Sadržaj
168 odnosi: Afel, Allan Sandage, Amaterska astronomija, Andromedidi, Antika, Ariane (raketa), Aristotel, Asteroidi, Asteroidni pojas, Astronomska jedinica, Astronomski objekt, Atmosfera, Atom, Atomska jezgra, Australija, Bielin komet, Brzina, Brzina oslobađanja, Dalekozor, Desetljeće, Edmond Halley, Ekliptika, Ekscentricitet, Električni naboj, Elektrolitska disocijacija, Elektromagnetsko zračenje, Elektron, Elipsa, Enckeov komet, Energija, Europska svemirska agencija, Fluorescencija, Fotosfera, Francuska Gijana, Fred Lawrence Whipple, Gejzir, Giotto, Godina, Gravitacija, Gustoća, Halleyjev komet, Halo, Helij, Hidrati, Hiperbola, Horace Parnell Tuttle, Hrvatska, Ikeya–Seki, Infracrveno zračenje, Inje, ... Proširite indeks (118 više) »
- Astronomski objekti
- Kometi
Afel
Zemlje), 2. perihel planeta, 3. Sunce. Sunčevog sustava. Afel (grč. apo, tj. aph- ili ap’.
Pogledaj Komet i Afel
Allan Sandage
Allan Rex Sandage (18. lipnja 1926. – San Gabriel, 13. studenoga 2010.) je američki astronom.
Pogledaj Komet i Allan Sandage
Amaterska astronomija
Perzeida. Malom medvjedu. Zviježđe Orion. Zimski trokut (crveno) i Zimski šesterokut (plavo). Zodijak ili '''životinjski krug''' čine 13 zviježđa kroz koje Sunce prividno prolazi tijekom godine. Astronom amater je osoba koja se bavi astronomijom bez neke izravne novčane naknade, za razliku od profesionalca astronoma koji za isti posao dobiva plaću.
Pogledaj Komet i Amaterska astronomija
Andromedidi
jezgra razdvojila u dva dijela. Perzeida. Andromedidi ili Bielidi su meteorski roj kojemu je radijant u zviježđu Andromedi, pojavljuje se od 23.
Pogledaj Komet i Andromedidi
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str.
Pogledaj Komet i Antika
Ariane (raketa)
Ariane 4 Ariane europska jednokratna raketa za slanje satelita i satelitskih sustava u Svemir.
Pogledaj Komet i Ariane (raketa)
Aristotel
Aristotel (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. - Halkida, 322. pr. Kr.), starogrčki filozof i prirodoslovac.
Pogledaj Komet i Aristotel
Asteroidi
Asteroid 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, a to je bio prvi mjesec koji je bio otkriven kod asteroida. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa.
Pogledaj Komet i Asteroidi
Asteroidni pojas
Glavni planetoidni pojas ili asteroidni pojas (prikazan bijelim točkicama) nalazi se između putanja Marsa i Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa. Hubbleove snimke 1 Ceresa.
Pogledaj Komet i Asteroidni pojas
Astronomska jedinica
Astronomska jedinica (hrvatska kratica AJ ili aj, međunarodna kratica od eng. AU, skraćeno od Astronomical Unit) jest mjerna jedinica za duljinu.
Pogledaj Komet i Astronomska jedinica
Astronomski objekt
Pod pojmom astronomskih objekata ili nebeskih tijela podrazumijevamo sve objekte u svemiru: zvijezde, planete, asteroide, prirodne satelite.
Pogledaj Komet i Astronomski objekt
Atmosfera
Zemljine atmosfere. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. vjetrova na Zemlji. Polarni stratosferski oblaci. visinom. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Novom Meksiku Atmosfera (grč.
Pogledaj Komet i Atmosfera
Atom
Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno).
Pogledaj Komet i Atom
Atomska jezgra
Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1.) atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što predstavlja u ovom slučaju defekt mase.
Pogledaj Komet i Atomska jezgra
Australija
Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.
Pogledaj Komet i Australija
Bielin komet
Bielin komet, izgubljeni komet.
Pogledaj Komet i Bielin komet
Brzina
fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.
Pogledaj Komet i Brzina
Brzina oslobađanja
hiperboli E i napustila bi Zemlju. jednoliko ubrzanog gibanja sa smjerom prema središtu kruženja. Zemljinom vrtnjom. m/s ili 7,91 km/s. Ta se brzina zove i '''prvom kozmičkom brzinom'''. Sunčeve gravitacije i napusti Sunčev sustav. Brzina oslobađanja ili druga kozmička brzina je brzina kojom se moraju lansirati svemirske letjelice (međuplanetarne sonde) na putu od Zemlje k Mjesecu i planetima Sunčeva sustava.
Pogledaj Komet i Brzina oslobađanja
Dalekozor
Dalekozor. Presjek kroz dalekozor koji koristi Schmidt-Pechanovu prizmu: '''1''' - objektiv '''2''' - Schmidt-Pechanova prizma '''3''' - okular. reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. Najveći optički teleskop na svijetu je europski Vrlo veliki teleskop (VLT) u Čileu.
Pogledaj Komet i Dalekozor
Desetljeće
Desetljeće je razdoblje od 10 godina.
Pogledaj Komet i Desetljeće
Edmond Halley
Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Edmond Halley (Haggerston kraj Londona, 8. studenog 1656. – Greenwich, 14. siječnja 1742.), engleski astronom i geodet.
Pogledaj Komet i Edmond Halley
Ekliptika
Nebeski ekvator i ekliptika. nebeskog tijela. Ekliptika (grč. ἐϰλεıπτıϰός: koji pripada pomrčini Sunca ili Mjeseca) je velika kružnica na nebeskoj sferi kojom putuje Sunce tijekom godine.
Pogledaj Komet i Ekliptika
Ekscentricitet
Ekscentricitet elipse Krajnje pojednostavljeno ekscentricitet bi bilo odstupanje od središta.
Pogledaj Komet i Ekscentricitet
Električni naboj
električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu.
Pogledaj Komet i Električni naboj
Elektrolitska disocijacija
vode. galvanskih članaka. natrijeva klorida: elektron s atoma natrija potpuno prelazi na atom klora. natrijeva klorida. Elektrolitska disocijacija je rastavljanje elektrolita na ione otapanjem ili taljenjem, što je uzrok električnoj vodljivosti njihovih otopina ili talina.
Pogledaj Komet i Elektrolitska disocijacija
Elektromagnetsko zračenje
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.
Pogledaj Komet i Elektromagnetsko zračenje
Elektron
dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta.
Pogledaj Komet i Elektron
Elipsa
Elipsa:'''a'''.
Pogledaj Komet i Elipsa
Enckeov komet
Enckeov komet, 2P/Encke, komet Enckeove vrste.
Pogledaj Komet i Enckeov komet
Energija
toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru.
Pogledaj Komet i Energija
Europska svemirska agencija
Europska svemirska agencija (ESA) osnovana je 20. ožujka 1964. godine.
Pogledaj Komet i Europska svemirska agencija
Fluorescencija
ultraljubičastom zračenju. vibracijsko stanje osnovnog elektronskog stanja (''v”''.
Pogledaj Komet i Fluorescencija
Fotosfera
Struktura Sunca i položaj njegove fotosfere Fotosfera (grč. φῶς, φωτός.
Pogledaj Komet i Fotosfera
Francuska Gijana
Francuska Gijana ili Francuska Gvajana, prekomorski je departman i prekomorska regija Francuske Republike.
Pogledaj Komet i Francuska Gijana
Fred Lawrence Whipple
Fred Lawrence Whipple (Red Oak, Iowa, 5. studenog 1906. – Cambridge, Massachusetts, 30. kolovoza 2004), američki astronom.
Pogledaj Komet i Fred Lawrence Whipple
Gejzir
Gejzir Strokkur, u Islandu Gejzir (iz islandskog jezika geysa – vrtlog, tok) je termalni izvor na zemaljskoj površini koji u manje ili više redovitim vremenskim razmacima izbacuje kipuću vodu i paru kao fontanu u zrak.
Pogledaj Komet i Gejzir
Giotto
* Giotto di Bondone, talijanski slikar, arhitekt i kipar.
Pogledaj Komet i Giotto
Godina
Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Pogledaj Komet i Godina
Gravitacija
kvadratu njihove međusobne udaljenosti. prostorvremena Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. hiperboli E i napustila bi Zemlju. eliptičnoj stazi oko Sunca. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela).
Pogledaj Komet i Gravitacija
Gustoća
Menzura u kojoj se nalaze obojene tekućine različite gustoće. Gustoća (oznaka: ρ – grčki: ro) je fizikalna veličina određena kao količnik mase m i obujma (volumena) V nekog tijela ili kemijske tvari: Ista jednakost vrijedi za prosječnu gustoću bilo kojeg materijala u volumenu V koji sadrži masu m, to jest opisuje kolika je masa neke tvari prosječno sadržana u jedinici volumena: što je ta masa veća, kaže se da je tijelo gušće.
Pogledaj Komet i Gustoća
Halleyjev komet
Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Putanja Halleyjeva kometa u plavoj boji, s obzirom na putanje Jupitera, Saturna, Urana i Neptuna, koje su u crvenoj boji. Halleyjev komet je prvi komet koji je prepoznat kao stalan član Sunčeva sustava.
Pogledaj Komet i Halleyjev komet
Halo
*Halo (strip), strip junakinja DC Comicsa.
Pogledaj Komet i Halo
Helij
Sunce), otkrio je Pierre Janssen 1868. godine, kada je tijekom potpune pomrčine Sunca spektografskim isptivanjem kromosfere, gdje ga ima u velikim količinama, otkrio posebnu emisijsku liniju.
Pogledaj Komet i Helij
Hidrati
Pojam hidrati u kemiji može imati više značenja.
Pogledaj Komet i Hidrati
Hiperbola
Hiperbola može značiti.
Pogledaj Komet i Hiperbola
Horace Parnell Tuttle
Horace Parnell Tuttle (17. ožujka 1837. – 16. kolovoza 1923), američki astronom, veteran Američkog građanskog rata i brat astronoma Charlesa Wesleya Tuttlea (1. studenoga 1829. – 17. srpnja 1881.).
Pogledaj Komet i Horace Parnell Tuttle
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.
Pogledaj Komet i Hrvatska
Ikeya–Seki
Komet Ikeya-Seki je dugoperiodični komet kojeg su neovisno otkrila dva promatrača, Kaoru Ikeya i Tsutomu Seki.
Pogledaj Komet i Ikeya–Seki
Infracrveno zračenje
Sunčevog zračenja emitira se u infracrvenom području. Slika psa u srednjem ("termalnom") infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). Slikarski stalak viđena u infracrvenom spektru. Infracrveno zračenje (lat. infra: ispod; kratica IR od eng. infrared) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina približno između 0,8 μm i nekoliko stotina mikrometara.
Pogledaj Komet i Infracrveno zračenje
Inje
Inje na travi Inje na grmlju Inje je meteorološka pojava koja spada u hidrometeore, kao npr.
Pogledaj Komet i Inje
Inklinacija
Inklinacija (lat. inclinatio: naginjanje) može značiti.
Pogledaj Komet i Inklinacija
Ion
Ion je čestica – atom ili skupina atoma, npr.
Pogledaj Komet i Ion
Ioniziranje
Prva energija ionizacije neutralnih atoma. ionizacijske komore. dozimetru. Geigerov brojač. maglene komore. Naglim pomicanjem klipa prema dolje, nezasićena vodena para u komori postaje zasićenom, jer dolazi do naglog hlađenja pare, a kondenzacija se u obliku niza malih kapljica događa oko iona koje je načinio prolaz nabijene čestice.
Pogledaj Komet i Ioniziranje
Isparavanje
ukapljuje u obliku aerosola. Morska sol u Dakaru (Senegal). Voda vrije ili ključa. Isparavanje je prijelaz tvari iz tekućeg u plinovito agregatno stanje.
Pogledaj Komet i Isparavanje
Jan Hendrik Oort
Jan Hendrik Oort (Franeker, 28. travnja 1900. – Leiden, 5. studenog 1992.), nizozemski astronom.
Pogledaj Komet i Jan Hendrik Oort
Jezgra kometa
Građa kometa. Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. Mlazovi plina i leda izbijaju iz kometa Hartley 2. Usporedba jezgri kometa Tempel 1 i Hartley 2. Jezgra kometa Wild 2. infracrvenom svjetlu. Komet Hale-Bopp iz 1995. svemirske letjelice Rosetta. Jezgra kometa je osnovno tijelo kometa, rahla tvorevina smrznutih tvari, leda s prašinom.
Pogledaj Komet i Jezgra kometa
Južna polutka
Južna polutka Plakat s legendom "Ushuaia, kraj svijeta". Ushuaia u Argentini je najjužniji grad na svijetu Južna polutka ili južna hemisfera je onaj dio Zemljine kugle koji se nalazi južno od ekvatora.
Pogledaj Komet i Južna polutka
Jupiter
Zemlje. Okomit presjek temperature atmosfere ovisno o visini. zemljopisnoj širini (jovigrafske širine). Europa (isto na dnu). Jupiter je planet iz klase plinovitih divova s najvećim promjerom i najvećom masom u Sunčevu sustavu, peti po udaljenosti od Sunca (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna kilometara); jednom obiđe Sunce za 11,862 godina.
Pogledaj Komet i Jupiter
Kilogram
pramjere (etalona) u odnosu na koji je određen kilogram. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Kilogram (oznaka: kg) je mjerna jedinica za masu te jedna od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).
Pogledaj Komet i Kilogram
Kilogram po metru kubnom
Kilogram po metru kubnom (simbol: kg/m3, ili kg m-3) je SI jedinica za gustoću.
Pogledaj Komet i Kilogram po metru kubnom
Kilometar na sat
Kilometar na sat (oznaka km/h, km h-1) je mjerna jedinica za brzinu.
Pogledaj Komet i Kilometar na sat
Klaudije Ptolemej
geocentričnom sustavu ili '''Ptolemejevom sustavu''' (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema '''Kopernikovom sustavu''' i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. Ptolemejev poučak izražava vezu između dijagonala i stranica tetivnoga četverokuta ili četverokuta na čijim vrhovima se može opisati kružnica iz središta dijagonala.
Pogledaj Komet i Klaudije Ptolemej
Koma (astronomija)
Građa kometa. Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. Mlazovi plina i leda izbijaju iz kometa Hartley 2. Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Komet Borrelly (oznake 19P/Borrelly) ima mlazeve plina, iako nema površinskog leda. Komet Holmes (oznake 17P/Holmes) iz 2007., pokazuje svojstveni plavi ionski plinski rep s desne strane.
Pogledaj Komet i Koma (astronomija)
Komet
Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. Mlazovi plina i leda izbijaju iz kometa Hartley 2. Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Komet C/2011 W3 (Lovejoy) se približava Suncu krajem 2011. Australije 2007. Sunca. Sunca. Građa kometa. Dijelovi repa kometa. Neki kometi kao komet Lovejoy (oznake C/2011 W3) imaju vrlo dugačak rep.
Pogledaj Komet i Komet
Komet Čurjumov-Gerasimenko
Komet Čurjumov-Gerasimenko (označen kao 67P/Čurjumov-Gerasimenko ili ponekad nazvan Čuri ili 67P/C–G ili samo 67P) je komet s trenutnim ophodnim vremenom 6,44 godina, vrti se oko svoje osi za otprilike 12,4 sata i putuje brzinom 135 000 km/h (38 000 m/s).
Pogledaj Komet i Komet Čurjumov-Gerasimenko
Komet Hale-Bopp
Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. godine u Pazinu. Hale-Bopp (označen kao C/1995 O1) je komet koji se pojavljuje u Sunčevom sustavu svakih 3.100 godina.
Pogledaj Komet i Komet Hale-Bopp
Komet Hyakutake
Hyakutake (označen kao C/1996 B2) je komet otkriven 30. siječnja godine.
Pogledaj Komet i Komet Hyakutake
Komet McNaught
Komet McNaught, poznat i kao C/2006 P1, je ne- periodičan komet otkriven 7.
Pogledaj Komet i Komet McNaught
Komet Swift-Tuttle
Swift-Tuttle (označen kao 109P/Swift-Tuttle, 1737 N1; 1737 II; 1862 O1; 1862 III; 1992 S2; 1992 XXVIII) periodični je komet Halleyeve vrste u Sunčevom sustavu koji je ophodnog vremena svake 133 godine.
Pogledaj Komet i Komet Swift-Tuttle
Korona
Sunčeva korona snimljena posebnim teleskopom - koronagrafom Izbijanje pramenova korone 31. kolovoza 2012. Korona (lat. corona: vijenac, kruna) je vanjski dio atmosfere Sunca i zvijezda koji emitira rendgensko zračenje.
Pogledaj Komet i Korona
Kovine
Užareni metal u kovačnici Kovine (latinizirano: metali) su kemijski elementi koji zbog načina kojim se njihovi atomi povezuju (metalna veza) dobro provode električnu struju.
Pogledaj Komet i Kovine
Kraj svijeta
Zemljom Sveti Ivan Evanđelist piše u knjigu otkrivenja Vizije svetoga Ivana Evanđelista, ilustracija iz rukopisa Très Riches Heures. Kraj svijeta (smak svijeta, sud svijeta, susvita) ili grecizam apokalipsa (starogrčki ἀποκάλυψις (apokalipsis).
Pogledaj Komet i Kraj svijeta
Kristal
kristalnu rešetku. Kristal kvarca. Kristal kalcita leži na milimetarskom papiru prikazujući dvolom. željeza su plave boje, a ugljika su crne boje i puno manji. Dijamantna rešetka: struktura kubičnog dijamanta. oktaedra. platine. Kristal (lat. crystallus od grč. ϰρύσταλλος: led, ledac, kremen prozirac) je fizikalno tijelo u čvrstom agregatnom stanju koje je građeno od pravilno trodimenzijski periodički raspoređenih atoma, iona ili molekula, to jest ima kristalnu strukturu.
Pogledaj Komet i Kristal
Krivulja
Krivulja je neprekidna crta, ili točnije rečeno, jednodimenzionalni skup točaka.
Pogledaj Komet i Krivulja
Krug
Animacija prikaza ploštine kruga Krug je skup svih točaka u ravnini čija je udaljenost od određene točke, koja se zove središte kruga, manja ili jednaka određenomu broju, koji se naziva polumjer kruga.
Pogledaj Komet i Krug
Kuga
Kuga (pestis, bubonska kuga, crna smrt) je akutna, teška infekcija koja se najčešće pojavljuje u bubonskom obliku ili u obliku pneumonije, a uzrokovana je bakterijom Yersinia pestis.
Pogledaj Komet i Kuga
Kugla
Kugla je skup svih točaka prostora čija je udaljenost od neke čvrste točke (središta) S manja ili jednaka polumjeru r. Omeđena je sferom polumjera r, tj.
Pogledaj Komet i Kugla
Kuiperov pojas
Poznati objekti Kuiperovog pojasa izvedeni iz podataka Minor Planet Centera. Objekti u glavnom pojasu obojani su zeleno dok su raspršeni objekti narančasti. Četiri vanjska planeta su plava. Nekoliko poznatih Neptunovih trojanskih asteroida su žuti dok su Jupiterovi ružičasti. Kuiperov pojas, ponekad nazivan i Edgeworth-Kuiperov pojas, područje Sunčevog sustava nakon planeta koje se proteže od Neptunove orbite (na 30 AJ) do otprilike 50 AJ od Sunca.
Pogledaj Komet i Kuiperov pojas
Kut
Kut je dio ravnine omeđen dvama polupravcima koji se sijeku i imaju zajednički vrh.
Pogledaj Komet i Kut
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Pogledaj Komet i Latinski jezik
Led
Ledeni brijegovi Led je voda u čvrstom agregatnom stanju.
Pogledaj Komet i Led
Lewis A. Swift
Lewis A. Swift Lewis A. Swift (29. veljače 1820. – 5. siječnja 1913.) bio je američki astronom.
Pogledaj Komet i Lewis A. Swift
Magnetsko polje
silnica magnetskog polja. sile. dijamagnetika (μd). Magnet u magnetskom polju. Magnetsko polje prstenastog magneta. Magnetsko polje je prostor oko prirodnih i umjetnih magneta i unutar njih u kojem djeluju magnetske sile.
Pogledaj Komet i Magnetsko polje
Magnituda (astronomija)
Magnituda (m) zvijezde, planeta ili drugog nebeskog tijela je mjera njegova sjaja.
Pogledaj Komet i Magnituda (astronomija)
Mars
Mars je četvrti planet po udaljenosti od Sunca, vidljiv sa Zemlje prostim okom i zato poznat od davnine.
Pogledaj Komet i Mars
Masa
pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
Pogledaj Komet i Masa
Materija
Higgsovim bozonom Materija (eng. matter) je u fizikalnom smislu svaka pojavnost u svemiru koja čini njegove dijelove, te se očituje kroz tvar, valove, energiju i informaciju.
Pogledaj Komet i Materija
Merkur
Merkur je planet najbliži Suncu; vrlo izdužene staze, kojoj numerički ekscentricitet iznosi 0,206, pa pokazuje relativistički zakret perihela.
Pogledaj Komet i Merkur
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Pogledaj Komet i Metar
Metar u sekundi
Metar u sekundi (oznaka m/s, m s-1) je SI izvedena jedinica za brzinu.
Pogledaj Komet i Metar u sekundi
Meteorski pljusak
Leonidi iz 1866., ilustracija. zviježđu Liri, a pojavljuje se oko 20. travnja. Perzeidi, meteorski roj. Leonidi za vrijeme vrhunca pojave meteorskog pljuska 2009. Perzeida. atmosferu. Meteorski pljusak, meteorska kiša ili meteorski roj je pojava skupine meteora iz jedne točke na nebu (radijanta).
Pogledaj Komet i Meteorski pljusak
Mjerenje
Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' ima površinu ''P.
Pogledaj Komet i Mjerenje
Molekula
Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.
Pogledaj Komet i Molekula
NASA
Svemirski centar John F. Kennedy. 50 godina NASA-e. NASA (akronim od engl. National Aeronautics and Space Administration) je državna civilna uprava SAD-a za zrakoplovna i svemirska istraživanja i razvoj, sa sjedištem u Washingtonu.
Pogledaj Komet i NASA
Natrij
Sodik je stari hrvatski naziv za natrij.
Pogledaj Komet i Natrij
Neptun
Neptun, osmi i od Sunca najudaljeniji planet Sunčevog sustava.
Pogledaj Komet i Neptun
Newtonov zakon gravitacije
umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Isaac Newton (1642. – 1728.) Zemlje i Neptuna. općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini. pomrčini Sunca, kad je glavnina snažne Sunčeve svjetlosti zaklonjena.
Pogledaj Komet i Newtonov zakon gravitacije
Obujam
Menzura kojom se mjeri volumen tekućina. Volumen, obujam ili zapremina (lat. volumen: zavoj, svitak), oznaka V, veličina definirana kao broj jedinica prostora što ga obuhvaća neko tijelo.
Pogledaj Komet i Obujam
Obzor
Razlika između pravog (astronomskog), prividnog (vidljivog) i prirodnog obzora. Slika prikazuje vezu između zenita i nadira te različite vrste obzora. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Obzor, vidik ili horizont (grč. ὁρίζων: koji dijeli, ograničuje) je linija koja dijeli Zemlju od neba.
Pogledaj Komet i Obzor
Oko
Dijagram presjeka ljudskog oka: A - staklasto tijelo, B - leća, C - rožnica, D - zjenica, E - šarenica, F - bjeloočnica, G - očni živac, H - mrežnica Ljudsko oko Oči su organi koji opažaju svjetlost.
Pogledaj Komet i Oko
Oortov oblak
Oortov oblak (ponekad se naziva i Öpik-Oortov oblak) pretpostavljeni je sferni oblak kometskih jezgri na udaljenostima oko 50 000 do 100 000 AJ od Sunca.
Pogledaj Komet i Oortov oblak
Ophodno vrijeme
sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Pogledaj Komet i Ophodno vrijeme
Para
Vodena para iznad termoelektrane se kondenzira u obliku aerosola Para je plinovito stanje vode.
Pogledaj Komet i Para
Parabola
Parabola je krivulja koja nastaje na presjeku između stošca i ravnine. Parabola kojoj je tjeme u ishodištu koordinatnog sustava. Getaldićeva konstrukcija parabole Parabolična putanja mlaza vode. Parabola je krivulja u ravnini, jedna od čunjosječnica.
Pogledaj Komet i Parabola
Paralaksa
Metoda paralakse za mjerenje udaljenosti do zvijezda, planeta ili Mjeseca. Triangulacija se može iskoristiti za mjerenje udaljenosti od broda do obale. Jedan geodet mjeri kut ''α'', a drugi ''β''. Poznavajući udaljenost ''l'', može se izračunati udaljenost ''d''.
Pogledaj Komet i Paralaksa
Pazin
Pazin (tal. Pisino, njem. Mitterburg), grad je na zapadu Hrvatske, u središnjoj Istri nad krškim ponorom Jame (Pazinska jama), u koji ponire Pazinčica.
Pogledaj Komet i Pazin
Perihel
Zemlje), 2. perihel planeta, 3. Sunce. Sunčevog sustava. Perihel (grč. peri: blizina + ἥλιος ili helios.
Pogledaj Komet i Perihel
Period
Animacija promjene perioda Period je u fizici veličina kojom se iskazuje trajanje jednog ciklusa periodične promjene, kao što je npr.
Pogledaj Komet i Period
Perzej (zviježđe)
Perzej (lat. Perseus) je zviježđe sjeverne polutke.
Pogledaj Komet i Perzej (zviježđe)
Plamen
Plamen (od latinskog flamma) je vidljivi (s emisijom svjetla), plinski dio vatre.
Pogledaj Komet i Plamen
Planet
Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.
Pogledaj Komet i Planet
Planetarna putanja
Baricentar, težište ili centar masa je točka oko koje se gibaju tijela dvojnog ili višestrukog sustava. Na slici je sličan sustav kao Sunce - Zemlja. eliptičnoj stazi oko Sunca. Haron. hiperbolu vrijedi ''ε'' > 1. Plutonova orbita i ekliptika. ekliptike.
Pogledaj Komet i Planetarna putanja
Plazma
* Plazma (fizika).
Pogledaj Komet i Plazma
Plimna sila
Zemlje i Mjeseca odnosno Zemlje i Sunca oko zajedničkog centra masa (baricentar). titraju (osciliraju) što nazivamo morske mijene. satelit). Plimna sila ili plimotvorna sila je sila koju uzrokuju Sunce i Mjesec gravitacijskim privlačenjem vodenih masa, te centrifugalnom silom koja se javlja zbog okretanja Zemlje i Mjeseca odnosno Zemlje i Sunca oko zajedničkog centra masa (baricentar).
Pogledaj Komet i Plimna sila
Plin
kinetičke energije molekula. Dim omogućuje kretanje okolnih čestica plina. čelične cijevi. Plin je agregatno stanje u kojemu tvar nema stalni oblik ni obujam.
Pogledaj Komet i Plin
Pluton
Pluton (simboli: ili) je prvi po veličini patuljasti planet Sunčeva sustava, ispred Eride.
Pogledaj Komet i Pluton
Pogrom
Prikaz iz 1493. Pogrom (iz rus. погром "razaranje, pustošenje") odnosi se na nasilne, ponekad organizirane skupne prepade prema pripadnicima vjerskih, nacionalnih, etničkih ili manjinskih skupina.
Pogledaj Komet i Pogrom
Poplava
Slavonskog Broda 2010. godine Poplava (povodanj) je pojava neuobičajeno velike količine vode na određenom mjestu zbog djelovanja prirodnih sila (velika količina oborina) ili drugih uzroka kao što su propuštanje brana, ratna razaranja i sl.
Pogledaj Komet i Poplava
Potres
epicentrima potresa od 1963. – 1998. godine San Franciscu 1906. potresa u Indijskom oceanu 2004. Seizmogram snima 3 vrste potresnih valova: crvena linija pokazuje P-valove koji su najbrži; zelena linija pokazuje S-valove koji su sporiji 1,7 puta; dugi valovi ili L-valovi su najsporiji a djelovanje im je slabo.
Pogledaj Komet i Potres
Prividna magnituda
Prividna magnituda (m) zvijezde, planeta ili drugog nebeskog tijela je mjera njegova prividna sjaja, tj.
Pogledaj Komet i Prividna magnituda
Proton
atomskoj jezgri. S lijeva na desno: procijum 1H je bez neutrona, deuterij 2H s jednim neutronom i tricij 3H s dva neutrona. Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase.
Pogledaj Komet i Proton
Radiovalovi
minijatura Radiovalovi ili radijski valovi su veliko područje elektromagnetskih valova s valnom duljinom većom od one infracrvenog zračenja, a zajednička im je osobina da se mogu proizvesti protjecanjem izmjenične električne struje u napravi koja se zove antena.
Pogledaj Komet i Radiovalovi
Rat
Klasična bitka Rat je organizirani sukob naoružanih ljudi, kao produženje politike država, nacija, klasa sredstvima oružanog nasilja u cilju ostvarivanja određene političke, gospodarske i druge dobiti.
Pogledaj Komet i Rat
Reakcija
Reakcija može biti.
Pogledaj Komet i Reakcija
Rep kometa
Građa kometa. Dijelovi repa kometa. Neki kometi kao komet Lovejoy (oznake C/2011 W3) imaju vrlo dugačak rep. Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Australije 2007. Sunca. Komet Holmes (oznake 17P/Holmes) iz 2007., pokazuje svojstveni plavi ionski plinski rep s desne strane.
Pogledaj Komet i Rep kometa
Retrogradno gibanje
Retrogradno gibanje (lat. retro - unatrag, gradus - korak) je gibanje tijela u smjeru suprotnom od gibanja matičnog tijela oko kojeg promatrano tijelo orbitira.
Pogledaj Komet i Retrogradno gibanje
Rimski brojevi
Rimski brojevi - naziv je brojevnog sustava koji ne sadrži brojku nula, a nastao je u vrijeme starih Rimljana.
Pogledaj Komet i Rimski brojevi
Rosetta (svemirska letjelica)
Rosetta je svemirska letjelica Europske svemirske agencije lansirana s ciljem istraživanja kometa 67P/Čurjumov–Gerasimenko.
Pogledaj Komet i Rosetta (svemirska letjelica)
Saturn
Saturn je šesti planet u Sunčevu sustavu.
Pogledaj Komet i Saturn
Sekunda
Pulsiranje u trajanju od jedne sekunde. Sat s njihalom (mehanički sat) s nemirnicom koja se zanjiše za jednu sekundu. Sekunda (prema lat. secunda: druga; oznaka: s) je mjerna jedinica za vrijeme, jedna od sedam osnovnih jedinica Međunarodnog sustava (SI).
Pogledaj Komet i Sekunda
Shoemaker–Levy 9
Montaža nekoliko slika radi dočaravanja padanja kometa Shoemaker-Levy 9 na Jupiter Komet Shoemaker–Levy 9 (formalno kategoriziran kao D/1993 F2) je bio komet koji se raspao i pao na Jupiter u srpnju 1994., što je bilo prvo izravno promatranje izvanzemaljskog sudara objekata Sunčeva sustava.
Pogledaj Komet i Shoemaker–Levy 9
Sila
Čvrsta ili nepomična kolotura za promjenu smjera sile. Trenje i sile na vodoravnoj podlozi. kosinu. Sila je vektorska fizikalna veličina (oznaka F) kojom se opisuje svaki utjecaj na promjenu oblika i strukture tijela, promjenu brzine tijela ili čestice to jest međudjelovanje fizikalnih sustava ili međudjelovanje sustava i polja.
Pogledaj Komet i Sila
Sila teža
accessdate.
Pogledaj Komet i Sila teža
Silikati
Silikati su najveći razred minerala.
Pogledaj Komet i Silikati
Spektar (fizika)
elektromagnetskog zračenja. Dvostruka duga. infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). flourescentna svjetiljka (ultraljubičasto zračenje). Rendgenska snimka ruke. Spektar (lat. spectrum: pojava, priviđenje) je raspodjela intenzitetâ mjerene veličine prikazanih ovisno o nekoj fizikalnoj veličini, na primjer energiji, frekvenciji, brzini, masi i drugo.
Pogledaj Komet i Spektar (fizika)
Spektroskopija
optičkom prizmom je primjer spektroskopije. Linijski emisijski spektar vodika. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Fraunhoferove linije: spektar plavog neba, u blizini obzora, oko 3 do 4 sata poslijepodne, na čistom nebu. raspršivanje svjetlosti na razne strane. nm.
Pogledaj Komet i Spektroskopija
Starogrčki jezik
Starogrčki (ISO 639-3: grc) je izumrli indoeuropski jezik koji se govorio od vremena antičke Grčke do uništenja Bizanta i preteča je modernog grčkog jezika.
Pogledaj Komet i Starogrčki jezik
Sublimacija
sublimirati. Sublimacija (kasnolat. i srednjovj. lat. sublimatio, od lat. sublimare: uzvisiti, uzdignuti), u fizici, je izravan prijelaz čvrste tvari u plin, bez prethodnoga prijelaza u tekućinu.
Pogledaj Komet i Sublimacija
Sunčev sustav
Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.
Pogledaj Komet i Sunčev sustav
Sunčev vjetar
Svemirska letjelica ''Ulysses'' je izmjerila da se brzina Sunčevog vjetra kreće od 400 do 750 km/s. Magnetosfera štiti Zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra. Sunca. Sunčev vjetar ili solarni vjetar je plazma vrlo male gustoće koju kao struju električki nabijenih čestica (uglavnom protona i elektrona) neprestano (kontinuirano) emitira Sunce, odnosno Sunčeva korona u svim smjerovima.
Pogledaj Komet i Sunčev vjetar
Sunčeva svjetlost
Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. Campbell–Stokesov heliograf. Piranometar. Pirheliometar. Sunčeva svjetlost, Sunčeve zrake, Sunčevo zračenje ili solarno zračenje je cjelokupni spektar elektromagnetskog zračenja koje nam dolazi sa Sunca.
Pogledaj Komet i Sunčeva svjetlost
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Pogledaj Komet i Sunce
Svemirske letjelice
Voyager Phoenix Proton Columbia Apollo Svemirski brod Sojuz Hubble Cassini Svemirska letjelica je vozilo koje putuje kroz svemir.
Pogledaj Komet i Svemirske letjelice
Svemirski teleskop Spitzer
Svemirski teleskop Spitzer Svemirski teleskop Spitzer je infracrveni teleskop, što znači da radi u infracrvenom dijelu spektra.
Pogledaj Komet i Svemirski teleskop Spitzer
Svjetlost
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara).
Pogledaj Komet i Svjetlost
Tehnika
Tehnika (grč., umijeće, vještina) skup je svih oruđa i znanja proizvodnje koja su se historijski razvijala i koja čovjeku omogućuju djelovanje na prirodu u svrhu prilagodbe prirodnih resursa svojim potrebama.
Pogledaj Komet i Tehnika
Teleskop
Refraktorski teleskop opservatorija u Harvardu. Fotometar. Newtonovog reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. Messierovu maratonu Višnjan-Rušnjak 2006. Green Bank radio teleskop. astročestične fizike. rendgenskih zraka. Amaterski Schmidt-Cassegrain teleskop na ekvatorijalnoj montaži.
Pogledaj Komet i Teleskop
Tlak elektromagnetskog zračenja
sunčevog vjetra na repove prašine i plina jasno se vide. Sunca služio za pogon. Maglica Orao: "magla" oblikovana tlakom elektromagnetskog zračenja i zvjezdanim vjetrovima. Tlak elektromagnetskog zračenja, radijacijski tlak ili svjetlosni tlak je tlak kojim svjetlost ili drugo elektromagnetsko zračenje djeluje na plohu na koju pada.
Pogledaj Komet i Tlak elektromagnetskog zračenja
Tona
Tona (znak: t) je mjerna jedinica za masu i jednaka je 1000 kilograma.
Pogledaj Komet i Tona
Tranzit (astronomija)
Slika Venerinog prijelaza ili tranzita 2012. koji je trajao 6 sati i 40 minuta. °, pa je Venera najčešće iznad ili ispod Sunčeva diska. mjeseca Io preko Jupitera, viđeno sa svemirske letjelice Cassini-Huygens. Tranzit (njemački transit tranzit, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
Pogledaj Komet i Tranzit (astronomija)
Tycho Brahe
''Stojerneborg'' (''Zvjezdani dvorac''). ''Mauerquadrant'' (Tycho Brahe 1598.). supernove'' ili SN 1572 (snimljeno Wide-field Infrared Survey Explorer. Tycho Brahe (Knutstorp borg, Skåne, 14. prosinca 1546. – Prag, 24. listopada, 1601.), danski astronom i znanstvenik.
Pogledaj Komet i Tycho Brahe
Ubrzanje
trenja. akceleracije (''v'' i ''a''). centripetalno ubrzanje ''a''. Ubrzanje ili akceleracija (oznaka a) je vektorska fizikalna veličina koja opisuje promjenu brzine s vremenom, a određena je derivacijom brzine v po vremenu t: Ubrzanje opisuje promjenu iznosa brzine (povećavanje ili smanjivanje) ili smjera brzine ili oboje.
Pogledaj Komet i Ubrzanje
Ugljen
'''Ugljen''' Ugljen je, kao vrsta fosilnog goriva, crna ili crno-smeđa, sedimentna stijena sa sadržajem ugljika od 30% (lignit) do 98% (antracit), pomiješanog s malim količinama sumpornih i dušikovih spojeva.
Pogledaj Komet i Ugljen
Ugljik
Od ukupne količine ugljika na Zemlji, 99,8% je vezano u mineralima, uglavnom karbonatima, što i nije čudno ako znamo da su cijeli gorski lanci građeni od vapnenca i dolomita.
Pogledaj Komet i Ugljik
Ultraljubičasto zračenje
energije. flourescentna svjetiljka. Ultraljubičasto zračenje, ultraljubičasta svjetlost ili ultravioletno zračenje (oznaka UV prema eng. ultraviolet) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina od približno 10 do 400 nanometara, to jest između rendgenskoga zračenja i ljubičastoga dijela vidljive svjetlosti, i energiji fotona od 3 eV do 124 eV.
Pogledaj Komet i Ultraljubičasto zračenje
Uran
Uran je sedmi po redu planet od Sunca, na srednjoj udaljenosti od Sunca 19,23 astronomskih jedinica.
Pogledaj Komet i Uran
Valna duljina
Valna duljina periodičnoga vala je najmanja udaljenost između dvije čestice koje titraju u fazi.
Pogledaj Komet i Valna duljina
Vladis Vujnović
Vladis Vujnović, (Grubišno Polje, 13. srpnja 1933.), hrvatski astronom i popularizator astronomije.
Pogledaj Komet i Vladis Vujnović
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Pogledaj Komet i Voda
Vodik
Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.
Pogledaj Komet i Vodik
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Pogledaj Komet i Zemlja
Zemljina atmosfera
Slojevi atmosfere (NOAA) Sastav Zemljine atmosfere. Donji dijagram predstavlja najmanje uobičajene plinove koje čine samo 0.038% atmosfere. Vrijednosti su regulirane za ilustraciju. Chapmanov ozonski ciklus Apsorpcija uv-zračenja u ozonskim sloju Veoma svijetli meteor Položaj ionosfere u atmosferi Magnetosfera štiti zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra Van Allenovi pojasevi zračenja Zemljina atmosfera je sloj plinova koji okružuju planet Zemlju i koji zadržava Zemljina gravitacija.
Pogledaj Komet i Zemljina atmosfera
Zemljina putanja
godišnjih doba kako se vidi sa sjevera. Krajnje desno: zimski suncostaj ili solsticij. godišnjih doba kako se vidi s juga. Krajnje lijevo: ljetni suncostaj ili solsticij. Sunca za 4 godišnja doba. Zimski suncostaj ili solsticij. Ravnodnevica ili ekvinocij. Zemljina putanja u astronomiji predstavlja planetarnu putanju (orbitu) Zemlje kojom obilazi Sunce, na udaljenosti od jedne astronomske jedinice (AJ) ili 149 597 870 691 ± 30 metara, što predstavlja približno 150 milijuna kilometara.
Pogledaj Komet i Zemljina putanja
Zenit
Slika prikazuje vezu između zenita i nadira te različite vrste obzora. Primijeti se da je zenit nasuprot nadiru. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. zenitnom daljinom.
Pogledaj Komet i Zenit
Zviježđe
Zviježđa su potpuno imaginarni likovi na nebeskom svodu, skupine zvijezda povezane zamišljenim linijama.
Pogledaj Komet i Zviježđe
Zvijezda
svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.
Pogledaj Komet i Zvijezda
17P/Holmes
Komet 17P/Holmes je periodični komet Jupiterove obitelji, kojeg je 6. studenog 1892. otkrio britanski astronom amater Edwin Holmes.
Pogledaj Komet i 17P/Holmes
6. studenoga
6.
Pogledaj Komet i 6. studenoga
Vidi također
Astronomski objekti
Kometi
- Egzokomet
- Izgubljeni komet
- Jezgra kometa
- Koma (astronomija)
- Komet
- Komet kvazi-Hildine obitelji
- Kometna prašina
- Oortov oblak
- Privremena oznaka u astronomiji
- Rep kometa
- Ugašeni komet
- Veliki komet
Također poznat kao Kometi.