zviježđe · Vidi više »

Zvijezda (razdvojba)

* zvijezda, nebesko tijelo.

Novi!!: Zvijezda i Zvijezda (razdvojba) · Vidi više »

Zvijezda bjegunica

Zvijezda bjegunica (eng. runaway star) je zvijezda koja prolazi kroz svemir nenormalno visokom brzinom u odnosu na okolnu međuzvjezdanu tvar.

Novi!!: Zvijezda i Zvijezda bjegunica · Vidi više »

Zvijezda spektralne crte

Zvijezda spektralne crte je zvijezda čiji spektar izlaže spektralne crte.

Novi!!: Zvijezda i Zvijezda spektralne crte · Vidi više »

Zvizda

*zvijezda.

Novi!!: Zvijezda i Zvizda · Vidi više »

Zvjezdan

Zvjezdan (lat. Aster), biljni rod iz porodice Asteraceae kojemu pripadaju trajnice i listopadni i vazdazeleni polugrmovi.

Novi!!: Zvijezda i Zvjezdan · Vidi više »

Zvjezdana asocijacija

Asocijacija (u astronomiji) je grupacija gravitacijski slabo vezanih mladih zvijezda nastalih iz zajedničkog međuzvjezdanog oblaka plina.

Novi!!: Zvijezda i Zvjezdana asocijacija · Vidi više »

Zvjezdana godina

kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Novi!!: Zvijezda i Zvjezdana godina · Vidi više »

Zvjezdana skupina

Vlašići. Zvjezdana skupina je skupina je zvijezda koje zajedno drži gravitacija, a koje su ista podrijetla i koja se kreće u galaktičkom gravitacijskom polju kao jedna cjelina.

Novi!!: Zvijezda i Zvjezdana skupina · Vidi više »

Zvjezdani atlas

Nebovid iz the 17. stoljeća, koji je napravio nizozemski kartograf Frederik de Wit. zvjezdanog kataloga koji je objavio poljski astronom Johannes Hevelius 1690. Orion koje je prikazao Johann Bayer u knjizi ''Uranometria'' (uz zahvalnost knjižnici ''US Naval Observatory''). amater astronom. Zvjezdani atlas je skup preglednih karata ili nebovida pojedinih dijelova neba (nebeske sfere) koji se koristi za lakšu orijentaciju pri traženju objekta opažanja (nebesko tijelo).

Novi!!: Zvijezda i Zvjezdani atlas · Vidi više »

Zvjezdani Grad

Zvjezdani Grad (ruski: Звёздный Городок) je ime vojnog naselja sjeverno od Moskve gdje se pripremaju budući kozmonauti u Gagarinovu centru za obuku kozmonauta.

Novi!!: Zvijezda i Zvjezdani Grad · Vidi više »

Zvjezdani katalog

grčke mitologije) iz zvjezdanog kataloga koji je objavio poljski astronom Johannes Hevelius 1690. Orion koje je prikazao Johann Bayer u knjizi ''Uranometria'' (uz zahvalnost knjižnici ''US Naval Observatory''). amater astronom. Nebovid iz the 17. stoljeća, koji je napravio nizozemski kartograf Frederik de Wit. Zvjezdani katalog je popis zvijezda i drugih nebeskih tijela, poredanih prema zvjezdanim koordinatama i važnijim svojstvima.

Novi!!: Zvijezda i Zvjezdani katalog · Vidi više »

Zvjezdani oblak

Zvjezdani oblak Strijelca Zvjezdani oblak je skupina zvijezda koja se prividno nalazi na istom mjestu na nebu.

Novi!!: Zvijezda i Zvjezdani oblak · Vidi više »

Zvjezdani potok

Tri zvjezdana potoka u Mliječnoj stazi, otkrivena 2007. godine. Zvjezdani potok je asocijacija zvijezda koje orbitiraju oko galaktike koje je izvorno bila kuglastim skupom ili patuljastom galaktikom a koju su poslije plimne sile rastrgale i razvukle duž njene orbite.

Novi!!: Zvijezda i Zvjezdani potok · Vidi više »

Zvjezdani sustav

Zvjezdani sustav je mali broj zvijezda koje se kreću oko sebe, povezane gravitacijskim privlačenjem.

Novi!!: Zvijezda i Zvjezdani sustav · Vidi više »

Zvjezdani vjetar

heliosfernog tekućeg sloja. Zvjezdani vjetar je struja električki nabijena ili neutralna plina izbačena iz gornje atmosfere neke zvijezde.

Novi!!: Zvijezda i Zvjezdani vjetar · Vidi više »

Zvjezdorodna galaktika

Zvjezdorodna galaktika (eng. Starburst galaxy) je galaktika u kojima je brzina nastajanja novih zvijezda iznimno velika.

Novi!!: Zvijezda i Zvjezdorodna galaktika · Vidi više »

2 Pallas

2 Pallas je asteroid koji otkriven odmah nakon Ceresa.

Novi!!: Zvijezda i 2 Pallas · Vidi više »

4179 Toutatis

Asteroid Toutatis otkrio je 4. siječnja 1989. francuz Christian Pollas dok je na fotografskim pločama tražio male jupiterove satelite.

Novi!!: Zvijezda i 4179 Toutatis · Vidi više »

5 Astraea

5 Astraea (Astræa u ranoj znanstvenoj literaturi) je veliki asteroid glavnog pojasa.

Novi!!: Zvijezda i 5 Astraea · Vidi više »

50 Cassiopeiae

NGC 771 je zvijezda u zviježđu Kasiopeji.

Novi!!: Zvijezda i 50 Cassiopeiae · Vidi više »

51 Pegasi b

Umjetničko viđenje prvog otkrivenog egzoplaneta 51 Pegasi b. 51 Pegasi b (neslužbeno Bellerophon) je ekstrasolarni planet u sustavu zvijezde nalik na Sunce, 51 Pegasi, udaljene od Zemlje približno 50 svjetlosnih godina, u zviježđu Pegazu, koji obilazi matičnu zvijezdu za 4,23 dana (101,54 sati) na srednjoj udaljenosti od približno 0,0527 astronomskih jedinica (ekscentricitet 0,0069, inklinacija 80°).

Novi!!: Zvijezda i 51 Pegasi b · Vidi više »

6 Hebe

6 Hebe je vrlo veliki asteroid glavnog pojasa.

Novi!!: Zvijezda i 6 Hebe · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Zvijezde.

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Sve informacije se ekstrahira iz Wikipedija, i to je dostupan pod licencom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana

OdlazniDolazni